Od Rudolfa von Oesterreicha do turista novog doba - Hrvatske šume
Od Rudolfa von Oesterreicha do turista novog doba - Hrvatske šume
Od Rudolfa von Oesterreicha do turista novog doba - Hrvatske šume
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Pi{u:<br />
Ivan<br />
Martini},<br />
izv. sveu~.<br />
prof.<br />
Stjepan<br />
Dekani},<br />
dipl. ing.<br />
{um.<br />
Foto:<br />
I.<br />
Martini}<br />
znanost<br />
^asopis Unasylva <strong>do</strong>nio<br />
je u svojem 204. broju<br />
intrigantan ~lanak Vision<br />
of forestry 50 years on<br />
koji je potpisao Merilio<br />
Morelli. Gosp. Moreli vi{i<br />
je slu‘benik FAO odjela<br />
za {umarsku politiku i<br />
planiranje, a bio je<br />
voditelj Delphi postupka<br />
kojim se nastojalo<br />
utvrditi mi{ljenja skupine<br />
eksperata FAO o viziji<br />
{umarstva u 2050.<br />
godini.<br />
Uz pomo} Delphi metode<br />
12 je pojedinaca iz<br />
glavnoga sto‘era FAO i<br />
podru‘nica FAO diljem<br />
svijeta, razmatralo 10<br />
aspekata odr‘ivoga<br />
gospodarstva vezanog<br />
za {umarstvo: {umska<br />
pokrovnost, za{tita i<br />
o~uvanje, {umske<br />
planta‘e, energija iz<br />
drva, tehnologija,<br />
ponuda i potra‘nja,<br />
informacije, voda,<br />
me|unarodne<br />
organizacije i<br />
upravljanje. Smatraju}i<br />
da bi izvje{}e o<br />
provedenoj raspravi<br />
moglo biti vrlo zanimljivo<br />
~itateljima glasila<br />
»<strong>Hrvatske</strong> {ume«,<br />
namjera nam je u dva<br />
nastavka sa‘eto<br />
prikazati postignutu<br />
razinu promi{ljanja<br />
izabranih aspekata<br />
{umarstva u 2050.<br />
godini.<br />
Napominjemo da<br />
izvje{}e ne odra‘ava<br />
koncenzus ve}<br />
zajedni~ku viziju<br />
sudionika koji su u<br />
ovome postupku<br />
sudjelovali <strong>do</strong>brovoljno.<br />
Jednako tako izvje{}e ne<br />
predstavlja slu‘beno<br />
stajali{te FAO.<br />
KAK<br />
AKO ]E SE RAZVIJATI [UMARSTVO U SVIJETU<br />
[umski pokriva~<br />
Izme|u 2010. i 2020. godine, {umski<br />
}e pokriva~ postati stabilan na globalnoj<br />
razini. Me|utim, budu}i da }e<br />
se <strong>do</strong> tada nastaviti s kr~enjem tropskih<br />
ki{nih {uma (4 <strong>do</strong> 6 milijuna hektara<br />
godi{nje) stabilizirani }e {umski<br />
pokriva~ biti manje povr{ine od dana{njega.<br />
Sigurno je da }e biti razlika<br />
me|u regijama i tipovima {uma. Borealni<br />
}e se {umski pokriva~ stabilizirati<br />
na dana{njoj razini. U Sjevernoj Americi<br />
i zapadnoj Europi, povr{ina pod<br />
{umama }e se znatno pove}ati. Na<br />
podru~ju Azije i Pacifika, povr{ina<br />
pod prirodnim {umama }e se smanjiti<br />
s najve}im gubicima u jugoisto~noj<br />
Aziji. Me|utim, zbog {umskih planta‘a<br />
i drve}a izvan {uma, ukupna pokrovnost<br />
regije {umskim pokriva~em<br />
mogla bi ostati na istoj razini ili se ~ak<br />
i pove}ati. U ju‘noj i sredi{njoj Americi<br />
{umska bi se pokrovnost mogla<br />
