Predstavljeno i hrvatsko šumarstvo - Hrvatske šume
Predstavljeno i hrvatsko šumarstvo - Hrvatske šume
Predstavljeno i hrvatsko šumarstvo - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
lUFRO OAK ~ 2000 U ||f|y^f SKOJ<br />
gom je mjestu taj čuveni hrast<br />
lužnjak s udjelom od 15 posto,<br />
potom jedan drugi hrast, kitnjak,<br />
s 10 posto. Od crnogoričnih vrsta<br />
najzastupljenija je obična jela.<br />
U svome radu nastojimo održati<br />
temeljno načelo <strong>hrvatsko</strong>ga šumarstva,<br />
potrajno gospodarenje s<br />
očuvanjem prirodne strukture,<br />
biološke raznolikosti šuma i njihove<br />
samoobnovljivosti.<br />
I pored toga što hrvatske<br />
<strong>šume</strong> spadaju medu najzdravije i<br />
najočuvanije u Europi, veliku<br />
pozornost poklanjamo zaštiti<br />
šuma i šumskih staništa. Od<br />
1987. godine redovito se obavlja<br />
procjena stanja oštećcnosti glavnih<br />
vrsta drveća. U razdoblju od<br />
1987. do 1994. godine značajna<br />
oštećenost svih vrsta kretala se<br />
od 10,2 do 19,2 posto. U 1994. i<br />
1995. godini uočen je najveći<br />
broj značajno oštećenih stabala<br />
koji je bio blizu europskog prosjeka<br />
od 32 posto. No otada broj<br />
značajno oštećenih stabala je u<br />
padu, tako daje prošle 1999. godine<br />
iznosio 24,5 posto. U tom<br />
razdoblju najoštečenija crnogorična<br />
vrsta bila je obična jela, a<br />
kod bjelogorice hrast lužnjak.<br />
Istodobno, najvitalnijom se pokazala<br />
bukva.<br />
Od početka praćenja stanja<br />
oštećcnosti hrasta lužnjaka, iz<br />
godine u godinu uočavanje lagani<br />
trend povećanja broja značajno<br />
oštećenih stabala. U prvoj<br />
godini procjene (1987.) značajna<br />
oštećenost lužnjaka iznosila je<br />
8,1 posto kako bi do 1994. taj<br />
broj narastao na 42,5 posto značajno<br />
oštećenih stabala. Od 1955.<br />
godine uočava se trend laganog<br />
oporavka lužnjaka i broj značajno<br />
oštećenih stabala se smanjuje<br />
od 37,3 na 23,7 posto u<br />
1999. godini. Najveći broj<br />
značajno oštećenih stabala zabilježen<br />
je u području nizinskih<br />
šuma uz rijeku Dravu u Upravi<br />
šuma Koprivnica.<br />
Javno poduzeće »I Irvatske<br />
<strong>šume</strong>« ustrojeno je kao jedinstveno<br />
državno poduzeće sa sjedištem<br />
u Zagrebu te 16 uprava<br />
formiranih tako da zaokružuju<br />
prirodne i gospodarske šumske<br />
cjeline. Poduzećem upravlja Upravni<br />
odbor od devet članova od<br />
kojih šest imenuje Vlada RH, a<br />
tri biraju zaposleni u poduzeću.<br />
Pravi operativni šumarski posao<br />
odvija se u 171 šumariji kao temeljnom<br />
organizacijskom i gospodarskom<br />
obliku.<br />
Koristim priliku i želim vas<br />
izvijestiti kako se u skladu s<br />
opredjeljenjima Republike <strong>Hrvatske</strong><br />
i njenim skorim ulaskom u<br />
europske integracijske procese, u<br />
Partnerstvo za mir i WTO,<br />
Svjetsku trgovinsku organizaciju,<br />
priprema i restrukturiranje državnih<br />
poduzeća, pa tako i<br />
Hrvatskih šuma koje bi do kraja<br />
ove godine trebale postati<br />
trgovačko društvo.<br />
Želim vam uspješan rad i ugodan<br />
boravak u našoj Domovini!<br />
Inozemni šumarski znanstvenici<br />
bili su ugodno iznenađeni<br />
ljepotama Lonjskoga polja<br />
Prije početka znanstvenoga<br />
skupa šumarski su stručnjaci<br />
bili na cjelodnevnome<br />
izletu u Parku prirode Lonjsko<br />
polje gdje ih je upravitelj<br />
dipl. ing. Goran Gugić<br />
upoznao s dijelom kulturne i<br />
prirodne baštine ovoga dijela<br />
<strong>Hrvatske</strong>. Gosti su obišli Cigoč,<br />
europsko selo roda, te fakultetsko<br />
dobro Opeke u<br />
Šumariji Lipovljani, gdje Šumarski<br />
fakultet iz Zagreba<br />
gospodari sa 500 ha lužnjakovih<br />
šuma. O ulozi i značenju<br />
Šumarskoga fakulteta u <strong>hrvatsko</strong>m<br />
šumarstvu govorio je<br />
dekan Fakulteta prof. dr.<br />
Joso Vukelić, a s pokusima u<br />
sjemenskim sastojinama te<br />
načinom obnove lužnjaka goste<br />
su upoznali prof. dr.<br />
Zvonimir Seletković, prof.<br />
dr. Slavko Matić, mr. se.<br />
Igor Anić i prof. dr. Joso<br />
Vukelić.<br />
Na poludnevnom izletu<br />
u Šumarski institut Jastrebarsko<br />
sudionici lUFRO skupa<br />
posjetili su lokalitet Gajno<br />
gdje ih je mr. se. Sanja<br />
Perić upoznala s uspije-<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>/ 3
Change language