Rašeta Mladen i dr. Higijenski rizici pri prometu neupakovanog rasečenog pilećeg mesa u maloprodaji Hygienic risks of cut unpacked chicken meat in retail Rašeta Mladen, Bunčić Olivera, Matekalo-Sverak Vesna, Lilić Slobodan, Vranić Vojin, Branković Lazić Ivana, Spirić Danka S u m m a r y: Unpacked cut chicken meat in retailis is intensely infl uenced by micro-environment. The aim of this paper is to determine closer the risks that exist in retail. The existing microbiological risk is determined by taking swabs from worker’s hands, equipment and tools which came in direct contact with meat during work. The swabs were taken monthly during the two year period, in total number of 576. Swabs were tested by standard SRPS ISO methods:4833:2008 for determining aerobic colony count; 6888- 1:2009 for determining coagulase positive staphylococci; 16649-2:2008 for determining Escherichia coli; 15213:2011 for determining sulfi tereducting clostridia and 6579:2008 for determining Salmonella spp. In 30% of the total number of taken swabs inadequate results were obtained, by category: 80% inadequate results of plastic sacs used for servicing the customers, 67% of the trenchers in showercases, 33% of the worker’s hands, 12% of the plastic meat cutting boards, 10% of meat grabbers and 9% of knife blades. The obtained results can be used to determine more closely the critical points of process steps in defi ning the standard operational and hygienic procedures for poultry meat handling in retail. Obtained results also can be used in risk analysis operation in retail sale of cut unpacked poultry meat. Key words: cut chicken meat, unpacked chicken meat, retail, microbiological risk, risk analysis in chicken retail. Rad primljen: 29.02.2012. Rad ispravljen: 8.10.2012. Rad prihvaćen: 10.10.2012. 126
tehnologija mesa Osnivač i izdavač: Institut za hihijenu i tehnologiju mesa, Beograd UDK: 637.56'81.09(497.11) ID: 195327500 Originalni naučni rad Original scientific paper Parametri higijenske ispravnosti četiri vrste riba koje su najzastupljenije na tržištu Srbije Milijašević Milan 1 , Babić Jelena 1 , Baltić Ž. Milan 2 , Đorđević Vesna 1 , Spirić Danka 1 , Janković Saša 1 , Spirić Aurelija 1 S a d r ž a j: Cilj ovog rada bio je da se prikažu uporedni rezultati hemijskih i mikrobioloških ispitivanja dve slatkovodne ribe, pangasiusa, koji poslednjih godina zauzima jednu od vodećih pozicija na našem tržištu, i šarana, kao najzastupljenije ribe u nacionalnoj akvakulturi i dve vrste morske ribe oslića i skuše. Mikrobiološka ispitivanja su obuhvatila Salmonella vrste, koagulaza pozitivne stafi lokoke, sulfi toredukujuće klostridije, E. coli i ukupan <strong>broj</strong> aerobnih mezofi lnih bakterija. Od hemijskih kontaminenata ispitano je prisustvo sledećih organohlornih pesticida (OClP): gama heksahlorcikloheksan (gama-HCH), tj. lindan, alfa- HCH, beta-HCH, aldrin, dieldrin, heptahlor, cis- i transheptahlorepoksid, pp’-DDT (dihlordifeniltrihloretan), pp’-DDE (dihlordifenildihloreten), pp’- DDD dihlordifenildihloretan), endrin, heksahlorbenzen (HCB), alfa- i gama-hlordan. Takođe, u istim uzorcima određeni su kongeneri polihlorovanih bifenila IUPAK br. 28, 52, 101, 118, 138, 153, 180 g, a od teških metala olovo, kadmijum i živa. U ispitanim uzorcima nije utvrđeno prisustvo koagulaza pozitivnih stafi lokoka, sulfi toredukujućih klostridija, Salmonella spp., niti E. coli. Ukupan <strong>broj</strong> aerobnih mezofi lnih bakterija bio je najveći u uzorcima šarana i iznosio je 3,40 ± 0,57, ali nije premašio preporučeni limit prihvatljivosti od 5,69 log cfu/g. Količine endrina, HCH, HCB i hlordana bile su manje od granice detekcije (0,001 mg/kg) u uzorcima sve četiri vrste ribe. Za uzorke pangasiusa, količine ukupnog DDT bile su u opsegu od granice detekcije (0,001 mg/kg) do 0,005 mg/kg, dok su vrednosti ovog pesticida u uzorcima skuše bile u opsegu od granice detekcije (0,001 mg/kg) do 0,019 mg/kg. U uzorcima pangasiusa zbir količine heptahlora i heptahlorepoksida bio je u opsegu od granice detekcije do 0,009 mg/kg, a u uzorcima šarana u opsegu od granice detekcije do 0,019 mg/kg. U uzorcima pangasiusa, oslića i skuše sadržaj lindana je bio ispod granice detekcije (0,001 mg/kg), dok je u uzorcima šarana ova vrednost bila u opsegu od granice detekcije do 0,017 mg/kg. Sadržaj polihlorovanih bifenila bio je u opsegu od granice detekcije (0,001mg/kg) do 0,030 mg/kg, za uzorke pangasiusa, odnosno do 0,089 mg/kg, za uzorke šarana. U uzorcima skuše zbir aldrina i dieldrina bio je u opsegu od granice detekcije do 0,010 mg/kg, dok je u uzorcima pangasiusa, šarana i oslića njegova vrednost bila ispod granice detekcije (0,001 mg/kg). Količine teških metala (Hg, Pb i Cd) bile su, takođe, ispod maksimalno dozvoljenih količina (MDK). Sadržaj olova bio je najveći u uzorcima pangasiusa, 0,21 mg/kg, dok je najveći sadržaj kadmijuma, 0,049 mg/kg, detektovan u uzorcima oslića. Uzorci skuše su imali najveći sadržaj žive, koji je iznosio 0,162 mg/kg. Sa aspekta bezbednosti hrane, ispitani uzorci ribe su dobrog kvaliteta, sa koncentracijom hemijskih kontaminenata ispod dozvoljenih granica i bez povećanog <strong>broj</strong>a