Od Rudolfa von Oesterreicha do turista novog doba - Hrvatske šume

More documents

Recommendations

Info

O stanju u {umarstvu, cijenama sirovine i na~inima prodaje u nekim srednjoeuropskim dr‘avama, ovoga se ljeta, u okviru Dana hrvatskoga {umarstva, raspravljalo u Selcu na skupu komercijalista iz dr‘avnih poduze}a koja gospodare {umama u tim zemljama. Tamo se moglo ~uti da su se ulaskom u Europsku uniju stvari u nekim zemljama bitno promijenile. Tako je u Poljskoj i ê{koj pove}ana potra‘nja u odnosu na ponudu dok je u Ma|arskoj, zbog izgradnje termoelektrana na biomasu, naglo porasla cijena ogrjevnog drva. Isto tako, uspore|ivanjem cijena evidentno je da su u Hrvatskoj ostvarene ni‘e cijene trupaca u odnosu na susjedne zemlje, osim Bugarske. [to donosi strategija razvoja drvne industrije Ako nema nedostatka sirovine, a nema ga osim nekontrolirane potra‘- Sastanak komercijalista srednjoeuropskih zemalja Trupci, trupci nje hrastove oblovine, uglavnom za primarnu preradu, i ako su cijene sirovina ni‘e nego u zemljama u okru- ‘enju, gdje je onda problem Mo‘da samo u dugogodi{njoj navici administrativnog odre|ivanja cijena, pa i koli~ina te strahom od uvo- |enja tr‘i{ta. Sasvim je jasno da }e se u okviru nove strategije razvoja drvne industrije me|u 700 subjekata primarne prerade i oko 300 poduze}a za finalnu preradu morati dogoditi neka pregrupiranja. Nemogu}e je stalno pove}avati koli~ine trupaca za nove pilane koje ni~u. Hrvatske {ume su u razdoblju od 1995. do 2000. godine pove}ale proizvodnju i prodaju trupaca za 40%, a broj zaposlenih u drvnoj industriji u tom se razdoblju smanjio za 20%. – Temeljni ciljevi strategije su promjena postoje}e strukture u drvoprera|iva~koj djelatnosti u korist finalne prerade, pove}anje konkurentnosti finalnih proizvoda, pove}anje u~e{}a finalnih proizvoda na tr‘i{tu te pove- }anje zaposlenosti. Tr‘i{te bi trebalo osigurati podjednake uvjete svima ~ime bi se otvorila mogu}nost rje{avanja sive ekonomije u ovom sektoru, obrazla‘e osnovne ciljeve dr‘avni tajnik za {umarstvo, drvnu industriju i lovstvo Josip Bartol~i}. S finalistima }e se i dalje sklapati ugovori o isporuci sirovine. Upravo ovih dana trebali bi po~eti pregovori s drvnom industrijom za koju {umarstvo (Hrvatske {ume) mora osigurati dovoljno sirovine. I to je bitno. Medijskim povicima iz redova drvne industrije na najavljene promjene, ka‘e Bartol~i} ‘eli se preko utjecajnih du‘nosnika osigurati dovoljno hrastovih trupaca, te istodobno nepla}anjem ranijih ugovornih obveza prebaciti probleme vlastitog poslovanja na druge. U ovom slu~aju na Hrvatske {ume, odnosno dr‘avu, koja je i ranije znala intervenirati u takvim slu~ajevima otpisivanjem ili pretvaranjem dugova u vlasni~ke udjele. No ni takve intervencije nekim poduze}ima nisu pomogle. Kako se formiraju cijene – U ê{koj ponudom i potra‘njom, s tim da nema razlike izme|u doma}e i inozemne prodaje. – Slova~ka: ugovori za strate{ke kupce sklapaju se na godinu dana na nivou Direkcije, a za sve ostale kupce cijene formiraju same {umarije. Cijene se utvr|uju svaki kvartal. – U Poljskoj se rade jednogodi{nji ugovori za strate{ke kupce, a cijene se utvr|uju kvartalno. Za