3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

33333333333333333333333333333333333333333333339zo 

3933 

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BAKRA 

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA 

GRAD BAKAR 

Naziv prostornog plana: 

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA 

BAKRA 

Naziv kartografskog prikaza: 

- 

Plan izradio: 

URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE D.D. 

Frane Petrića 4, 10000 Zagreb, tel. 01/ 48 04 300, fax. 01/ 48 12 708 

Pečat: 

Direktor: 

mr.sc. Ninoslav Dusper 

dipl.ing.arh. 

Broj kartografskog prikaza: Mjerilo kartografskog prikaza: Koordinator plana: Voditelj izrade plana: 

Jasminka Pilar Katavić, Jasminka Pilar Katavić, 

- - 

dipl.ing.arh. 

dipl.ing.arh. 

Program mjera za unapređenje Odluka predstavničkog tijela o Stručni tim u izradi Plana: Stručni suradnici 

stanja u prostoru (službeno glasilo): donošenju plana (službeno glasilo): planeri suradnici: 

Dr. Nenad Pokos 

“Službene novine” Primorskogoranske 

županije br. 17/03 goranske županije br. 21/03 dipl.ing.arh. 

Mr.sc. Ivica Plišić 

“Službene novine” Primorsko- 

Romana Matoc, 

Miroslav Rukavina,d.i.šum. 

Javna rasprava (datum objave): Javni uvid održan: 

Tomislav Rukavina, Nives Klobučar,d.i.građ. 

dipl.ing.arh. 

Damir Požgaj, d.i.str. 

6. lipanj 2002.g. 

od: 13. lipanj 2002.g. Domagoj Šumanovac, Dr.sc.Čedomir Benac 

do: 13. srpanj 2002.g. ing.arh. 

Dean Švob, d.i.šum. 

Dragutin Gecan 

Lovro Matković,d.i.el. 

Milan Mataija 

Dr.sc.Matko Bogunović 

Godina izrade plana: 

2003. 

Broj elaborata: 

1161 

Radni nalog: 

9694 

Pečat tijela odgovornog za 

provođenje javne rasprave: 

Odgovorna osoba za provođenje 

javne rasprave: 

Pečat nadležnog tijela: 

Potpis predstavničkog tijela: 

Aldo Žic, dipl.oec. 

(ime, prezime i potpis) 

Suglasnost na plan prema članku 24. Zakona o prostornom uređenju 

(Narodne novine, br 30/94 i 68/98, 61/00 i 32/02) 

broj suglasnosti klasa: 

350 - 05/02 - 01/01351, 

ur. broj 2170 - 77 - 01 - 00 - 03 - 12/TD 

datum: 14.07.2003. g. 

Predsjednik nadležnog tijela: 

Desimir Širola,dipl.ing.str. 

Istovjetnost ovog prostornog 

plana s izvornikom ovjerava: 

(ime, prezime i potpis)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA 

GRAD BAKAR 

NARUČITELJ: 

Gradonačelnik: 

Koordinator: 

ŽUPANIJA PRIMORSKO-GORANSKA 

GRAD BAKAR 

Aldo Žic, dipl. oec. 

Tanja Bruketa, građ.tehn. 

IZVRŠITELJ: 

Direktor: 

Koordinator i voditelj 

izrade Plana: 

URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE, d.d. 

mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh. 

Jasminka Pilar-Katavić, dipl.ing.arh. 

Planeri suradnici: 

Stručni suradnici: 

Tomislav Rukavina, dipl.ing.arh. 

Romana Matoc, dipl.ing.arh. 

• demografska obilježja: 

dr. sc. Nenad Pokos 

• zaštita prirode: 

Miroslav Rukavina, dipl.ing.šum. 

• vodoopskrba i odvodnja: 

Mr.sc. Ivica Plišić, dipl.ing.građ. 

Nives Klobučar, dipl.ing.građ. 

• plinoopskrba: 

Damir Požgaj, dipl.ing.str. 

• geološka građa i geotehničke značajke: 

dr.sc. Čedomir Benac 

• šumske površine: 

Dean Švob, dipl.ing.šum. 

• elektroopskrba 

Dragutin Gecan (SSS) 

Lovro Matković, dipl.ing.el. 

• telekomunikacijski sustav 

Milan Mataija 

• vrednovanje zemljišta: 

dr.sc. Matko Bogunović 

Prijepis teksta: 

Mirjana Stančić-Belanović, ek.teh. 

U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 

2


GRAD BAKAR 

SADRŽAJ: 

str. 

A) TEKSTUALNI DIO 

I. Obrazloženje 

1. POLAZIŠTA .................................................................................................................. 8 

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Bakra u odnosu 

na prostor i sustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske ..................... 8 

1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru.............................................................................. 10 

1.2.1. Prirodni sustavi............................................................................................................. 12 

1.2.2. Stanovništvo i stanovanje............................................................................................. 31 

1.2.3. Naselja .......................................................................................................................... 33 

1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti ......................................................... 35 

1.2.5. Gospodarstvo................................................................................................................ 38 

1.2.6. Infrastrukturni sustavi................................................................................................... 51 

1.2.7. Postupanje s otpadom................................................................................................... 61 

1.2.8. Zaštita prostora ............................................................................................................. 63 

1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke ........................................................................ 69 

1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg 

područja i ocjena postojećih prostornih planova.......................................................... 71 

1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu 

na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje................................. 82 

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA................................................. 86 

2.0. Ciljevi prostornog razvoja državnog značaja ............................................................... 86 

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja........................................................... 86 

2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora ........................................................................ 88 

2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša .......................................... 90 

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja ............................................................... 91 

2.2.1. Demografski razvoj - prognoza stanovništva i radne snage......................................... 92 

2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture ............................................................................ 94 

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture ................................ 95 

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i 

kulturno-povijesnih cjelina......................................................................................... 101 

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada Bakra................................... 101 

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora...................................................................... 103 

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći 

i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost 

i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, 

prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina....................................................................... 104 

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture ......................................... 105 


3


GRAD BAKAR 

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ........................................................................ 106 

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Bakra u odnosu 

na prostornu i gospodarsku strukturu županije........................................................... 106 

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora.................................. 110 

3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)........................... 113 

3.2.2. Površine za izdvojene namjene .................................................................................. 115 

3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja..................................................... 121 

3.2.4. Poljoprivredne površine ............................................................................................. 122 

3.2.5. Šumske površine......................................................................................................... 122 

3.2.6. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište .................................................. 124 

3.2.7. Morske površine ......................................................................................................... 124 

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti.............................................................. 126 

3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti.................................................................................. 126 

3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti ...................................................................................... 132 

3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora .............................................................. 137 

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora. .......................................................................................... 137 

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora ............................................................................................. 143 

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora................................................................................................. 151 

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava.................................................................................. 156 

3.5.1. Prometna infrastruktura.............................................................................................. 157 

3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta...................................................................... 164 

3.5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje ...................................................................... 164 

3.5.4. Energetska infrastruktura............................................................................................ 166 

3.6. Postupanje s otpadom................................................................................................. 169 

3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš................................................................. 170 

3.7.1. Zaštita tla .................................................................................................................... 170 

3.7.2. Zaštita zraka................................................................................................................ 171 

3.7.3. Zaštita voda ................................................................................................................ 173 

3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke ...................................................................................... 175 

3.7.5. Mjere posebne zaštite ................................................................................................. 175 

II. Odredbe za provođenje ..................................................................................................... 180 

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU 

GRADA BAKRA....................................................................................................... 185 

1.1. Površine naselja.......................................................................................................... 186 

1.2. Površine za izdvojene namjene ................................................................................. 186 

1.3. Poljoprivredne površine ............................................................................................. 187 

1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište...................... 187 

1.5. Morske površine ......................................................................................................... 187 

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA ..................................................................... 188 

2.1. Građevine od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju ............................. 188 

2.2. Građevinska područja naselja..................................................................................... 190 

2.2.1. Opće odredbe.............................................................................................................. 190 

2.2.2. Građevine stambene namjene..................................................................................... 192 


4


GRAD BAKAR 

2.2.3. Građevine društvene namjene .................................................................................... 197 

2.2.4. Građevine gospodarske namjene................................................................................ 198 

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene ............................................................... 201 

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene ...................................................... 201 

2.2.7. Ostale građevine ......................................................................................................... 202 

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja .............................................................................. 202 

2.3.1. Površine za izdvojene namjene .................................................................................. 202 

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja .................................................................... 208 

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI ........................................... 211 

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI................................................. 212 

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH 

I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA............................................................. 213 

5.1. Prometna infrastruktura.............................................................................................. 215 

5.1.1. Kopneni promet.......................................................................................................... 215 

5.1.2. Pomorski promet ........................................................................................................ 219 

5.1.3. Zračni promet ............................................................................................................. 220 

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta...................................................................... 220 

5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje ...................................................................... 221 

5.3.1. Sustav vodoopskrbe.................................................................................................... 221 

5.3.2. Sustav odvodnje.......................................................................................................... 222 

5.4. Energetska infrastruktura............................................................................................ 222 

5.4.1. Elektroopskrba............................................................................................................ 222 

5.4.2. Cijevni promet............................................................................................................ 224 

5.4.3. Opskrba plinom .......................................................................................................... 225 

5.4.4. Obnovljivi izvori energije........................................................................................... 225 

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO- 

POVIJESNIH CJELINA ................................................................................................... 226 

6.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti...................................................... 226 

6.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina .................................................................. 227 

7. POSTUPANJE S OTPADOM .......................................................................................... 228 

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ........................... 230 

8.1. Zaštita tla .................................................................................................................... 230 

8.1.1. Šumsko tlo.................................................................................................................. 230 

8.1.2. Poljoprivredno tlo....................................................................................................... 230 

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje ......................................................................................... 231 

8.2. Zaštita zraka................................................................................................................ 232 

8.3. Zaštita voda ................................................................................................................ 233 

8.3.1. Zaštita podzemnih voda.............................................................................................. 233 

8.4. Zaštita mora................................................................................................................ 234 

8.4.1. Zaštita mora od zagađenja.......................................................................................... 234 

8.5. Zaštita od prekomjerne buke ...................................................................................... 234 

8.6. Mjere posebne zaštite ................................................................................................. 235 

8.6.1. Sklanjanje ljudi........................................................................................................... 235 


5


GRAD BAKAR 

8.6.2. Zaštita od potresa........................................................................................................ 236 

8.6.3. Zaštita od rušenja........................................................................................................ 236 

8.6.4. Zaštita od požara......................................................................................................... 236 

9. MJERE PROVEDBE PLANA .......................................................................................... 237 

9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja ....................................................... 237 

9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja ................................................................ 237 

9.1.2. Urbanistički planovi uređenja..................................................................................... 237 

9.1.3. Detaljni planovi uređenja ........................................................................................... 238 

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera .............................................................. 238 

9.2.1. Uređenje zemljišta...................................................................................................... 238 

9.2.2. Ostale mjere razvoja................................................................................................... 239 

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni .................... 240 

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ................................................................... 240 

B) GRAFIČKI DIO 

a) Kartografski prikazi u mj. 1:25000 

1. Korištenje i namjena površina 1:25 000 

2A Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski sustav 1:25 000 

2B Infrastrukturni sustavi i mreže – Sustav vodoopskrbe i odvodnje 1:25 000 

3A Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25 000 

3B 

Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih ograničenja 

u korištenju 1:25 000 

3C. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja i dijelovi primjene 

planskih mjera zaštite 1:25 000 

b) Kartografski prikazi u mj. 1:5000 

4. Građevinska područja - katastarske podloge 1:5000 

4.1. Škrljevo, Kukuljanovo, Plosna, Ponikve 

4.2. Bakar, Krasica, Praputnjak 

4.3. Hreljin 

4.4. Zlobin 

4.5. Gornje Jelenje, Lepenice 


6


GRAD BAKAR 

I. OBRAZLOŽENJE 


7


GRAD BAKAR 

1. POLAZIŠTA 

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA BAKRA U 

ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE 

I REPUBLIKE HRVATSKE 

Područje Grada Bakra smješteno je u priobalnom dijelu Primorsko-goranske županije, a 

graniči s gradovima Rijekom i Kraljevicom, te općinama Kostrena, Čavle, Lokve, Fužine i 

Vinodolska. 

U sastavu Grada nalazi se 9 naselja i to Bakar, Hreljin, Krasica, Kukuljanovo, Plosna, 

Ponikve, Praputnjak, Škrljevo i Zlobin. Administrativno središte je Bakar. 

Površina Grada Bakra iznosi 125,60 km 2 na kopnu, što je 3,5% prostora Primorsko-goranske 

županije i po prostoru se svrstava među veće jedinice lokalne samouprave u Županiji. 

Površina akvatorija koji pripada području Grada Bakra iznosi 191,38 ha. Sva su naselja s 

iznimkom Zlobina smještena u južnom dijelu prostora uz prometnice i relativno blizu mora. 

Tu je prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. godine - prvi rezultati 

po naseljima - bilo 7768 stanovnika, što je 2,6% pupulacije Županije i za 20 stanovnika 

manje nego 1991. godine (7.788 stanovnika). 

Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 61,8 stanovnika na km 2 , što je ispod prosjeka Županije 

koji je 84,7 st./km 2 . Područje Grada Bakra je slabije naseljeno u županijskim okvirima i među 

najslabije naseljenim u priobalnom dijelu Županije. Od Gradova smještenih na moru nižu 

gustoću ima samo Novi Vinodolski, a od Općina samo Mošćenička Draga. 

Zemljopisni položaj Bakarskog zaljeva odredio je njegov razvitak, pa su tu nastale privredne 

grane primjerene za spoj morskih i kopnenih putova, kao što su pomorstvo, lučke djelatnosti, 

brodogradnja i trgovina. 

Područje Grada Bakra karakterizira Bakarski zaljev, koji je sastavni dio Kvarnerskog 

akvatorija i uvučeni dio Riječkog zaljeva, a koji je po svojim prirodnim osobinama jedan od 

najslikovitijih zaljeva sjeverne Jadranske obale. Dubina mora u Bakarskom zaljevu kreće se 

od 34 do 48 metara i upravo je ta prirodno-geografska osobina u prošlosti odredila lučku 

namjenu ovom prostoru. I danas je zaljev podoban za privez brodova dubokog gaza i velikih 

kapaciteta i po tome jedinstven na sjevernom dijelu Jadranskog mora. 

U ranijem teritorijalnom ustroju ovo područje je bilo u sastavu općine Rijeka, gdje je Rijeka 

bila jako prometno i industrijsko središte i jedan od najrazvijenijih gradova bivše države. 

Ograničavajući faktor daljnjeg ubrzanog razvitka Rijeke bio je upravo prostor, pa je 

sedamdesetih godina prošlog stoljeća došlo do preseljenja dijela lučkih i industrijskih pogona 

na područja istočno od grada, uz postojeću infrastrukturu. 

Utjecaj gospodarstva Rijeke na okolna područja bio je velik, posebno na obalno područje 

Kostrene (preseljenje remontnog brodogradilišta “Viktor Lenac” u Martinšćicu i pogona 

rafinerije nafte INA u Urinj) i Bakra (izgradnja lučkog bazena za sipke terete “Podbok”) te 

njihovo zaleđe (izgradnja industrijskih zona R-26, R-27, R-29). Izgradnja pogona koksare 

sisačke željezare u Bakru koja se povezuje uz luku za sipke terete, trajno je odredila 

gospodarski karakter ovog grada. 


8


GRAD BAKAR 

Dva su osnovna razloga zbog kojih je upravo ovaj prostor doživio snažnu industrijalizaciju; 

prvo jer je to bilo izuzetno vrijedno litoralno područje posebnih maritimnih pogodnosti s 

relativno izgrađenom infrastrukturom i lučkim kapacitetima i drugo, jer je imalo znatne 

neiskorištene prostorne potencijale. 

Na prostoru Bakra bili su smješteni privredni kapaciteti od državnog interesa (proizvođač 

energetskog resursa koksa i lučki kapaciteti), koji nisu dali očekivane gospodarske efekte. 

Naprotiv, brže su se razvijala područja zapadno od Rijeke, gdje su okosnice razvoja ostale 

tradicionalne djelatnosti (turizam, malo i srednje poduzetništvo). 

Danas Bakar ima velike i neiskorištene fizičke potencijale, koji svojim dimenzijama prelaze 

mogućnosti lokalne samouprave. Ti potencijali osnovna su prednost ovog područja, pa će biti 

nužna objedinjena aktivnost Grada Bakra, Primorsko-goranske županije, zainteresiranih 

gospodarskih subjekata i planera, da se osmisli koncept održivog razvitka ovog područja. On 

treba objedinjavati gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i socijalnu sigurnost stanovništva. 

Bakarski zaljev 


9


GRAD BAKAR 

1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU 

U nastavku iznosimo pregled osnovnih pokazatelja o stanju u prostoru na području Grada 

Bakra. 

Tablica br. 1 

Primorskogoranska 

županija 

Grad Bakar 

POVRŠINA 

kopno 

km 2 % more 

STANOVNICI 

Popis 1981.g. Popis 1991.g. Popis 2001.g. 

Bakar 3,04 2,42 1995 24,49 1853 23,79 1561 20,10 

Hreljin 35,03 27,89 1940 23,82 1897 24,36 1978 25,46 

Krasica 27,05 21,53 1166 14,32 1151 14,78 1294 16,66 

Kukuljanovo 7,04 5,60 727 8,93 775 9,95 809 10,41 

Plosna 14,02 11,16 1,91 24 0,29 29 0,37 43 0,55 

Ponikve 4,51 3,59 59 0,72 56 0,72 58 0,75 

Praputnjak 14,15 11,27 639 7,85 581 7,46 580 7,47 

Škrljevo 14,84 11,82 1185 14,55 1127 14,47 1153 14,84 

Zlobin 5,91 4,71 

410 5,03 319 4,10 292 3,76 

UKUPNO: 125,60 100 1,91 8145 100 7788 100 7768 100 

Gustoća 

naseljenosti 

2001. 

broj/ 

km 2 

Primorskogoranska 

županija 

Grad Bakar 

Popis 1991. 

STANOVI 

DOMAĆINSTVA 

Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. 

broj % broj % broj broj 

Bakar 739 22,09 675 20,06 671 566 513,49 

Hreljin 837 25,01 843 25,05 681 724 56,47 

Krasica 528 15,78 566 16,82 415 451 47,84 

Kukuljanovo 293 8,76 305 9,06 263 274 114,91 

Plosna 21 0,63 18 0,53 12 17 3,07 

Ponikve 22 0,66 21 0,62 19 19 12,86 

Praputnjak 271 8,10 259 7,70 210 202 40,99 

Škrljevo 438 13,09 500 14,86 397 415 77,70 

Zlobin 197 5,89 178 5,29 128 114 49,41 

UKUPNO: 3346 100 3365 100 2796 2782 61,85 

Napomena: 

Zbog različitih metodologija korištenih u popisima stanovništva, podaci za 1991. godinu nisu usporedivi s 

podacima za 2001. godinu. 

Tablica br.2: 

PODRUČJE 

GRADA 

OBALNO 

PODRUČJE 

KONTINEN- 

TALNO 

PODRUČJE 

UKUPNO 

POVRŠINA 

STANOVNICI 

GUSTOĆA NASELJENOSTI 

st/km 2 

udio u 

Popis Popis Popis 

Popis 1981.g. Popis 1991.g. Popis 2001.g. 

km2 površini 

1981.g. 1991.g. 2001.g 

Grada broj % broj % broj % broj broj broj 

3,04 2,42 1995 24,49 1853 23,79 1561 20,10 824,38 765,70 645,04 

122,56 97,58 6150 75,51 5935 76,21 6207 79,90 63,03 60,82 63,61 

125,60 100 8145 100 7788 100 7768 100 64,85 62,01 61,85 

GRAD 

BAKAR 

Napomena: Razgraničenje obalnog i kontinentalnog područja prikazano je u točki 1.3. i označeno na shematogramu 2. 


10


GRAD BAKAR 


11


GRAD BAKAR 

1.2.1. Prirodni sustavi 

1.2.1.1. Smještaj i orografske prilike 

Područje Grada Bakra obilježeno je raznolikošću i nadasve razvedenim reljefom, u cjelosti je 

smješteno na području visokog i niskog krša, te uglavnom položeno u smjeru juga i 

jugozapada. 

Najsjevernija točka Grada Bakra seže do samih obronaka Risnjačkog masiva u području 

Viljskih stijena, dalje granica teče jugoistočno preko Andričičevog laza iznad Mrzlih dolaca 

do Sljemena, obroncima Kostanjevice kroz Velu Dragu preko Lepenica do vrhova Jelenčića, 

dalje do Zečjaka ponad Črnog dolca do Križišća i grebenom Biljin do mora. 

Sjeverozapadna granica ide preko Burnih dolaca do Male Pliši, dalje do Vrane, Bajte i 

Veternice, grebenom Rebar do Sv. Kuzma prema Soplju i do mora. 

Iz opisa granica vidi se da se radi o razmjerno velikom području koje je s jedne strane 

omeđeno morem i diže se do 1300 m.n.v. Ovaj smještaj ima presudnu ulogu kod klime, 

pedološke i geološke podloge, režima oborina, vjetra i ostalih bioloških činbenika, a kao 

krajnju posljedicu treba istaći i utjecaj na vegetacijski pokrov područja. 

Prostorom dominiraju već spomenuti vrhovi uz koje treba istaknuti i ove: Sveta Levurdica 

1189 m.n.v., Beljavina 1126 m.n.v., Strgarnica 1098 m.n.v. i Kalić 1089 m.n.v. 

Sjeverni dio karakteriziran je izraženim grebenom koji se prostire od Viljskih stijena preko 

Sv. Levurdice prema Tuhobiću. S ovog grebena raščlanjuje se niz sporednih kosa i grebena 

koji se postepeno gube u valovitom i nepravilno razvedenom terenu. Cjelokupni prostor 

karakteriziran je krškim fenomenima, a to su vrtače, uvale, drage, kraška polja , ponikve i 

ostalo.Na cijelom području vrlo je izražena kamenitost, a ponegdje nailazimo i na manje 

špilje. 

Šume zauzimaju veliki dio prostora koji radi orografskih i pedoloških uvjeta nije pogodan za 

poljoprivrednu proizvodnju, a u prošlosti je bio korišten za ispašu stoke. Prestankom 

intenzivnije ispaše, pod utjecajem prirodnih čimbenika, košenice su se pošumile, tako da je 

šuma osvojila uglavnom sve terene koji su bili iole plodni. 

1.2.1.2. Geološka građa i geotehničke značajke 

Poznavanje geotehničkih značajki nekog područja presudno je za procjenu prikladnosti za 

građenje, odnosno za procjenu stupnja geotehničkog pa i seizmičkog hazarda. Naime, izvedba 

građevina na geotehnički nepovoljnim lokacijama može znatno poskupiti izgradnju pojedinih 

objekata. Uz to, troškovi sanacije, zbog odabira neodgovarajućeg temeljenja, mogu višestruko 

povećati prvobitno planiranu cijenu izgradnje. 

Pogodnost terena za građenje odnosno geotehnička prikladnost ovisi o mnogo čimbenika čija 

povezanost nije uvijek izravna, a značenje je različito. Međutim, geološka građa, koja 

uključuje litološki sastav i strukturno-tektonski sklop je uvijek presudna. 


12


GRAD BAKAR 

Iz toga proizlaze osnovni geotehnički pokazatelji nekog terena: 

- fizičko-mehaničke značajke naslaga; 

- stabilnost u prirodnim uvjetima; 

- deformabilnost; 

- nosivost. 

Također je važan utjecaj površinskih i podzemnih voda koje potiču egzogenetske procese kao 

što su erozija i pojava nestabilnosti na padinama. 