mikroorganizama. Ključne reči: riba, hemijski kontaminenti, organohlorni pesticidi, PCB, toksični metali, mikrobiloška kontaminacija. Uvod Prema zvaničnim podacima, Srbija poseduje 14600 hektara šaranskih i 17 hektara pastrmskih ribnjaka. Potrošnja ribe je kod nas, prema podacima o ulovu, proizvodnji u akvakulturi i uvozu ribe, nešto veća od 5 kilograma po stanovniku godišnje. Razlog relativno niske potrošnje mesa ribe je slaba kupovna moć stanovništva, ali i ograničena i neadekvatna ponuda na tržištu, kao i nedostatak navike korišćenja ribe u ishrani. Asortiman ponude ribe na našem tržištu je ograničen (Baltić i dr., 2009). Od plave morske ribe u ponudi su skuša, haringa, srdela, a od bele ribe oslić, škarpina, brancin, zubatac, orada i losos. Kada je u pitanju slatkovodna riba, u ponudi je najzastupljenija riba iz akvakulture, odnosno šaranske i pastrmske vrste riba. Pored šarana, kao slatkovodna vrsta, u ishrani stanovništva je veoma zastupljen i pangasius (Pangasianodon hypophthalmus), koji, na naše tržište, dolazi iz Vijetnama. Ova riba je dobro prihvaćena od strane potrošača, što zbog povoljne cene što zbog toga što dolazi u obliku fileta bez Napomena: Rezultati su proistekli iz rada na realizaciji projekata Ev. br. TR 31011 i TR 31075), koje finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije. 1 Institut za higijenu i tehnologiju mesa, Kaćanskog 13, 11000 Beograd, Republika Srbija; 2 Univerzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine, Bulevar oslobođenja 18, 11000 Beograd, Republika Srbija. Autor za kontakt: Babić Jelena, bjelena@<strong>inmesbgd</strong>.<strong>com</strong> 127
- Page 1 and 2: ISSN 0494-9846 UDK 664.9:614.31: 63
- Page 3 and 4: OSNIVAČ I IZDAVAČ Institut za hig
- Page 5 and 6: tehnologija mesa Osnivač i izdava
- Page 7 and 8: Tabela 2. Nutritivna vrednost hrane
- Page 9 and 10: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 85-93
- Page 11 and 12: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 85-93
- Page 13 and 14: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 85-93
- Page 15 and 16: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 94-10
- Page 17 and 18: Organ ili sistem / Organ or system
- Page 19 and 20: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 94-10
- Page 21 and 22: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 94-10
- Page 23 and 24: tehnologija mesa Osnivač i izdava
- Page 25 and 26: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 103-1
- Page 27 and 28: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 103-1
- Page 29 and 30: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 103-1
- Page 31 and 32: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 103-1
- Page 33 and 34: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 112-1
- Page 35 and 36: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 112-1
- Page 37 and 38: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 112-1
- Page 39 and 40: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 112-1
- Page 41 and 42: tehnologija mesa Osnivač i izdava
- Page 43 and 44: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 121-1
- Page 45: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 121-1
- Page 49 and 50: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 127-1
- Page 51 and 52: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 127-1
- Page 53 and 54: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 127-1
- Page 55 and 56: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 134-1
- Page 57 and 58: Tabela 3. Prosečne vrednosti fizi
- Page 59 and 60: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 134-1
- Page 61 and 62: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 140-1
- Page 63 and 64: Vrsta / Species Tehnologija mesa 53
- Page 65 and 66: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 140-1
- Page 67 and 68: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 140-1
- Page 69 and 70: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 148-1
- Page 71 and 72: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 148-1
- Page 73 and 74: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 148-1
- Page 75 and 76: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 148-1
- Page 77 and 78: tehnologija mesa Osnivač i izdava
- Page 79 and 80: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 157-1
- Page 81 and 82: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 157-1
- Page 83 and 84: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 157-1
- Page 85 and 86: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 157-1
- Page 87 and 88: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 166-1
- Page 89 and 90: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 166-1
- Page 91 and 92: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 166-1
- Page 93 and 94: tehnologija mesa Osnivač i izdava
- Page 95 and 96: Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 173-1
- Page 97 and 98:
Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 173-1
- Page 99 and 100:
Tehnologija mesa 53 (2012) 2, 179 U
- Page 101 and 102:
GUIDELINES FOR THE AUTHORS Tehnolog
- Page 103:
CIP - Каталогизација