regionalne kupce i lokalno stanovni{tvo postoji lista minimalnih cijena. Na lokalnoj razini {umarije svaka tri mjeseca utvr|uju cijene za ponu|ene koli~ine drvnih sortimenata. – Ma|arska: cijene se formiraju samostalno. Ugovor na jednu godinu radi se isklju~ivo za velike kupce. – BIH: cijene se slobodno formiraju, a njihove promjene se najavljuju jedan mjesec unaprijed. – U Bugarskoj postoje strate{ki kupci s kojima se cijene dogovaraju (tri do ~etiri puta godi{nje). Ostalim kupcima {umarije drvne sortimente prodaju putem nadmetanja. 40% se proda na panju (uglavnom ogrjevnog drva). – I u Sloveniji cijene diktira tr‘i{te. Budu}i da su {umari koncesionari, sklapaju koncesijski ugovor s dr‘avom u kojemu su nazna~eni okviri kretanja cijena. – Njema~ka: cijene se odre|uju na razini poduze}a. Drvne sortimente prodaju Uprave {uma dok {umarije imaju odre|enu manju kvotu. Prodaje se putem ugovora, nadmetanja i komadne prodaje licitacijom. – Hrvatska: 90% etata se proda putem ugovora doma}oj drvnoj industriji, 4% se proda putem me|unarodnog javnog nadmetanja, 3% putem doma}ag javnog nadmetanja i 3% na blagajni. Cijene su (bile) strogo regulirane i nisu mijenjane od 1997. godine. Rokovi pla}anja – Slova~ka: ugovara se pla}anje na 30 dana, dok se vrijeme naplate kre}e od 45 do 60 dana. – Poljska: rok pla}anja je 30 dana od dana isporuke. Veliki kupci pla}aju na dvanaestine dok novi kupci moraju isklju~ivo pla}ati unaprijed. – ê{ka: rok pla}anja za velike kupce je 14 dana uz 2% rabata ili 60 dana bez rabata. Za nove kupce obavezno je pla}anje unaprijed. – Ma|arska: za trupce je rok pla}anja 15 do 30 dana, za celulozu 60 dana, za ogrjev 15 dana te za termo-energane (10-godi{nji ugovori) do 20 dana. Novi kupac pla}a unaprijed i kupuje koli~inu do 100 m3. – BIH: uglavnom se sve pla}a unaprijed izuzev manjeg broja provjerenih kupaca kojima je rok pla}anja do 30 dana. – Bugarska: rokovi pla}anja se formiraju ovisno o na~inu prodaje. Kod prodaje na stovari{tu rok pla}anja je tjedan dana od isporuke. Kod prodaje na panju pla}a se 10 do 50% unaprijed, dok veliki kupci s ugovorom na jednu godinu moraju platiti 30% vrijednosti unaprijed. – Slovenija: nema definirane rokove pla}anja, ve} ih ugovara sa svakim kupcem zasebno. – Hrvatska: za kupce s ugovorima rok pla}anja za trupce je 60 dana, a za celulozno drvo 90 dana. Kod kupovine na doma}em i me|unarodnom javnom nadmetanju pla}a se unaprijed. – Njema~ka: rok pla}anja za dvadeset velikih kupaca je 14 dana uz prilo‘enu garanciju banke kao sredstvo osiguranja pla}anja. Svi ostali kupci pla}aju unaprijed. 8 Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME
ioenergija [uma kao izvor biomase DOBIVANJE ENERGIJE IZ BIOMASE [ume u Hrvatskoj mogu godi{nje dati oko 2 m 3 biomase za proizvodnju Pi{e: Ivica Tomi} Foto: I. Tomi}, Z. Lon~ari}, [umarski list energije Koriste}i proizvode fotosinteze biljaka kao biolo{ke energetske izvore, ~ovjek ih je oduvijek upotrebljavao ne samo kao hranu nego i kao gorivo. Prije po~etka ve}e uporabe fosilnih goriva drvo je bilo primaran i gotovo jedini izvor energije. Na po- ~etku tre}ega tisu}lje}a, uz uva‘avanje na~ela odr‘ivoga razvoja, postupno