Temeljna podloga za opis geološke građe bila je Osnovna geološka karta 1:100.000 listovi 

Crikvenica i Delnice, koje obuhvaćaju područje Grada Bakra. U navedenim kartama 

sistematizirani su podaci o geološkoj građi terena. U ovom tekstu su ti podaci dopunjeni 

rezultatima novijih istraživanja. Temeljna podloga za izdvajanje inženjerskogeoloških 

kompleksa odnosno određivanje geotehničkih značajki na području Grada Bakra bile su 

studije: 

− “Seizmička mikrorajonizacija Rijeke. Knjiga II, geološki i inženjerskogeološki radovi”, u 

sklopu koje su priložene geološka i inženjerskogeološka karta 1:25.000; 

− “Inženjerskogeološke značajke stijena i tala Županije primorsko-goranske” u sklopu koje 

su priložene Litološka karta 1:100.000 i Inženjerskogeološka karta 1:100.000. 

Također su korišteni rezultati iz: “Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Osnove 

korištenja i zaštite”, knjiga 1. 

a) Geološka građa 

Na području Grada Bakra ustanovljene su naslage isključivo sedimentnog tipa koje prema 

geološkoj starosti pripadaju permu, trijasu, juri, kredi, paleogenu i kvartaru. 

Naslage paleozoika odnosno donjeg do srednjeg perma (P 1,2 ) sastoje se od flišolike serije 

klastita. U toj seriji, u graduiranim sekvencama, smjenjuju se konglomerati, pješčenjaci 

različite veličine zrna, zatim siltiti i šejlovi. Na završetku klastične serije mjestimično se 

nalazi limonitna kora, na kojoj se taložio barit, mješavina barita i dolomita te dolomit. 

Permske naslage vidljive su u na površini terena na krajnjem istočnom rubu teritorija, u 

području Tuhobića. 

Trijas je zastupljen stratigrafskim članovima gornjotrijaske epohe koji se mjestimice teško 

razlikuju pa do sada nisu u cijelosti jasno stratigrafski razdvojeni. Donji dio naslaga sastoji se 

od izmjene pelitno-glinovito-dolomitnih, pelitno-siltitsko-arkoznih, i dolomitno-arkoznih 

naslaga s tinjcima na slojnim plohama. Boja im varira od sivozelenih preko smeđežutih do 

crvenih i crvenoljubičastih nijansi. Idući prema mlađim naslagama, učešće dolomita u 

sedimentnoj seriji raste, tako da naslage postaju dominantno dolomitične. Lokalno se u 

sedimentnoj seriji, u bazama sedimementacijskih sekvenci, nalaze se leće brečokonglomerata. 

Gornji dio naslaga leži kontinuirano na naslagama klastita. To su po sastavu dolomiti, od 

kojih su stariji tipovi sitno do srednje, a mlađi krupnokristalasti. U najmlađem dijelu serije 

već se pojavljuju dolomitični vapnenci. Naslage su u cijelosti izražene slojevitosti. Trijaske 

naslage vidljive su na površini u dvije zone na sjeveroistočnom i istočnom rubu područja 

Grada Bakra: sjeverno od Tuhobića i južno od Risnjaka. 

Naslage jurske epohe razvijene su na području Grada Bakra u cijelom rasponu. Iako 

litofacijelno različite, to su pretežito karbonatne stijene. To su naslage donje jure (lijas), 

srednje jure (doger) i gornje jure (malm). Lijaske naslage (J 1 ) su dolomitično-vapnenačke. U 


13


GRAD BAKAR 

donjem dijelu litološkog stupa prevladavaju mikro do krupnokristalasti dolomiti s lećama 

mikritnih vapnenaca. Stijene su izražene slojevitosti, mjestimično i laminirane teksture i 

sivosmeđe do sivocrne boje. U gornjem dijelu prevladavaju dolomiti i vapnenci u izmjeni. Te 

naslage su izražene slojevitosti i sive do gotovo crne boje. Dogerske naslage (J 2 ) čine mikritni 

vapnenci sive do tamnosive boje i izražene slojevitosti. Malmske naslage (J 3 ) sastoje se od 

sivih vapnenaca i dolomita u izmjeni. Naslage imaju izraženu slojevitost. U donjem dijelu 

litološkog stupa prevladavaju vapnenci, a u gornjem dolomiti. Unutar karbonatnih stijena 

nalaze se leće breča i laporovitih vapnenaca s rožnacima. U jurskim naslagama oblikovani su 

hipsometrijski viši i pretežito nenaseljeni predjeli sjeveroistočnog dijela teritorija grada Bakra. 

Kredne naslage također su litofacijelno različite, ali u cjelini karbonatnog sastava. Na 

površini su vidljive karbonatne stijene donje krede, zatim one na prijelazu iz donje u 

gornjokrednu epohu, kao i naslage gornjokredne epohe. Donji dio stupa čine karbonatne 

stijene donje krede (K 1 ), zatim one apt-cenomanskog doba ili prijelazne naslage (K 1,2 ). 

Gornjokredne naslage su one cenomansko-turonskog (K 2 1,2 ) i turonsko-senonskog doba 

(K 2 2,3 ). 

U naslagama donje krede (K 1 ) prevladavaju brečoliki vapnenci, zatim vapnenci s lećama 

breča i dolomita. Naslage imaju izraženu slojevitost. Prijelazne kredne naslage (K 1,2 ) 

obilježavaju granicu između donje i gornje krede. Sastoje se od kalcitično-dolomitičnih breča 

i šupljikavih vapnenaca. Naslage donje krede vidljive su na površini u širokom pojasu 

sjeveroistočno od Škrljeva, Krasice i Hreljina. Prijelazne kredne naslage prate donjokredne 

naslage s jugozapadne strane u uskom isprekidanom pojasu. 

Naslage cenomana do turona (K 2 1,2 ) sastoje se od dolomita i vapnenaca u uzmjeni. Dolomiti 

su slabo uslojeni, krupnokristalasti i sivosmeđe boje. Vapnenci su kristalasti, izražene 

slojevitosti i sivosmeđi. Ove naslage pružaju se u relativno širokom pojasu na ravnjaku koji se 

pruža od Grobničkog polja na jugoistok i to sjeveroistočno od depresije Bakarskog zaljeva i 

Vinodolske doline. 

Naslage turona do senona (K 2 2,3 ) većinom tvore rudistni vapnenci, bijele do smeđe boje i 

kriptokristalaste do kristalaste strukture. Vapnenci su obično debeloslojeviti do bankoviti. U 

njima su oblikovane stjenovite padine i vrhovi sa sjeveroistočne strane Sušačke drage, 

Bakarskog zaljeva i Vinodolske doline. 

Paleogenske naslage sastoje se od starijih karbonatnih stijena (vapnenci) i mlađih klastičnih 

stijena (fliš i vapnenačke breče). To su slijedeći litostratigrafski članovi: foraminiferski 

vapnenci donjeg do srednjeg eocena (E 1,2 ), naslage fliša srednjeg do gornjeg eocena (E 2,3 ) i 

vapnenačke breče gornjeg eocena do donjeg oligocena (E 3 Ol 1 ). 

Foraminiferski vapnenci (E 1,2 ) su svijetlosmeđe boje i kristalinične do detritične strukture. 

Vapnenci su detritični, slabije izražene slojevitosti,a sadrže brojne fosile foraminifera. 

Foraminiferski vapnenci protežu se u uskom, često isprekidanom pojasu na padinama oko 

Bakarskog zaljeva i Vinodolske doline. 

Sitnoklastične naslage odnosno fliš (E 2,3 ), sastoje se pretežito od siltita i pješčenjaka te u 

podređenom udjelu lapora, brečokonglomerata i vapnenaca. Najčešće je jasno izražena 

graduirana slojevitost. Dominantno je učešće sitnozrnastih naslaga u kojima prevladavaju 

glinoviti do pjeskoviti siltiti, a povećanjem učešća pijeska naslage prelaze u siltozni 

pješčenjak. Pješčenjaci su u petrografskom smislu grauvake do subgrauvake. U flišnom 

kompleksu su prisutni u obliku vrlo tankih proslojaka do bankova debljine nekoliko metara. U 


14


GRAD BAKAR 

naslagama fliša oblikovano je dno depresije Bakarskog zaljeva i Vinodolske doline, kao i niži 

dijelovi okolnih padina. Matična stijena je gotovo u cijelosti prekrivena padniskim 

tvorevinama, nasipom i marinskim sedimentima. 

Krupnoklastične naslage odnosno breče (E 3 Ol 1 ) sadrže slabo sortirane do nesortirane 

odlomke uglastog do poluuglastog oblika podrijetlom iz naslaga krede i naslaga starijeg 

paleogena te kalcitno, rjeđe dolomitno do glinovito vezivo koje može biti onečišćeno 

limonitom. Nalaze se sporadično u obliku izoliranih zona na starijim karbonatnim stijenama. 

Na području Grada Bakra naslage kvartarne starosti su vrlo raznolikog litološkog sastava i 

geneze. To su: crvenica, koluvijalno-deluvijalni nanos, aktivni sipar, naplavine i marinski 

sedimenti. 

Crvenica često se susreće kao pokrivač na karbonatnim stijenama. Nalage koje se smatraju 

crvenicom vjerojatno nemaju istu pedogenezu na različitim lokacijama. Neke od tih naslaga 

imaju značajke recentnih, druge reliktnih, a treće paleo tala. Unutar naslaga crvenice susreću 

se i pretaloženi ostaci fliša i lesa koji su naknadno ocrvenjeni. Crvenica je po sastavu 

prašinasto-glinoviti materijal. U depresijama (krškim uvalama i ponikvama) crvenica je 

najčešće bez krupnijih frakcija, dok na uzvišenjima i padinama sadrži odlomke podrijetlom iz 

stjenovite podloge. Debljina crvenice je različita: od vrlo tankih i nekontunuiranih nakupina 

na uzvišenjima i padinama do višematarskih u depresijama. Deblje nakupine crvenice 

pokrivaju duboke depresije na krškoj zaravni koja se pruža od Grobničkog polja do Hreljina. 

Koluvijalno-deluvijalni nanos odnosno padinske tvorevine vrlo je raširen na matičnim 

stijenama flišnog kompleksa na padinama oko Bakarskog zaljeva, ali i u podmorju. 

Siparne breče sastoje od fragmenata karbonatnih stijena i kalcitično-glinovitog veziva. Nalaze 

se mjestimično na padinama oko Bakarskog zaljeva, ali i u podmorju. 

Aktivni sipar sastoji se od uglastih odlomaka različite veličine, najčešće 5 do 20 cm, ali ima i 

većih blokova. Materijal je nevezan i lako pokretljiv. Debljine je najčešće 1 do 3 m, a iznimno 

i više. Sipari su česti u podnožju litica oko Bakarskog zaljeva. 

Naplavine su ustanovljene u dolinama potoka Lepenica i Kostanjevica, čiji se uzvodni dijelovi 

nalaze unutar područja Grada Bakra. 

Marinski sedimenti sastoje se od rahlog do lakognječivog, pjeskovito-prašinastog materijala. 

Pokrivaju zaravnjene i dublje dijelove dna Bakarskog zaljeva. 

b) Seizmičnost 

Seizmičnost nekog područja predstavlja skup značajki koje opisuju pojavu potresa u 

promatranom prostoru i vremenu njihovog pojavljivanja. Osnovni cilj istraživanja 

seizmičnosti je ustanovljavanje zakonitosti pojave potresa te primjena mjera zaštite od 

djelovanja potresa. 

Područje Hrvatskog primorja je seizmički aktivno. Najveća seizmotektonska aktivnost je u 

zoni prosječne širine 30 km koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodola, a obuhvaća i 

sjeveroistočni dio otoka Krka. Ispod te zone je najveće tonjenje i najveća dubina Mohodiskontinuiteta 

od preko 40 km. Sile stresa i reakcije na njega kao i gravitacija stvaraju 

koncentraciju napona u dubini što izaziva potrese. 


15


GRAD BAKAR 

Niži, naseljeni dio područja Grada Bakra nalazi se unutar opisane seizmotektonski aktivne 

zone. Manja seizmotektonski aktivna zona nalazi se u području Fužina pa obuhvaća i rubna, 

istočna i uglavnom nenaseljena područja Grada. 

Osnovna značajka seizmičnosti u ovom području je pojava većeg broja relativno slabijih 

potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarišta potresa nalaze se na 

dubini od svega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obično ne 

zahvaćaju šire područje. Epicentralna područja su u Klani, Rijeci, istočno od Omišlja i 

između Bribira i Grižana u Vinodolskoj udolini, kao i u okolici Fužina. Prema Seizmičkoj 

mikrorajonizaciji Rijeke, u sklopu koje je najdetaljnije obrađen priobalni dio Primorskogoranske 

županije, u seizmotektonski aktivnoj zoni osnovni stupanj seizmičnosti je 7 0 MCS 

ljestvice, a prema području Grižane-Bribir povećava se na 8 0 . 

Dosad najjači potres na području Županije dogodio se 1916. upravo u zoni Bribir-Grižane. 

Imao je magnitudu M = 5.8 i intenzitet u epicentru I o = 7-8 0 MCS. Prema novim saznanjima 

najjači potresi na području Županije mogu doseći jačinu od M = 6.5. Seizmički valovi mogu 

doći do područja Grada Bakra i iz dva susjedna epocentralna područja: furlanskog i 

ljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi većih magnituda. 

Vrijeme pojavljivanja potresa gotovo da i ne podliježe nekoj zakonitosti. U pojedinim 

slučajevima jakom potresu prethode slabi potresi; a češće iza jakog potresa slijedi serija 

slabijih nakanadnih potresa. Razdoblja pojačane seizmičke aktivnosti izmjenjuju se s 

razdobljima smanjene seizmičke aktivnosti, a vrijeme trajanja tih razdoblja bitno je različito. 

Promatrajući jadransku seizmotektonsku zoni, razdoblje pojačane seizmičke aktivnosti bilo je 

od 1905. do 1928. godine, a nakon relativnog smirenja nastavlja se od 1962. godine do danas. 

I u naizged seizmički mirnom razdoblju zbila su se na širem području Kvarnera tri potresa 

velike snage: 1925. godine kod Senja (M = 4.8; I o = 5 0 MCS), 1939. godine između Omišlja i 

Dobrinja (M = 4.9; I o = 7 0 MCS) i 1951. u Podvelebitskom kanalu (M = 4.6; I o = 6 0 MCS). 

Na temelju dosadašnjih podataka područje Grada Bakra ima slijedeće maksimalne očekivane 

intenzitete seizmičnosti: 

Obalna, naseljena zona: 

I o = 7 0 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.); 

I o = 8 0 MCS (Seizmološka karta iz 1982.); 

I o = 6 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.); 




Planinska, nenaseljena zona: 

I o = 7 0 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.); 

I o = 8 0 MCS (Seizmološka karta iz 1982.); 






16


GRAD BAKAR 

c) Mineralne sirovine 

Postojeće mineralne sirovine na području Županije dijele se na nemetalne sirovine visokog i 

srednjeg potencijala kao i metalne sirovine. Jedino nemetalne sirovine visokog potencijala 

imaju dovoljno velike ukupne rezerve da se njihovom eksploatacijom mogu trajno zadovoljiti 

potrebe Županije. U toj grupi se nalazi tehnički kamen sedimentnog podrijetla (vapnenci, 

dolomitični vapnenci i dolomiti). Na području Grada Bakra eksploatacija tehničkog kamena 

obavljala se posljednjih desetljeća jedino iz ležišta karbonatnih stijena u kamelolomu kod 

naselja Škrljevo (N = 5464240; E = 5020803). Sada je kamenolom zatvoren. Od Ureda za 

gospodarstvo Primorsko-goranske županije 1998. godine izdano je rješenje za sanaciju 

kamenoloma prema dopunskom rudarskom projektu, kojim se predviđa iskop u iznosu od cca 

192.000 m 3 stijenske mase, od čega se cca 25.750 m 3 koristi za sanaciju terena, a preostali dio 

ostaje za preradu. Povremeno se eksploatirao tehnički kamen iz ležišta karbonatnih stijena 

kod naselja Plase i u predjelu Osoj. Ekspoatacija se obavljala bez odgovarajućih dozvola. 

1.2.1.3. Hidrološke značajke (vode) 

Na vapnenačkoj podlozi područja Grada Bakra nema površinskih vodotoka, jer zbog velike 

vodopropusnosti površinske vode naglo prodiru u dublje slojeve gdje formiraju podzemne 

vodotoke, koji izbijaju kraj morske obale ili ispod morske razine kao vrulje ili izvori. Veći 

broj takvih vrulja nalazimo u Bakarskom zaljevu, što potvrđuje veliku rasprostranjenost 

vapnenačkih podloga. 

Na silikatnoj podlozi vrlo često se sreću izvori, a jarcima protječe voda. Ovu podlogu 

nalazimo na području Lepeničkog polja, a površinske se vode jarcima slijevaju u potok 

Lepenicu (koji utječe u akumulaciju Lepenica, te dalje u jezero Bajer u Fužinama, te konačno 

pokreće HE Tribalj). 

Na sjeveroistočnoj obali Bakarskog zaljeva postoji značajna koncentracija istjecanja 

podzemnih voda sjevernog dijela Hrvatskog Primorja i stoga je to vrlo značajno područje 

zahvata pitkih voda. Kaptirana su tri krška izvora, koji u ljetnim sušnim razdobljima ukupno 

daju oko 390 l/s kvalitetne pitke vode. To su: 

- kaptažni zahvat Perilo 220 l/s 

- izvor Dobra 60 l/s 

- izvorište Dobrica 110 l/s. 

Navedeni kaptažni zahvati su samo dio podzemne vode koja istječe na sjeveroistočnom rubu 

zaljeva. Treba spomenuti postojanje još nekih vrlo značajnih zona izviranja kao što su 

Lovrijenac u gradu Bakru, zatim Podbok u luci za rasute terete, priobalni izvori i vrulje u 

uvali Črno i uvali Žminjca prema Bakarcu. 

Jugozapadna obala zaljeva praktički nema izviranja, jer nema niti sliva, a klastične stijene u 

zaljevu predstavljaju barijeru kretanja podzemne vode iz sliva u Gorskom Kotaru. Sliv zone 

izviranja na sjeveroistočnoj obali je karbonatni masiv prema Gorskom Kotaru (dolina 

Lepenice) od Grobničkog polja na sjeverozapadu do Lič polja na jugoistoku. Dotoci vode iz 

sliva utvrđeni su brojnim trasiranjima podzemnih tokova u dosadašnjim istraživačkim 

projektima. 

Vrlo je značajno istaknuti veliku razliku u količini istjecanja između kišnih i sušnih razdoblja. 

Taj odnos prelazi 1:10, a to znači da tijekom kišnih razdoblja na sjeveroistočnoj obali izviru 


17


GRAD BAKAR 

ogromne količine vode i pojavljuju se brojni izvori, koji tijekom ljetnih sušnih razdoblja ne 

izbacuju vodu. 

Osnovni problem izvora u Bakarskom zaljevu je otvorenost vodonosnika prema utjecaju 

mora, pa kada tijekom ljetnih sušnih razdoblja dotoci iz sliva oslabe, pretjerana crpljenja 

mogu izazvati zaslanjenja kaptažnih zahvata. To se do sada događalo u nekoliko navrata i 

postoje planovi barem djelomične sanacije tih problema. Osim toga, načinjen je i spojni 

cjevovod na riječki vodoopskrbni sustav, koji može osigurati određene količine vode u 

vrijeme mogućih zaslanjenja, ali to su samo interventne količine, jer niti Rijeka nije u stanju 

stalno pokrivati zonu Bakarskog zaljeva. Međutim, bez obzira na probleme s prodorima 

zaslanjene vode duboko u priobalne vodonosnike, kaptirani izvori u Bakarskom zaljevu 

nemaju alternative i stoga je neophodna vrlo stroga zaštita dijelova zona istjecanja. 

Za izvore u Bakarskom zaljevu postoji županijska Odluka o zaštiti izvorišta pitke vode. Veliki 

dio padine na sjeveroistočnoj obali zaljeva je zaštićeno područje i u tim zonama nije moguće 

planirati građevinska područja. 

Zoni zaštite treba priključiti i uvalu Črno, jer to je glavno područje uviranja morske vode u 

duboki vodonosnik izvorišta Dobrica, pa manipulacija bilo kakvim opasnim teretima može 

biti opasnost za to izvorište. 

Južno od uvale Črno započinje zona izviranja Žminjca, koja seže sve do Bakarca. Prema 

procjenama tijekom ljetnih sušnih razdoblja u toj uvali izvire stotinjak l/s, ali kišna razdoblja 

donose bitna povećanja istjecanja, koja prema procjenama dosižu i nekoliko m 3 /s. Godinama 

se s tim izvorištem računalo kao vodoopskrbnim potencijalom, pa je čak i vrlo detaljno 

istraživano. Odluka o zaštiti voda to izvorište stavlja u II. kategoriju s eventualnim 

korištenjem u industriji. 

Jugozapadna obala Bakarskog zaljeva je potpuno izvan zaštite za izvorišta pitke vode. 

Velike količine izviranja osim hidrogeoloških problema mogu izazvati znatne geotehničke 

probleme, jer presijecanje povremeno velikih tokova vode može izazvati velika spiranja fliša i 

pokrivača na flišu i biti uzrok klizanja i velikih odrona. Naime, prva izgrađena masivna obala 

na Podboku kliznula je u more, često je klizanje i pojave odrona na Jadranskoj magistrali 

povrh zaljeva, postoje problemi s temeljem zgrade luke i dr. 

1.2.1.4. More 

Bakarski zaljev (45°18,4' N, 14°32,2'E) jedan je od najslikovitijih zaljeva naše obale. 

Približno je eliptičnog oblika, dužine od Bakra do Bakarca cca 4700 m, prosječne širine 600- 

700 m (na najužem dijelu širok je 450 m, a na najširem 1100 m). 

Bakarski zaljev omeđen je strmom obalom koja se spušta do mora prosječno pod kutem od 

45°. Ulaz u zaljev smješten je između Rta Babno i Rta Kavranić i širok je oko 300 m. 

Najveće dubine zaljeva nalaze se upravo na području Bakarskih vrata. Ovaj ulaz morskim 

putem povezuje Bakarski zaljev sa Kvarnerom, odnosno otvorenim morem. Dno mora 

Bakarskog zaljeva u središnjem dijelu nalazi se na cca 34-38 m dubine, blago je nagnuto od 

Bakra do Bakarca a dno je pretežno pokriveno slojem pijeska i mulja na vapnenastoj podlozi, 

koja sačinjava i obalni pojas Bakarskog zaljeva. 


18


GRAD BAKAR 

Temperatura mora 

Zbog jakog utjecaja podzemnih kraških voda, minimalne i maksimalne temperature površine 

mora u Bakarskom zaljevu su za oko 2 stupnja niže u odnosu na priobalno područje Rijeke. 

Rujan je mjesec kada su u prosjeku podjednake temperature mora i kopna - do 19,5 °C. 

Na području Rijeke zabilježena je najniža srednja temperatura mora od 9,9°C u ožujku, a 

najveća od 22°C u srpnju. 

Utjecaj slatkih voda 

U Riječki zaljev godišnje se ulijeva oko 2,2 km 3 slatkih voda u koje ubrajamo izvore i vrulje 

podzemnih voda, vode Riječine, oborinske vode i ispuste otpadnih voda. Ta količina slatkih 

voda znatno mijenja vrijednosti saliniteta, posebno površinskog sloja. Utjecaj oborinskih voda 

ovisi prvenstveno o njihovoj količini i varira ovisno o godišnjem dobu. 

Sadržaj slatke vode Bakarskog zaljeva varira od 0,7 do 8,4% njegovog ukupnog volumena (u 

prosjeku 3,6%). Sadržaj slatke vode znatno je veći na samoj površini (sloj od 0,5 m) nego pri 

dnu. 

Mjerenje valova 

Mjerenja valova na Jadranu su vrlo rijetka i obično vezana uz neki projekt. Sistematskih 

višegodišnjih mjerenja koja bi mogla poslužiti kao sigurna podloga za projektiranje 

građevinskih konstrukcija nema. Međutim, svako mjerenje valova, bez obzira na njegovo 

trajanje, vrijedan je podatak kao dopuna ili potvrda provedenih analiza o valnoj klimi nekog 

područja. 

