Od Rudolfa von Oesterreicha do turista novog doba - Hrvatske šume
Od Rudolfa von Oesterreicha do turista novog doba - Hrvatske šume
Od Rudolfa von Oesterreicha do turista novog doba - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
zoonoze<br />
Pi{e:<br />
Prof. dr. sc.<br />
med. Darko<br />
Ropac<br />
Foto:<br />
Arhiva<br />
Bolest se javlja pojedina~no<br />
ali su mogu}ei<br />
manje epidemijske<br />
pojave, posebno u vrijeme<br />
tzv. “mi{je godine”. Po~inje<br />
povi{enom tjelesnom temperaturom,<br />
odakle joj i naziv<br />
“groznica”. Zbog o{te-<br />
}enja krvnih `ila javljaju se<br />
krvarenja u ko`i, sluznicama<br />
i zatajivanje bubrega.<br />
Premda rje|e, to mo`e <strong>do</strong>vesti<br />
<strong>do</strong> smrti. Bolest se<br />
utvr|uje na osnovi klini~ke<br />
slike, epidemiolo{kih podataka<br />
i nalaza specifi~nih<br />
protutijela u krvi bolesnika.<br />
[to je va‘no<br />
znati<br />
Iako se javljala i prije,<br />
najve}u pozornost bolest je<br />
privukla u prolje}e 1951.<br />
godine, kad su zara‘eni pripadnici<br />
snaga UN-a u Koreji.<br />
Do kraja korejskog rata<br />
hemoragijska je groznica registrirana<br />
kod 3.000 vojnika.<br />
Smrtnost je iznosila<br />
8%. Bolest se i dalje javlja u<br />
Koreji me|u vojnicima i<br />
me|u stanovni{tvom. Prou~avanje<br />
bolesti postalo je<br />
intenzivnije nakon 1976.<br />
godine, kad je izoliran virus,<br />
uzro~nik ove te{ke bolesti.<br />
Nazvan je Hantaan po rijeci<br />
koja razdvaja dvije Koreje.<br />
Rezervoar virusa su divlji<br />
mali glodavci, a izoliran je iz preko 20<br />
razli~itih vrsta tih ‘ivotinja. Oni su<br />
otporni na zarazu a ostaju <strong>do</strong>‘ivotni<br />
klicono{e. U na{im krajevima<br />
najva‘niji su voluharica, ‘utogrli mi{,<br />
poljski i {umski mi{, ali i {takor i<br />
<strong>do</strong>ma}i mi{. Virus se izlu~uje iz tih<br />
<strong>do</strong>ma}ina slinom, stolicom i<br />
mokra}om. Stoga se {iri na nove<br />
<strong>do</strong>ma}ine zrakom, <strong>do</strong>dirom, hranom i<br />
vo<strong>do</strong>m. Tim se putem zara‘ava i<br />
~ovjek.<br />
Do zaraze <strong>do</strong>lazi jedino u prirodnom<br />
‘ari{tu, <strong>do</strong>k prijenos s bolesnika<br />
nije mogu}. ^ovjek se zarazi tijekom<br />
boravka u prirodi, obavljanja poljoprivrednih<br />
ra<strong>do</strong>va i uzgoja stoke. Stoga<br />
se bolest javlja prete‘ito u ljetnim<br />
mjesecima me|u poljoprivrednicima,<br />
ali i onima koji povremeno zalaze u<br />
prirodu. Ovdje prije svega treba spomenuti<br />
vojnike, lovce i izletnike, koji<br />
ponekad du‘e vrijeme borave u prirodi.<br />
Stoga bolest ima profesionalni karakter.<br />
Opasno je spavanje na sijenu u<br />
kojem se nalaze mi{evi privu~eni razbacanim<br />
ostacima hrane. Nakon zara‘avanja<br />
inkubacija traje 3 <strong>do</strong> 4 tjedna.<br />
Bolest po~inje naglo s groznicom,<br />
povi{enom temperaturom, za‘arenim<br />
Mi{ja<br />
groznica<br />
Mi{ja groznica narodno je ime<br />
za hemoragijsku groznicu s<br />
bubre‘nim sindromom. Ta se<br />
bolest ubraja me|u<br />
prirodno‘ari{ne bolesti, poput<br />
ve} opisane lajmske bolesti i<br />
krpeljne upale mozga. Uzro~nik<br />
bolesti je virus, kojem su<br />
mi{oliki glodavci osnovni<br />
rezervoar i izvor u prirodi.<br />
Zaraza tim virusom naj~e{}e<br />
protje~e bez pojave tipi~nih<br />
znakova bolesti<br />
licem i krvnim podljevima u bjeloo~nicama.<br />
Za bolest je tipi~no zatajivanje<br />
rada bubrega, uslijed ~ega mo‘e<br />
