Predstavljeno i hrvatsko šumarstvo - Hrvatske šume

More documents

Recommendations

Info

lUFRO OAK - 2000 U HRVATSKOJ vanjem različitih provenijencija lužnjaka na trajnom pokusu osnovanom 1988. godine. Prof. dr. Joso Gračan sa suradnicima pojasnio je potom gostima kako je Institut ustrojen, što i kako se radi te tko financira znanstveno istraživačke radove. U Šumariji Vrbovec, posljednjega dana znanstvenoga skupa, šumari iz Europe i svijeta mogli su na licu mjesta vidjeti kako se u Hrvatskoj prirodno obnavlja lužnjak. Nakon posjete izložbi »Hrast lužnjak« što je osmislio dipl. ing. Željko Gubijan, direktor Hrvatskih šuma dipl. ing. Željko Ledinski i upravitelj dipl. ing. Đuro Kauzlarić prezentirali su osobnu kartu poduzeća odnosno Šumarije Vrbovec. Potom su gosti na četiri lokaliteta u gospodarskoj jedinici Česma u četiri faze mogli vidjeti kako izgleda obnova. Na prvome je pokazana pripremna faza na naplodni sijek. Izvršena je doznaka i čeka se urod žira. Na drugo- me lokalitetu obavljena je oplodna sječa i tu su već jednogodišnje biljke ponikle iz žira. Ujedno je prikazana i njega. Petogodišnji mladik je sljedeća faza u prirodnoj obnovi te konačno, gosti su se našli (na četvrtom lokalitetu) U institutu u Jastrebarskom }ioMmd je bio domaćin dr. Joso Gračan u 11 godina starom iznjegovanom mladiku koji čeka sljedeću fazu - čišćenje. Šumari su mnogo toga prošli, no ovo što su vidjeli i doživjeli u Vrbovcu, i ukupno u Hrvatskoj doista je nesvakidašnje, moglo se čuti od mnogih eminentnih stručnjaka na završetku ekskurzije, na osobito pripremljenom završnom druženju u šumi kojoj su se toliko divili. .^^ Tekst i snimci: IVliroslav Mrkobrad L' šumariji \'ibopec uglednim gostima govoilo je dipl mg Đuio Kauzlaiić 4 / Časopis Hrvatske šume
lUFRO OAK - 2000 U HRVATSKOJ U sklopu međunarodnoga kongresa »Hrast 2000« tiskan tematski broj »Glasnika za šumske pokuse« međunarodnom konigresu »OAK 2()0()-Im- !\ Ii provemcnt ot wood quality and gcnetic diversity of oaks« (HRAST 2000 - Poboljšanje kakvoće i genetske raznohkosti hrasta) održanom od 20. do 25. svibnja u Zagrebu, sudionici kongresa dtAili su među ostalim prilozima i Glasnik za šumske pokuse broj 37. Riječ je o specijalnom tematskom izdanju Šumarskoga fakulteta u Zagrebu u kojemu je na 495 stranica u dva poglavlja tiskano 40 članaka, koji su čitani tijekom trajanja kongresa. U prvome poglavlju nalaze se članci koji tematski pripadaju lUFRO grupi 1. 6. 00. - »Oplemenjivanje i uzgajanje hrasta«, a drugo poglavlje odnosi se na lUFRO grupu 2. 8. 05. - »Genetika hrasta«. Olakšica za sudionike kongresa Treba istaknuti kako su članci u okviru svakoga poglavlja poredani po redoslijedu izlaganja, stoje bila značajna olakšica svim sudionicima kongresa. Članci su za tisak priređeni prema posebnim uputama, s obzirom na specifičnu namjenu ovoga broja Glasnika, a recenzirali su ih inozemni recenzenti, stručnjaci lUFRO-a. Naime, tiskani su na engleskom jeziku i bez dvojezičnih opisa pojedinih priloga. Potrebno je napomenuti kako su na kraju svakoga članka tiskani na hrvatskome jeziku naslov, sažetak i ključne riječi, što je opet olakšica za sudionike kongresa iz Hrvatske koji ne vladaju engleskim jezikom. U dva poglavlja nalazi se 40 znanstvenih članaka, od čega je 15 radova stručnjaka iz Hrvatske. Prof. dr. Slavko Matić sa zagrebačkoga Šumarskoga fakulteta napisao je članak pod nazivom »Hrastove šume (Quercus sp.) u Hrvatskoj« u kojemu je opisao sve vrste hrastova koji šumarskim stručnjacima Riječ je o specijalnom tematskom izdanju Šumarskoga fakulteta u Zagrebu u kojemu je