Mjerenje valova u Riječkom zaljevu obavljeno je u razdoblju od srpnja 1974. godine do 

svibnja 1975. godine. Mjerenje je bilo instrumentalno i kontinuirano valografom smještenim 

u luci Rijeka. Registrirane su pojave valova kada im je visina bila veća od 50 cm, a instrument 

je uključivan svakih 2 sata u trajanju od po 5 minuta. Smjer valova nije bio registriran. U 

navedenom razdoblju izmjerena je najveća značajna valna visina od 2,4 m dok je maksimalni 

izmjereni val bio visine 3,7 m. Na osnovi izmjerenih veličina može se zaključiti da se 

maksimalna valna visina može očekivati u dvostrukom iznosu značajne valne visine. 

Morske mjene 

Morske mjene Jadranskog mora mješovitog su tipa s izrazitom nejednakosti u visini. Općenito 

amplitude morskih mjena se povećavaju s juga prema sjeveru. Od Otrantskih vrata do Bakra 

porast amplituda je mali, a od Bakra prema sjeveru je velik zbog naglog smanjenja dubine 

mora. 

Povećanje tlaka zraka uz sjeverni vjetar (buru) ili smanjenje tlaka zraka uz jugo mogu izazvati 

povećanje razine mora do 150 cm na prostoru sjevernog Jadrana. Na temelju višegodišnjih 

mjerenja podaci za Bakar su slijedeći: 

- srednja amplituda: 30 cm 

- srednja ekstremna amplituda: 47 cm. 


19


GRAD BAKAR 

Izmjene morske vode 

Na ulazu u Bakarski zaljev postoje značajne rezidualne struje koje ukazuju na izmjenu vode s 

Riječkim zaljevom. Brzina izmjene varira i ovisi prvenstveno o dotoku slatkih voda i brzini 

vjetra. U površinskom sloju zaslađena voda izlazi iz Bakarskog zaljeva te se pojavljuje 

kompenzacijsko strujanje u donjim slojevima, usmjereno prema unutrašnjosti Bakarskog 

zaljeva. 

Vrijeme izmjene vode u akvatoriju procijenjeno je na osnovu mjerenja na ulazu u zaljev i 

iznosi 1-30 dana (u prosjeku 4 dana), ovisno o hidrometeorološkim prilikama. U zaklonjenim 

dijelovima zaljeva ovo vrijeme je vrlo vjerojatno znatno duže. 

1.2.1.5. Zemljopisna obilježja 

Područje Grada Bakra sastoji se od četiri izrazite i međusobno različite prirodno-zemljopisne 

cjeline, i to: 

- akvatorij i kontaktno obalno područje, 

- unutrašnja flišna udolina, 

- raščlanjena zona vapnenačko-dolomitnog pobrđa, 

- prisojne padine planinskog okvira. 

1. Područje akvatorija i kontaknog obalnog područja stvoreno je tektonskom i 

petrografskom predispozicijom, odnosno kontaktom vapnenca i fliša. Uski flišni pojas 

proteže se s manjim prekidima od Vinodola do Rječine (i dalje prema Sloveniji), a tom 

pojasu pripada Bakarski zaljev. Ovdje je radom nekadašnjih tekućica (danas vrulja) fliš 

najviše erodiran, a postglacijalnim dizanjem morske razine stvoren je zaljev. Zaljev je 

izraziti pejzažni naglasak i oznaka identiteta ovog i šireg prostora. Kao i drugdje u našem 

obalnom prostoru, kontakt vapnenca i lapora pejzažno je vrlo uočljiv, pa strme padine 

okružuju zaljev do visine oko 200 m. Prisojna je padina u cijelosti bila pod vinogradima, i 

ta pejzažna komponenta donedavno je činila glavnu odrednicu identiteta ovog prostora. 

Napuštanjem vinograda suhozidi i terase propadaju, a prirodna vegetacija spontano 

zauzima teren. 

2. Unutrašnja flišna udolina nalazi se na visini 200 do 300 m, i tu je smještena većina 

naselja, od Kukuljanova na sjeverozapadu do Hreljina na jugoistoku. Uvjetno, ovo bismo 

mogli nazvati krškom zaravni (dužine preko 10 km, a širine 1 do 2 km), kojoj identitet 

daju obrađene površine (agrarni krajolik) i naselja. Dok se prema sjeverozapadu ova terasa 

još nastavlja, s Hreljinom i Ružić-Selom na jugoistoku ona završava. 

Kontaktnu zonu prema gornjoj primorskoj padini karakterizira mjestimično još uvijek 

kamenjar, jer je utjecaj čovjeka ovdje bio veći, a regenerativna žarišta udaljenija. U ovoj 

kontaktnoj zoni se kao geomorfološko-pejzažna zanimljivost ističe dvojna krška depresija 

Ponikve. 

3. Raščlanjena zona vapnenačko-dolomitnog pobrđa sastoji se od tri uzdužna niza - prvi, 

najniži prati i prema unutrašnjosti omeđuje flišnu zonu na prosječno 250-300 m 

nadmorske visine, drugi s prosječnom visinom od 300-400 m.n.v. zatvara prema prvom 

niz blago svedenih uzdužnih reljefnih uvala s prostranim ponikvama, te treći, najviši niz, 

smješten na nadmorskoj visini između 600 i 800 m. Vegatacijski prevladavaju panjače i 


20


GRAD BAKAR 

šikare, a mjestimične kulture crnog bora, sađene uglavnom kao vjetrobrani, obogaćuju 

krajolik. 

4. Prisojne padine planinskog okvira u zemljopisnom pogledu pripadaju Gorskom Kotaru i 

u osnovnim crtama imaju pejzažna obilježja karakteristična za Gorski Kotar. Visinski, to 

je prostor iznad 800 m, geomorfološki pripada kršu, ali dobro pokrivenom, šumovitom 

kršu, s razvijenim mješovitim šumama (bukva, jela, smreka). 

Ako se želi upozoriti na pejzažne naglaske i vrijednosti, onda su to planinski masivi na 

rubovima ovog prostora (Risnjak na sjeveru i Tuhobić na jugu), te proplanci oko ceste 

Gornje Jelenje - Mrzle Vodice. Proplanci se u šumovitim prostorima i inače javljaju kao 

pejzažne vrijednosti, a ovdje je to naglašeno i slikovitom reljefnom komponentom. 

1.2.1.6. Tlo 

Vrednovanje prostora i tala područja Grada Bakra temeljeno je na Zakonu o poljoprivrednom 

zemljištu (NN br. 66/2001), Zakonu o prostornom planiranju (NN br. 30/1994), te Zakonu o 

zaštiti prirode (NN br. 30/1994) i nekih kasnije donesenih dopuna. Za kartografsko 

prikazivanje i buduće korištenje prostora te izradu prostornih planova korištene su upute 

Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obaveznim prostornim pokazateljima i 

standardu elaborata prostornih planova (NN br. 106/1998). 

Izvor podataka za vrednovanje prostora bile su osnovne pedološke karte s tumačima za listove 

Sušak 1 i Sušak 2 (Mayer, 1982; Martinović, 1973, studija Ekološko-gospodarsko 

vrednovanje tala Županije Primorsko goranske za potrebe razvitka poljoprivrede (od grupe 

autora također s Agronomskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), konzultirani su i podaci o 

bonitetnom vrednovanju i prijedlogu zaštite Županije (Bogunović, 1996.). 

Bonitiranje zemljišta bilo je osnova za razvrstavanje tala u određene kategorije zaštite. 

Bonitiranje je izvršeno prema Pravilniku o bonitiranju (NN br. 47/1982) i uputama koje je dao 

Kovačević (1983) i Kovačević i dr. (1987). Na temelju unutarnjih i vanjskih značajki tala, 

reljefa i klime te drugih korekcijskih čimbenika (stjenovitost, kamenitost, poplave, 

zasjenjenost i dr.) vrednovana su zemljišta te određen broj bodova i svrstavanje zemljišta u 

bonitetne razrede (klase), koje su bile osnova za razvrstavanje zemljišta u prostorne 

kategorije. 

Rezultati vrednovanja kartiranih jedinica tala daju se u priloženoj tablici br. 3, a njihova 

rasprostranjenost na priloženoj karti u nastavku te na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje 

i namjena površina”, mj. 1:25.000. Treba naglasiti da su tla pod šumom izostavljena iz 

procjene jer su ti prostori vrednovani od strane šumarske struke. U koloni 1 dan je broj 

kartirane jedinice, a u koloni 2 naziv kartirane jedinice tla i postotni sadržaj nižih jedinica. 

Kartirane jedinice su većinom složene zemljišne kombinacije više tipova tala ili nižih jedinica 

tla koje se u prostoru javljaju u različitim odnosima i teško ih je međusobno izdvojiti. U 

koloni 3 u brojniku date su brojčane vrijednosti postotka stjenovitosti, a u nazivniku raspon 

nagiba kao bitnih svojstava za bonitetnu valorizaciju prostora. U koloni 4 dati su ukupni 

brojevi bodova, a u koloni 5 navedena je klasa i potklasa, odnosno razred i podrazred boniteta 

zemljišta. Treba spomenuti da prvi broj ispisan arapskim znamenkama predstavlja klasu, a 

drugi podklasu zemljišta, npr. 42 znači da tlo pripada četvrtoj klasi a drugoj podklasi, a 81 

osmoj klasi prvoj podklasi. Bonitet zemljišta izračunat je na temelju kriterija i metodike 

proračuna navedenih u spomenutom Pravilniku o bonitiranju. Ističemo pravilo da se prvih pet 

klasa boniteta zemljišta (od 11-52 podklase) ne bi smjelo trošiti izvan poljoprivredne 


21


GRAD BAKAR 

namjene, odnosno za infrastrukturne potrebe, tim više jer je ovo isključivo krški kraj koji i 

onako ima vrlo malo pogodnih tala za poljoprivredu. 

Posljednja kolona 6 označava kategoriju prostora koja je determinirana na temelju Pravilnika 

o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu 

elaborata prostornih planova (NN br. 106/1998). Prema tom se pravilniku prostori, odnosno 

zemljišta u okviru poljoprivrede i šumarstva izdvajaju u 7 poznatih prostornih kategorija (P1, 

P2, P3, PŠ, Š1, Š2, Š3) odnosno preporuka za uporabu i korištenje. Treba naglasiti da su 

poneke kartirane jedinice razvrstane u više kategorija što je također naznačeno u legendi 

karte. To se posebno odnosi na kartirane jedinice broj 6 i 7 koje su izmiješane 

poljoprivrednim načinom korištenja, kao pašnjaci, odnosno nisko bonitetna ograničena 

zemljišta i kao takva svrstana su u PŠ kategoriju, a oaze šume imaju zaštitnu ulogu u Š2 

kategoriji. 

Najbolja tla na području Grada Bakra nalazimo na nekoliko manjih lokaliteta neposredno uz 

naselja Škrljevo i Krasica (sa zapadne i istočne strane), potom s južne strane naselja 

Praputnjak (na najvećem krškom polju toga dijela), te u okolici Meje. Ova tla smo uvrstili u 

prostornu kategoriju osobito vrijednih obradivih tala (P1 kategorija), pa ih zbog njhove visoke 

vrijednosti svakako treba zaštititi od urbanizacije. Na žalost, svi ovi lokaliteti se nalaze uz 

naselja i pod udarom su infrastrukturne izgradnje. Ukupna površina osobito vrijednih tala koja 

se javljaju na sedam lokaliteta je oko 30-tak hektara. Od tala to su duboke crvenice, ponekad 

koluvijalne s dobrim pedofizikalnim i pedokemijskim svojstvima. To su većinom 

vinogradarska tla i tla vrtova odnosno oranica. Izdvojena su u kartiranoj jedinici broj 1 i 

prema bonitetu spadaju u drugi razred, prvu podklasu (21) s ukupno 86 bodova. 

Kartirane jedinice broj 2 i 3 spadaju u kategoriju vrijednih obradivih tala, (P2). Ova tla se 

nalaze u krškim poljicima, uvalama i ponikvama. Tla kartirane jedinice broj dva pripadaju 32 

razredu boniteta i imaju površinu od 40-tak hektara i s obzirom na udaljenost svjesni smo da 

će i ta tla biti postupno napuštana. Usprkos tomu smatramo da bi se nekoliko obiteljskih 

gospodarstava moglo baviti stočarstvom i razvijati se u području sela Ponikve Krasničke i 

Hreljinsko Polje. Drugi navedeni lokalitet nije pristupačan pa mu je usprkos dobrome tlu to 

značajan nedostatak. Kartirana jedinica broj 3 zauzima područje ponikvi i dolaca, planinskog 

područja prema sjeveru i Risnjaku i bez obzira na povoljnost tla (koja pripadaju P2 prostornoj 

kategoriji) ova tla su okružena šumom, pod utjecajem su divljači pa će svaka organizirana 

poljoprivredna proizvodnja biti teška, tim više što je dostupnost ovih lokaliteta otežana. 

Površina ovih tala u ponikvama i docima iznosi svega nekoliko hektara. 

U kartiranoj jedinici broj 4 uz naselja Kukuljanovo, Škrljevo, Krasica, Praputnjak te Hreljin 

izdvojene su crvenice koluvijalne s antropogenim tlima njiva, vinograda i vrtova, posebno u 

okućnicama. Ova tla su pod najvećim udarom urbanizacije i sva navedena naselja se po njima 

šire. Njihova površina iznosi 30-tak hektara. To su tla u okućnicama, ograničena veličinom 

parcela i niskom stjenovitošću. Pripadaju prostornoj kategoriji ostalih obradivih tala (P3). S 

obzirom da je to krški teren s izmjenom dobrih i loših tala u strukturi zemljišne kombinacije 

na njima se može kombinirati tzv. “rahla” izgradnja, tj. izgradnja kuća s većim 

poljoprivrednim okućnicama. Prema bonitetu ova tla spadaju u četvrti razred, drugi podrazred 

(42). 

Istoj prostornoj kategoriji, ostalih obradivih tala (P3), pripadaju i distrično smeđa tla na 

pješčenjaku kartirane jedinice broj 5. To su tla koja pripadaju gorskom prostoru pješčenjaka. 

Veliki dio ovih tala je pod šumom, a manji dio pod oranicama i pašnjacima koji sve više 

zaraštaju. To su dobra tla za šume, a kiselost im je veliko ograničenje u poljoprivredi. 

Zauzimaju površinu od 10-tak hektara. 


22


GRAD BAKAR 


23


GRAD BAKAR 


24


GRAD BAKAR 

U kartiranoj jedinici broj 6 izdvojili smo antropogena tla terasa i škrapa s plitkim smeđim 

tlima na vapnencu, umjerene stjenovitosti. Rasprostranjena su između Krasice i Praputnjaka. 

To su nekada većinom bila poljoprivredna tla nižih bonitetnih vrijednosti, a danas su sve više 

napuštena. Stoje na granici pogodnosti za poljoprivredu, jednim dijelom, a drugim dijelom su 

nepogodna za obradu stoga smo ih alternativno označili kao prostornu kategoriju P3 (PŠ). 

Zbog istih razloga tako smo označili i tla kartirane jedinice broj 7. Dio pogodnih tala za 

obradu nalazi se u škrapama i terasama i pripada kategoriji P3, a krš oko njih je uvršten u 

kategoriju PŠ. 

Jedina nekada intenzivno obrađivana tla vinograda koja imaju nisku bonitetnu vrijednost (61) 

su terasirana tla bivših vinograda Bakarskog zaljeva. Pripadaju kartiranoj jedinici broj 8. To 

su položaji nekada nadaleko poznatih vinograda s proizvodnjom Bakarske vodice, poznatog 

vina pjenušca. Danas je od tih vinograda ostalo par uskih terasa na južnom dijelu Bakarskog 

zaljeva, dio se, zaslugom volontera, ponovo počeo obnavljati, a sve ostalo je zarašteno. Terase 

tih vinograda danas predstavljaju spomenike ljudske radinosti i zbog toga imaju posebnu 

vrijednost. Uvažavajući pedološka svojstva ovih tala ona su uvrštena u PŠ kategoriju ostalih 

poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta. Zaraštanje ovih tala u šumu je sve prisutnije. 

Ostala tla koja pripadaju kartiranim jedinicama broj 9, 10 i 11 su većinom pašnjačka tla 

brdskog i planinskog prostora koja su prepuštena postupnom zaraštanju pa je i to razlog da 

smo ih uvrstili u PŠ prostornu kategoriju. To su tla koja pripadaju 62, 71 i 81 bonitetnom 

razredu odnosno podrazredu. Izrazito su stjenovita, većih nagiba i plitka. 

Tablica br. 3 – Rezultati vrednovanja zemljišta na području Grada Bakra 

Redni 

broj 

Naziv kartirane jedinice i struktura 

Stjenovitost 

% 

Nagib % 

Bodovi 

Bonitet 

Klase i 

podklase 

Prostorna 

kategorija 

korištenja 

zemljišta 

1 2 3 4 5 6 

1 Crvenica duboka i koluvijalna, 

0 86 21 P1 

antropogenizirana 

0 – 1 

2 Eutrično smeđa na koluvijalnom nanosu 

0 70 32 P2 

detritusa pješčenjaka - Smeđa koluvijalna 

duboka 

0 – 2 

3 Smeđe na vapnencu, koluvijalno – 

0 – 3 59 41 P2 

Lesivirano tipično i akrično 

3 – 5 

4 Crvenice koluvijalne, srednje duboke i plitke 2 – 10 57 42 P3 

– Antropogena tla njiva, vinograda i vrtova 

8 – 16 

5 Distrično smeđe lesivirana i 

0 52 51 P3 

antropogenizirana tla na pješčenjaku 

3 – 5 

6 Antropogena tla škrapa i terasa (većinom 10 – 25 47 51 (71) P3 

napuštena) – Smeđe na vapnencu i dolomitu 8 – 16 

7 Smeđe lesivirano na vapnencu – Crvenica 2 – 25 43 52 (72) PŠ 

lesivirana – Smeđe na vapnencu plitko 

3 – 10 

8 Terasirana tla vinograda i napuštenih 30 – 50 39 61 PŠ 

vinograda iz smeđeg tla i crvenice 

30 – 45 

9 Rendzina na dolomitu, plitka i srednje 0 – 10 33 62 PŠ 

duboka – smeđe na dolomitu 

10 Smeđe na vapnencu i dolomitu, plitko i 

srednje duboko – Vapneno dolomitna crnica 

– Crvenice plitke i srednje duboke 

8 – 30 

20 – 50 

16 – 30 

27 71 PŠ 

11 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna 50 – 90 13 81 PŠ 

litična i posmeđena – Smeđe na vapnencu 

16 – 45 

12 Šume Š 

13 Kamenolom 

14 Građevinska područja 


25


GRAD BAKAR 

1.2.1.7. Klimatska obilježja 

Područje Grada Bakra pokriveno je meteorološko-mjernim postajama u Bakru i Kukuljanovu. 

Uslijed orografske kompozicije prostora Grada Bakra izraženi su specifični tipovi klime u 

kojima se izmjenjuju utjecaji mora i planinskog zaleđa. 

Priobalno područje Hrvatskog primorja ispod 400 m.n.v. pripada toplo umjerenoj klimi, ali 

prijelaznom klimatskom tipu. Prema Koppen-ovoj klasifikaciji prostor pripada zoni tipa Cfsax 

- prijelazni tip klime s vrućim ljetom, gdje je prosjek najtoplijeg mjeseca preko 22 0 C, a 

zimsko kišno razdoblje karakterizira razdjeljenost u sporedni proljetni (travanj) i jesensko 

zimski maksimum (listopad-studeni, a mjestimično prosinac), dakle radi se o maritimnom 

padalinskom režimu s dva maximuma. Temeljne karakteristike klime su dosta dug sušni i 

topli period u ljeti, neznatan broj dana sa snijegom, dug vegetacijski period, neravnomjeran 

padalinski režim, te neznatan broj dana s ekstremno niskim temperaturama. 

Viši predjeli ovog područja do 1000 m.n.v.pripadaju prema Koppenovoj klasifikaciji u Cfsbx 

tip klime. Kako se radi o prijelaznom tipu klime s jačim utjecajem kontinenta, kao posljedica 

miješanja tih dviju klima ovo područje obiluje naglim vremenskim promjenama koje donose 

obilne oborine, jake vjetrove sa sjevera i juga, vrlo česte magle i mnogo zračne vlage, te rane i 

kasne mrazeve. Temperature najhladnijeg mjeseca kreću se između -3 0 i +8 0 C, a najtoplijeg 

ispod 22 0 C. 

Ukoliko govorimo o južnim ekspozicijama, tu nailazimo na prijelaz mediteranske klime u 

kontinentalnu ,ali s jačim utjecajem mediterana. Oborina je manje, kao i kišnih dana. Ljeta su 

toplija, zime vlažnije sa manje snijega, a vegetacijski period je dulji. 

Najviši predjeli ovog područja 1000-1200 m.n.v. imaju sva obilježja Dfsbx klime, - mjesečna 

temperatura najhladnijeg mjeseca niža je od -3 0 C, temperature najtoplijeg mjeseca je iznad 

10 0 C, a manje od 22 0 C, a četiri mjeseca u godini imaju temperaturu višu od 10 0 C. Oborinske 

karakteristike jednake su prethodnom tipu. 

Prema mjerenjima na postajama Rijeka, Platak i Kraljevica može se zaključiti da količina 

naoblake raste od obalnog područja prema Gorskom kotaru, što je prvenstveno rezultat 

prodiranja zračnih masa sa Sredozemlja koje su bogate vlagom i koje se, uzdižući se prema 

južnim obroncima planina, ohlađuju do nivoa kondenzacije, što dovodi kao posljedicu 

povećanu naoblaku. 

Drugi razlog je i tzv. ljetni učinak planina, gdje planine pomažu termičku konvekciju koja je 

posljedica grijanja tla i donjih slojeva zraka, te dizanje lakšeg, toplijeg zraka, hlađenja i opet 

kondenziranja vodene pare. 

Vjetrovi koji najčešće pušu su bura i jugo. Bura je sjeverni vjetar kojemu su naročito izloženi 

istaknutiji vrhovi i glavice. Bura nepovoljno djeluje na vegetaciju, isušuje tlo, povećava 

transpiraciju , lomi grane i stabla, a na položajima koji su stalno izloženi utjecaju ovog vjetra 

šumska vegetacija poprima specifične forme: deblovina je kratka, loše razvijena, krošnja 

ekscentrična, okrenuta u smjeru vjetra. Izrazito burno područje se javlja i uz obalu, tako da u 

zimskim mjesecima u Bakarskom zaljevu ponekad puše i orkanska bura. 

Jugo je južni vjetar koji pak donosi jake i obilne oborine koje razvodnjuju tlo, pa uslijed jakih 

južnih vjetrova može doći i do vjetroizvala. 


26


GRAD BAKAR 

Cijelo područje je pod jakim utjecajima vjetra, stoga u toku godine ima 20-50 dana s jakim 

vjetrom ( > 6 bofora) , a čak i do 20 dana s olujnim vjetrom ( > 8 bofora). 

1.2.1.8. Živi svijet 

• Prikaz vegetacije 

Biljne zajednice na području Grada Bakra u ovisnosti su o litološko-pedološkim značajkama, 

klimatskim i orografskim,ali i antropogenim utjecajima. 

Najniži dijelovi područja Grada pripadaju submediteranskoj zoni koja se podudara s 

primorskim kršem. Submediteranska zona u ekološko vegetacijskom smislu prijelazni je pojas 

kojeg je I.Horvat (1962) ukratko definirao slijedećim riječima: “S kopnenom vegetacijom 

veći je zimski prekid vegetacije, a s zimzelenom ljetni sušni period” 

Submediteranska zona dijeli sa na dva pojasa: 

- niži s klimazonalnom zajednicom bjelograbića (Carpinetum orientalis croaticum H-ić) 

- viši ili mediteransko - montani pojas s klimatogenom šumskom zajednicom crnog graba 

(Seslerio-Ostryetetum Ht. et H-ić). 

Šumska zajednica bjelograbića (Carpinetum orientalis croaticum) 

Zajednica bjelograbića zastupljena je samo u manjem najjužnijem dijelu područja Grada. U 

asocijaciji bijelog graba tipičnog sastava koji ovdje susrećemo zastupljene su slijedeće vrste: 

Carpinetum orientalis, Fraxinus ornus, Quercus pubescens, Acer monspessulanum, Prunus 

mahaleb, Ruscus aculeatus, Asparagus acutifolius i druge. 

