Predstavljeno i hrvatsko šumarstvo - Hrvatske šume
Predstavljeno i hrvatsko šumarstvo - Hrvatske šume
Predstavljeno i hrvatsko šumarstvo - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
lUFRO OAK-2000<br />
hrast lužnjak, ali i brojni članovi<br />
dobro strukturirane fitocenoze,<br />
a proširile su se neke pionirske<br />
vrste, medu kojima se posebno<br />
ističu one koje rastu na vlažnijim,<br />
zamočvarenim i otvorenim<br />
staništima. Zanimljiv članak<br />
pod naslovom »Rast starih<br />
hrastovih stabala u Hrvatskoj:<br />
preliminarni rezultati programa<br />
TGECC« napisali su Dalibor<br />
Hatić, Oleg Antonić, Željko<br />
Spanjol i Josip Križan. U<br />
radu je prikazan rast starih primjeraka<br />
četiriju vrsta hrasta:<br />
lužnjaka, kitnjaka, mcdunca i<br />
crnike, a neki su hrastovi medu<br />
najstarijima jedinkama unutar<br />
U HRVATSKOJ<br />
klonova. Procjena genetskih parametara<br />
(nasljednosti i genetske<br />
dobiti) rađena je za 21<br />
polusrodnika te odvojeno za polusrodnike<br />
iz svake populacije.<br />
»Varijabilnost listanja hrasta<br />
lužnjaka u pokusu provenijencija<br />
u Pokuplju« članak je Sanje<br />
Perić, Jose Gračana i Bojane<br />
Dalbelo-Bašić. U svome radu<br />
autori navode detaljnije izučavanje<br />
svojstva listanja hrasta<br />
lužnjaka koje je počelo 1997.<br />
godine, a provodi se u sedam<br />
faza. Rezultati istraživanja upućuju<br />
na varijabilnost listanja po<br />
provenijencijama i ponavljanjima<br />
za svaku od sedam proma-<br />
Prof. dr. Slavko Matić<br />
Iznad očekivanja<br />
lUrRO skup u Zagrebu kratko je ocijenio i predsjednik<br />
organizacijskoga odbora prof. dr. Slavko Matić.<br />
- Kako je to svjetski simpozij o hrastu lužnjaku a<br />
Hrvatska je u svijetu poznata po njemu, normalno je da<br />
smo poduzeli sve kako bi <strong>hrvatsko</strong> šinnarstvo predstavili u<br />
dobrom svjetlu i da skup uspije. Povratne ocjene od kolega<br />
koji se javljaju »e« mailom, poštom, pišu kako se nisu nadali<br />
ovakvom uspjehu. Mislim da smo simpozij, s naše<br />
strane, organizirali na visokoj razini na svim poljima -<br />
prije svega smještaj i organizacija simpozija, pripremljeni<br />
materijali i posteri, simultano prevođenje, dva cjelodnevna<br />
tih vrsta u Hrvatskoj. Primjerice,<br />
crnika s Raba ima procijenjenu<br />
starost 436 godina,<br />
medinac s Krka 318 godina, a<br />
lužnjaci iz Repaša između 240 i<br />
300 godina.<br />
Genetska<br />
istraživanja<br />
u sklopu poglavlja o »Genetici<br />
hrasta« grupa autora: Mirko<br />
Vidaković, Davorin Kajba,<br />
Šaša Bogdan, Vlatko Podnar<br />
i Josip Bećarević potpisuju<br />
rad »Procjena genetskoga<br />
poboljšanja u testu polusrodnika<br />
hrasta lužnjaka«. U članku<br />
je prikazana fcnotipska selekcija<br />
stabala hrasta lužnjaka na području<br />
sjemenskoga rajona srednje<br />
Podravine te je osnovana<br />
eksperimentalna klonska sjemenska<br />
plantaža s ukupno 40<br />
tranih faza. Želimir Borzan<br />
napisao je rad »Hermafroditsko,<br />
izvansezonsko cvjetanje 'zelenoga<br />
hrasta' koji raste u sjevernoj<br />
Dalmaciji«. Autor naglašava<br />
kako se izvansezonsko cvjetanje<br />
»zelenoga hrasta« i pojava hermafroditskih<br />
cvjett)va ne može<br />
objasniti neobičnim klimatskim<br />
promjenama u ovom području.<br />
Može se samo pretpostaviti da<br />
hermafroditsko cvjetanje predstavlja<br />
primitivno naslijeđeno<br />
stanje u porodici Fagaceae, kao<br />
što sugeriraju neki autori. Rad<br />
pod nazivom »Multivarijantna<br />
analiza oblika lista hrasta lužnjaka<br />
u testu provenijencije<br />
Gajno« napisali su Josip Franjić,<br />
Joso Gračan, Davorin<br />
Kajba, Željko Skvorc i Bojana<br />
Dalbelo-Bašić. U članku<br />
se ističe kako je prethodnim<br />
Zajednički snimak dijela sudionika kongu<br />
Gajno u Jastreharskom<br />
na<br />
loLdhktii<br />
i jedan poludnevni izlet, gdje su gosti vidjeli prave <strong>šume</strong>,<br />
sve je bilo na visokoj razini. To je za Hrvatsku i <strong>hrvatsko</strong><br />
<strong>šumarstvo</strong> izuzetno značajno. Kad smo 1996. godine dobili<br />
organizaciju simpozija, mnogi su se čudili i pitali, pa kako<br />
to daje domaćin Hrvatska, pa gdje je Hrvatska! No sada<br />
kad su konačno i vidjeli Zagreb, gdje su ih dočekali gostoljubivi<br />
i nasmiješeni ljudi i odlična organizacija, bili su<br />
oduševljeni. Posebno zato što se <strong>hrvatsko</strong> <strong>šumarstvo</strong><br />
odlikuje kvalitetom, te ga se može predstaviti svugdje u<br />
svijetu. Jedan Francuz koji nam nije bio previše sklon, na<br />
odlasku sa simpozija rekao je: Sad idem kući, pokupit ću<br />
djecu i ženu i doći na godišnji odmor u Dubrovnik!<br />
Jedino je žalosno to, rekao je, na kraju prof Matić, što<br />
hrvatski mediji, iako su bili obaviješteni nisu, osim iznimaka,<br />
značajnije popratili ovaj važan svjetski skup šumara.<br />
Ne zbog nas šumara, nego zbog <strong>Hrvatske</strong>. Ne događa se<br />
Hrvatskoj svaki dan da 60-ak svjetskih stručnjaka iz preko<br />
20 zemalja boravi ovdje.<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> / 7
Change language