<strong>do</strong>}i <strong>do</strong> uremije i smrti. Nalaz<br />
specifi~nih protutijela u krvi potvr|uje<br />
dijagnozu bolesti. Ako se takvog bolesnika<br />
adekvatno lije~i, {to ponekad<br />
podrazumijeva i primjenu umjetnog<br />
bubrega, mogu}e je izlje~enje bez<br />
posljedica.<br />
ma, izbila epidemija, u kojoj<br />
je oboljelo 14 osoba. Iste<br />
godine u Bosni i Hercegovini<br />
bolest je zabilje`ena kod<br />
165 osoba. Godine 1989.<br />
opisana je epidemija ove<br />
bolesti me|u 14 vojnika<br />
koji su taborovali u prirodi<br />
u neposrednoj blizini vojnog<br />
aerodroma na Plesu.<br />
Zadnja velika epidemija s<br />
vi{e stotina oboljelih, u<br />
ve}em broju na{ih prirodnih<br />
`ari{ta, <strong>do</strong>godila se<br />
tijekom 2003. godine. Osim<br />
na Plitvi~kim jezerima u<br />
Hrvatskoj su utvr|ena prirodna<br />
`ari{ta u Slunju, Ogulinu,<br />
Kostajnici, \akovu,<br />
Vinkovcima, @upanji, na<br />
Psunju i Papuku, Velikoj i<br />
Maloj Kapeli, Dinari ali i u<br />
okolici Zagreba (Pleso).<br />
Procjenjuje se da ova bolest,<br />
iako u miru ima relativno<br />
mali zna~aj, u ratnim<br />
uvjetima mo`e izbiti u epidemijskom<br />
obliku me|u pripadnicima<br />
vojnih postrojbi,<br />
ali i me|u izbjeglicama.<br />
Preventivne<br />
mjere<br />
Osnovni je cilj preventivnih<br />
mjera sprije~iti <strong>do</strong>dir ljudi,<br />
hrane i vode s malim<br />
glodavcima ili njihovim izlu-<br />
~evinama. Stoga su osnov-<br />
Zna~aj za Hrvatsku<br />
Bolest je rasprostranjena na svim<br />
kontinentima. Na Dalekom istoku<br />
poznata je kao koreanska hemoragijska<br />
groznica i ~esto <strong>do</strong>vodi <strong>do</strong> smrti,<br />
<strong>do</strong>k je u Skandinaviji znatno bla‘eg<br />
klini~kog toka. Prvi verificirani slu~aj u<br />
na{im je krajevima zabilje‘en 1952.<br />
Nakon toga bolest se naj~e{}e javljala<br />
pojedina~no, ali su zabilje‘ene i epidemijske<br />
pojave. U Hrvatskoj je poznato<br />
nekoliko prirodnih ‘ari{ta koja su<br />
mozai~no rasprostranjena, ali znatno<br />
rje|e u primorskom pojasu.<br />
Svake se godine registrira poneki<br />
slu~aj ove bolesti, ali u vrijeme “mi{jih<br />
godina” broj oboljelih mo`e biti znatan.<br />
Tako je na Plitvi~kim jezerima<br />
1967. godine me|u {umskim radnici-<br />
ne mjere sanacija u naselju<br />
ili taboru, deratizacija i zdravstveno<br />
prosvje}ivanje potencijalno ugro‘enih<br />
osoba.<br />
Ako se radi o lovcima, vojnicima ili<br />
{umskim radnicima, koji namjeravaju<br />
osnovati privremeni boravak u prirodi,<br />
nu‘no je pravilno odabrati teren bez<br />
aktivnih mi{jih otvora u zemlji. Stoga<br />
se uklanja raslinje i trava, provodi deratizacija,<br />
a {to je najzna~ajnije spre-<br />
~ava nekontrolirano razbacivanje ostataka<br />
hrane. <strong>Od</strong>ba~ena hrana privla~i<br />
glodavce takvom naselju i nepotrebno<br />
izla‘e ljude mogu}nosti zaraze. Stoga<br />
hrana koja se ~uva, kao i uklonjeni<br />
ostaci hrane, mora biti ne<strong>do</strong>stupna<br />
glodavcima. <strong>Od</strong> glodavaca se mora<br />
za{tititi i voda za pi}e, kao i bazeni za<br />
kupanje. U gra<strong>do</strong>vima je sustavna deratizacija,<br />
uz druge sanitarno-tehni~ke<br />
mjere, zna~ajna u regulaciji brojnosti<br />
glodavaca.<br />
Zdravstveno prosvje}ivanje mo‘e<br />
se uspje{no sprovesti u organiziranim<br />
kolektivima poput Hrvatskih {uma,<br />
vojnog ili lova~kog i ~ini izuzetno<br />
zna~ajnu preventivnu mjeru.<br />
34<br />
Broj 94 • listopad 2004.<br />
HRVATSKE [UME
Change language