Opća karakteristika je neujednačena kvantitativna struktura s čestom dominacijom jedne ili 

druge vrste, a rasprostiru se do nadmorske visine od 300 m. 

Šumska zajednica crnog graba (Seslerio-Ostryetetum) 

Na nadmorskoj visini od 300 do 850 m.n.v. dolazi mediteransko-montani pojas s 

klimatogenom zajednicom crnog graba. Tipičan sastav ove zajednice čine vrste: Ostrya 

carpinifolia, Fraxinus ornus, Quercus pubescens, Sesleria autominalis Juniperus oxycedrus i 

ostale. 

U pojasu crnog graba na dubljim svježijim tlima javlja se ekološki i floristički bitno različita 

zajednica s mezofitnim vrstama kao što su Fagus silvatica, Carpinus betulus, Acer campestre, 

Coryllus avellana, Tilia sp. i druge. 

Općenito možemo reći da su u submediteranskoj zoni šume podijeljene po načinu postanka na 

kulture (crni bor), panjače (koje su najzastupljenije) i šikare (pretežito u najnižim dijelovima i 

sa lošijom kvalitetom tla). 

Zona brdskog predjela prostire se iznad submediterana i to na 500-800 m.n.v. Na 

primorskim obroncima nalazimo primorsku šumu bukve - Fagetum croat. sesslerietosum Ht. 

To je zajednica prijelaznog značaja. Pored elemenata bukove šume javljaju se i elementi 

fitocenoze crnog graba koja se nalazi neposredno ispod ove zone. Najčešće su slijedeće vrste 

drveća: Fagus silvatica, Coryllus avellana, Lonicera xylosteum, Daphne mezereum, 

Cardamine bulbifera i ostale. 


27


GRAD BAKAR 

U tom području i stabla bukve imaju naročit oblik, a općenito u kvaliteti zaostaju za stablima 

koja se nalaze u unutrašnjosti. Glavna diferencijalna vrsta je Sesleria autominalis koja 

prekriva prizemni sloj u vrlo gustom pokrovu. U toj zajednici ne nailazimo na veće skupine 

stabala jele. 

Gorski predio prostire se na nadmorskim visinama od 900 - 1200 m.n.v. Smješten je iznad 

submediteranske zone s južne strane i brdskog predjela s kontinentalne strane. Klimatogena 

zajednica je šuma bukve i jele - Fagetum croaticum abietetosum Ht. 

Ekološke prilike unutar njenog prostranstva jako se razlikuju. Reljef je razveden, pa se ovisno 

o njemu mijenjaju i mikroklimatske i edafske prilike. Zbog toga nailazimo zastupljene i 

druge zajednice, ali naravno u manjem području. Bukva i jela su glavne vrste drveća, no vrlo 

često nailazimo na smreku, gorski javor, a vrlo rijetko brijest. U sloju grmlja nalazimo 

Daphne mezereum, D. laureola, Lonicera xylosteum, Asperula odorata i druge. 

Predplaninska zona prostire se iznad 1200 m.n.v. i karakterizirana je fitocenološkom 

zajednicom Fagetum croaticum subalpinum Ht.- pretplaninska bukova šuma. Jela se javlja 

samo na donjoj granici, zone bukva je glavna vrsta, a pridružuje joj se planinski javor. U 

pojedinim predjelima javlja se facijes s medveđim lukom. 

• Šumske površine 

U odnosu na cjelokupnu površinu područja Grada Bakra, šume i šumsko zemljište zauzimaju 

oko 55% površine, te se u nastavku iznose neki od važnijih podataka vezanih uz šumske 

površine. 

Povijesni pregled 

O povijesti organiziranog šumarstva na ovim područjima ima vrlo malo podataka. Prvi počeci 

organiziranog šumarstva sežu u doba oko 1860. godine kada je Županijska oblast Rijeka (koja 

je gospodarila krškim šumama i područjem od Rijeke do Povila) bila ponukana radovima 

Uprave grada Trsta, te je angažirala prirodoslovca dr. Josipa Rom Lorenza da izradi i razloži 

uvjete pošumljavanja kultura krasa na temelju šumarskih i bioloških načela. Nakon izrade rad 

je bio proslijeđen Carskom i kraljevskom geološko državnom Vijeću koje je uskoro odobrilo 

sredstva za pošumljavanje ovog primorskog područja. 

U razdoblju između prvog i drugog svjetskog rata šume su uglavnom pripadale zemljišnim 

zajednicama okolnih naselja npr. Hreljin - Ružić selo, Bakar, Škrljevo, Krasica, Praputnjak, 

Kukuljanovo, Zlobin, Jelenje Lepenice, dok je manji dio bio u vlasništvu Državnog 

šumarskog erara. 

Nakon 1945.godine šume postaju općenarodnom imovinom, a manji dio vrijednih šuma, te 

one u okolici naselja ostaju u privatnom vlasništvu. 

Državne šume ovog područja prelaze u nadležnost Šumskog gospodarstva Viševica do 1954. 

godine, a nakon toga dolaze pod upravu Šumarije Rijeka do 1960.godine. 

Novom organiziranošću šumarstva nadležnost se prenosi na Šumsko gospodarstvo Delnice 

koje 1985. godine prelazi u Primorsko goransko šumsko gospodarstvo, i u tom obliku traje do 

konca 1990.godine. 


28


GRAD BAKAR 

Dana 01.01.1990. godine ustrojeno je Javno poduzeće ”Hrvatske šume”, p.o. Zagreb koje 

danas gospodari sa svim šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj. 

Stanje šuma i šumskih zemljišta 

Stanje šuma i šumskih zemljišta obrađeno je na temelju katastarskih podataka Državnog 

zavoda za statistiku od 31.12.1995.g. 

Tablica br. 4. Razrada površina šuma i šumskih zemljišta po katastarskim općinama i po kategoriji 

vlasništva. 

Katastarska općina Površina Državno vlasništvo % Privatno % 

(ha) 

(ha) 

vlasništvo (ha) 

Bakar 42 21 50 21 50 

Hreljin 576 322 66 254 44 

Jelenje-Lepenice 392 299 76 93 24 

Krasica 1541 809 52 732 48 

Kukuljanovo 1678 1333 80 345 20 

Praputnjak 204 200 98 4 2 

Ružić selo 1253 908 72 345 28 

Škrljevo 985 316 32 669 68 

Zlobin 179 152 85 27 15 

Ukupno 6850 4360 64 2490 36 

Iz tablice je vidljivo da je od ukupno 6.850 ha šuma i šumskih zemljišta u državnom 

vlasništvu 4.360 ha ili 64 %, a u privatnim posjedima 2.490 ha ili 36 %. Uzimajući u obzir da 

sve veći dio pašnjaka prelazi u šumska zemljišta i prirodno se zašumljuje, možemo ocijeniti 

da je ovaj postotak nešto veći. 

U slijedećoj tablici naveden je prikaz samo šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu, 

i to prema gospodarskim i krškim šumama po uređenosti. 

Tablica br. 5. 

Državne šume Površina (ha) Učešće (%) 

uređene visoke šume 1499 35 

uređene krške šume 2291 52 

neuređene krške šume 570 13 

Ukupno 4360 100 

Kako je na području Grada Bakra uređeno sveukupno 87 % državnih šuma, možemo 

zaključiti da je ovo područje jedno od najuređenijih po pitanju šuma na području krških šuma, 

dakle od Istre do južne Dalmacije. To praktično znači da su na tim površinama utvrđeni svi 

relevantni šumarski podaci koji omogućuju gospodarenje šumama i garantiraju izvršenje 

zadataka prema pravilima struke. 

Uređene visoke šume obuhvaćaju gospodarsku jedinicu Jelenje Velo A i B, a uređene krške 

šume gospodarsku jedinicu Oštrovica. 

Tablica br. 6. Prikaz šuma obzirom na način postanka: 

Ukupno šume Površina (ha) Učešće (%) 

kulture 255 4 

autohtone šume 6595 96 

Ukupno 6850 100 


29


GRAD BAKAR 

Iz ovog prikaza vidimo da je samo 4% šuma umjetno podignuto, a uglavnom se radi o 

kulturama crnog bora različite starosti. Najstarija kultura ovog područja je kultura crnog bora 

na šumskom predjelu Vitlo, koja je stara oko 90 godina. 

Zdravstveno stanje šuma 

Kada govorimo o zdravstvenom stanju šuma na ovom području moramo razlučiti dvije 

osnovne vrste biljnih skupina. 

Zdravstveno stanje skupine listača je vrlo dobro. Tu ne nailazimo na veće probleme izazvane 

sušenjem drveća, no ipak se pojedinačna stabla hrasta medunca na pojedinim lokalitetima, bez 

nekog pravila suše. Ova pojava nije učestala, a vrlo vjerovatno je uzrokovana kompleksnim 

ekološkim čimbenicima. Smatramo da problemu ne treba pridavati veliku pažnju obzirom na 

relativno mali obim pojave. 

Druga skupina, četinjače, daleko su više ugrožene pojavom sušenja šuma. Analizom i 

procjenom zdravstvenog stanja kod jele (Abies alba) po međunarodnoj klasifikaciji utvrđeno 

je da je 14,65 % stabala u 3b i 4a stupnju što opisno znači da je postotak stabala koja imaju 

osutost krošnje više od 80 %, ako u krošnji ima preko 60 % žutih iglica, te ako je 

odumiranjem zahvaćen i vrh stabla. Ipak, unatoč pojavi jačeg sušenja na terenu je uočeno 

agresivno javljanje bukovog pomladka koji uglavnom na svim staništima zamijenjuje 

posušenu jelu. 

• Fauna područja Grada Bakra 

Zaštita faune vrši se na temelju Zakona o zaštiti prirode te prema posebnim pravilnicima o 

zaštiti pojedinih vrsta faune - Pravilniku o zaštiti sisavaca, Pravilniku o zaštiti gmazova, 

Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta kukaca i drugi, a na snazi su i odštetni cjenici kojima se 

propisuje odšteta za pojedinu zaštićenu vrstu i njene razvojne studije. 

Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije (Knjiga 1; Osnove korištenja i zaštite 

prostora), šire područje Grada Bakra svrstano je u nedovoljno istraženo područje s 

potencijalno vrijednom faunom. 

Na submediteranskom području Grada dolaze vrste južnih područja: šišmiš sredozemni, 

zecoušnjak, od ptica galebovi, čigre, čiope, od gmazova krška i primorska gušterica, smeđi 

blavor, od zmija poskok, crvenkapica, ljuta crnokrpa, kravosas, poskok i riđovka, od kukaca 

dolaze cvrčci, bogomoljke, štipavci, stonoge i pauci. 

Na gorskom području nalazimo od krupne divljači jelena, srnu, divlju svinju, mrkog 

medvjeda, vuka i risa, od sitne divljači zeca, lisicu, jazavca, divlju mačku, kunu, lasicu, tvora, 

puha, fazana, vranu, šojku, prepelicu, jarebicu i dr. Od ptica prisutne su grabljivice jastreb, 

kobac ptičar, škanjac mišar, sokol, te ćuk, sova, žuna dijetao i dr. 


30


GRAD BAKAR 

1.2.2. Stanovništvo i stanovanje 

1.2.2.1. Stanovništvo po naseljima 

Tablica br. 7. Stanovništvo Grada Bakra po naseljima 1 , 2 

NASELJE 1981.g. 1991.g. 2001.g. index 91/81 Index 

01/91 

Bakar 1609 1853 1561 115,2 84,2 

Hreljin 1676 1897 1978 113,2 104,3 

Krasica 1109 1151 1294 103,8 112,4 

Kukuljanovo 775 775 809 100,0 104,4 

Plosna 29 43 - 148,3 

Ponikve 56 48 - 85,7 

Praputnjak 620 581 580 93.7 99,8 

Škrljevo 1159 1127 1153 97,2 102,3 

Zlobin 410 319 292 77,8 91,5 

UKUPNO 7358 7788 7768 105,8 99,6 

Dok je u razdoblju između 1981. i 1991. godine došlo do povećanja broja stanovnika za 5,8%, 

u slijedećem desetljeću (između 1991. i 2001. godine) broj stanovnika stagnira, što je 

nepovoljan pokazatelj s obzirom na činjenicu da na cijelom priobalnom dijelu Županije sve 

jedinice lokalne samouprave bilježe veći ili manji porast populacije. Iznimka je Grad Rijeka 

gdje je u proteklom desetgodišnjem razdoblju došlo do smanjenja za 18.997 stanovnika ili 

čak za 11,7% populacije iz 1991. godine. 

Kontinuirani i umjereni porast broja stanovnika bilježe samo naselja Hreljin za (18,0% u 

dvadesetgodišnjem razdoblju) i Krasica za (16,7%). Porast broja stanovnika u posljednjem 

desetljeću zabilježen i u naseljima Kukuljanovo, Plosna i Škrljevo. 

Središte područja Grada - naselje Bakar pokazuje posebno nepovoljno demografsko kretanje 

kroz smanjenje broja stanovnika za 292 ili 15,8%. Smanjenje broja stanovnika posljedica je u 

prvom redu gašenja industrijske proizvodnje i sporog prestrukturiranja lokalnog gospodarstva, 

što se istovremeno dogodilo i u Gradu Rijeci, ali u znatno većim razmjerima. 

Sva naselja Grada Bakra osim Plosne i Ponikvi su veća naselja, a ostvareni dvadesetgodišnji 

trendovi ne pokazuju mogućnost njihova izumiranja. Izumiranje je moguće očekivati u 

naseljima manjim od 20 stanovnika, intenzivne ili ekstremne depopulacije s udjelom 

najmlađeg stanovništva manjim od 10% 3 . Grad Bakar spada među one jedinice lokalne 

samouprave u Primorsko-goranskoj županiji koja nema izumirućih naselja. Naselje 

Praputnjak stagnira, dok je zamjetno smanjenje broja stanovnika zabilježeno samo u Zlobinu. 

1 Za 1991. godinu broj stanovnika naselja Hreljin je zbroj triju naselja i to: Hreljin, Meja Gaj i Ružić Selo. 

2 Izvori: Državni zavod za statistiku, 

Analiza gospodarskih efekata na području Bakarskog zaljeva - Ekonomski fakultet Rijeka, Znanstveno 

istraživački centar 1992. 

3 Dr. I. Lajić: Demografski razvitak Primorsko-goranske županije, 1996. 


31


GRAD BAKAR 

STANOVNIŠTVO GRADA BAKRA 

2500 

2000 

broj stanovnika 

1500 

1000 

500 

1981.g. 

1991.g. 

2001.g. 

0 

Bakar 

Hreljin 

Krasica 

Kukuljanovo 

Plosna 

Ponikve 

Praputnjak 

Škrljevo 

Zlobin 

naselja 

1.2.2.2. Stanovi i kućanstva 

Na području Grada Bakra popisom stanovništva iz 2001. godine evidentirano je 3365 

stambenih jedinica odnosno stanova, što je 12 stanova više od podatka za 1991. godinu. To 

znači da je ukupan stambeni fond u desetgodišnjem razdoblju povećan za svega 0,4%, 

odnosno da nove stambene izgradnje praktički nije bilo. 

Od ukupnog broja stanova 92,5% ili 3112 stana su stanovi za stalno stanovanje, dok su 

preostala 253 stana ili 7,5% stanovi za vikend stanovanje, poslovnu djelatnost ili nepodesno 

za stanovanje. Ukupna stambena površina iznosi 240.000 m 2 , dok je prosječna veličina stana 

71,3 m 2 . U tim stanovima nastanjeno je 2.782 kućanstava. Prosječan broj članova po 

kućanstvu iznosi 2,79 što je na razini prosjeka Županije ali nepovoljnije od zapadnog dijela 

»Riječkog prstena”, gdje kućanstvo prosječne veličine broji 3,1 članova. 

STRUKTURA STANOVA PO NASELJIMA 

Bakar 

15% 

5% 

20% 

Hreljin 

Krasica 

8% 

Kukuljanovo 

Plosna 

1% 

1% 

9% 

17% 

24% 

Ponikve 

Praputnjak 

Škrljevo 

Zlobin 


32


GRAD BAKAR 

Tablica br. 8. Stanovi i kućanstva 4 

NASELJE 

Stanovnici 

Kućanstva 

Broj članova 

kućanstva 

Ukupno 

stanova 

Stanovi za 

stalno 

stanovanje 

Razlika 

stanovi za 

stalno 

stanovanje i 

kućanstva 

Bakar 1561 566 2,76 675 632 66 

Hreljin 1978 724 2,73 843 787 63 

Krasica 1294 451 2,87 566 505 54 

Kukuljanovo 809 274 2,95 305 298 24 

Plosna 43 17 2,53 18 17 0 

Ponikve 48 19 2,53 21 19 0 

Praputnjak 580 202 2,87 259 229 27 

Škrljevo 1153 415 2,78 500 474 59 

Zlobin 292 114 2,56 178 151 37 

UKUPNO 7768 2782 2,79 3365 3112 330 

Obzirom na neznatne promjene u odnosu na 1991. godinu zanimljivo je iznijeti tadašnje 

podatke iz kojih se vidi da je bilo 47 napuštenih stanova i 330 stanova za odmor. Istovremeno 

5 se stanova koristilo za poslovnu djelatnost, a razlika između broja kućanstava i stanova za 

stanovanje iznosila je 180. 

Raspoloživi podaci upućuju na zaključak da je postojeći broj stanova veći od stvarnih potreba 

stanovništva. Također je vidljivo da se broj nenastanjenih stanova povećao. Stoga će ubuduće 

u djelatnosti stanogradnje biti primaran zadatak poboljšanje kvalitete postojećeg stanovanja. 

1.2.3. Naselja 

1.2.3.1. Povijesni razvoj naselja 5 

U svojoj prošlosti drevni grad Bakar s neposrednim zaleđem doživljavao je česte i značajne 

promjene, koje su se odražavale na njegov povijesni razvoj. Kada je 1776. godine kraljica 

Marija Terezija osnovala Severinsku županiju, kao novu upravnu jedinicu, Bakar je postao 

središtem jednoga od četiri kotara koji se prostirao od Trsata, Kostrene i Drage do “mitnice 

Sv. Kuzme, zatim uz cestu Karolinu do onoga odvojka ove ceste koji silazi k Bakarcu, 

zajedno s Bakarcem i Kraljevicom”. Dvije godine kasnije, 1778., Bakar je proglašen 

slobodnom lukom, a 1779. godine kraljevskim gradom s municipalnom samoupravom i 

statutom po uzoru na riječki statut, čime su ovom drevnom gradu postavljeni temelji procvata. 

Iste godine osnovan je bakarski municipij koji su činili grad Bakar s okruženjem (Sv.Kuzam, 

Škrljevo i Kukuljanovo), zatim mjesta Kraljevica sa Šmrikom, Bakarac, Dol, Ružić Selo, 

Hreljin (Piket), Praputnjak, Krasica, Draga Gornja, Draga Donja, Kostrena-Sv.Barbara, 

Kostrena-Sv.Lucija i Podvežica. Na području ovoga municipija kraljica Marija Terezija 

protegnula je riječke gradske statute tako da je Bakar u svemu postao jednak tadašnjoj Rijeci. 

Kada je kralj Josip II. ukinuo Severinsku županiju, od jednog njenoga dijela dao je 1787. 

godine urediti posebnu pokrajinu - Ugarsko primorje sa tri kotara: riječkim, bakarskim i 

vinodolskim, kojima je upravljao riječki gubernij. Tom je podjelom Bakar bio odcijepljen od 

Hrvatske, ali joj je vraćen već 1791. godine. Francuskom okupacijom naših krajeva (1809.- 

1813.god.) i osnutkom Ilirske provincije, Bakar je postao središtem jednog od više kantona s 

4 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. - Prvi rezultati po naseljima, Statističko 

izvješće Državnog zavoda za statistiku br. 1137, 2001 

5 Korišteni podaci iz Bakarskog zbornika, izdavač Grad Bakar, 1997.god. 


33


GRAD BAKAR 

time da je od 1814. godine magistrat grada i kotara bio podređen Rijeci kao okružnom 

poglavarstvu. Odlaskom Francuza Bakar je od 1822. godine opet pod vlašću hrvatskoga bana. 

Međutim, on će se još relativno dugo boriti da dobije municipij i upravu nad teritorijem Trsata 

i Sušaka, koji Rijeka nije bila voljna odstupiti. To je pitanje riješeno 1834. godine odredbom 

kralja Franje II. kojom je Rijeka ustupila Bakru cijelo poručje municipija s Trsatom, 

Sušakom, Podvežicom i Dragom. 

Odlaskom austrijskoga ministra unutarnjih poslova od 12. lipnja 1850. godine, Hrvatska je 

podijeljena u šest županija od kojih je jedna bila Riječka županija. Nju su tvorila dva 

politička kotara: Delnice i Bakar, ali takvo je stanje potrajalo samo do 3. lipnja 1853. god. 

Ukidanjem navedenih i osnutkom novih županija 1854. godine, Riječka je županija ustrojena 

od osam kotareva, i to od dva gradska (Rijeka i Bakar) te šest vanjskih ili seoskih kotareva - 

riječki, bakarski, crikvenički, delnički, vrbovski i čabarski. 

Na temelju Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. godine i čuvene “riječke krpice”, gradski i 

seoski kotari Bakar i Rijeka izdvojeni su iz Riječke županije čime je ona prestala djelovati na 

ovom području. Njezine poslove preuzima 1870. godine iznova uspostavljeni riječki gubernij 

i ovako sužena županija nastavlja djelovati pod istim imenom sa sjedištem u Ogulinu. 

Tijekom 60-ih godina 19.stoljeća dolazilo je do čestih prosvjeda pučanstva bakarskoga zaleđa 

protiv uprave municipija i zahtjeva za izdvajanjem seoskih općina od grada Bakra zbog 

nedovoljno racionalnog gospodarenja. Zahtjevima za razvrgavanje municipija usprotivili su se 

bakarski principali (prije svih župan Riječke župaije barun Bartol Zmajić i senjski biskup 

Vjenceslav Šoić). Na inicijativu Marijana Derenčina hrvatski je Sabor donio zaključak da se 

ono provede i taj je zaključak kralj Franjo Josip I. potvrdio. 

Podjela bakarskoga municipija između grada i općina završena je krajem rujna 1874. godine 

kada su ujedno prestale i municipalne obveze bakarskih općina. Nova gradska uprava u Bakru 

počinje djelovati od 1. listopada 1874. pod imenom Gradsko poglavarstvo Bakar kome su 

pripojeni Sv.Kuzam i Škrljevo Donje. Kao samostalni municipij, Bakar je s navedenim 

mjestima bio u nadležnosti Riječkoga gubernija sve do 1886. godine, kada je uključen u 

Modruško-riječku županiju i takav je status ostao sve do 1918. godine. Preostali dijelovi 

sadašnjeg područja Grada Bakra postali su sastavni dio kotarske oblasti Sušak, i to upravna 

općina Krasica (Krasica, Kukuljanovo, Praputnjak, Škrljevo i Donje Lepenice) te upravna 

općina Hreljin (Hreljin, Ružić Selo i Zlobin). 

1.2.3.2. Građevinska područja naselja i izgrađenost 

Građevinska područja naselja na području Grada Bakra, do donošenja ovog Prostornog plana, 

bila su utvrđena Prostornim planom (bivše) općine Rijeka (S.N. 8/86, te Izmjenama i 

dopunama SN 27/88, 30/90 i 12/95.). Ukupna površina građevinskih područja naselja iznosila 

je 741,0 ha, a gustoća stanovanja bila je 10,5 st./ha. 

Izgrađeni dio građevinskog područja naselja iznosi cca 350 ha (47% ukupnog građevinskog 

područja), što ukazuje na neracionalno korištenje prostora i visoku cijenu potrebnu za 

opremanje prometnom i komunalnom infrastrukturom. 

Iskaz površina građevinskog područja i gustoće stanovanja po naseljima područja Grada 

Bakra prikazan je u slijedećoj tablici (Napomena: naselja Hreljin, Meja-Gaj i Ružić Selo bila 

su utvrđena kao samostalna statistička naselja - danas je to naselje Hreljin). 


