Predstavljeno i hrvatsko šumarstvo - Hrvatske šume

More documents

Recommendations

Info

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA Operativni život šumarske struke u zaostatku za svijetom Tehnološka tranzicija šumarstva Hrvatske, pretpostavlja psihološke i sociološke promjene kod šumarskoga kadra Ako prihvaćamo ocjenu da je tehnološki razvoj šumarstva Hrvatske u stagnaciji, da su pomaci u promjenama isuviše spori, onda sam čvrsto uvjeren kako u nizu razloga za takvu ocjenu, postoji i onaj, koji nije samo tehničke ili čisto financijske prirode, već zalazi u područje psiholoških, pa i socioloških promjena koje se nužno moraju dogoditi u ljudima čiji su životi vezani uz gospodarenje šumom, ali i onog dijela državnih institucija koje propisuju, nadziru, prate i na bilo koji način utječu ili sudjeluju u životu šumarstva I Irvatske. Ovo moje smjelo razmišljanje, neće biti pokušaj opravdavanja postojećeg stanja, bit će to više težnja da se objektivno obrazloži ustvrdcno zaostajanje u tehnološkom hodu, ali ponajviše poticaj promjenama koje moramo doživjeti mi, koji smo trenutni akteri u šumarstvu Hrvatske. Povijesni pregled Organiziranje, skrb i razvoj šumarske struke u Hrvatskoj, vezano je na strah od posljedica koje su mogle nastati prekomjernim a nekontroliranim sječama i nestručnim gospodarenjem šumama, polovicom 19. stoljeća. Samo radi ilustracije ovih zaključaka, treba istaći da je šumovitost Slavonije, gdje se nalaze naši najvrijcdniji hrastici, između 1750-1938. godme, pala od 70 posto na samo 30 posto. Spoznaje o vrijednosti i značenju šuma za opstanak čovjeka, bile su osnovom ljubavi i pošto- Nije tajna kako nann je nužna trajna edukacija u oblasti poslovođenja, infornnatike, raznnjeni znanja sa svijetonn, odnosima s javnošću, istraživanju tržišta i marketingu, pa sve do jednostavnijih modela stimulativnog nagrađivanja za inovacije, dohodovne učinke i rad... vanja koje ljudi ovih prostora gaje prema tom dobru. Prečesti ratovi, pa onda uz njih i neizbježne ekonomske krize, uglavnom su uvjetovale prekomjernu zahtjevnost prema šumi, ugrožavajući potrajnost, kao temeljno gospodarsko načelo šumarstva. Samo u razdoblju od 1945. do 1951. godine, sjeklo se prosječno godišnje 6,237.000 m\ ugrožavao se opstanak vrijednih šuma i ponajviše rušilo načelo potrajnosti. To je vrijeme kada se moralna struka sukobljava s vlašću. Nakon toga vremena slijede velike akcije pošumljavanja, smanjene sječe i sustavna borba za očuvanje šuma. Na djelu je administrativni centralizirani sustav, dirigirana raspodjela sirovine, planska privreda koja uvjetuje izostanak tržišnih zakonitosti, do krajnjih je mjera sužen prostor za ozbiljnije stručne i gospodarske kontakte sa svijetom, a sve to uvjetovalo je ozbiljnu stagnaciju gospodarskoga razvoja i osuvremenjavanje tehnologije. Značajan dio dohotka iz šumarstva prelijevao se u državne fondove ili fondove regionalnih društveno-političkih zajednica. Tehnološke inovacije ili racionalizacije radova pojedinaca, vrijednih šumarskih entuzijasta, utapale su se u prosječnost čitavoga gospodarskog sustava. Ceste, a nesvrhovite reorganizacije šumarstva Hrvatske, gušile su i zaustavljale svaki ambiciozniji pokušaj dugoročnog programiranja i dakako njegove provedbe u smjeru razvoja. Radničko 12 / Časopis Hrvatske šume
