Od Rudolfa von Oesterreicha do turista novog doba - Hrvatske šume
Od Rudolfa von Oesterreicha do turista novog doba - Hrvatske šume
Od Rudolfa von Oesterreicha do turista novog doba - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
povijest {umarstva<br />
TAKO JE GOVORIO \URO CESARI]<br />
Va‘nost {ume za materijalno<br />
i du{evno <strong>do</strong>bro ~ovjeka<br />
Tako zbori veliki {umar ing. \uro<br />
Cesari} 1890. godine. Jedan drugi<br />
Cesari}, Dobri{a, sin \urin,<br />
mnogo poslije zbori:<br />
Tiho, o tiho govori mi jesen.<br />
[u{tanjem li{}a i {apatom ki{e.<br />
Al zima srcu govori jo{ ti{e.<br />
I kada snije‘i, a spu{ta se tama,<br />
U pahuljama ti{ina je sama.<br />
Mladi ing. Cesari} upravo je te<br />
1890. apsolvirao na be~koj Visokoj<br />
{koli za kulturu tla i kao mlad stru~njak<br />
<strong>do</strong>nio je sa sobom iz carske metropole<br />
i jedno nadasve kulturno, a ~ak<br />
i za dana{nje prilike, moderno gledanje<br />
na {umu i kulturu {ume. A da je<br />
od budu}eg sina “ba{tinio” i pone{to<br />
duhovnoga, pokazat }emo i u ovom<br />
tekstu, ina~e objavljenom u [umarskom<br />
listu 1890.<br />
Nastavimo, najprije gornji citat:<br />
Mo‘da bi ovaj odgovor izgledao<br />
kao da {uma samo pjesniku i slikaru<br />
spada — ali to ne; narav skrbi za svakog,<br />
ona sjedinjuje razne putove ~ovje~je<br />
djelatnosti u jednu mjestu i takovo<br />
jedno mjesto je {uma; s toga budi<br />
zada}om ovoga ~lanka ocrtati njenu<br />
va‘nost, jer je ona pomiriteljica pjesnika<br />
i slikara s iztra‘ivaocem naravi,<br />
ona je svakomu ugodna — ona je za<br />
cielo ~ovje~anstvo va‘na.<br />
No \uro je najprije in‘enjer, pa<br />
po~inje obrazlo‘enje upravo ekolo{-<br />
kim zna~enjem {ume, odnosno va‘-<br />
no{}u {ume u za{titi tla od oborina,<br />
naro~ito na kr{u. [ume bi se s toga<br />
morale svuda na ovakovim pustinjama<br />
saditi, premda takovo sadjenje spada<br />
medju najte‘e probleme {umara.<br />
Vrijeme radnje je konac 19. stolje-<br />
}a. Mo‘da nam je danas ~ak i manje<br />
poznato ~emu sve gospodarski {uma<br />
mo‘e koristiti – danas se za {umare<br />
sve zavr{ava na kamionu ili u pilani.<br />
Simpati~no je vidjeti kako su {umari<br />
19. st. bili duboko svjesni op}eg gospodarskog<br />
zna~enja i {ume i {umarstva.<br />
Zna~aj {ume za samo ‘ivljenje i<br />
zarade lokalnog pu~anstva, naro~ito<br />
nekih krajeva, ~ak i danas je ponaj~e{-<br />
}e poznato samo lokalno. Naravno,<br />
da je u ovo predindustrijsko <strong>do</strong>ba to<br />
bilo daleko va‘nije. Upravo je nemogu}e<br />
nabrojiti sve ono, {to nam {uma<br />
neposredno daje, a kamo li navesti<br />
sve, u {to {uma svojima proizvodima<br />
zasieca!<br />
Nije nam poznato je li mladi {umar<br />
Cesari} ve} tada imao problema sa<br />
[to je {uma “Skup drve}a”, bio bi pravi odgovor; ali <strong>do</strong>|emo<br />
li krasnim ljetnim danom u nj, gledamo li onaj divni sklad, to<br />
}utimo njeku sje`u struju u grudima, koja nam veli, da se {uma<br />
od samog drve}a ne sastoji. – U na{em bogatom jeziku te`ko<br />
je na}i pravi i shodni izraz, kojim bi ju definirali. Nazovimo ju<br />
krasno silno sjedinjenje tjelesa i pojava, u kom se svako tielo<br />
od drugog razlikuje, ali ipak sva se sla`u – sva harmoniraju!<br />
zdravljem, ali je za~u|uju}e koliko je<br />
upu}en u “zdravstvenu” problematiku<br />
i zna~aj {ume za zdravlje naroda. [uma<br />
daje bolesnom tijelu okrepe, dapa~e<br />
nema bolesti, koju ne bi zelena<br />
{uma prudila.<br />
I za kraj, gdje }e suza neg’ na oko.<br />
Vra}a se Dobri{in budu}i otac, kako<br />
on ka‘e, eti~kom momentu {ume, a<br />
zgodno je da ovu temu zapo~inje tu‘-<br />
balicom na moderna vremena _ dakle,<br />
u dana{nje vrijeme _ 1890. _ ve}<br />
se ljudi odvajaju od prirode. A ... mo‘e<br />
li se u ob}e liepo imanje bez {ume i<br />