34


GRAD BAKAR 

Tablica br. 9. Površine građevinskih područja i gustoća stanovanja prema Prostornom planu (bivše) 

općine Rijeka 

Grad Bakar 

Ukupna 

Izgrađeni dio Neizgrađeni dio 

površina Gustoća 

Broj stanovnika građevinskog građevinskog 

građevinskog stanovanja 

(Popis 1991.g.) područja naselja područja naselja 

područja naselja stan/ha 

/ ha 

/ ha 

/ha 

Bakar 1853 28,18 29,71 57,89 32,01 

Hreljin 1897 107,1 147,52 254,62 7,45 

Krasica 1151 76,81 31,03 107,84 10,67 

Kukuljanovo 775 37,64 33,86 71,50 10,84 

Plosna 29 3,28 1,65 4,93 5,88 

Ponikve 56 4,56 - 4,56 12,2 

Praputnjak 581 23,56 14,15 37,71 15,41 

Škrljevo 1127 59,37 27,19 86,56 13,02 

Zlobin 319 17,81 98,91 116,72 2,73 

UKUPNO 7788 358,31 382,72 741,03 10,51 

Izvor podataka: Prostorni plan Županije, Knjiga 1 “Osnove razvoja i zaštite”, inventarizacija građevinskog područja 

naselja UIH, 2001. g. 

1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti 

• Državna uprava i lokalna samouprava 

Raspored službi odnosno institucija državne uprave definiran je teritorijalnim ustrojstvom i 

pratećim zakonima, koji upravu na županijskoj razini (ispostave) zadržavaju u sjedištima 

bivših općina. Kako Bakar ni u ranijem ustrojstvu nije bio općina, to na njegovom području 

danas djeluju javne institucije državne uprave vezane uz lučku djelatnost kao i lokalna 

samouprava. Od državne uprave tu su: 

- policijska uprava/granična policija – granični prijelaz, 

- carinska ispostava, 

- lučka kapetanija – lučka ispostava. 

Županijska lučka uprava Kraljevica – Bakar smještena je u Kraljevici. 

Grad Bakar je jedinica lokalne samouprave u kojoj djeluju: 

− Gradsko vijeće s 15 vijećnika kao predstavničko tijelo, 

− Gradsko poglavarstvo s 5 članova i gradonačelnikom kao predsjednikom Poglavarstva, 

− Upravni odjeli koji pokrivaju: komunalni sustav, urbanizam i ekologiju, gospodarstvo te 

financije i proračun. 

Mjesni odbori djeluju u Bakru, Hreljinu, Krasici, Praputnjaku, Kukuljanovu, Škrljevu i 

Zlobinu. 

Bakar više nema javnog bilježnika. 

• Predškolsko i školsko obrazovanje 

Predškolski odgoj organiziran je u dječjem vrtiću «Fijolica» u Bakru koji ima 33 djece i 

dječjem vrtiću u Hreljinu s 40 djece. 6 Na Praputnjaku djeluje dječji vrtić «Zvijezdice mira» 

kod časnih sestara, a u Škrljevu djeluje privatni dječji vrtić «Pčelica» na dvije lokacije s 30 

6 Podaci za 2001. godinu 


35


GRAD BAKAR 

odnosno 55 djece. 

Osnovno obrazovanje organizirano je u dvije osnovne škole, Bakar i Hreljin: 

− osnovna škola Bakar ima 12 razrednih odjeljenja i 235 djece. Ova škola ima područne 

škole do 4. razreda u Škrljevu (s 4 razredna odjeljenja i 53 djece), u Krasici (4 razredna 

odjeljenja i 45 učenika) te u Kukuljanovu (2 kombinirana odjeljenja i 25 učenika). 

Osnovna škola u Bakru izgrađena je početkom prošlog stoljeća, a zadnji put je renovirana 

prije tridesetak godina. 

− osnovna škola Hreljin ima 10 razrednih odjeljenja i oko 200 djece, dok u područnim 

školama u Praputnjaku i Zlobinu ima po 4 kombinirana odjeljenja. Osnovna škola u 

Hreljinu i područna škola u Zlobinu imaju rukometno i košarkaško igralište. 

Jedina srednjoškolska ustanova na ovom području je Pomorska škola Bakar. Osnovana je 

1849. godine i od tada do danas obučila je i odgojila na tisuće vrsnih pomoraca. Posljednjih 

godina je privlačnost pomorskog poziva nešto slabija, što se odrazilo na smanjenje broja 

učenika. 

Danas školu pohađa 500 učenika u 11 razreda nautičkog smjera i 10 strojarskog smjera. Školi 

je potrebno opremanje stručnim kabinetima i sportskim sadržajima, s obzirom da je 

rukometno igralište jedini sportski objekt. Izgradnja nove sportske dvorane je zastala zbog 

problema s klizanjem terena. Sportska lučica obvezna za ovakvu školu nije odgovarajuće 

opremljena, pa je u tijeku priprema za ugradnju novih dizalica za čamce tzv. «soha». Škola 

organizira tradicionalnu Bakarsku regatu. 

• Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 

Zdravstvena djelatnost je od značaja za Republiku Hrvatsku, a obavljaju je zdravstvene 

ustanove u državnom vlasništvu, u vlasništvu županija te zdravstvene ustanove u vlasništvu 

domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti definirane su tri 

razine zdravstvene zaštite; primarna, sekundarna i tercijarna. 

Zdravstvene ustanove na primarnoj razini koje djeluju na području Grada Bakra su ambulante, 

Dom zdravlja i ljekarne. Zdravstvenu zaštitu u Bakru organizira Dom zdravlja Rijeka u 

područnim ambulantama opće medicine Bakar, Škrljevo-Kukuljanovo, Krasica, Hreljin i 

Zlobin. U ambulantama djeluju timovi opće medicine i dva stomatološka tima, od čega jedan 

privatni. Od konzilijarno-specijalističkih usluga djeluje pedijatrijska ambulatna u okviru 

centra primarne zdravstvene zaštite Škrljevo-Kukuljanovo. Ljekarne djeluju u Bakru i Krasici. 

Problemi zdravstva su što na jednog liječnika otpada relativno velik broj pacijenata (više od 

1700) i to dijelom starije dobi, a trajno je prisutan problem nedostatka konzilijarnospecijalističkih 

pregleda. 

Socijalna skrb ostvaruje se putem Centra za socijalnu skrb. Grad Bakar nema ustanova za 

socijalnu skrb, kao što su centri za socijalni rad, zaštita maloljetnika, invalida ili starijih 

osoba, itd. Također nema centara organizirane socijalne zaštite. 

U Bakru ne djeluju ispostave Zavoda za zapošljavanje niti Republičkog fonda MIORH. 


36


GRAD BAKAR 

• Kultura 

U fazi rekonstrukcije objekta i stvaranja stalne postave nalazi se Muzej Grada Bakra. U Bakru 

djeluje gradska knjižnica i čitaonica, a knjižnica postoji i na Praputnjaku. U samom Bakru 

postoje tri umjetničke galerije - galerija Morčić, Volcera i Petronio, a jedna je u pripremi u 

Kukuljanovu. 

Od kulturnih manifestacija najznačajnije je Margaretino leto koje se organizira krajem lipnja 

do početka kolovoza svake godine. 

• Vjerske zajednice 

Cijelo područje Grada Bakra organizirano pokriva katolička crkva kao jedina crkva koja tu 

djeluje. U Bakru je sjedište Bakarskog Dekanata, koji obuhvaća župe Kukuljanovo, Škrljevo, 

Krasica, Praputnjak, Hreljin, Zlobin i Bakar. 

Pojedine župne crkve vlasnice su vrijednih zbirki sakralnih objekata, među kojima je 

najbogatija u župnom uredu crkve Sv. Andreja, a značajna je i zbirka crkve Sv. Margarete u 

Bakru. 

• Udruge građana i sportska društva 

U svim naseljima Grada Bakra djeluju kulturno umjetnička društva i udruge. Tako su 

evidentirani: KUD “Sloga” Hreljin, KUD “Žažara” Zlobin, KUD “Primorka” Krasica, KUD 

“Kukuljanovo” Kukuljanovo, KUD “Sv. Andrej” Bakar, klapa “Škrljevo” Škrljevo, KUD 

“Sklad” Bakar, klapa “Mareta” Bakar, KUD “Praputnjak” Praputnjak, “Bakarska žena” 

Bakar, Udruga “Škrljevska žena” Škrljevo, UBNOR Bakar, Udruge maškara: Bakar, Krasica, 

Kukuljanovo, Šrkljevo, Praputnjak, Hreljin i Zlobin-Plase. U Škrljevu djeluje i katedra 

čakavskog sabora “Ljubo Pavešić”. 

Od sportskih društava djeluju: NK “Borac” Bakar, NK “Naprijed” Hreljin, KK “Bakar” 

Bakar, BK “Škrljevo” Škrljevo, BK “Kukuljanovo” Kukuljanovo, KK “Zlobin” Zlobin, 

Streljačko društvo “Kvarner” Kukuljanovo, SRD “Luben” Bakar i ženski boćarski klub 

“Hreljin”,Hreljin. 

Raspoloživi prostori za sportske aktivnosti su školski objekti kao što su školska sportska 

dvorana Osnovne škole u Bakru, igralište za rukomet Pomorske škole u Bakru te igrališta za 

rukomet i košarku na Hreljinu i u Zlobinu. Ostali sportski objekti su nogometna igrališta u 

Bakru (NK “Borac”) i Hreljinu (NK”Naprijed”), te nogometno igralište na Krasici koje 

koristi NK Rijeka. U Kukuljanovu postoji novo rukometno igralište, a u Škrljevu košarkaško. 

Kuglane su izgrađene u Bakru (četverostazna) i Zlobinu (sa 2 staze). 

Boćališta («jogi») postoje u svim većim naseljima, a u Kukuljanovu je izgrađena nova 

streljana odnosno vježbalište za gađanje letećih meta (glinenih golubova). 

Lokalna samouprava sredstvima proračuna sufinancira dijelom izvannastavne aktivnosti i 

sportske programe osnovne škole, programe sportskih klubova i udruga građana. Iz istog 

izvora daju se potpore učenicima i studentima. 


37


GRAD BAKAR 

1.2.5. Gospodarstvo 

1.2.5.1. Sažeti prikaz povijesnog razvitka 

Bakarskog zaljeva 

Naselje na mjestu današnjeg Bakra spominje se još u rimsko doba kao Volcera. U srednjem 

vijeku Bakar je grad u sastavu Vinodolske županije. Od 1225. godine grad je u posjedu 

Frankopana kada je izgrađen i Frankopanski kaštel (1530. godine), a 1550. godine grad 

prelazi u vlasništvo Zrinskih. 

U XV. stoljeću Bakar je značajan centar pomorstva i trgovine. U XVII. stoljeću oživljava 

trgovina željeznom robom. Za vrijeme Karla VI. izgrađena je cesta Bakar – Karlovac i 

značajno povećan prostor luke. 1749. godine Bakar je pripojen austrijskom primorju, a 1777. 

godine vraća se pod upravu hrvatskog bana. 

Za grad Bakar značajna je 1778. godina kada ga carica Marija Terezija proglašava 

slobodnom lukom i time postavlja temelj ubrzanog pomorskog razvoja i brodogradnje. Već u 

doba francuske okupacije krajem XVIII. stoljeća to je brodarstvo gotovo potpuno uništeno, ali 

1822. godine (kada je Bakar opet u sastavu Hrvatske), dolazi do njegovog novog razvoja. 

Tako su 1856. godine registrirana 22 jedrenjaka s ukupno 8320 BRT. 

Bakar je ekonomski počeo propadati nakon izgradnje željezničke pruge Rijeka – Zagreb 1873. 

godine, kada Rijeka preuzima vodeću ulogu među lukama Sjevernog Jadrana. Od tada pa sve 

do sedamdesetih godina prošlog stoljeća traje trend nazadovanja. Naselja koja gravitiraju 

Bakru u to vrijeme žive od poljoprivrede i stočarstva. 

Nakon gotovo stoljetne stagnacije Bakarski zaljev i njegovo zaleđe postali su područje velikih 

privrednih zahvata koji su nastali preseljenjem industrijskih i lučkih pogona iz prostorom 

ograničene Rijeke. U vremenu od 1963. do 1965. godine u Urinju (najistočnijem naselju 

Kostrene) je izgrađena najveća rafinerija u ondašnjoj državi. 

Prvi vez za prihvat brodova sa rasutim teretom izgrađen je u luci Podbok u Bakarskom 

zaljevu 1966. godine a drugi 1967. godine, kada je kompletiran terminal za rasute i sipke 

terete koji je tada bio jedan od najmodernijih na Mediteranu. Po svom kapacitetu i udjelu u 

ukupnom prometu riječke luke ovaj terminal ima najveći udio. Od godine 1978. kada je 

instaliran posljednji prekrcajni most do danas nije bilo većih ulaganja u prekrcajnu tehniku, 

što je bitno smanjilo njegovu efikasnost i kvalitetu servisiranja. 

1975. godine je puštena u pogon Koksara čija je proizvodnja bila namijenjena u prvom redu 

Željezari Sisak. Samo naselje Bakar ostalo je stiješnjeno između luke za sipke i rasute terete i 

teške industrije, t.j. velikih zagađivača kao što su koksara, rafinerija i termoelektrana. 

Prestankom rada željezare u Sisku gase se domaće potrebe za koksom, pa 1994. godine 

Koksara Bakar prestaje s radom i danas se nalazi u fazi rasformiranja. 

Za potrebe preseljenja industrijskih pogona i lučkih skladišta iz središta Rijeke na platou 

Škrljeva i Kukuljanova 1975. godine započinje izgradnja industrijsko-skladišne zone ukupne 

površine oko 500 ha. Zona se gradi postupno i danas predstavlja najveći proizvodnoposlovni 

potencijal u Županiji. 

Privredni kapaciteti u Bakarskom zaljevu u posljednjem desetljeću prošloga stoljeća nisu dali 

očekivane gospodarske efekte. Zbog gubitka tržišta Koksara je prestala djelovati. Istovremeno 


38


GRAD BAKAR 

luka za sipke terete je izgubila glavnog korisnika, pa posluje smanjenim kapacitetom najčešće 

za korisnike iz Srednje Europe. Industrijska zona je samo djelomično iskorištena, daleko 

ispod stvarnih mogućnosti. 

Krajem prošlog stoljeća zbog utjecaja Koksare, rafinerije nafte INA-Urinj i Termoelektrane, 

područje Grada Bakra doživjelo je snažnu ekološku degradaciju. 

1.2.5.2. Pokazatelji stanja gospodarstva 

Za ocjenu stanja gospodarstva na nekom području, pored broja stanovnika, mjerodavni su 

podaci o ukupnom broju zaposlenih i broju zaposlenih po djelatnostima, te financijski 

pokazatelji poslovanja trgovačkih društava i javnih ustanova. Kako je u prosincu 1992. 

godine donesen Zakon o novom administrativnom ustroju Republike Hrvatske, to su se 

podaci po novim jedinicama lokalne samouprave počeli pratiti tek nakon završetka njihova 

preustroja. Tako prve podatke o zaposlenosti po jedinicama lokalne samouprave statistika 

bilježi za 1995. godinu. 

Dugogodišnje praćenje podataka također nije moguće jer je u posljednjem desetljeću prošlog 

stoljeća, zbog ratnih i poratnih događanja u Republici Hrvatskoj i u njenim jedinicama 

lokalne samouprave, došlo do diskontinuiteta u svim gospodarskim i društvenim kretanjima, 

pa ostvarivani trendovi nisu mjerodavni za novonastalu situaciju. 

• Radna snaga i zaposlenost 

U 2000. godini godišnji prosjek zaposlenih za Grad Bakar iznosi 1269, a kako tu nema 

djelatnosti sezonskog karaktera taj je podatak mjerodavan za cijelu godinu. U odnosu na 

1995. godinu kada je bilo 1910 zaposlenih, to je smanjenje za trećinu ili točnije za 33,56% 

odnosno za 641 zaposlenog. 

Usporede li se podaci o ukupnoj zaposlenosti sa strukturom stanovništva za Grad Bakar 7 

izrađenom za potrebe planiranja javnih funkcija 8 , može se izračunati brojnost pojedinih 

skupina stanovništva 9 obzirom na njihovu radnu aktivnost, kao i dnevne migracije. Tako 

slijedi da je 2001. godine Grad Bakar imao 7768 stanovnika od čega 3259 stanovnika ili 

42,0% stanovnika aktivnih u zemlji. Ukupan broj radnika uključujući i dnevne migrante na 

druga područja (prvenstveno u Rijeku) iznosio je 2850 ili 36,7% od ukupnog broja 

stanovnika. Broj radnika koji žive i rade na području Bakra procjenjuje se na 694, dok je 

dnevnih migranata na okolna područja 2156. Dnevnih migranata iz područja Bakra ima 

trostruko više od radnika zaposlenih na prostoru jedinice lokalne samouprave. Istovremeno na 

područje Bakra dnevno dolazi 620 radnika, također prvenstveno iz Rijeke, ali i iz drugih 

područja. Izneseni podaci ukazuju na visok stupanj dnevnih migracija u i iz područja Bakra. 

Koeficijent ekonomske ovisnosti, tj. odnos između uzdržavanog i aktivnog stanovništva je 

6,2 što je primjereno gospodarskoj situaciji u kojoj se Hrvatska nalazi. 

7 Analiza sadržaja javnih funkcija - Završni izvještaj (Separat PPPGŽ), URBING 1997. 

8 Podaci Državnog zavoda za statistiku obrađeni po zahtjevu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i 

stanovanja - zavoda za prostorno planiranje, 1995. g. 

9 U izračunu se polazi od pretpostavke da u desetgodišnjem razdoblju nije došlo do velikih promjena u starosnoj 

strukturi stanovništva, što je vjerojatno jer je ukupan broj stanovnika ostao praktički nepromijenjen. 


39


GRAD BAKAR 

• Osnovne gospodarske grane 

Tablica br. 10: Zaposlenost po sektorima 10 

SEKTORI 

1995. 2000. 

Broj zaposlenih % Broj zaposlenih % 

Primarni 0 0 0 0 

Sekundarni 888 46,5 599 47,2 

Tercijarni 799 41,8 463 36,5 

Kvartarni 223 11,7 207 16,3 

UKUPNO 1910 100,0 1269 100,0 

Većina zaposlenih je u privrednim djelatnostima, 1062 radnika ili (83,7%) a 207 ili (16,3%) u 

neprivredi. 1995. godine je taj odnos bio još izraženiji u korist privrede jer je 1687 (ili 

88,3%) radnika radilo u privrednim granama, a 223 ( ili 11,7% ) u neprivredi. 

Do velikog smanjenja zaposlenosti došlo je u sekundarnom i tercijarnom sektoru, dok su u 

kvartarnom sektoru promjene najmanje. To je utjecalo na strukturu zaposlenosti na način da je 

udio tercijarnog sektora smanjen a kvartarnog povećan, dok je sekundarni sektor i dalje 

snažno zastupljen i određuje Bakar kao izrazito industrijsko područje. 

Gospodarsku strukturu kroz zaposlenost po sektorima karakterizira izrazita podjela između 

proizvodnje i uslužnih djelatnosti odnosno između sekundarnog i tercijarnog sektora. 

Primarnog sektora nema a kvartarni je nedovoljno razvijen. Takva je struktura odraz 

industrijsko - lučke tradicije ovog kraja. 

Tablica br. 11. Zaposlenost po djelatnostima 11 

1995. 1997. 2001. 

DJELATNOST 

Zaposleni % Zaposleni % Zaposleni % 

Ribarstvo - - 2 0,1 - - 

Prerađivačka industrija 852 44,6 409 32,6 559 44,0 

Opskrba el. energijom i vodom 27 1,4 55 4,4 39 3,1 

Građevinarstvo 9 0,5 5 0,4 1 0,1 

Trgovina, popravak vozila i 

kućanskih predmeta 

355 18,6 337 26,8 200 15,8 

Hoteli i restorani 39 2,1 41 3,3 11 0,9 

Prijevoz, skladištenje i veze 389 20,4 183 14,6 241 19,0 

Financijsko posredovanje 16 0,8 14 1,1 4 0,3 

Poslovanje nekretninama i 

poslovne usluge 

- - 4 0,4 7 0,5 

Javna uprava i obrana, obvezno 

osiguranje 

29 1,5 30 2,4 33 2,6 

Obrazovanje 157 8,2 155 12,3 165 13,0 

Zdravstvena zaštita i socijalna 

skrb 

37 1,9 21 1,6 9 0,7 

UKUPNO 1.910 100,0 1.256 100,0 1.269 100,0 

10 Izvor: Županijski ured za statistiku – Rijeka 

11 Izvor: - Županijski ured za statistiku - Rijeka 


40


GRAD BAKAR 

Iz strukture zaposlenih po djelatnostima se vidi da su osnovne gospodarske grane na području 

Grada Bakra: 

- prerađivačka industrija, 

- prijevoz, skladištenje i veze, 

- trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i kućanskih predmeta, 

- obrazovanje. 

Podaci o zaposlenosti u razdoblju 1995. – 2000. godine pokazuju statičnu strukturu s vrlo 

malim promjenama. Najvažnija djelatnost je sekundarnog karaktera, a to je prerađivačka 

industrija (s udjelom od 44% u ukupnoj strukturi zaposlenih), čija se glavnina ostvaruje u 

industrijskoj zoni na Kukuljanovu. 

Slijedi lučko-pretovarno-skladišna djelatnost u samoj luci Bakar i u lučkim skladištima u 

industrijskoj zoni (19 %), koja je s gotovo istim udjelom prisutna 1997. i 2001. godine. 

Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i kućanskih aparata u značajnijem je 

opadanju po broju zaposlenih i po udjelu u strukturi. 

Zbog korištenja Bakarskog zaljeva za lučke i industrijske sadržaje turizam se ovdje nije 

razvio. Raznolikost prostora i bogata kulturno-povijesna baština povijesne jezgre Bakra nisu 

odgovarajuće vrednovane kroz bilo koji oblik turizma. Također nisu razvijeni drugi oblici 

turizma (npr. izletnički i lovni). 

Tradicionalna djelatnost izrade drvne stolarije za potrebe čamaca također stagnira i nazaduje. 

Značajnije oživljavanje djelatnosti zabilježeno je posljednjih godina u prerađivačkoj industriji 

te prijevozu, skladištenju i vezama, što znači da je započela revitalizacija gospodarstva 

upravo kroz ove djelatnosti. 

Pozitivna kretanja ostvarena su i u obrazovanju. 

• Trgovačka društva i poslovni prostor 

Prema podacima Zavoda za platni promet 12 u listopadu 2001. godine na području Bakra bilo 

je registrirano 56 pravnih osoba (odnosno trgovačkih društava) sa 826 zaposlenih djelatnika. 

Razlike u podacima o broju zaposlenih rezultat su primjene različitih metoda kojima se 

Statistika i ZAP koriste. Izneseni statistički podaci daju godišnji prosjek zaposlenih prema 

prijavama poslodavaca, dok se podaci ZAP-a odnose na isplate plaća ili druge financijske 

transakcije prema radnicima. To znači da podatak ne uključuje zaposlene koji su radili, a 

nisu primali plaću, kao ni radnike na dužem bolovanju ili "čekanju", pa slijedi da takvih ima 

oko 440. 

Na kraju 2001. registrirano je 56 trgovačkih društava, od čega 45 u Industrijskoj zoni. Četiri 

trgovačka društva su u stečaju i jedno u rasformiranju. 

Lučki bazen Bakar 

Terminal Bakar specijaliziran je za prekrcaj rasutih i sipkih tereta, na sjevernoj strani zaljeva 

(Podbok, Dobra i Dobrica), te za prekrcaj RO-RO i ostalog generalnog tereta na suprotnoj 

strani zaljeva (obala Goranin). U ukupnom prometu riječke luke do danas je zadržao najveći 

udio u pretovaru suhih tereta. Pored povoljnih prirodnih uvjeta terminal ima jako 

gravitacijsko zaleđe s razvijenom teškom industrijom (Češka, Slovačka, Austrija i 

Mađarska). 

