Predstavljeno i hrvatsko šumarstvo - Hrvatske šume

lUFRO OAK-2QQQ U HRVATSKOJ
istraživanjima utvrđeno da svaka
populacija ima po prilici isti
broj genotipova, a razlika se javlja
jedino u preživljavanju
pojedinih genotipova. Rezultatima
ovih istraživanja dobit će
se jasnija slika genetske strukture
svake istraživane provenijencije.
Pri umjetnoj će se obnovi
moći ići s manjim brojem jedinki
po jedinici površine, čime
će se znatno smanjiti troškovi
umjetne obnove lužnjakovih
šuma.
Pozornost
vrhunskoj kakvoći i
genetskoj
raznolikosti
Na stranicama Glasnika tako
je ostao pisani trag s ove
značajne međunarodne konferencije
navedenih dviju lU-
PRO-vih grupa, kojoj je cilj,
kako se ističe u predgovoru,
predstavljanje rezultata istraživanja
i njihovog učinka na
potrajno gospodarenje hrastovim
ekosustavima, s posebnim
naglaskom na vrhunsku kakvoću
proizvodnje drva i genetsku
raznolikost. Glavni urednik dr.
se. Joso Vukelić i tehnički
urednik mr. se. Igor Anić u
predgovoru knjige nadaju se
kako će navedeni radovi pružiti
vrijedne informacije stručnjacima
koji se bave istraživanjem
i upravljanjem hrastovim ekosustavima:
uzgajateljima, genetičarima,
ekolozima, upraviteljima
i drugima. Napominju
kako su poznavanje ekologije i
gospodarenja hrastovim šumskim
ekosustavima te svijest o
promijenjenim društvenim potrebama
važni za potrajno gospodarenje
šumskim ekosustavima,
a slabljenje šumskoga
ekosustava smanjuje gospodarske
i društvene funkcije šuma.
Stoga je, zaključuje se u predgovoru,
osiguravanje traženih
općekorisnih funkcija društvu,
putem odgovarajućih načina
gospodarenja, politički, ekonomski,
društveni i ekološki
izazov. Na kraju, potrebno je
istaknuti kako su sudionici
kongresa, posebice inozemni,
pohvalili ovu stručnu publikaciju
i ažurnost njenog izlaženja,
što je, napomenuli su, rijetkost
na takvim skupovima. -Jđ
I. Tomić
V
Sudionici lUFRA prof. dr. Emil Klimo/Ceška Republika
Problemi nizinskih
šuma su slični
Prof dr. Emil KLIMO iz
Češke, profesor na
Šumarskome fakultetu
u Brnu radi i na Institutu za
ekologiju šume, jedan je od
sudionika lUFRO konferencije
u Zagrebu. U kraćem razgovoru
govori nam o svom
radu i iskustvima s hrastom,
znanstvenom skupu u Zagrebu
te o šumarstvu u Češkoj.
- Institut se bavi znanstvenim
istraživanjima i jedna
od naših prvih aktivnosti bila
je analiza eko-sustava lužnjaka
u nizinskim šumama za jedan
međunarodni program. To je
bilo publicirano u dvije monografije.
Nakon toga radili smo i
druge projekte, primjerice o
problemu monokulture smreke.
Jedan od najvećih problema
današnjice je podizanje divcrziteta
u lužnjakovim šumama
stoje bilo naglašeno i na tri
svjetske konferencije, a time se
bavimo i danas.
• Govorite odlično hrvatski!
- Ja sam u bivšoj Jugoslaviji
bio prvi puta još 1958. u
sklopu jedne velike ekskurzije
koju je organizirao Fazlija Alihakić
sa sarajevskoga Fakulteta,
kada smo posjetili i Jahorinu,
Igman, Postojnu, Opatiju i
došli do Trstena kod Dubrovnika.
Poslije sam često dolazio,
pohađao i seminar hrvatskosrpskoga
jezika, kupio gramatiku
i proučio je, i nakon toga jednostavno
čitao vaše novine.
Radio sam i mjesec dana sa
studentima na Velikome polju
na Igmanu na kartiranju. Jezik
se uči ako ga slušate, to je kao
pjesma. Hrvatski jezik ima
svoju melodiju i trebate je čuti.
• Možete li nam ukratko
predstaviti češko šumarstvo?
- Šumarstvo doživljava
promjene, no prema podacima
iz 1998. godine, državne šume
Prqf:dr.mmrmtm's'
češka Republika
u Češkoj su zauzimale oko 63
posto svih šuma i šumskoga
zemljišta, na privatne je otpadalo
23 posto, na komunalne
oko 13 posto te nešto na šumarske
zadruge! Inače, 61,5
posto svih šuma su gospodarske,
tri posto spada u različite
kategorije zaštitnih šuma te
35,5 posto u kategoriju specijalnih
(vojne, šume oko
različitih objekata). Najzastupljenija
vrsta je smreka (54,3
posto), dok je hrasta tek 6,4
posto. Crnogoričnc šume pokrivaju
1,980 milijuna hektara
ili 76,7 posto ukupnih površina
pod šumama, a listače 566,9
tisuća ha. Sumama u državnom
vlasništvu upravlja državno
poduzeće Češke šume a
sjedište direkcije je u Hradec
Kralovy. I privatnim šumama
gospodari se prema novom
Zakonu o šumama, no mnogi
šumovlasnici previše su očekivali
od šume. A u nju se najprije
mora ulagati kako bi se
nešto dobilo.
Poseban problem u Češkoj
je rekonstrukcija šuma
koje su bile oštećene. Radi se o
prilično velikim površinama
koje se moralo posjeći zbog
oštećenja od kemijskih zagađenja
i sada se tu sade nove
vrste i obnavlja tlo. Još jedan
problem je vodni režim u
šumama koji bi se trebao
riješiti novim Zakonom o vodama
koji je u pripremi.
• Surađujete li s hrvatskim
šumarima?
- Imamo dobre kontakte
s hrvatskim šumarima, posebno
s prof dr. Slavkom Matićem,
te u stručnom dijelu u
gospodarenju s našim nizinskim
šumama. Pokušavamo i
kod nas primijeniti metodu
prirodne obnove hrasta. Više
smo dosad u predjelima oko
Južne Morave radili čistu
sječu, poslije toga pripremali
zemljište koje je nakon takve
sječe bilo potpuno uništeno.
No za to će trebati vremena.
Hrvatski šumari bili su prije
dvije godine u Slovačkoj na
jednom simpoziju o nizinskim
šumama. Problemi u gospodarenju
nizinskim šumama
su slični, projekt revitalizacije
ovih šuma predviđa ponovo
vraćanje voda u šume.
Deficit vode je i zbog manje
padalina posljednjih godina.
Programom revitalizacije šuma
želimo povećati i biodivcrzitet
kako bi bile stabilnije.
• Kako, na kraju,
ocjenjujete ovaj znanstveni
skup u Zagrebu?
- Skup je dobro pripremljen
i organiziran, referati su
stručni a posebice su poučne
ekskurzije gdje se moglo
mnogo toga vidjeti u prirodnoj
obnovi šuma i čuti u raspravama.
Mene osobno dojmila
se dobra suradnja Fakulteta,
posebice katedre za uzgoj
sa šumarstvom. To što sino
vidjeli odlična je prezentacija
hrvatskoga šumarstva u svijetu.
^^^ Razgovarao:
"•T" M. Mrkobrad
8 / Časopis Hrvatske šume