Od Rudolfa von Oesterreicha do turista novog doba - Hrvatske šume
Od Rudolfa von Oesterreicha do turista novog doba - Hrvatske šume
Od Rudolfa von Oesterreicha do turista novog doba - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ure|ivanje {uma<br />
PO@E[KI TAKSATORI U ISTRI<br />
Na isto~noj strani U~ke<br />
{ume posebno o~uvane<br />
Pi{e:<br />
Ivica<br />
Tomi}<br />
Foto:<br />
D.<br />
Krakar<br />
Zaposlenici po`e{kog <strong>Od</strong>jela za<br />
ure|ivanje {uma u zavr{noj su<br />
fazi taksatorskih poslova na re<strong>do</strong>vnoj<br />
reviziji Programa gospodarenja za<br />
gospodarsku jedinicu “U~ka-Opatija”,<br />
koja je u sastavu buzetske podru`nice<br />
Hrvatskih {uma. Izvr{eni su gotovo svi<br />
pripremni ra<strong>do</strong>vi, a izra|en je godi{nji<br />
plan gospodarenja za 2005. godinu.<br />
Stru~njaci iz po`e{kog <strong>Od</strong>jela za ure|ivanje<br />
{uma izvr{ili su u gospodarskoj jedinici<br />
„U~ka-Opatija“ pripremne ra<strong>do</strong>ve, terenski<br />
bi trebali biti obavljeni <strong>do</strong> po~etka<br />
studenoga 2004., a zavr{ni <strong>do</strong> prolje}a<br />
sljede}e godine<br />
Voditelj po‘e{ke taksacije dipl. ing. Ante Mili~evi}<br />
na podru~ju {umarije Opatija (g. j. “U~ka-Opatija”)<br />
Gornja granica {umske vegetacije _ Sastojina bora krivulja<br />
(Pinus mugo var. mughus) u g. j. “U~ka-Opatija”<br />
Repetitor na Vojak<br />
Gospodarska jedinica „U~ka – Opatija“<br />
zauzima povr{inu 1606 ha, a sve<br />
Podru~je gospodarske jedinice je<br />
specifi~an planinski krajolik s visokim<br />
vrhovima: Vojak (1401 m n.v.), Suhi<br />
vrh (1332 m), Crkveni vrh (1100 m) i<br />
Brlo‘nik (1093 m). Karakteristi~ne su<br />
strme padine isto~no i zapadno od<br />
vrha U~ke, u isto~nom dijelu<br />
gospodarske jedinice te blage zaravni<br />
s vrta~ama u sredi{njem,<br />
sjeveroisto~nom i jugoisto~nom dijelu.<br />
Najvi{a kota je Vojak, a najni‘a je na<br />
517 m nadmorske visine. Na ovome<br />
prostoru uglavnom se nalaze {ume<br />
hrasta medunca i crnoga graba<br />
(Ostryo-Quercetum pubescentis) i<br />
bukove {ume s jesenskom {a{ikom<br />
(Seslerio-Fagetum sylvaticae). Manji<br />
prostor zauzima ilirska brdska<br />
bukova {uma s mrtvom koprivom<br />
(Lamio orvale-Fagetum sylvaticae).<br />
{umske sastojine u sklopu su Parka<br />
prirode U~ka, na podru~ju op}ina<br />
Opatija i Lovran, u Primorsko-goranskoj<br />
`upaniji. Rije~ je o {umama na<br />
planinskom masivu, smje{tenom na<br />
razme|i Istre i Kvarnera, koji se zbog<br />
polo`aja i blizine mora isti~e bogatom<br />
i raznolikom vegetacijom. [ume su<br />
posebice o~uvane na isto~noj strani<br />
planine. U~ka i susjedna ]i}arija su<br />
zapravo izdvojene mediteranske planine,<br />
s bukovim {umama koje str{e<br />
poput otoka iznad submediteranskog<br />
podru~ja, jer nisu u kontinuitetu povezane<br />
s kontinentalnim podru~jima<br />
bukovih {uma. Upravo ta ~injenica daje<br />
ovom prostoru osebujnost i osobitu<br />
zanimljivost s priro<strong>do</strong>slovnoga stajali{-<br />
ta, a to je jedan od razloga za izdvajanje<br />
parka prirode.<br />
Najzastupljenije<br />
medun~evo-grabove i<br />
bukove {ume<br />
Podru~je gospodarske jedinice je<br />
specifi~an planinski krajolik s visokim<br />
vrhovima: Vojak (1401 m n.v.), Suhi<br />
vrh (1332 m), Crkveni vrh (1100 m) i<br />
Brlo`nik (1093 m). Karakteristi~ne su<br />
strme padine isto~no i zapadno od vrha<br />
U~ke, u isto~nom dijelu gospodarske<br />
jedinice te blage zaravni s vrta~ama<br />
u sredi{njem, sjeveroisto~nom i<br />
jugoisto~nom dijelu. Najvi{a kota je<br />
Vojak, a najni`a je na 517 m nadmorske<br />
visine. Na ovome prostoru uglavnom<br />
se nalaze {ume hrasta medunca<br />
i crnoga graba (Ostryo-Quercetum pubescentis)<br />
i bukove {ume s jesenskom<br />
{a{ikom (Seslerio-Fagetum sylvaticae).<br />
Manji prostor zauzima ilirska brdska<br />
bukova {uma s mrtvom koprivom (Lamio<br />
orvale-Fagetum sylvaticae). Za ove<br />
zajednice znakovito je da se stalno<br />
izmjenjuju i mije{aju, u ovisnosti o<br />
reljefu, ekspoziciji, inklinaciji, nadmorskoj<br />
visini i dr. S obzirom na ure|ajne<br />
razrede, ovdje nalazimo sjemenja~e<br />
bukve, panja~e crnoga graba i bukve<br />
te kulture crnoga bora. Bukove sastojine<br />
prete`ito su starije <strong>do</strong>bi, s obilnim<br />
i vitalnim podmlatkom i mladikom.<br />
Njima se <strong>do</strong> 1995. godine preborno<br />
16<br />
Broj 94 • listopad 2004.<br />
HRVATSKE [UME