12 ZAP-a Podružnica Rijeka za listopad 2001. 


41


GRAD BAKAR 

Obalu Goranin čini RO-RO rampa (25x33 m) i operativna obala (90 m, gaz 9 m), opremljena 

za prekcraj generalnih tereta. Obala Goranin nalazi se u funkciji pozadinskih skladišta na 

Škrljevu, te predstavlja manji dio lučkog područja na južnoj strani Bakarskog zaljeva. 

Bakarski lučki bazen ima velike mogućnosti za razvoj lučkih djelatnosti zbog dubine mora 

pogodne za prihvat «bulk carriera», ali do sada te mogućnosti nisu dovoljno iskorištene. 

Pristanište Podbok je namijenjeno isključivo prekrcaju rasutih i sipkih tereta, pa je 

opremljeno specijaliziranom mehanizacijom za manipulaciju brod-skladište. 

Danas pristanište Podbok raspolaže s 3 veza i to: 

- prvi za brodove gaza 18 metara i dužine 300 metara, 

- drugi za brodove gaza 14 metara i dužine 100 metara i 

- treći plići vez za brodove dužine 200 metara. 

U pozadini se nalaze skladišta za rasute terete i to: 

− skladište Podbok (dimenzija 330 x 27 m) izgrađeno 1967. godine s kapacitetom 

skladištenja 300.000 tona željezne rudače ili 100.000 tona ugljena. Zbog starosti oprema 

skladišta je u vrlo lošem stanju., 

− skladište Dobra (dimenzija 340 x 19 m) je izgrađeno 1986. godine i ima kapacitet 80.000 

tona željezne rudače ili 25.000 tona ugljena. Skladište je u relativno dobrom stanju i 

postoji mogućnost njegova natkrivanja, 

− skladište Dobra 2 (dimenzija 160 x 36 m) ima kapacitet 80.000 tona željezne rudače ili 

26.000 tona ugljena. Skladište nije opremljeno. 

Tablica br.12. Prekrcane količine tereta u Bakarskom bazenu 13 

VRSTA TERETA 

Količine tereta u tonama 

1999. 2000. 

Koks 28.310 1.057 

Ugljen 1.054.005 712.178 

Boksit 3.508 2.800 

Cement 13.248 8.150 

Glina 22.367 66.986 

Željezna rudača 282.515 

UKUPNO 1.121.438 1.073.686 

Današnji instalirani kapaciteti narušeni starošću i dotrajalošću opreme nisu dovoljni za prihvat 

potencijalnih tereta, pa bi bez tehnološkog poboljšanja ovaj bazen mogao definitivno izgubiti 

status «priznatog» terminala za ovu vrstu tereta. Pored toga postojeći kapaciteti ne odgovaraju 

minimalnim ekološkim zahtjevima. 

Istovremeno se u bazenu Sušak-Rijeka prekrcalo 1999. godine 1.020.591 tonu sipkih tereta 

(magnezit, sol, sumpor, gnojivo, sulfat, kalcijev klorid i fosfat), a u 2000. godini 1.322.048 

tona. 

Planovi Luke Rijeka odnose se na objedinjavanje prekrcaja svih rasutih i sipkih tereta u 

bazenu Bakar. Tu bi se uz nabavku nove opreme odnosno instaliranje nove tehnologije tzv. 

13 Izvor: Terminal za rasute i sipke terete, Lučka uprava Rijeka, 2001. 


42


GRAD BAKAR 

«transhipment» i rekonstrukciju dijela postojećih kapaciteta mogle prekrcati znatno veće 

količine tereta na ekološki prihvatljiv način. 

Industrijska zona 

Industrijska zona Bakar ima vrlo povoljan geo-prometni položaj jer se nalazi u neposrednom 

zaleđu gradova Rijeke (udaljenost 17 km) i Bakra, te na križanju prometnih pravaca Srednja 

Europa – Sredozemlje i Jadransko – Jonsko more. Rubni dijelovi Zone dotiču trase danas 

djelomično izgrađene autoceste Rijeka – Zagreb - Budimpešta i buduće Trst – Rijeka – 

Grčka. Na udaljenosti od svega 3 km nalazi se i lučko-prometni čvor u Bakru (luka za sipke i 

rasute terete, na sjevernoj strani zaljeva i luka za RO-RO i generalni teret na južnoj strani 

zaljeva, a u neposrednoj blizini je i željeznička postaja Škrljevo na pruzi Rijeka-Zagreb. 

Zračna luka Rijeka na Krku udaljena je svega desetak kilometara od zone. 

Izgradnja zone započela je 1975.godine, kada je pronađen povoljan prostor za premještaj 

dijela industrije i skladišta iz tada jakog industrijskog i prometnog centra, grada Rijeke. 

Danas je izgrađeno područje zone vrlo dobro opremljeno infrastrukturom jer ima slijedeće 

elemente: 

- 5,0 km željezničkih industrijskih kolosijeka sa spojem na postaju Škrljevo, 

- cestovne prometnice unutar zone u ukupnoj dužini od 6,7 km, 

- vodovodni sustav za sanitarne vode, 

- zaseban vodovodni sustav za protupožarno djelovanje kapaciteta dva različita požarna 

događaja, 

- razdvojeni sustav kanalizacijskih kolektora oborinske odvodnje i sanitarno-tehnološke 

vode, 

- mrežu visokonaponskih vodova s napajanjem iz 110/35 kV trafostanice, 

- lokalnu opskrbu plinom iz plinovoda, 

- dobro dimenzioniranu suvremenu TT mrežu, 

- dvije toplane za opskrbu zone toplom vodom s pripadajućim toplovodima. 

Zona se sastoji od tri cjeline, od kojih su dvije na području Grada Bakra a jedna na području 

Općine Čavle. To su: 

− zona R-26, koja je smještena na području Općine Čavle i u kojoj posluje poduzeće 

“Autopromet” Rijeka, na površini od 39.797 m 2 ; 

− zona R-27 na području Grada Bakra ima komparativne prednosti jer su na ovom području 

do danas obavljeni veći zahvati na izgradnji infrastrukture i otkupu zemljišta. Izgrađene su 

prometnice u zoni dužine 4200 m i spojene na regionalnu cestovnu mrežu. Izgrađen je 

veći dio vodoopskrbnog sustava donosno sanitarni i protupožarni vodovod. Izgrađen je i 

veći dio sustava odvodnje sanitarnih i oborinskih voda sve do Sv.Kuzma (retencija) i dalje 

do Bakra. Odvodnja otpadnih sanitarnih i tehnoloških voda riješena je do biodiska na Sv. 

Kuzmu te tunelom u upojnu jamu Kostrena. 


43


GRAD BAKAR 

Tablica br. 13. Korisnici prostora u Zoni R-27 

KORISNICI POVRŠINA u m 2 

LUKA - Rijeka 420.285 

BRODOMATERIJAL - Rijeka 130.118 

BRODOKOMERC - Rijeka 127.850 

MGK - Rijeka 55.575 

RIKARD BENČIĆ - Rijeka 52.425 

KONČAR - ERS - Škrljevo 29.551 

TRANSADRIA - Rijeka 23.727 

METIS - Rijeka 22.552 

AUTOHRVATSKA - Rijeka 20.059 

AGREGAT - Rijeka 16.824 

GUMISERVIS - Rijeka 15.500 

IND-EKO - Rijeka 11.047 

MICK - Škrljevo 7.350 

G.P. KRK - Krk 6.796 

TUTI-FRUTTI - Kukuljanovo 6.556 

ŠKOLJIĆ - Rijeka 6.296 

ŠTIMAC - Kukuljanovo 6.023 

TERMOENERGETIKA - Rijeka 4.978 

PU – POSTAJA KUKULJANOVO 4.000 

,KVASIĆ - Rijeka 3.802 

P&R METAL - Rijeka 2.819 

JADRAN-PHARMA - Rijeka 2.535 

P.K. PALFINGER - Škrljevo 2.490 

RIPELLE - Škrljevo 2.482 

JADRAN-PHARMA - Rijeka 1.274 

UKUPNO 982.914 

- zona R-29 na području Grada Bakra smještena je u predjelu “Podola” neposredno uz 

postojeću regionalnu cestu. U ovoj zoni su završeni radovi na internim prometnicama, 

izveden je vodovodni sustav te objekti elekrtoopskrbe. Sustav odvodnje oborinskih i 

tehnološko sanitarnih otpadnih voda riješen je privremeno. 

Tablica br.14. Korisnici prostora u Zoni R-29 

KORISNICI POVRŠINA u m 2 

BIMONT 45.980 

CROATIA LINE – Rijeka 40.571 

PROMGLAS – Škrljevo 22.396 

INDUSTROOPREMA 20.527 

JADRAN KOLOR 16.195 

JADROLINIJA – Rijeka 15.870 

LUMITEX – Škrljevo 15.272 

MITEH – Škrljevo 13.472 

FORTICAR – Škrljevo 12.062 

OMICO – Rijeka 10.376 

VODOGRADNJA – Rijeka 9.814 

VODOVOD I KANALIZACIJA - Rijeka 7.964 

RIJEKA KOLOR – Rijeka 7.804 

HERMES – Rijeka 5.861 

NARODNE NOVINE - Škrljevo 5.146 

JADRAN-IMPEX - 5.079 

JADRAN METAL – Pula 4.282 

bivši RIBOMATERIJAL - Kukuljanovo 2.534 

HRVATSKE VODE - Zagreb 1.951 

UKUPNO 263.156 


44


GRAD BAKAR 

Ukupne prostorne mogućnosti zone (područje širenja) su oko 5.000.000 m 2 , dok je danas u 

funkciji oko 1.600.000 m 2 . 

Zonom upravlja trgovačko društvo «Industrijska zona» d.o.o. Bakar. Osnivači Društva su 

Grad Bakar sa udjelom u vlasništvu 96,322%, Općina Čavle 3,63% i Grad Rijeka 0,0485. 

Djelatnost Društva je: 

- priprema i otkup zemljišta (poslovanje nekretninama), 

- nadzor na gradnjom, 

- inženjering na području niskogradnje, hidrogradnje i prometa, uključivo i izgradnju 

zajedničkih objekata infrastrukture u zoni, 

- izrada i izvedba projekata na području građevinarstva, industrije i sl., 

- praćenje i čuvanje ekološkog stanja zone (provođenje internog nadzora), 

- održavanje zajedničkih objekata zone. 

Postojeći prostorno-prometni resursi i izgrađena infrastruktura u velikom su dijelu 

neiskorišteni ili nedovoljno iskorišteni. Istovremeno, okolna područja - posebno Grad Rijeka 

imaju problema s daljnjim širenjem i smještajem novih poslovnih i industrijskih sadržaja. 

U planskim dokumentima, a posebno u operativnim planovima, zona nije dovoljno uključena 

niti prepoznata kao element mogućeg razrješenja problema daljnjeg razvoja industrije ali i 

drugih značajnijih poslovnih sadržaja, osobito kada se uzme u obzir buduća dobra povezanost 

zone s auto-cestom Rijeka-Zagreb, Jadranskom magistralom, željeznicom kao i lukama Bakar 

i Rijeka. Iz kontakata sa ino-partnerima potvrđeno je da je geo-prometna pozicija zone jedan 

od osnovnih faktora privlačnosti za ulaganja upravo na ovom području. 

Kapaciteti luke u Bakru, postojeći bazen za sipke i rasute terete i planirani kapaciteti na platou 

bivše koksare danas nisu tehnološki povezani sa zonom i Slobodnom zonom i ne koriste 

njezine raspoložive resurse. 

Poseban je problem pitanje odnosa trgovačkog društva «Industrijska zona« d.o.o. Bakar 

prema svom većinskom vlasniku Gradu Bakru i odnosa Društva prema jedinici lokalne 

samouprave kojoj pripada (opet Grad Bakar). Vlasničke ingerencije kao i ingerencije lokalne 

samouprave u odnosu na daljnji razvoj zone nisu odgovarajuće riješene, pa praćenje daljnjeg 

razvoja zone prelazi mogućnosti samog Grada Bakra. Zona ne može osigurati svoj daljnji 

razvoj isključivo u okviru Grada Bakra, jer su njezini kapaciteti dimenzionirani za bitno veće 

gospodarske sadržaje. I sam početak rada zone 1976. godine bio je motiviran pronalaženjem 

rješenja za industriju i gospodarstvo šireg područja Grada Rijeke (bivša općina Rijeka). 

Slobodna zona Kukuljanovo 

Na dijelu zone djeluje Slobodna zona Kukuljanovo kao dio teritorija Republike Hrvatske koji 

je posebno ograđen i označen i u kojem se obavljaju gospodarske djelatnosti uz posebne 

uvjete. 

U zoni se može slobodno smještati roba i obavljati: 

- proizvodnja roba, 

- oplemenjivanje roba, 

- trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, 

- pružanje usluga, bankarski i drugi novčarski poslovi, 

- usluge osiguranja i reosiguranja imovine i osoba. 


45


GRAD BAKAR 

Odlukom Vlade Republike Hrvatske društvu “Industrijska zona” d.o.o. dodijeljena je 

koncesija za osnivanje Slobodne zone Kukuljanovo, pa je ugovor o koncesiji između 

Ministarstva gospodarstva i Društva sklopljen dana 16. lipnja 1997. godine na rok od 25 

godina. 

Do danas je potpisano više ugovora sa korisnicima Slobodne zone, no kapaciteti zone su 

znatno veći. Stoga su u tijeku razgovori s novim potencijalnim korisnicima. 

Područje Slobodne zone također je nedovoljno iskorišteno. Trenutno se pod koncesijom 

nalazi prostor od skoro 1.000.000 m 2 , koji je zbog mjera gospodarske politike u slobodnim 

zonama i povoljnog geo-prometnog položaja same Slobodne zone Kukuljanovo mogući 

pokretač razvoja ovog dijela Županije,. 

Koksara u rasformiranju 

Zatvaranjem Koksare 1994. godine započela je njena razgradnja koja se financira iz Državnog 

proračuna preko Ministarstva gospodarstva. U tijeku je posljednja faza sanacije - tzv. 

«ekološka sanacija», koja se sastoji od tri zahtjevna segmenta: rušenja dimnjaka, vađenja 

podmorskog tunela i saniranja terena. 

Prema planu ekološke sanacije u slijedeće tri godine bi se završili navedeni poslovi, koji su po 

složenosti tehnologije i opsegu posla vrlo zahtjevni. Posebno je bitna hitna sanacija samog 

terena. Naime, teren na kojem su bili pogoni koksare je velikim dijelom nasut, a tijekom rada 

koksare u teren su upuštene znatne količine katranskih ostataka s većim postotkom 

suspendiranih tvari i drugog opasnog otpada. Zbog erozije tla i djelovanja mora 

nepravovremeno saniranje terena moglo bi izazvati zagađenja mora i okoliša s dalekosežnim 

posljedicama. 

INA - Urinj 

Oko 10% prostora Industrije nafte INA u Urinju nalazi se na području Grada Bakra. Tu su 

smješteni separatori za preradu taloga iz spremnika sirove nafte i naftnih proizvoda, ostaci od 

čišćenja tankera, razni petrokemijski ostaci itd. Na tom dijelu nalazi se tankerska luka za 

specijalne terete s mogućnošću prihvata brodova veličine do 40.000 BRT. 

Montkemija 

Smještena istočno od lučkog bazena Bakar Montkemija se bavi proizvodnjom i distribucijom 

tehničkih plinova u suradnji s stranim partnerom. Zapošljava oko 25 ljudi. Zona ima 

problema s prilazom i ulazom na svoje područje. 

Ostalo 

Tradicionalna djelatnost Bakra bila je prerada drva, pa i danas u središtu grada djeluje 

“Bakarska stolarija”, ali u znatno smanjenom opsegu. Stolarija se bavi izradom drvenarije za 

brodove i brodiće, a problem ograničenosti prostora na postojećoj lokaciji je temeljni 

ograničavajući faktor daljnjeg razvoja ovog pogona. Stolarska radionica s 9 zaposlenih 

djeluje i na Hreljinu, a postoji i više manjih (sa 2-4 zaposlena) stolarskih radionica u Hreljinu, 

Krasici i Kukuljanovu. 


46


GRAD BAKAR 

Zbog izgradnje koksare na suprotnu stranu zaljeva preseljeno je pristanište koje se koristilo 

za potrebe zatvora s Golog otoka. Kasnije je taj prostor koristilo trgovačko društvo 

Montmontaža. Danas se tu nalazi suha marina u privatnom vlasništvu, odnosno u sadašnjem 

trenutku samo zimovalište za jahte. 

• Struktura površine zemljišta 

Tablica br.15. Vlasnička struktura zemljišta 14 

KATASTARSKA OPĆINA 

UKUPNA 

POVRŠINA 

(ha) 

POVRŠINA PRIVATNOG 

ZEMLJIŠTA 

% ukupne 

ha 

površine 

Bakar 423 193 45,6 

Hreljin 1.942 1.273 65,6 

Jelenje-Lepenice 596 274 46,0 

Krasica 2.090 1081 51,7 

Kukuljanovo 2.519 719 28,5 

Praputnjak 1.427 618 43,3 

Ružić Selo 1.563 490 31,3 

Škrljevo 1.446 719 49,7 

Zlobin 592 381 64,4 

UKUPNO 12.598 5.748 45,6 

Zemljište Grada Bakra obuhvaća 9 katastarskih općina. Oko polovine površina odnosno 

54,4% zemljišta je u vlasništvu države ili poslovnih subjekata, a 45,6% u privatnom 

vlasništvu. Najmanje privatnog zemljišta ima na Kukuljanovu jer je otkupljeno za Industrijsku 

zonu (71,5% zemljišta te katastarske općine). 

Tablica br.16 Kulture i klase zemljišta 15 

KATASTARSKA 

ZEMLJIŠTE PREMA KULTURAMA ( u ha ) 

OPĆINA Oranice Voćnjaci Vinogradi Livade Pašnjaci Šume Neplodno 

Bakar 12 1 1 29 223 42 115 

Hreljin 65 - 8 875 360 576 58 

Jelenje-Lepenice 1 - - 87 108 392 8 

Krasica 20 1 1 83 364 1541 80 

Kukuljanovo 22 - 1 175 415 1678 228 

Praputnjak 9 - 4 191 978 204 41 

Ružić Selo 15 - - 20 215 1253 60 

Škrljevo 9 - - 34 342 985 76 

Zlobin 43 - - 223 158 149 19 

UKUPNO 196 2 15 1717 3163 6820 685 

Bakar je šumovito područje s 54,1% površine pod šumama, pa su šume jedan od resursa 

razvoja ovog područja. Šume se postepeno šire i sve više zauzimaju poljoprivredne površine, 

tako da su moguća manja odstupanja od navedenih podataka. 

Poljoprivredne površine čine oko 40,4% ukupnog prostora, ali su obradive površine (oranice, 

vinogradi, voćnjaci i vrtovi) vrlo male i čine oko 1,7% ukupnog prostora. Značajniji dio 

poljoprivrednih površina otpada na livade 13,6% i pašnjake 15,08% što daje određene 

mogućnosti za razvoj stočarstva. 

14 Izvor: Županijski ured za katastarske i geodetske poslove 

15 Izvor: Županijski ured za katastarske i geodetske poslove 


47


GRAD BAKAR 

Poljoprivreda je u cjelini zapostavljena tako da ne pokriva potrebe lokalnog stanovništva, pa 

za sada služi samo manjim djelom za vlastite potrebe i za prodaju na obližnjim tržnicama. 

Usitnjene parcele i mali prihodi, uz mogućnost ostvarenja većih zarada u drugim 

djelatnostima, glavni su razlozi stalnog smanjenja poljoprivredne proizvodnje. Jedan od 

razloga smanjenja poljoprivredne proizvodnje je i prenamjena zemljišta i njegova prodaja za 

izgradnju Industrijske zone. Uvođenjem suvremenijeg načina obrade stvorile bi se 

pretpostavke za veću proizvodnju zdrave hrane. 

• Šumarstvo i lov 

Državne šume Primorsko-goranske županije podijeljene su u 90 gospodarskih jedinica 16 , od 

čega su 76 gospodarskih jedinica državne šume, a 14 je privatnih šuma. Državne šume 

područja Bakra spadaju pod Upravu šuma Delnice - Šumariju Lokve, a obuhvaćaju 

gospodarsku jedinicu Jelenje Velo (A i B), i Šumariju Rijeka, koja obuhvaća gospodarsku 

jedinicu Oštrovica. One ukupno imaju 14.756 ha uređenih šuma i šumskih zemljišta i 

2.362.745 m 3 drvne mase. Oko 46,2% šuma Šumarija Rijeka i Lokve je na području Grada 

Bakra. Ukupna površina gospodarskih šuma iznosi 6643 hektara. 

Gospodarski potencijal državnih šuma vidi se iz podataka o prosječnoj drvnoj masi koja 

iznosi 127 m 3 /ha u Šumariji Rijeka i 378 m 3 /ha za Šumariju Lokve. Desetgodišnji etat 

(sječiva drvna masa) iznosi 33 m 3 /ha u Šumariji Rijeka i 57 m 3 /ha u Šumariji Lokve. Iz 

iznesenih podataka je vidljiva razlika između kvalitete šuma u navedene dvije gospodarske 

jedinice prisutne na prostorima Grada Bakra. 

Struktura šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu 17 s obzirom na njihovu uređenost 

pokazuje da ima 35% uređenih visokih šuma, 52% uređenih kraških šuma i 23% neuređenih 

kraških šuma. Po pitanju kraških šuma ovo područje spada među najuređenije, jer ima 

utvrđene sve mjerodavne podatke koji omogućuju gospodarenje šumama po pravilima struke. 

Na području Bakra nalaze se tri lovišta: 

- Županijsko lovište broj 27 “Krasica” kojimu je lovozakupnik Lovačko društvo “Tuhobić” 

iz Krasice. Lovište je smješteno iznad Bakarskog zaljeva sve do Gornjeg Jelenja i 

nadmorske visine od gotovo tisuću metara. Lovište presijecaju prometnice Rijeka-Zagreb 

(željeznička pruga, poluautocesta i stara cesta) te cesta Meja - Gornje Jelenje. Površina 

lovišta je 4.778 ha a lovna površina je 4.031 ha. Lovište je opremljeno s dvije lovačke 

kuće smještajnog kapaciteta 32 ležaja, dvije visoke čeke i drugim lovno gospodarskim i 

lovno tehničkim objektima (lovačke staze, hranilište, pojilišta, kaljužišta i dr.). 

- Županijsko lovište broj 28 “Hreljin” kojemu je lovozakupnik Lovačko društvo «Srndać» 

iz Hreljina. Ovo se lovište nalazi u zaleđu Bakarskog zaljeva sjeveroistočno od Kraljevice, 

a proteže se od morske obale do vrha Tuhobić (1105 m/nm). Kroz lovište prolazi 

željeznička pruga Rijeka-Zagreb, cesta Hreljin-Fužine, i poluautocesta Rijeka – Zagreb. 

Površina lovišta je 5.731 ha a lovna površina je 3.712 ha. Lovište je opremljeno lovačkim 

stazama, brojnim hranilištima, pojilištima i kaljužištima. 

- Županijsko lovište broj 30 “Ponikve-Gradina” nalazi se sjeverno iznad Bakarskog zaljeva, 

a obuhvaća područje oko Ponikvi. Lovište ima mali kapacitet divljači, te može pružiti 

mogućnost komercijalnog lova samo na šljuke i fazane iz umjetnog uzgoja. U lovištu se 

nalazi streljana “Vojskovo” na Kukuljanovu. 

16 Šume Županije Primorsko-goranske - Separat za prostorni plan, 1997. 

17 Nacrt prostornog plana Grada Bakra – UIH Zagreb 1998. 


48


GRAD BAKAR 

Ukupni kapacitet divljači u ovim lovištima je: obični jeleni 60, srne 208, divlje svinje 74 i 

zečevi 264 komada. U lovištu su stalno prisutni kuna, lisica, divlji golub, grlica, šojka, 

kamenjarka i druge životinje, a povremeno se zapažaju medvjedi, divlje mačke, risovi i šljuke. 

Ukupni godišnji plan odstrela za oba lovišta iznosi 8 običnih jelena, 48 srna, 8 divljih svinja i 

7 zečeva 18 . Pored navedenog u lovištima je moguć lov na šljuke i na fazane iz umjetnog 

uzgoja. Lovstvo ima uvjete da se uključi u turističku ponudu Bakarskog zaleđa. 

