Predstavljeno i hrvatsko šumarstvo - Hrvatske šume
Predstavljeno i hrvatsko šumarstvo - Hrvatske šume
Predstavljeno i hrvatsko šumarstvo - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ZNANSTVENO STRUČNI SKUP<br />
U povodu 5. lipnja Svjetskoga dana zaštite okoliša<br />
Ugj. žutica. Šumarije Novoselec,<br />
5 lipnja održan<br />
je Znanst\'eno-stručni<br />
skup »Nafta-šuma-voda« u povodu<br />
Svjetskoga dana zaštite<br />
okoliša. Specifičnost ovog prostora<br />
je u tome što šumom<br />
Žutica gospodari Šumarija<br />
Novoselec, INA ima velika<br />
crpilišta nafi:c i plina, jer je to<br />
najveće nalazište nafte u Hrvatskoj,<br />
a »<strong>Hrvatske</strong> vode« cijeli<br />
prostor koriste kao retenciju.<br />
Stoga je cilj ovoga Znanstvenoga<br />
stručnoga skupa bio okupiti<br />
sve korisnike toga prostora<br />
i podzemlja, stručnjake pripadajućih<br />
disciplina i odgovorne<br />
predstavnike kako bi svojim<br />
argumentima iznijeli viđenje<br />
korištenja toga prostora, ali i da<br />
ukazu na probleme koji pri<br />
tome mogu nastati i predlože<br />
moguća rješenja.<br />
JMajta - suma - voda<br />
Šuma Žutica prostor je četrdesetak kilometara<br />
istočno od Zagreba, gdje <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong><br />
gospodare šumama, INA ima velika crpilišta<br />
nafte i plina, a <strong>Hrvatske</strong> vode cijelo područje<br />
koriste kao retenciju<br />
istraživanja o mogućnosti i<br />
opravdanosti reintrodukcije<br />
dabra u Hrvatsku. Lokacija<br />
Žutice izabrana je iz nekoliko<br />
opravdanih razloga još 1992. g.<br />
te poslije nekoliko godina<br />
istraživanja, u 1996. g., pušteni<br />
su prvi dabrovi na lokalitetu<br />
Pleso u Žutici. Iduće godine<br />
ispušteno je već 22 dabra, te<br />
kasnije svake godine sve veći<br />
broj. Danas nakon četiri godine<br />
praćenja dabrova može se<br />
reći da je projekat uspio, jer<br />
već nekoliko godina zamjećuju<br />
se i mladunci, pa se može konstatirati<br />
kako je dabar uspješno<br />
vraćen u Hrvatsku, upravo<br />
ovdje u Žutici.<br />
Treći korisnik »<strong>Hrvatske</strong><br />
vode« izgradili su ovdje sustav<br />
Pokroviteljstvo nad tim<br />
skupom preuzeli su Ministarstvo<br />
zaštite okoliša i prostornog<br />
uređenja, Ministarstvo<br />
poljoprivrede i šumarstva i<br />
Ministarstvo gospodarstva.<br />
Organizatori su bili Hrvatsko<br />
ekološko društvo, INA-Naftaplin,<br />
»<strong>Hrvatske</strong> vode«, a<br />
suorganizatori Šumarski fakultet<br />
u Zagrebu, »<strong>Hrvatske</strong><br />
<strong>šume</strong>« p.o. Zagreb i Hrvatsko<br />
šumarsko društvo.<br />
S proizvodnjom nafte i<br />
naftnoga plina s prostora Žutice<br />
jednog od najstarijih,<br />
najvećih i najizdašnijih nalazišta<br />
toga dragocjenog rudnog<br />
bogatstva, skup su upoznali<br />
dr. Zdravko Spirić i dipl. ing.<br />
Mladen Trupčević, koji su istakli<br />
da je od 1964. godine kada je<br />
započeto korištenje ovih dragocjenih<br />