samoupravljanje, poznata ourizacija, pa put takozvane funkcionalne organiziranosti šumarstva Hrvatske, samo su dio nepotrebnog i nesvrhovitog, a skupog eksperimentiranja s organiziranošću šumarstva Hrvatske. Ipak, razdoblje iza 1960. godine, kada se u organiziranost šumarstva vraća iskorištavanje šuma, obilježeno je kao vrijeme u kome su se dogodili značajniji pomaci u smjeru tehnološkog razvoja. Šume se otvaraju izgradnjom komunikacije, ulaze motorne pile, poljoprivredni traktori, iza njih zglobni šumski traktori, hidraulične dizalice, traktorske i kamionske ekipaže, snimaju se prve tehničke norme te čine ozbiljniji koraci na osuvremenjivanju tehnologije. Uvodi se i školuje stalna radna snaga, prevozi se na posao, pokušava se motivirajućom raspodjelom stimulirati rad i vještina. No, opća klima površnosti, nemotiviranosti, bez kompetentne kontrolne funkcije, uvelike potire i usporava napredak. U obrazovnom dijelu, šumarska visokoškolska nastava temeljito je educirala mlade stručnjake iz mnogih bioloških disciplina, dok je područje ekonomike, organizacije rada, poslovođenja, tržišnih zakonitosti i marketinga u cjelini, značajno zaostajalo iza razvoja istih u razvijenim zemljama Zapada. Radi ilustracije evo navoda i zaključaka iz knjige »Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960.«, (Zagreb-1963) gdje stoji (citat): »Osnutkom Gospodarsko-šumarskog fakulteta 1919. god. formirana je stolica za uređivanje šuma s predmetima uređivanje šuma i računanje vrijednosti šuma sa šumarskom statistikom. Od osnutka Zavoda postojala je težnja da se u njemu koncentrira obrađivanje ekonomskih problema šumskog gospodarstva.« Nakon Drugoga svjetskog rata, Zavod mijenja ime u Zavod za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku, te u njemu dolazi do koncentracije svih ekonomskih i pravnih predmeta. Osnutkom Šumarskoga fakulteta provedena je 1960. godine dioba zavoda, i osnovana su dva nova samostalna zavoda; Zavod za ekonoiTiiku i organizaciju šumske privrede i drvne industrije te Zavod za uređivanje šuma. Prema Statutu Šumarskoga fakulteta iz 1960. Zavod kao nastavna organizacijska jedinica obuhvaća ove predmete: osnove prava, ekonomika šumarstva, ekonomika šumskoprivrednih organizacija, organizacija i poslovanje šumskoprivrednih organizacija i trgovina drvetom. Ipak, ostaje neizbježan zaključak: »Zavod je kroz čitavo vrijeme svoga postojanja raspolagao minimalnim brojem osoblja.« Dvadeset i šest godina kasnije, udžbenik i priručnik Šumarskoga fakulteta »Ekonomika šumarstva« prof dr. R. Sabadija, puno stranica posvećuje računanju vrijednosti šuma, tako da su ostala poglavlja skraćena, a neki problemi čak potpuni izostavljeni. Kako sam autor u predgovoru kaže: »Tako npr. veoma važnom planiranju u šumarstvu ili pak razmjeni plodova proizvodnje nije pri obradi dat prostor kakav bi po važnosti zaslužilo«. Potvrda ovom navodu nalazi se u knjizi, (str. 337) gdje se marketing određuje kao proces potreban pri prenošenju dobara od proizvođača potrošaču, ili pak kako su marketing i tržišno istraživanje sastavni dijelovi u načinu dobivanja slike o potrošačevim željama. Stanje u operativi U operativno-gospodarskom životu svjedoci smo nedostatka naših znanja, ja bih čak rekao načina promišljanja o jednoj tako velikoj ekonomskoj istini, a ona se odnosi na to da dobra nemaju koristi sve dok nisu na raspolaganju potrošaču u obliku i u vrijeme te na mjestu gdje je on za njih spreman platiti cijenu. Razlog za ovakav tijek stvari dobrim dijelom leži u ukupnom gospodarskom sustavu, ozračju bez čvrstih dohodovnih motiva, tržišnih zakonitosti te pogubne uravnilovke u raspodjeli plaća, bez prisutnosti legalnog i kontroliranog privatnog interesa u poslovanju, posvemašnjem izostanku motivacije i kreativnosti, pa je onda, nažalost, moguće i prihvatljivo obrazloženje za slab ekonomski položaj šumarstva, izostanak investiranja u razvoj tehnologije, znanja o tržištu i marketingu, pa je stoga operativni život šumarske struke u odnosu na razvoj tehnologije, posebice tržišnog potvrđivanja, u značajnom zaostatku prema zapadnom, razvijenom