1.2.5.3. Ocjena stanja gospodarstva 

• Dostignuta razina gospodarskog razvoja 

Za ocjenu stupnja razvitka nacionalne ekonomije najčešće se koristi bruto domaći proizvod 

sveden na stanovnika, koji izračunat po međunarodnim metodologijama 19 daje dobru podlogu 

za usporedbu među državama. Bruto domaći proizvod je vrijednost koju se može potrošiti 

kroz sve oblike javne ili osobne potrošnje, dok je svaka potrošnja iznad toga stvaranje duga. 

Što je veći bruto domaći proizvod u apsolutnom iskazu i po stanovniku to je društvo ili 

područje bogatije i može podmiriti veći broj i veću razinu različitih potreba. 

Kod jedinica lokalne samouprave ovaj indikator nije do kraja pouzdan obzirom da je metoda 

obračuna prilagođena nacionalnoj ekonomiji pa ne uvažava dnevne migracije stanovništva, 

odnosno činjenicu da ljudi na jednom mjestu rade, a na drugom troše. Županijski ljetopisi ovu 

kategoriju ne obrađuju. 

Za obračun bruto domaćeg proizvoda područja Grada Bakra korišteni su raspoloživi podaci 

ZAP-a i Proračuna Grada Bakra. Na temelju ukupnog bruto domaćeg proizvoda u cijenama 

1999. godine, prosječnog tečaja za američki dolar (vrijednost sredinom 1999. godine) 20 i 

broja stanovnika izračunat je bruto domaći proizvod po stanovniku koji iznosi 4.814 US$. Za 

usporedbu mogu koristiti bruto domaći proizvodi per capita nekih jedinica lokalne 

samouprave 21 : 

- 1998. godina: Grad Rijeka 5.099 US$, Grad Čabar 4.920 US$, Grad Delnice 3.677 US$, 

Riječki prsten 3.436 US$, 

- 1999. godina: Grad Kastav 4581 US$, Općina Ravna Gora 4.368 US$, Općina Mrkopalj 

2.206 US$. 

• Usporedba s gradovima i općinama "Riječkog prstena" 

Grad Bakar je prije novog teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske bio u sastavu bivše 

općine Rijeka. Danas jedinice lokalne samouprave nastale iz bivše općine Rijeka - Kastav, 

Klana, Viškovo, Jelenje, Čavle, Kostrena, Bakar i Kraljevica uz općinu Matulji (koja je bila u 

okviru bivše općine Opatija) imaju mnogo zajedničkog i čine tzv, "Riječki prsten" 22 . 

Zbog prostorne ograničenosti u samom gradu Rijeci došlo je do preseljenja dijela industrijskih 

pogona i lučkih kapaciteta na rubna područja tadašnje općine. Najveći novi pogoni nastali su 

na prostoru današnje Općine Kostrena i Grada Bakra, uz postojeću infrastrukturu. Na taj su 

način stvorene razlike u gospodarskoj strukturi istočnih i zapadnih jedinica lokalne 

samouprave, jer se zapadno od Rijeke razvijaju tradicionalne grane gospodarstva (turizam, 

malo i srednje poduzetništvo) a na istoku industrija, te luka i lučka skladišta. 

18 Vodič kroz lovišta, Primorsko-goranska županija, 1999. 

19 Sustav nacionalnih računa UN-SNA '93 i Europskog sustava nacionalnih računa - ASA '95. 

20 1 US$ = 7,1914 kuna 

21 Dr. M. Šverko: Koncepcija razvoja općine B. Moravice 

22 Prostorni plan Primorsko-goranske županije 


49


GRAD BAKAR 

Tablica br.17 Broj poduzetnika u "Riječkom prstenu" i njihov udio u Županiji 23 

Poduzetnici 

PGŽ zetnici PGŽ zetnici 

Udio u Podu- 

Udio u Podu- 

GRAD- 

OPĆINA 

1998. '98 u % 1999. '99 u % 2000. 

Poduzetnici 

2000 u % 

Indeks 

2000/ 

1998 

Bakar 79 1,29 66 1,24 50 1,26 63,29 

Čavle 87 1,60 87 1,63 57 1,44 65,52 

Jelenje 38 0,70 41 0,77 27 0,68 71,05 

Kastav 163 3,01 157 2,94 117 2,96 71,78 

Klana 25 0,46 23 0,43 17 0,43 68,00 

Kostrena 55 1,01 54 1,01 47 1,19 85,45 

Kraljevica 57 1,05 58 1,09 40 1,01 70,18 

Matulji 227 4,19 244 4,57 184 4,65 81,06 

Viškovo 171 3,15 171 3,20 137 3,46 80,12 

Preseljenje sadržaja iz središta Rijeke je u ranijoj fazi imalo pozitivnih posljedica, da bi 

kasnije u doba tranzicije uspješnost poslovanja industrijskih pogona bila znatno smanjena. 

Istovremeno nepovoljan utjecaj na okoliš i stanovništvo bio je takvih dimenzija da su njegove 

posljedice vidljive i danas. Usporedba s općinama i gradovima Riječkog prstena pokazatelj je 

gospodarske razvijenosti Grada Bakra u tim okvirima. 

KRETANJE BROJA PODUZETNIKA 

300 

Broj poduzetnika 

250 

200 

150 

100 

50 

1998.g. 

1999.g. 

2001.g. 

0 

Bakar 

Čavle 

Jelenje 

Kastav 

Klana 

Kostrena 

Kraljevica 

Matulji 

Viškovo 

Gradovi/općine "Riječkog prstena" 

Broj poduzetnika (pravnih osoba) ima relativan značaj kod ukupne ocjene gospodarskih 

kretanja. Međutim, negativna kretanja u gospodarstvu Hrvatske i Županije vidljiva su i na 

primjeru jedinica lokalne samouprave u "Riječkom prstenu", gdje se broj poduzetnika koji su 

uspjeli opstati 24 smanjivao iz godine u godinu u svim jedinicama, pa tako i u Bakru. Međutim 

noviji podaci za Bakar krajem 2001. godine sa 56 pravnih osoba, govore o povećanju, što je 

potvrda početka oživljavanja gospodarstva na ovom području. 

Ukupan prihod po zaposlenom jedan je od pokazatelja uspješnosti poslovanja, pomoću kojeg 

se jedinice lokalne samouprave mogu uspoređivati. Prema ukupnom godišnjem prihodu 25 po 

zaposlenom ostvarenom u 1999. godini Grad Bakar s ostvarenih 358.106,52 kn je nešto 

slabiji od Grada Kastva 393.757,20 i općina Matulji (394.701,87 kn), Čavle (390.428,16 kn) i 

Viškovo (366.830,94 kn). 

Iz podataka o udjelu pojedinog grada ili općine u gospodarstvu Županije je vidljivo da udio 

Grada Bakra ranijih godina blago opada (kao i većine jedinica lokalne samouprave npr. 

23 Izvor: Statistički bilteni ZAPa- Podružnica Rijeka za ožujak 2001. 

24 Podaci se odnose samo na one poduzetnike koji su imali isplate plaća u prosincu 2000. godine 

25 Osnovni podaci i pokazatelji za 1999.g. - ZAP - Podružnica Rijeka 


50


GRAD BAKAR 

Čavle, Jelenje, Kastav, Klana, i Kraljevica) da bi nakon toga bilježio blagi rast. I ovaj 

podatak govori u prilog činjenici da su negativni trendovi u Bakru posljednjih godina manji 

od prosjeka Županije. 

Tablica br. 18 . Isplaćene neto plaće i odnos prema prosjeku Županije 26 

GRAD – OPĆINA 

Isplaćena netto plaća 

prosjek u kunama 

Odnos prema prosjeku 

Primorsko-goranske županije = 

100 

Bakar 2986 93,3 

Čavle 2583 80,8 

Jelenje 3196 99,9 

Kastav 2951 92,2 

Klana 2712 84,8 

Kostrena 2912 91,0 

Kraljevica 2695 84,3 

Matulji 2837 88,7 

Viškovo 2612 81,7 

Isplaćena plaća po zaposlenom jedna je od kategorija po kojoj se mjeri uspješnost poslovanja 

trgovačkih društava. U listopadu 2001. godine je prosječna neto plaća iznosila 2.986 kuna, 

što je 93,3% od županijskog prosjeka. Iznadprosječne plaće imali su samo gradovi Rijeka, 

Rab, Mali Lošinj i općina Fužine. Prema isplaćenim prosječnim neto plaćama 27 Grad Bakar 

je među jačim jedinicama lokalne samouprave u Riječkom prstenu (iza općine Jelenje). 

Također je povoljan odnos prema županijskom prosjeku, s obzirom da u njemu dominira 

Grad Rijeka koji kao županijsko i regionalno središte ima razvijene tercijarne (financijske) i 

kvartarne djelatnosti, što znači povoljnu kadrovsku strukturu. 

1.2.6. Infrastrukturni sustavi 

1.2.6.1. Promet i veze 

Prometni sustav čine međusobno povezane sve prometne grane u jedinstvenoj funkciji 

pružanja transportnih usluga, a čine ga podsustavi kopnenog, pomorskog, zračnog, cijevnog i 

telekomunikacijskog prometa. 

• KOPNENI PROMET 

a) Cestovni promet 

Cestovnu mrežu na području Grada Bakra čini sustav razvrstanih državnih, županijskih i 

lokalnih ceta, te ostalih nerazvrstanih cesta i puteva i ulica u naseljima. 

Državne ceste 

Okosnicu sustava čine slijedeće dionice državnih cesta: 

− dio državne ceste (D3) GP Goričan – Čakovec – Varaždin – Zagreb – Karlovac – Rijeka – 

Pazin – Svetvinčenat – Vodnjan u dužini od 9,8 km na području Grada, 

− dio državne ceste (D8) GP Pasjak Slo - Šapjane - Rijeka - Zadar - Split - Dubrovnik - GP 

Karasovići Jug (Jadranska turistička cesta) u dužini od 6,8 km, 

26 Izvor: Statistički bilten: ZAP- siječanj 2001. 

27 Statistički bilten PGŽ; ZAP - Podružnica Rijeka, siječanj 2002. 


51


GRAD BAKAR 

− dio državne ceste (D 40) čvor Konj – (D3) – Čavle – Sv. Kuzam – Luka Rijeka (Bakar) u 

dužini od 7,1 km, 

− dio državne ceste (D 501) Oštrovica (D3) - Meja - Križišće – Šmrika (D8), u dužini od 

10,6 km. 

Ukupna dužina državnih cesta na području Grada Bakra iznosi 34,3 km. 

Državna cesta (D3) u dijelu koji prolazi područjem Grada Bakra izgrađena je kao 

poluautocesta, sa tunelima i vijaduktima, te cestovnim čvorom Oštrovica. 

Državna cesta (D8) u dijelu koji prolazi područjem Grada dijelom je rekonstruirana, 

obnovljena i proširena. Međutim, oba raskrižja koja povezuju naselje Bakar sa Jadranskom 

turističkom cestom loših su tehničkih karakteristika. Radovi na rekonstrukciji zapadnog ulaza 

u Bakar već su započeli. 28 

Državna cesta (D 40) u dijelu od granice područja Grada južno od naselja Sv. Kuzam do luke 

Bakar, obzirom na znatan intenzitet prometa, ne zadovoljava uvjete i često predstavlja “usko 

grlo”. 

Državna cesta (D 501) u dijelu koji prolazi područjem Grada Bakra prolazi kroz relativno 

gusto naseljeno područje (Hreljin), sa mnogo postojećih odvojaka, priključenja i raskrižja u 

razini. Na dijelu od Hreljina prema Križišću prometnica je nedavno rekonstruirana i proširena, 

a u tijeku su i radovi na rekonstrukciji ceste od Meje do Biljina (dio Hreljina). 

Županijske ceste 

Na području Grada Bakra nalaze se dionice slijedećih županijskih cesta: 

− dio županijske ceste (Ž 5029) Konj (D40) – Sljeme – Delnice (D32), u dužini od 7,9 km, 

− dio županijske ceste (Ž 5032) Crni Lug (D 32) - Gornje Jelenje (Ž 5029), u dužini od 4,3 

km, 

− županijska cesta (Ž 5059) D40 – Škrljevo – Krasica – Praputnjak D 501, u dužini od 6,2 

km, 

− županijska cesta (Ž 5060) Bakar (D8) – Ž 5059, u dužini od 3,8 km, 

− županijska cesta (Ž 5061) G. Jelenje (Ž 5029) – D 501, u dužini od 5,2 km, 

− županijska cesta (Ž 5063) D 501 – Hreljin – Ž 5068 u dužini od 3,8 km, 

− dio županijske ceste (Ž 5068) D 32 – Vrata – Fužine – Zlobin – Križišće (D501), u dužini 

od 9,9 km na području Grada Bakra. 

Ukupna dužina županijskih cesta na području Grada Bakra iznosi 41,1 km. 

Županijska cesta Ž 5029 dio je stare ceste Zagreb-Rijeka. Stanje ceste je zadovoljavajuće, a 

intenzitet prometa znatno je smanjen nakon puštanja u promet poluautoceste Rijeka-Delnice- 

Kupjak. 

Županijska cesta Ž 5032 unatoč pojačanom održavanju u dosta je lošem stanju, ponajviše 

radi utjecaja atmosferskih prilika (snijeg i led). 

28 Stanje 2002. godine 


52


GRAD BAKAR 

Županijska cesta Ž 5059: stanje ceste je zadovoljavajuće, potrebna je rekonstrukcija zavoja 

između Krasice i Praputnjaka (projektna dokumentacija je u izradi), te rješenje odvodnje 

oborinskih voda (djelomično riješeno u naselju Krasica). 

Županijska cesta Ž 5060: stanje ceste je zadovoljavajuće. 

Županijska cesta Ž 5061: stanje je zadovoljavajuće, na cesti je nakon izgradnje poluautoceste 

Rijeka-Delnice-Kupjak smanjen intenzitet prometa. 

Županijska cesta Ž 5063 - stanje ceste je zadovoljavajuće, potrebno je obnoviti dio dotrajalog 

habajućeg sloja asfalta i riješiti odvodnju oborinskih voda. 

Županijska cesta Ž 5068: dionica od Melnica do Zlobina i kroz naselje Zlobin zadovoljava 

potrebe, uz tekuće i pojačano održavanje. Dionica ceste od Zlobina do Zlobinskog brda ne 

zadovoljava prometne standarde, obzirom na sužen kolnički trak, dotrajao asfaltni sloj (utjecaj 

leda i snijega) i lošu prometnu signalizaciju. 

Lokalne ceste 

Na području Grada Bakra razvrstana je lokalna cesta (L 58 056) Ponikve – D 40, dužine 3,3 

km. Cesta je 2002. godine djelomično obnovljena, uz sufinanciranje Grada Bakra. Dio ceste 

od kamenoloma Učivac do Ponikvi je u dosta lošem stanju - sužen profil ceste, dotrajao 

asfaltni zastor. 

Javni cestovni promet 

Na području Grada Bakra javni promet je riješen na način da KD “Autotrolej” Rijeka vrši 

prijevoz putnika temeljem Odluke o mreži županijskih linija na području Primorsko-goranske 

županije na tri stalne autobusne linije i to: 

- Rijeka - Škrljevo - Kukuljanovo (Plosna - Ponikve), 

- Rijeka - Škrljevo - Krasica - Praputnjak - Hreljin - Zlobin, 

- Rijeka - Kostrena - Bakar - Kraljevica. 

Međusobna povezanost naselja unutar Grada Bakra riješena je na način da je Grad Bakar 

povjerio poslove obavljanja javnog prijevoza na liniji Bakar - Škrljevo - Kukuljanovo - 

Krasica - Praputnjak - Hreljin - Zlobin poduzeću “Adriatic bus & tours” Rijeka. 

b) Željeznički promet 

Magistralna željeznička pruga Zagreb-Rijeka dio je mreže magistralnih pruga "Hrvatskih 

željeznica". Pruga je stara preko 120 godina, jednokolosječna, brdskih karakteristika, a iako je 

prva elektrificirana, posljednja je u Hrvatskim željeznicama ostala na pogonu istosmjernog 

sustava elektrovuče. 

Kroz povijest, ali i danas u opredjeljenju Hrvatske magistralna pruga MG-1 od državne 

granice (Botovo) preko Zagreba do Rijeke sa vezom prema Sloveniji predstavlja pravac 

širokog kruga interesa Europe i svijeta, ali ujedno i usko grlo prometne usluge, naročito na 

potezu Moravice - Rijeka u duljini od 81 km. Ova je dionica opterećena, osim zastarjelim 

sustavom vuče još i najduljim usponom od 25% na 36 km, a 2/3 pruge je u zavojima 


53


GRAD BAKAR 

minimalnih polumjera 250-300 m, što stvara velike otpore i smanjuje dopuštenu brzinu na 

60-65 km/h. 

Odsječak pruge Škrljevo - Bakar (I. reda 113), odnosno veza na obalu "Podbok" 

specijaliziranu za rasute terete, duljine 12 km i visinske razlike oko 270 m, dio je osnovnog 

magistralnog pravca. Maksimalna brzina na toj dionici iznosi 50 km/h, a dozvoljeni osovinski 

pritisak je 200 kN, uz dozvoljeno opterećenje po m' 65 kN. Ova dionica pruge ne pruža 

putničke usluge prijevoza, ali u prijevozu roba sudjeluje sa znatnim udjelom ukupnog 

prijevoza na pravcu Zagreb - Rijeka. 

Na području Grada Bakra, uz trasu magistralne željezničke pruge Zagreb - Rijeka nalaze se 

slijedeće željezničke stanice otvorene za javni putnički promet: Škrljevo, Meja, Melnice, 

Plase i Zlobin. 

Po broju putnika koji se koriste željeznicom najveći promet ostvaruje željeznička stanica 

Zlobin, te Škrljevo, dok ostale željezničke stanice bilježe tek neznatni promet. Uzrok tome 

jest, vjerojatno, u nedostatnom broju polazaka i odlazaka vlakova. 

c) Pomorski promet 

Pomorski promet u akvatoriju Bakarskog zaljeva odvija se u lukama otvorenim za javni 

promet - luci Bakar (županijskog značaja) i dijelovima Luke Rijeka - luke na obali Podbok i 

obali Goranin (državnog značaja). 

Prekrcajna luka naftnih derivata, u sklopu zone Rafinerije nafte na Urinju, luka je posebne 

namjene. 

d) Telekomunikacijski sustav 

Područjem Grada Bakra prolaze značajni TK vodovi I i II razine i to uz državnu cestu Zagreb 

– Rijeka (staru), te iz pravca naselja Čavle kroz Industrijsku zonu Kukuljanovo, naselje 

Kukuljanovo, Škrljevo, Bakar i dalje prema Bakarcu. Navedene dionice dijelovi su 

povezivanja međunarodnih i tranzitnih komutacijskih čvorova. 

U pristupnoj mreži, kao dijelu telekomunikacijskog sustava, na području Grada Bakra 

instalirano je pet komutacijskih čvorova – UPS – udaljenih pretplatničkih stupnjeva – Bakar, 

Kukuljanovo, Krasica, Hreljin i Zlobin, te UPM – udaljeni pretplatnički multipleksor – 

Gornje Jelenje. 

UPS-ovi – Bakar, Kukuljanovo i UPM Gornje Jelenje vezani su na višu prometnu razinu 

optičkim sistemom prijenosa. 

UPS-ovi – Krasica, Hreljin i Zlobin na višu prometnu razinu vezani su RR – radio relejnim 

sistemom prijenosa. 

Komutacijski čvorovi sa pripadajućom pristupnom TK mrežom na području Grada su: 

• UPS Bakar - instalirano 1024 telefonska priključka, zauzeto 71%, 

- izgrađeni kapacitet TK mreže je 1500 telefonskih parica od kojih je 47% zauzetih. Dužina 

ugrađenih TK kabela je 9,5 km, a 64% je starije od 20 godina. 36% TK kabela uvučeno je 

kroz novoizgrađenu DTK – distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju i novijeg je datuma. 


54


GRAD BAKAR 

• UPS Kukuljanovo - instalirano 1280 telefonskih priključaka, zauzeto 81%, 


ugrađenih TK kabela je 21,7 km. a njihova starost je uglavnom veća od 10 i 20 godina. 

• UPS Krasica - instalirano 640 telefonskih priključaka, zauzeto 96%, 

- izgrađeni kapacitet TK mreže je 870 telefonskih parica, od kojih je zauzeto 63%. Dužina 

ugrađenih TK kabela je 8,8 km. a njihova starost je uglavnom veća od 10 i 20 godina. 

• UPS Hreljin - instalirano 1024 telefonska priključka, zauzeto 82%, 


ugrađenih TK kabela je 11,7 km, a 92% je starije od 15 godina. 8% TK kabela uvučeno je 

kroz novoizgrađenu DTK – distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju i novijeg je datuma. 

• UPS Zlobin - instalirano 256 telefonskih priključaka, zauzeto 60%, 

- izgrađeni kapacitet TK mreže je 160 telefonskih parica, od kojih je zauzeto 81%. Dužina 

ugrađenih TK kabela je 1,5 km, a njihova starost je veća od 15 godina. 

• UPM Gornje Jelenje - instalirano 30 telefonskih priključaka, zauzeto 57%, 

- instalirani kapacitet TK mreže je 70 telefonskih parica od kojih je zauzeto 22%. Dužina 

ugrađenih TK kabela je 2,7 km. i u potpunosti su uvučeni u DTK – distributivnu 

telekomunikacijsku kanalizaciju. 

Tablica br.19.Instalirani i uključeni telefonski priključci 

Broj instaliranih tel. priključaka Zauzeto (%) 

UPS ili UPM 

BAKAR 1024 71 

KUKULJANOVO 1280 81 

KRASICA 640 96 

HRELJIN 1024 82 

ZLOBIN 256 60 

GORNJE JELENJE 30 57 

UKUPNO PODRUČJE 


Zaključak 

4254 75 

Na području Grada Bakra kapacitet TK mreže većim dijelom zadovoljava postojeću 

izgrađenost naselja. 

Kako je pristupna mreža velikim dijelom stara oko 20 godina, svojom kvalitetom ne 

zadovoljava uvjete koje postavljaju nove usluge u telekomunikacijama. Zbog toga će najveći 

dio mreže u budućnosti doživjeti rekonstrukciju. 

d) Pošta 

Poštanski uredi Hrvatskih pošta nalaze se u naseljima Bakar, Škrljevo (za područje Škrljeva, 

Kukuljanova, Plosne i Ponikvi), Krasica, Praputnjak, Hreljin i Zlobin. 


55


GRAD BAKAR 

1.2.6.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje 

a) Vodoopskrba 

Bakarski vodovod je danas dio (podsustav) složenog riječko-sušačkog vodoopskrbnog 

sustava. Zahvaljujući velikim ulaganjima u drugoj polovici ovog stoljeća, posebno poslije 

1970. godine, u ovom vodoopskrbnom sustavu je osigurana opskrba pitkom vodom iz javnog 

vodovoda za 98% domaćinstva i 100% vodoopskrbe gospodarstva. 

Izvorišta vode koja se koriste za vodoopskrbu, a nalaze se na području Grada Bakra su Dobra, 

Dobrica i Perilo. To su tipična kraška vrela čija izdašnost znatno koleba. Kod intenzivnog 

crpljenja u sušnom razdoblju je prisutno zaslanjivanje vode i smanjivanje izdašnosti. Slivove 

ovih izvora je zahvatila urbanizacija, te je zbog toga osnovni problem ugroženost podzemnih 

tokova od onečišćenja s površine. Time su ugroženi i kvaliteta i kontinuitet vodoopskrbe 

potrošača priključenih na bakarski vodovodni sustav. 

Izgradnjom spojnog cjevovoda Draga-Škrljevo povezan je bakarski sa sušačko-riječkim 

vodovodnim sustavom, što je omogućilo dovođenje vode s izvora Rječine na bakarsko 

područje. Time se povećava kvaliteta, pouzdanost i ekonomičnost sustava, a vodoopskrba se 

obavlja od viših zona prema moru. Kada izvor Rječine presuši, odnosno kada se smanji 

njegova izdašnost na 200 l/s, voda se iz bakarskih crpilišta crpi u više zone, tj. vodoopskrba se 

obavlja od mora prema višim zonama. 