se provodi sve intenzivnije kori{tenje biomase za proizvodnju energije. Rije~ je o nefosilnim tvarima, najrazli~itijim proizvodima biljnog i ‘ivotinjskog svijeta: dijelovima drve}a, grmlju, granama, gran~icama, kori drveta, piljevini iz {umarstva i drvne industrije, slami, kukuruzovini, stabljikama suncokreta, ostacima tijekom rezidbe vinove loze i maslina, ko{ticama vi{anja i kori od jabuka (iz {umarstva i poljoprivrede), ‘ivotinjskom izmetu i ostacima iz sto~arstva te komunalnom i industrijskom otpadu. Navedena biomasa koristi se kao gorivo u po- U Hrvatskoj za proizvodnju toplinske i(ili) elektri~ne enegije mo‘e poslu‘iti 2,1 mil. m 3 drvne biomase godi{nje, {to obuhva}a oko 1 mil.m 3 ogrjevnoga drva iz dr‘avnih {uma, oko 0,15 mil. m 3 iz privatnih {uma te oko 0,4 mil. m 3 drvnog ostatka iz drvne industrije, a preostalu koli~inu ~ini otpad u {umi strojenjima za proizvodnju elektri~ne i toplinske energije, a mo‘e se prera- |ivati u plinovita i teku}a goriva, namijenjena za promet i ku}anstva. [umsku biomasu ~ini organska tvar nastala u {umskom ekosustavu: drve- }e i grmlje koje slu‘i za mehani~ku preradu i termi~ko kori{tenje, koje obuhva}a biomasu iz ~i{}enja, njega proredama te iz naplodnih i dovr{nih sje~a. U odnosu na fosilna goriva, glavna prednost biomase je u neusporedivo manjoj emisiji {tetnih plinova i otpadnih tvari. Prema znanstvenim istra‘ivanjima, zanemarivo je optere- }enje atmosfere s uglji~nim dioksidom prilikom kori{tenja biomase kao goriva. Naime, koli~ina emitiranog CO 2 za vrijeme izgaranja jednaka je apsorbiranoj koli~ini tog plina tijekom rasta biljke. Zna~ajna uloga {umske biomase Na rujanskom Okruglom stolu u Na{icama, pod nazivom »Dobivanje energije iz biomase«, svoje su referate predstavili stru~njaci iz Hrvatske, Njema~ke i Austrije. Cilj toga skupa bio je da se stru~na i {ira javnost upozna s energetskim potencijalom biomase, posebice {umske, i mogu- }nostima njezinog kori{tenja. U svo- Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 9
Page 2 and 3: Mjese~nik »Hrvatske {ume« Izdava~
Page 4 and 5: Pi{u: Ivan Martini}, izv. sveu~. pr
Page 6 and 7: Za{titne {ume u priobalju zemlje ka
Page 8 and 9: trì{te drva CIJENE _ KAKO SE FORMI
Page 12 and 13: Mr. sc. Josip Dundovi} me referatu
Page 14 and 15: S rasprave u Na{icama potrebe, a pr
Page 16 and 17: Predsjednik Sabora RH, Vladimir [ek
Page 18 and 19: ure|ivanje {uma PO@E[KI TAKSATORI U
Page 20 and 21: setak godina zarasle. Ukupni godi{n
Page 22 and 23: turizam TURIZAM U FUNKCIJI ZA[TITE
Page 24 and 25: Prvim posjetiteljima Vlastelinstva
Page 26 and 27: mala enciklopedija {umarstva KAKO S
Page 28 and 29: ljekovito bilje Pi{e: Vesna Ple{e F
Page 30 and 31: kra}em vremenskom roku te izrada te
Page 32 and 33: uz rub {ume Stara srednjovjekovna v
Page 34 and 35: potice s ~ijih su se razglednica pr
Page 36 and 37: zoonoze Pi{e: Prof. dr. sc. med. Da
Page 38 and 39: lova~ki psi Pi{e: Zoran Timarac Fot
Page 40 and 41: turisti~ka razglednica P U T N I ^
Page 42 and 43: manifestacije 12. ME\UNARODNI STOÂ

Od Rudolfa von Oesterreicha do turista novog doba - Hrvatske šume

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?