tiskano 40 članaka, koji su čitani tijekom trajanja kongresa S posebnom pozornošću izlaganja inozemnih znanstvenika pratili su i naši mladi šumarski stručnjaci dolaze od prirode i koje tvore prirodne šumske zajednice u našoj državi. Isti autor je sa suradnicima Milanom Oršanićem i Igorom Anićem napisao rad »Broj biljaka i stanište kao značajni čimbenici uspijevanja mladih sastojina hrasta lužnjaka«, u kojemu se preporučuje da se kulture hrasta ktžnjaka kao i prirodne sastojine mogu podizati samo na šuniskim tlima i s brojem biljaka od najmanje 10.000 kom/ha. U članku »Kretanja vrijednosti šuma i šumskoga tla u dinamičnom sustavu jednodobne šume hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac« autori Juro Cavlović, Mario Božić i Nikola Lukić zaključuju kako bi se vrijednost šume hrasta lužnjaka povećala za 5-7 novčanih jedinica (6%), ako bi se razdoblje ophodnje povećalo sa 140 na 160 godina. »Regresijski modeli procjene biomase hrasta mcdunca, hrasta sladuna i hrasta crnike u panjačama«, naziv je zajedničkoga rada Vlade Topića, Olega Antonića, Željka Spanjola i Žarka Vrdoljaka. Autori napominju kako je razvoj modela za brzu procjenu biomase dominantnih mediteranskih vrsta drveća i grmlja važan dio dugoročnoga istraživanja kompeticije između šumarstva i stočarstva u Hrvatskoj, a dobiveni modeli su prikladni za brzu i pouzdanu procjenu biomase populacije u panjačama. Hidrotehnički zahvati uzrokuju sušenje hrasta Praćenjem položaja određenih fizičkih i mehaničkih svojstava slavonskoga hrasta u transverzalnom smjeru dobiveni rezultati omogućuju da se ustanovi utjecaj dvostruke bjeljikc na kakvoću i uporabnu vrijednost drva. Zaključak je to autora Slavka Govorčina i Tomislava Sinkovića, koji su napisali članak pod naslovom »Utjecaj dvostruke bjcljike na kakvoću slavonskoga hrasta«. Rad o »Utjecaju klime i hidrotchničkih zahvata na stabilnost hrasta lužnjaka« potpisuju autori Branimir Prpić i Igor Anić, ističući kako hrast lužnjak premda uspješno podnosi klimatske ekscese, primjerice sušne i mokre godine, hidrotehnički zahvati koji ometaju šumske površine uzrokuju sušenje hrasta u svim šumskim ekosustavima. Članak o »Odnosu između dcbljinskoga prirasta i stupnja oštećenosti hrasta lužnjaka« napisali su Renata Pernar, Vladimir Kušan i Željko Galić, navodeći u zaključku da su vrlo velika oštećenja uz isušene bare, asfaltirane ceste s dubokim postranim kanalima te uz prokopane kanale. Manja je oštećenost uz šumske ceste i prirodne vodotoke, iz čega se može zaključiti kako stupanj oštećenosti ovisi o intenziteti: zahvata u prirodne hidrološke uvjete. Nikola Pernar, Zvon- Časopis Hrvatske šume I 5
Page 2 and 3: ._''Ab,. sfc««ss^ .J>^, .Jk. .M.-
Page 4 and 5: lUFRO OAK - 2000 U HRVATSKOJ Sudion
Page 8 and 9: lUFRO OM- 2000 U HRVATSKOJ Na ikiil
Page 10 and 11: lUFRO OAK-2QQQ U HRVATSKOJ istraži
Page 12 and 13: ZAKLJUČCI 1. Restrukturiranje javn
Page 14 and 15: IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA Operativ
Page 16 and 17: •5«/.; V^f ?*•' y W'::MJ ' *JP
Page 18 and 19: UBoćarskom domu u Zagrebu održana
Page 20 and 21: NAJAVLJUJEMO: th ECandICP-Forests I
Page 22 and 23: 20 / Časopis Hrvatske šume
Page 24 and 25: Na 44 ha obavljeni su veliki radovi
Page 26 and 27: u BELGIJI ODRŽAN SASTANAK KOORDINA
Page 28 and 29: u zemlji, s visokim postotkom nezap
Page 30 and 31: ZNANSTVENO STRUČNI SKUP V Ekološk
Page 32 and 33: I SKUPOVI ZAPOSLENIKA NA PODRUČJU
Page 34: V IZ RADA PLANINARSKOG DRUŠTVA »

Predstavljeno i hrvatsko šumarstvo - Hrvatske šume

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?