pomisliti <strong>Od</strong>akle vadi slikar ljep{e<br />
motive nego iz {ume. I sigurno nema<br />
stvora, koji bi u pusto{i a ne u {umi<br />
u‘ivao.<br />
Namjera ove serije ~lanaka o starim<br />
{umarima i to onima o kojima se malo<br />
zna (a to nikako ne zna~i da se radi o<br />
malim {umarima), upravo je da poka‘e<br />
kako su na{i pred{asnici gledali<br />
na svoju struku ali i na okru‘je u kojem<br />
su djelovali. U svakom primjeru<br />
sigurno }emo ustanoviti, i zapravo se<br />
u na{em neznanju iznenaditi, koliko<br />
su ti ljudi duboko i sveobuhvatno<br />
razumijevali {umu i {umarstvo, koliko<br />
su bili svjesni i prirodnog ali jo{ vi{e<br />
dru{tvenog okru‘ja svoje {ume i svoje<br />
struke. Iako je g. Cesari} taj ~lanak<br />
pisao 1890. za [umarski list, dakle<br />
jedan stru~ni ~asopis, vjerojatno slabo<br />
<strong>do</strong>stupan {irem ~itateljstvu, meni ne<br />
ostaje druge nego u ovom ~asopisu,<br />
koji nosi zaglavlje “~asopis za popularizaciju<br />
{umarstva” i koji sigurno ima<br />
mnogo {ire ~itateljstvo od izvornika,<br />
jedino <strong>do</strong>slovno citirati zaklju~ak ~lanka<br />
g. Cesari}a, i ~uditi se kako mo‘e<br />
biti da isti problemi i isti odnosi vrijede<br />
i danas, “samo” 115 godina kasnije.<br />
Da li mi se samo ~ini ili zaista u<br />
re~enicama koje slijede ima i pone{to<br />
duha Dobri{ina: Tiho, o tiho govori mi<br />
jesen...<br />
Na koncu smo na{eg povr{nog opisa.<br />
@alostno je, {to smijemo tvrditi, da<br />
kraj svega toga mnogi stanovnici bogatih<br />
gra<strong>do</strong>va bilo s kojih razloga {ume<br />
cieniti ne znaju. Njima je ono vrelo<br />
vazda teku}e. Slabo poznavaju oni<br />
‘ivot drva a pojmovi o veli~anstvu {ume<br />
nejasni su im.<br />
S toga vi, koji shva}ate va‘nost<br />
njenu, gledajte da i <strong>do</strong>|e {uma na onaj<br />
stepen, koga ona po svojoj va‘nosti<br />
zaslu‘uje. Re}i }e tko, ta to je zada}a<br />
{umara. Istina je, da je {umar va‘an radnik<br />
u slu‘bi naroda, da je uzgojitelj<br />
{ume ali se nitko ne osvr}e na tegotnu<br />
njegovu zada}u. On stoji naproti naravi<br />
uzgajaju}i i sade}i biljku — a plod<br />
svoga truda ipak ne ‘anje!<br />
Radimo mi svi za {umu a napose za<br />
na{u liepu hrvatsku {umu, koja }e nas<br />
vazda grliti svojim ~vrstim ramenima a<br />
braniti svojim listnatim krovom od nesnosne<br />
vru}ine.<br />
Rade}i za nju skrbit }e i ona za na{e<br />
<strong>do</strong>bro, za <strong>do</strong>bro na{eg potomstva.<br />
IZVOR:<br />
Gjuro Cesari}: Va‘nost {ume za<br />
materijalno i du{evno <strong>do</strong>bro ~ovjeka.<br />
[umarski list 1890., s. 179.–185.<br />
(pretisak raspolo‘iv na Internetu:<br />
www.hrsume.hr/casopis/cesaric.pdf)<br />
Pi{e:<br />
Branko<br />
Me{tri}<br />
\uro Cesari} (1867._1919.)<br />
{umarski nadzornik<br />
Nakon {to je apsolvirao {umarstvo 1890. na Viskoj<br />
{koli za kulturu tla u Be~u, slu‘bovao je kod ogulinske<br />
i slunjske imovne op}ine, potom u Jastrebarskom<br />
i Vara‘dinu, te kao ‘upanijski {umarski nadzornik u<br />
Po‘egi. Tu mu je i ro|en sin Dobri{a, zna~ajan hrvatski<br />
pjesnik. Djeluje potom u Osijeku i na kraju kao<br />
zemaljski {umar, nadzornik kod {umarskog odsjeka<br />
Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu.<br />
Za povijest hrvatskog {umarstva zna~ajni su njegovi<br />
~lanci koje je objavljivao u [umarskom listu i Vjesniku<br />
@upanije Viroviti~ke, a za lovstvo i njegova<br />
suradnja u Lova~ko-ribarskom viestniku.<br />
Umro je u 53. godini ‘ivota, nakon duge bolesti.<br />
Za sobom je ostavio u<strong>do</strong>vu te sinove Slavi{u, artiljerijskog<br />
natporu~nika i Dobri{u, u~enika realne gimnazije.<br />
Nad grobom oprostio se od pokojnika dr.<br />
Andrija Petra~i}.<br />
Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 33
Change language