Predstavljeno i hrvatsko šumarstvo - Hrvatske šume
Predstavljeno i hrvatsko šumarstvo - Hrvatske šume
Predstavljeno i hrvatsko šumarstvo - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
lUFRO OAK - 2000 U HRVATSKOJ<br />
U sklopu međunarodnoga kongresa »Hrast 2000« tiskan tematski broj »Glasnika za šumske pokuse«<br />
međunarodnom konigresu<br />
»OAK 2()0()-Im-<br />
!\ Ii<br />
provemcnt ot wood<br />
quality and gcnetic diversity of<br />
oaks« (HRAST 2000 - Poboljšanje<br />
kakvoće i genetske raznohkosti<br />
hrasta) održanom od 20.<br />
do 25. svibnja u Zagrebu, sudionici<br />
kongresa dtAili su među<br />
ostalim prilozima i Glasnik za<br />
šumske pokuse broj 37. Riječ je<br />
o specijalnom tematskom izdanju<br />
Šumarskoga fakulteta u Zagrebu<br />
u kojemu je na 495 stranica<br />
u dva poglavlja tiskano 40<br />
članaka, koji su čitani tijekom<br />
trajanja kongresa. U prvome<br />
poglavlju nalaze se članci koji<br />
tematski pripadaju lUFRO grupi<br />
1. 6. 00. - »Oplemenjivanje i<br />
uzgajanje hrasta«, a drugo poglavlje<br />
odnosi se na lUFRO<br />
grupu 2. 8. 05. - »Genetika hrasta«.<br />
Olakšica za<br />
sudionike kongresa<br />
Treba istaknuti kako su<br />
članci u okviru svakoga poglavlja<br />
poredani po redoslijedu izlaganja,<br />
stoje bila značajna olakšica<br />
svim sudionicima kongresa.<br />
Članci su za tisak priređeni prema<br />
posebnim uputama, s obzirom<br />
na specifičnu namjenu<br />
ovoga broja Glasnika, a recenzirali<br />
su ih inozemni recenzenti,<br />
stručnjaci lUFRO-a. Naime,<br />
tiskani su na engleskom jeziku i<br />
bez dvojezičnih opisa pojedinih<br />
priloga. Potrebno je napomenuti<br />
kako su na kraju svakoga članka<br />
tiskani na <strong>hrvatsko</strong>me jeziku<br />
naslov, sažetak i ključne riječi,<br />
što je opet olakšica za sudionike<br />
kongresa iz <strong>Hrvatske</strong> koji ne<br />
vladaju engleskim jezikom.<br />
U dva poglavlja nalazi se<br />
40 znanstvenih članaka, od čega<br />
je 15 radova stručnjaka iz <strong>Hrvatske</strong>.<br />
Prof. dr. Slavko Matić sa<br />
zagrebačkoga Šumarskoga fakulteta<br />
napisao je članak pod nazivom<br />
»Hrastove <strong>šume</strong> (Quercus<br />
sp.) u Hrvatskoj« u kojemu je<br />
opisao sve vrste hrastova koji<br />
šumarskim stručnjacima<br />
Riječ je o specijalnom tematskom izdanju Šumarskoga fakulteta<br />
u Zagrebu u kojemu je tiskano 40 članaka, koji su čitani tijekom<br />
trajanja kongresa<br />
S posebnom pozornošću izlaganja inozemnih znanstvenika pratili su i naši mladi šumarski stručnjaci<br />
dolaze od prirode i koje tvore<br />
prirodne šumske zajednice u<br />
našoj državi. Isti autor je sa suradnicima<br />
Milanom Oršanićem<br />
i Igorom Anićem napisao<br />
rad »Broj biljaka i stanište<br />
kao značajni čimbenici uspijevanja<br />
mladih sastojina hrasta<br />
lužnjaka«, u kojemu se preporučuje<br />
da se kulture hrasta<br />
ktžnjaka kao i prirodne sastojine<br />
mogu podizati samo na šuniskim<br />
tlima i s brojem biljaka<br />
od najmanje 10.000 kom/ha. U<br />
članku »Kretanja vrijednosti<br />
šuma i šumskoga tla u dinamičnom<br />
sustavu jednodobne <strong>šume</strong><br />
hrasta lužnjaka u gospodarskoj<br />
jedinici »Josip Kozarac« autori<br />
Juro Cavlović, Mario Božić i<br />
Nikola Lukić zaključuju kako<br />
bi se vrijednost <strong>šume</strong> hrasta<br />
lužnjaka povećala za 5-7 novčanih<br />
jedinica (6%), ako bi se<br />
razdoblje ophodnje povećalo sa<br />
140 na 160 godina. »Regresijski<br />
modeli procjene biomase hrasta<br />
mcdunca, hrasta sladuna i hrasta<br />
crnike u panjačama«, naziv<br />
je zajedničkoga rada Vlade<br />
Topića, Olega Antonića,<br />
Željka Spanjola i Žarka Vrdoljaka.<br />
Autori napominju<br />
kako je razvoj modela za brzu<br />
procjenu biomase dominantnih<br />
mediteranskih vrsta drveća i<br />
grmlja važan dio dugoročnoga<br />
istraživanja kompeticije između<br />
šumarstva i stočarstva u Hrvatskoj,<br />
a dobiveni modeli su<br />
prikladni za brzu i pouzdanu<br />
procjenu biomase populacije u<br />
panjačama.<br />
Hidrotehnički<br />
zahvati uzrokuju<br />
sušenje hrasta<br />
Praćenjem položaja određenih<br />
fizičkih i mehaničkih<br />
svojstava slavonskoga hrasta u<br />
transverzalnom smjeru dobiveni<br />
rezultati omogućuju da se<br />
ustanovi utjecaj dvostruke<br />
bjeljikc na kakvoću i uporabnu<br />
vrijednost drva. Zaključak je to<br />
autora Slavka Govorčina i<br />
Tomislava Sinkovića, koji su<br />
napisali članak pod naslovom<br />
»Utjecaj dvostruke bjcljike na<br />
kakvoću slavonskoga hrasta«.<br />
Rad o »Utjecaju klime i hidrotchničkih<br />
zahvata na stabilnost<br />
hrasta lužnjaka« potpisuju autori<br />
Branimir Prpić i Igor<br />
Anić, ističući kako hrast lužnjak<br />
premda uspješno podnosi<br />
klimatske ekscese, primjerice<br />
sušne i mokre godine, hidrotehnički<br />
zahvati koji ometaju<br />
šumske površine uzrokuju sušenje<br />
hrasta u svim šumskim<br />
ekosustavima. Članak o »Odnosu<br />
između dcbljinskoga prirasta<br />
i stupnja oštećenosti hrasta lužnjaka«<br />
napisali su Renata Pernar,<br />
Vladimir Kušan i Željko<br />
Galić, navodeći u zaključku da<br />
su vrlo velika oštećenja uz isušene<br />
bare, asfaltirane ceste s dubokim<br />
postranim kanalima te<br />
uz prokopane kanale. Manja je<br />
oštećenost uz šumske ceste i<br />
prirodne vodotoke, iz čega se<br />
može zaključiti kako stupanj<br />
oštećenosti ovisi o intenziteti:<br />
zahvata u prirodne hidrološke<br />
uvjete. Nikola Pernar, Zvon-<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> I 5
Change language