sirovina do danas iz<br />
Žutice proizvedeno više od 26<br />
milijuna tona nafte i plina, što<br />
po današnjim cijenama iznosi<br />
više od 4 milijarde dolara. Ta<br />
proizvodnja čini ukupno jednu<br />
petinu dosadašnje proizvodnje<br />
INA - Naftaplina, odnosno<br />
Republike <strong>Hrvatske</strong>.<br />
u složenom procesu<br />
proizvodnje, sabiranja i otpreme<br />
nafte i plina, stalno je prisutna<br />
opasnost, jer može doći<br />
do kontaminacije tla koja zatim<br />
može rezultirati i zagađenjem<br />
cijeloga okoliša. Grupa<br />
znanstvenika i šumarskih<br />
stručnjaka - B. Prpić, A. Pranjić,<br />
Z. Seletković, J. Vukelić i<br />
I. Tikvič je 1993. godine objavila<br />
i rad na temu »Utjecaj industrije<br />
nafte na šumske ekosustave<br />
u općini Ivanić-Grad«.<br />
Odgovornost, tehnološka<br />
disciplina, primjena preventivnih<br />
mjera kao i suvremenih<br />
tehnoloških i ekoloških postupaka,<br />
ključni su elementi u<br />
traženju odgovora brojnim<br />
ekološkim izazovima koji se<br />
pojavljuju na naftnom gospodrstvu.<br />
Krajnji cilj je stvaranje<br />
uvjeta za »suživot« prirode i<br />
industrije.<br />
Upravitelj šumarije Novoselec,<br />
koja gospodari sa<br />
Žuticom, dipl. inž. Stjepan<br />
Štahan, ukratko je prisutne<br />
upoznao s dosadašnjim negativnim<br />
utjecajima proizvodnje<br />
nafte u Žutici i o velikim<br />
količinama osušenih stabala posljednjih<br />
dva-tri desetljeća, kao<br />
i o nekim šumarskim znanstvenicima<br />
iz susjednih zemalja koji<br />
su ispitivali sušenje hrasta<br />
lužnjaka u Žutici.<br />
U ime »Hrvatskih šuma«<br />
prisutne je o ekološkoj problematici<br />
<strong>šume</strong> Žutice upoznala<br />
dipl. ing. Nives Farkaš-Topolnik<br />
iz Odjela za ekologiju<br />
Uprave šuma Zagreb. Mnoge<br />
novinare i ostale prisutne<br />
njeno izlaganje nije ostavilo<br />
ravnodušnima, a mi ga na našim<br />
stranicama donosimo u<br />
cijelosti.<br />
Dabar - novi<br />
stanovnik Žutice<br />
Kao dokaz da je suživot<br />
prirode i industrije u Žutici<br />
moguć, trebao bi ,^( u Hr,<br />
dokazati i pro- "^ i' • %,<br />
jekt povratka '.'T<br />
dabra u I Irvat- -^^<br />
sku. O tome ^''",„j„,„i!^<br />
projektu opširno je<br />
prisutne upoznao doc. dr. se.<br />
Marijan Grubešić koji je zajedno<br />
s doc. dr. se. Vladimirom<br />
Kušanom predočio njihova<br />
odteretnih kanala i retencija<br />
tako da se ovdje u ključnim<br />
momentima može »uskladištiti«<br />
više od 170 milijuna kubika<br />
vode, dok čitavo Lonjsko<br />
Polje prima oko 850 milijuna<br />
kubika, istakao je njihov predstavnik<br />
dipl. inž. Ljudevit Tropan,<br />
i naglasio kako uz malo<br />
dobre volje Žutica može biti<br />
vrlo dobar primjer kako se na<br />
jednom prostoru mogu koristiti<br />
<strong>šume</strong>, voda, nafta i zemlja.<br />
.^1^ Tekst i snimci:<br />
^' A. Z. Lončarić<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> / 27
Change language