gospodarstvu u cjelini. Primjer za tako prespore reakcije struke, lako ćemo naći u nedogađanju razvoja vanjske usluge i poduzetništva, mi naime taj razvoj dočekujemo urnjesto da ga sami gradimo. Činjenica je, kako je ekonomska funkcija šumarstva vidljivo zanemarena. Pojam društvenog (državnog) vlasništva više od pet desetljeća ugrađivan u našu svijest, nikada nije mogao zaživjeti u željenom obliku, tim više, što nas je mnoga stoljeća pratila tužna povijesna istina o nepostojanju vlastite države, pa se nebriga za nju ili čak otkidanje od nje, kao tuđinske vlasti, nije smatralo grijehom, već samo »snalažljivošću« ili čak dobrim djelom. Vrijeme promjena Ogromne i mnogostruke, a dugo željene promjene koje su nam se dogodile u zadnjem desetljeću ovoga tisućljeća, toliko su radikalne, da osobno držim kako sve nisu niti mogle biti odjednom, a još manje i kvalitetno provedene. Teško je pretpostaviti da se odjednom može dogoditi europski, razvijeni način mišljenja i snalaženja u ustrojavanju svih oblika moderne pravne države i svih njezinih institucija, ukupne ekonomike, posebice ekonomike i racionalnog ustroja šumskoga gospodarstva, a vrlo je teško ostvariti promjene u mentalnom sklopu ljudi, gdje je dugo boravila stagnacija i genetski iskrivljene predodžbe o putevima razvoja, rasta i stjecanja dobara. U vremenu anomije, iskrivljenog morala, bez kriterija oko sigurnosti u pogledu pravne zaštite, nije čudo da smo svjedoci događanja, gdje se nerijetko na površini nalaze ljudi koji zajedničke interese podređuju svojim osobnim. Pretpostavke takvih promjena podrazumijevaju tako nužnu građansku hrabrost, organiziranu borbu pa i žrtve na putu promjena, u kojima će igru preuzimati ljudi spremni svojim djelima svjedočiti sve ono u što se zaklinju i što u idejama pronose. Drugo područje koje nosi stare, preživjele i krute okvire su zakoni i propisi koji prate gospodarski život. U gospodarskoj grani šumarstva, dobar dio zakonske regulative opsjednut je zaštitom (čuvanjem) šume od šumara, kao da gotovo dva stoljeća stara svjedočanstva o proizvodnom i prirodnom stanju šuma, nedovoljno odražavaju taj odnos. Štoviše, sama se šumarska struka u svojoj jezgri, zanesenjački, rekao bih čak religiozno, odnosi prema šumi, pa su nam propisi šumskogospodarskih osnova često daleko od gospodarske nužnosti a kamoli ekonomskog kompromisa. U tom dijelu, struka će morati mijenjati hijerarhiju ciljeva. Nije onda čudo kada danas ustvrdujemo kako skupno a uzgojno bezrazložno njegujemo najniže degradacijske oblike sastojina submediterana i mediterana na kršu, ali isto tako njegujemo proredama uzgojno beznačajnim intenzitetima, degradirane i malo vrijedne sastojine minimalnih obrasta i kvalitete u kontinentu, čiji uzgojno gospodarski učinci neće biti Časopis Hrvatske šume / 13
Page 2 and 3: ._''Ab,. sfc««ss^ .J>^, .Jk. .M.-
Page 4 and 5: lUFRO OAK - 2000 U HRVATSKOJ Sudion
Page 6 and 7: lUFRO OAK - 2000 U HRVATSKOJ vanjem
Page 8 and 9: lUFRO OM- 2000 U HRVATSKOJ Na ikiil
Page 10 and 11: lUFRO OAK-2QQQ U HRVATSKOJ istraži
Page 12 and 13: ZAKLJUČCI 1. Restrukturiranje javn
Page 16 and 17: •5«/.; V^f ?*•' y W'::MJ ' *JP
Page 18 and 19: UBoćarskom domu u Zagrebu održana
Page 20 and 21: NAJAVLJUJEMO: th ECandICP-Forests I
Page 22 and 23: 20 / Časopis Hrvatske šume
Page 24 and 25: Na 44 ha obavljeni su veliki radovi
Page 26 and 27: u BELGIJI ODRŽAN SASTANAK KOORDINA
Page 28 and 29: u zemlji, s visokim postotkom nezap
Page 30 and 31: ZNANSTVENO STRUČNI SKUP V Ekološk
Page 32 and 33: I SKUPOVI ZAPOSLENIKA NA PODRUČJU
Page 34: V IZ RADA PLANINARSKOG DRUŠTVA »

Predstavljeno i hrvatsko šumarstvo - Hrvatske šume

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?