malo pove}ati, no povr{ine prirodnih<br />
{uma bit }e znatno smanjene, naro~ito<br />
u podru~ju Amazone. Povr{ina }e<br />
se afri~kih {uma samo neznatno smanjiti,<br />
ali }e povr{ine pod {umama u<br />
sredi{njoj Africi biti znatno manje.<br />
Najve}i }e pritisak na {umska podru~ja<br />
predstavljati {irenje poljoprivrednih<br />
podru~ja u zemljama u razvoju.<br />
Za{tita i o~uvanje<br />
Za{tita tla, vode i cjelovitih ekosustava<br />
postajat }e sve va‘nija. Bit }e<br />
nezaobilazna za razvoj te }e biti tema<br />
me|unarodnih pregovora s va‘nim<br />
ekonomskim implikacijama. Koncept<br />
o~uvanja i za{tite prirode kao dio<br />
skupne odgovornosti bit }e {iroko<br />
prihva}en kao rezultat jakih programa<br />
ekolo{ke izobrazbe i pritiska ekolo{-<br />
kih aktivista.<br />
Mre‘e za{ti}enih prirodnih {umskih<br />
povr{ina nastavit }e rasti. Kako se prirodne<br />
{ume iskori{tavaju svuda osim<br />
u udaljenim i ne<strong>do</strong>stupnim podru~jima,<br />
o~uvanje preostalih {uma bit }e<br />
glavni prioritet svih dr‘ava na svim<br />
kontinentima. Sje~a i iskori{tavanje<br />
prirodnih {uma bit }e zabranjeni u<br />
mnogim zemljama.<br />
Udru‘enja gra|ana, posebice u razvijenim<br />
zemljama i djelomi~no nevladine<br />
organizacije skupljat }e financijska<br />
sredstva za potporu o~uvanja {uma.<br />
Vlade }e financirati manje privla~ne<br />
aspekte za{tite i o~uvanja. Tako|er<br />
}e <strong>do</strong>}i <strong>do</strong> promjena principa i<br />
prakse ’za{titarstva’. Za{titarska }e etika<br />
izgubiti na zna~aju, a naglasak }e<br />
biti na, spram prirodi, prihvatljivom<br />
djelovanju svakog pojedinca.<br />
Me|unarodne }e nevladine organizacije<br />
biti vrlo aktivne u zemljama<br />
tropskoga pojasa. Me|utim, pritisak<br />
stanovni{tva, privatnih interesa u iskori{tavanju<br />
prirodnih {uma, siroma{tvo,<br />
Vizija<br />
2050<br />
(Skupno prom<br />
{umarstva<br />
korupcije i gra|anski nemiri i dalje }e<br />
nadvladavati napore u za{titi {uma i<br />
o~uvanju njihove biolo{ke raznolikosti.<br />
U nekim }e se podru~jima priroda {tititi<br />
intenzivno, <strong>do</strong>k }e se u drugima<br />
nastaviti s istrebljivanjem vrsta i uni{tavanjem<br />
ekosustava.<br />
U zemljama koje se danas nalaze u<br />
razvoju i ~ije su ekonomije u tranziciji,<br />
zna~ajna }e se {umska podru~ja staviti<br />
pod stroge za{titne mjere. Me|utim,<br />
ne}e biti <strong>do</strong>voljno za{ti}ene na terenu.<br />
Druge }e zemlje ve}inom svojih<br />
{uma gospodariti na osnovi vi{estrukoga<br />
iskori{tavanja (multiple-use basis).<br />
U onim zemljama u kojima }e biti<br />
uspostavljena odgovaraju}e za{ti}ena<br />
i odr‘avana podru~ja, {ume }e biti<br />
pod velikim pritiskom turizma.<br />
Glavni problemi za{tite {uma u<br />
tropskome podru~ju pojavit }e se<br />
2<br />
Broj 94 • listopad 2004.<br />
HRVATSKE [UME
Change language