Kako izvor Rječine povremeno presuši, crpilišta bakarskog vodovoda moraju biti stalno 

osposobljena za pogon. To ujedno znači da treba zaštititi izvore od zagađenja uspostavom i 

održavanjem zona sanitarne zaštite. Upravo zaštita voda je jedan od većih problema za 

sadašnju i buduću vodoopskrbu Grada Bakra i naselja oko Bakarskog zaljeva. Provedba mjera 

zaštite je zbog kraškog karaktera terena u dijelovima zaštitnih zona otežana, a poseban 

problem predstavlja činjenica da nije izgrađena nepropusna kanalizacija za odvođenje 

otpadnih voda. 

Provođenje svih mjera zaštite izvora vode za piće je najvažnija zadaća institucija u čijoj je 

djelatnosti prostorno planiranje, zaštita okoliša i vodno gospodarstvo. Poradi zaštite izvora 

vode od onečišćenja je donesena županijska "Odluka o sanitarnoj zaštiti izvorišta vode za piće 

na riječkom području" u kojoj su određene mjere zaštite (zabrane i ograničenja) i način 

provođenje mjera u zonama sanitarne zaštite čije su granice utvrđene i za bakarske izvore. 

Na području Grada Bakra većina naselja ima izgrađen vodoopskrbni sustav. Preostalo je 

riješiti vodoopskrbu naselja Zlobina, Melnice i Plase njihovim priključenjem na vodovodni 

sustav. 

b) Odvodnja 

Na području Grada Bakra postojeća naselja nemaju izgrađen kanalizacijski sustav. Otpadne 

vode se prikupljaju u septičke jame iz kojih se otpadna voda prelijeva u okolni teren. Samo u 

naselju Bakar se djelomično prikupljaju otpadne vode, ali se one odvode direktno u more bez 

prethodnog pročišćavanja. 

Kanalizacijski sustav je izgrađen u Industrijskoj zoni Kukuljanovo. U toj zoni se otpadne 

vode odvode razdjelnim sustavom, a oborinske otpadne vode odvojeno od sanitarnih otpadnih 

voda. 


56


GRAD BAKAR 

Oborinske vode Industrijske zone se prikupljaju u zatvoreni cijevni kanalizacijski sustav. 

Ovako prikupljene se dovode u retencijski bazen ispod naselja Sv. Kuzam, a odatle se 

otvorenim kanalom ispuštaju u more i to u zapadnom dijelu naselja Bakar. 

Sanitarne otpadne vode se prikupljaju zatvorenim cijevnim sustavom kojim se dovode do 

biološkog uređaja za pročišćavanje (bio-disk). Ovaj uređaj se nalazi neposredno uz retencijski 

bazen oborinskih voda. Odatle se pročišćene otpadne vode odvode hidrotehničkim tunelom do 

upoja. Analizama podzemnog toka je utvrđeno da ove vode istječu obalnim izvorima u lučici 

Urinj. S obzirom na pročišćavanje voda te na dužinu podzemnog toka ove vode, ne utječu na 

promjenu kvalitete obalnog mora. 

1.2.6.3. Energetski sustav 

a) Elektroopskrba 

Najznačajniji elektroenergetski objekt na području Grada Bakra je trafostanica 400/220/110 

kV Meline. Zbog značaja koji ima u elektroenergetskom sustavu regije i države spojena je 

nadzemnim vodovima na niz drugih trafostanica i izvora, koji svojim koridorima opterećuju i 

prostor Grada Bakra. Iz trafostanice su danas izvedeni slijedeći vodovi: 

- DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/220/110 kV Divača, 

- DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/110 kV CHE Obrovac, 

- DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/110 kV Tumbri, 

- DV 2x220 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/ 35 kV Pehlin, 

- DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 220/110/ 35 kV Pehlin, 

- DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 220/110/ 35 kV HE Senj, 

- DV1 220 kV TS 400/220/110 kV Meline- TE Rijeka, 


- DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 220/110/ 35 kV Pehlin (sa priključkom na 

TS 110/35 kV Rijeka), 

- DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 110/35 kV Krasica, 

- DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline- buduća TS 110/20 kV Kraljevica (jedna 

“trojka” ovog dvostrukog voda danas je spojena na RS 110 kV Omišalj, a druga na TS 

110/35 kV Vinodol). 

Pored trafostanice 400/220/110 kV Meline, na području Grada nalazi se i trafostanica 110/35 

kV Krasica, iz koje se 35 kV vodovima napaja distributivna elektroenergetska mreža. 

Navedena elektroenergetska postrojenja sastavni su dio cjelokupnog prijenosnog 

elektroenergetskog sustava Hrvatske i kao takva evidentirana u prostornim planovima višeg 

reda. Distributivni elektroenergetski vodovi i građevine 35 i 10 (20) kV naponskog nivoa ne 

prikazuju se u grafičkom dijelu ovog Prostornog plana. 

Distributivni elektroenergetski objekti 35 kV naponskog nivoa 

Na području Grada izgrađene su dvije distributivne trafostanice 35/10 kV: 

- trafostanica 35/10 kV Krasica, kapaciteta 2x4 (2x8) MVA, 

- trafostanica 35/10(20) kV Mavrinci, kapaciteta 2x4 (2x8) MVA. 

Iz njih je na 10(20)kV naponskom nivou izvedeno napajanje za većinu potrošača na području 

Grada Bakra, a dijelom se napajaju i područja susjednih općina. Na području Grada za 

potrebe distribucije izgrađena je i 35-10(20) kV rasklopnica Plase. 


57


GRAD BAKAR 

Pored ovih trafostanica za potrebe napajanja kontaktne mreže na željezničkoj pruzi Rijeka - 

Zagreb i Sv. Kuzam - Bakar izgrađene su tri trafostanice 35/3 kV: 

- TS 35/3 kV EVP Vitoševo, kapaciteta 3x3,8 MVA, 

- TS 35/3 kV EVP Meja, kapaciteta 2x3,84 MVA, 

- TS 35/3 kV EVP Plase, kapaciteta 2x3,84 MVA, 

a za potrebe napajanja Jadranskog naftovoda trafostanica: 

- TS 35/6 kV Melnice, kapaciteta 2x8 MVA. 

Za potrebe napajanja koksare u Bakru bila je izgrađena trafostanica 35/6 kV Koksara, koja je 

danas izvan pogona. Trafostanica je bila u vlasništvu Koksare i u potpunosti se koristila samo 

za potrebe napajanja njenih postrojenja. Na 35 kV naponskom nivou trafostanica je bila 

povezana u distributivnu mrežu sa dva podzemna kabelska voda (na TS 110/35 kV Krasica i 

RS 35 kV Urinj), a sa jednim podzemnim 35 kV kabelom bila je povezana sa internom 35 kV 

mrežom INA-e Urinj. 

Područjem Grada Bakra prolaze slijedeći nadzemni 35 kV vodovi: 

- DV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - TS 35/10 kV Kraljevica, 

- DV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - RS 35-10 kV Plase, 

- DV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - TS 35/3 kV EVP Meja, 

- DV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - TS 35/10 kV Martinšćica, 

- DV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - TS 35/3 kV EVP Vitoševo, 

- DV 35 kV TS 35/3 kV EVP Meja - TS 35/3 kV EVP Plase, 

- DV 35 kV TS 35/3 kV EVP Plase - RS 35-10 kV Plase, 

- DV 35 kV RS 35-10 kV Plase - TS 35/6 kV Melnice, 

- DV 35 kV RS 35-10 kV Plase - TS 35/6 kV Drvenjača, 

- DV 35 kV EVP Vitoševo - TS 35/10(20) kV Mavrinci ( sa odcjepom za TS 35/6 kV EVP 

Podvežica), 

te 35 kV podzemni kabelski vodovi: 

- KV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - TS 400/220/110 kV Meline, 

- KV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - TS 35/6 kV INA - 300, 

- KV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - TS 35/6 kV INA - 350, 

- KV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - izlaz za DV 35 kV TS 35/3 kV EVP Meja, 

- KV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - TS 35/6 kV Koksara (kabel je van pogona zbog 

tehničke neispravnosti), 

- KV 35 kV TS 35/6 kV Koksara - RS 35 kV Urinj (kabel je van pogona u tehnički 

ispravnom stanju), 

- KV 35 kV TS 35/6 kV Koksara - INA, 

- KV 35 kV TS 35/10(20) kV Mavrinci - izlaz za DV 35 kV TS 35/10 kV Grobnik, 

- KV 35 kV TS 35/10(20) kV Mavrinci - izlaz za DV 35 kV TS 35/3 kV EVP Vitoševo, 

- KV 35 kV RS 35-10(20) kV Plase - izlaz za DV 35 kV TS 35/6 kV Melnice, 

- KV 35 kV TS 35/6 kV Melnice - izlaz za DV 35 kV TS 110/35 kV HE Vinodol. 


58


GRAD BAKAR 

Distributivni elektroenergetski objekti 10(20) kV naponskog nivoa 

Područje Grada Bakra napaja se, u normalnom pogonskom stanju, na 10 kV naponskom 

nivou iz dvije trafostanice TS 35/10 kV (Krasica i Mavrinci), koje se nalaze na prostoru 

Grada i dvije (Grobnik i Kraljevica), koje su smještene na području susjednih općina. 

Rezervno napajanje za dio potrošača može se osigurati iz TS 35/10 kV Martinšćica i Vrata, 

koje su također smještene na područjima susjednih općina. 

Iz TS 35/10 kV Krasica napajaju se naselja Bakar, Krasica, Praputnjak, Višnjevica, Meja-Gaj, 

dio Hreljina, dio Škrljeva, te potrošači Luka Bakar, vodovod Perilo, vodovod Dobra, vodovod 

Dobrica, Montkemija i elektroenergetski objekti uz poluautacestu Rijeka-Karlovac, dionica 

Oštrovica-Vrata. 

Iz TS 35/10(20) kV Mavrinci napajaju se naselja Kukuljanovo, Ponikve, Plosna, dio Škrljeva, 

dio Tijani i zone “R 27-Kukuljanovo” i “R 29-Kukuljanovo”. 

Iz TS 35/10 kV Grobnik napaja se naselje Gornje Jelenje. 

Iz TS 35/10 kV Kraljevica napajaju se dio naselja Hreljin, Ružić Selo, Melnice, Plase, Zlobin, 

Zlobinska Draga i Zlobinsko Brdo. 

Na 10 kV naponskom nivou distribucija električne energije se vrši iz 42 trafostanica 10/0,4 

kV u vlasništvu elektrodistribucije i 20 trafostanica u vlasništvu pojedinih potrošača. 

Trafostanice su izvedene kao 10/0,4 kV ili 10(20)/0,4 kV, različitog tipa izvedbe (zidane 

gradske, montažne betonske, seoske zidane i stupne). Vodovi su izvedeni dijelom kao 

nadzemni, a dijelom podzemnim kabelima. Postojeća 10 kV mreža u potpunosti zadovoljava 

potrebe postojećeg konzuma i dobrim dijelom ima osigurane rezervne kapacitete za potrebe 

povećane potrošnje sadašnjih i budućih potrošača. 

Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja elektroenergetske mreže 

Napajanje potrošača električnom energijom izvedeno je preko distributivne mreže navedene u 

prethodnoj točki. Postojeća distributivna mreža 35 i 10 kV naponskog nivoa osigurava 

kvalitetno napajanje i sadržava dovoljno rezervnog kapaciteta za potrebe povećane potrošnje 

postojećih potrošača i u većini slučaja za priključenje novih. Sigurnost u napajanju, za većinu 

trafostanica 10(20)/0,4 kV, osigurana je mogućnošću dvostranog napajanja. U dijelu gdje je 

10(20) kV mreža izvedena s nadzemnim vodovima sigurnost u napajanju je manja, iz razloga 

što je vjerojatnost kvarova nadzemnih vodova veća i što se godišnje redovno održavanje vrši 

u beznaponskom stanju. 

b) Cijevni promet 

Gradnja naftnog terminala, naftovoda i petrokemijskog kompleksa u Omišlju započela je 

sredinom 70-tih godina. Iz Omišlja je izgrađen Jadranski naftovod ukupne dužine 735 km 

koji povezuje rafinerije nafte u Sisku, Lendavi, Bosanskom Brodu i dalje, a spojen je i s 

međunarodnim naftovodom. Dio trase naftovoda prolazi i jugoistočnim dijelom Grada Bakra. 

Prilikom izvođenja građevinskih radova, odnosno postavljanja cijevovoda, uslijed prisustva 

teške mehanizacije i krčenja šume gdje je to bilo potrebno došlo je do većeg utjecaja na 

okoliš. Osim toga, cca 30 m koridora mora biti redovito održavano i čišćeno zbog sprečavanja 

mogućih incidentnih situacija. 


59


GRAD BAKAR 

Nedavno je pušten u promet i podmorski naftovod Omišalj-Urinj, dužine 7,2 km kapaciteta 6 

mil. tone/godišnje, za potrebe rafinerije u Urinju. 

U Industrijskoj zoni Kukuljanovo postoje 2 toplane koje koriste kao gorivo TNP - jedna u 

zoni R-27, projektirane snage 41 MW, a instalirane 15,5 MW. Svi veći potrošači u zoni 

spojeni su toplovodima. 

Ispareni TNP sistemom plinovoda distribuira se do istih potrošača. 

Druga toplana je u zoni R-29, i na nju su također spojeni svi veći potrošači. Izgrađeno je oko 

2 km toplovoda, a plinovod ne postoji. 

c) Opskrba plinom 

Studijom i idejnim projektom opskrbe plinom Županije primorsko - goranske utvrđena je 

struktura i vrijednost energetskih potreba u kućanstvima i industriji, kao i procjena promjene 

energetske potrošnje u sektoru kućanstava, industrije i usluga za cijelu županiju. 

Zastupljenost korištenja pojedinih energenata za grijanje, pripremu potrošne tople vode i 

kuhanje u kućanstvima na području Grada Bakra prikazana je na slici 1. 

KORIŠTENJE POJEDINOG ENERGENTA ZA GRIJANJE U KUĆANSTVIMA 

15,9% 

17,9% 

0,3% 

EL lož ulje 

UNP 

drvo 

el. energija 

65,9% 

KORIŠTENJE POJEDINOG ENERGENTA ZA KUHANJE U KUĆANSTVIMA 

35,7% 

UNP 

drvo 

el. energija 

52,4% 

11,9% 


60


GRAD BAKAR 

KORIŠTENJE POJEDINOG ENERGENTA ZA PRIPREMU PTV U KUĆANSTVIMA 

10,7% 0,3% 

8,2% 

EL lož ulje 

UNP 

drvo 

el. energija 

80,8% 

Slika 1. Zastupljenost pojedinih energenata za grijanje, pripremu potrošne tople vode i kuhanje – Grad Bakar 

Za grijanje u kućanstvima Grada Bakra najviše se koristi drvo (65,7,1%), a zatim EL lož ulje 

(17,8%) i električna energija (15,9%). Od ostalih energenata koristi se UNP (0,3%). 

Za pripremu potrošne tople vode u kućanstvima najviše se koristi električna energija 80,8%), 

a zatim EL lož ulje (10,7%). Od ostalih energentata koriste se drvo (8,2%) i UNP (0,3%). 

Za kuhanje u kućanstvima najviše je zastupljena električna energija (52,4%), zatim UNP 

(35,7%) i drvo (11,9%). 

Na području Grada Bakra nalaze se Industrijske zone R27 i R29 Kukuljanovo. Za potrebe 

opskrbe toplinskom energijom Industrijske zone R27 izgrađena je kotlovnica ukupnog 

kapaciteta 16,2 MW. Za potrebe opskrbe toplinskom energijom Industrijske zone R29 

izgrađena je kotlovnica ukupnog kapaciteta 6,1 MW. Kao gorivo se u obje kotlovnice koristi 

UNP. Unutar zone R27 postoji izgrađena plinska cijevna mreža, te se može koristiti UNP za 

tehnološke potrebe kod potrošača. Kapaciteti postojećih kotlovnica nisu u potpunosti 

iskorišteni. Procijenjeni raspoloživi toplinski kapacitet iz postojećih kotlovnica iznosi oko 10 

MW. 

1.2.7. Postupanje s otpadom 

Odvoz smeća riješen je putem KD “Čistoća” Rijeka na deponij Marinići (Općina Viškovo). 

Čišćenje javno-prometnih površina, odvoz krupnog otpada i rad dežurne službe riješen je 

također putem KD “Čistoća” Rijeka. 

Podaci o ukupnim količinama prikupljenog komunalnog otpada, prema podacima KD 

“Čistoća” su: 

2001.god. 

- miješani komunalni otpad: 2038,8 t 

- ostaci od čišćenja ulica: 6,56 t 

- Ostalo: 4,57 t 

UKUPNO: 

2049,93 t 


61


GRAD BAKAR 

2002. god. 

- miješani komunalni otpad: 2176,47 t 

- ostaci od čišćenja ulica: 6 t 

- ostalo: 6,91 t 

UKUPNO: 

2189,38 t 

Vezano na odvoz krupnog otpada iz domaćinstava u naseljima, on se rješava prema 

godišnjem programu odvoza. Kao nadopuna, organiziran je rad dežurne službe tri dana u 

mjesecu, kada se krupni otpad odvozi iz naselja, ili se čiste manji divlji deponiji. 

Unatoč nastojanjima lokalne samouprave da se krupni otpad redovito sakuplja i legalno 

deponira, na području Grada Bakra tijekom vremena su se formirale tri veća divlja odlagališta 

otpada i to Učivac (uz makadamsku cestu od Škrljeva do kamenoloma), okoliš TS Meline na 

Krasici i Grušina na Hreljinu, te manja divlja odlagališta na području uz državnu cestu D 501, 

kod nogometnog igrališta u Krasici, uz makadamski put od kamenoloma Učivac prema Vrani 

i uz put prema vodospremi Praputnjak, uz protupožarni put iznad kalvarije na Hreljinu te na 

području Gmajnice na Zlobinu. 

Čišćenje divljih deponija u Gradu Bakru ugovara se povremeno sa poduzećem “Metis” za 

odvoz metalnog otpada, te sa KD “Čistoća” za odvoz ostalog otpada. 

Podaci o tehnološkom otpadu (neopasnom i opasnom), prikupljeni od strane pojedinih 

subjekata na području Grada Bakra su slijedeći: 

Neopasni otpad 2002. godine 

- Ferotehna: 87,0 t 

- Z. Kokorić, Škrljevo: 1,0 t 

- Gipsmont Krasica: 1,0 t 

- Italcroa: 2,0 t 

- Bimont: 9,15 t 

- Jadranmetali: 494,27 t 

- Končar ERS: 85,62 t 

______________________________________ 

Ukupno: 

680,04 t 

Opasni otpad: 2002. god. 

- Bimont (motorna ulja): 0,64 t 

- Končar ERS: 10,66 t 

- IND EKO - Bimont: (neklorirana motorna ulja za motore): 0,45 t 

- Koksar: (otpad od čišćenja separatora): 30,0 t 

- INA rafinerija nafte Rijeka: 527,2 t 

_________________________________________________________________________ 

Ukupno: 

568,95 t 


62


GRAD BAKAR 

1.2.8. Zaštita prostora 

1.2.8.1. Prirodna baština 

Danas je temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićen krajnji, sjeverni dio područja Grada 

Bakra i to kao dio nacionalnog parka Risnjak. 

Nacionalni park Risnjak proglašen je 1953. godine na prostoru površine 3.200 ha. 

Proširenjem na izvorišni dio rijeke Kupe, područje Snježnika, te područje potoka Krašićevica 

utvrđena je nova granica nacionalnog parka Risnjak (1997. godine), ukupne površine 64 km 2 

(6400 ha), od čega je na području Grada Bakra 180 ha. Temeljni prirodni fenomeni područja 

nacionalnog parka Risnjak su sačuvana vegetacija (sa više od tridesetak specifičnih biljnih 

zajednica), te rasčlanjenost reljefa i bogatstvo geomorfoloških oblika karakterističnih za krško 

područje (škrape, ponori, jame, ponikve, uvale i krška polja). 

Za cjelokupni, prošireni obuhvat nacionalnog parka izrađen je elaborat “Prostorni plan 

nacionalnog parka Risnjak” (NN 23/01) čiji je cilj izrade bio očuvanje prirodnih karakteristika 

i ravnoteže šumskih ekosustava u skladu s relevantnim zakonima i propisima i suvremenim 

načelima zaštite. 

1.2.8.2. Kulturno-povijesna baština 

Pregled postojeće registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine na području Grada 

Bakra je 29 : 

Zaštićeni spomenici kulture 

• Gradska naselja: 

- Bakar, rješenje o registraciji spomenika kulture, br. 137/1-1968. 

Srednjovjekovnu jezgru čini akropola građena kroz XVI, XVII. i XVIII. st. kao utvrđeno 

naselje opasano zidinama. Vrh opasanog prostora u obliku trokuta obilježen je Kaštelom. Od 

njega vodi krivudava linija hridinastih ivičnjaka do točke Turan na jugozapadu, a druga prema 

jugoistoku do Fortice. Spojnica tih dviju točaka stvara istokračni trokut, koji zatvara bakarski 

Gornji grad. Usred te spojnice nalaze se glavna gradska vrata. 

Takvo stanje utvrđenja nazire se danas u ostacima zidina i utvrđenja. Naime, proširenjem 

gradskog tkiva u toku XVIII i XIX st. prsten gradskih zidina je porušen ili inkorporiran u 

objekte koji se grade na njemu, tako da je teško prepoznatljiv. "Prilaz gradu sa sjeveroistoka 

štite vrata s lančanim mostom. Podno Kaštela prema moru prostirale su se kućice građana s 

crkvom Sv.Andrije. Ravnom ulicom preko trga Plačica dolazilo se do jedinih gradskih vrata 

koja su probijena kroz zidine na jugu uz kapelicu Sv. Jurja. Vrata su se noću zatvarala. S 

jedne i druge strane vrata bočne su kule (danas su to kuće Mavrić i kuća Baretić - biskupija) 

što ih štite pred trgom zvanim Star koji je već izvan gradskih zidina. Ispod tog trga, na padini 

prema moru, nema kuća, tek tu i tamo koja. Tu su po obronku putovi što vode k moru koji će 

se kasnije pretvoriti u ulice Stara cesta, Breg i Kogule i uz ulicu Lokaj." 30 

29 Izvadak iz separata Prostornog plana Županije: “Kulturno-povijesno naslijeđe Primorsko-goranske županije”. 

30 Grad Bakar kroz vjekove, Ivo Marochino, 1982.god. 


63


GRAD BAKAR 

Morfologija srednjovjekovne jezgre čita se u početnoj pravilnoj matrici grada u geometrijski 

pravilnim pješačkim potezima sjever-jug. Glavna os pješačkog toka ide u smjeru sjever-jug i 

to od sjevernih do južnih gradskih vrata. Taj smjer prate i ostale četiri ulice među stepenasto 

izgrađenim skupovima kuća, danas povezane južnom ulicom Gornja Zagrada (smjer istokzapad). 

Niz značajnih javnih zgrada spomeničke vrijednosti obilježava prostor gornje aglomeracije tj. 

“grada”. To su: hospicij iz 1526.g., plovanija (župna kuća) iz 1514.g., “biskupija” (kaptolska 

kuća) sa starim biskupskim grbom iz 1494.g. na pročelju, te župna crkva Svetog Andreja iz 

1830.g. (podignuta na mjestu srednjovjekovne crkve); barokne palače imućnih patricijskih 

obitelji tzv. “rimska kuća” iz XVIII. stoljeća, obitelji de Agnesi sa ložom u 1. i 2. katu. 

• Seoske cjeline: 

- Praputnjak, rješenje o registraciji spomenika kulture, br. BG-94/1-75. 

Povijesni izvori upućuju da je u 15. i 16. stoljeću na obradivom području kraške ponikve, uz 

Dolac, postojalo više samostalnih zaseoka. Izgradnjom Karolinske ceste (od 1725. do 1732. 

godine) uz koju su se tijekom 18. i 19. stoljeća izgrađivale okućnice, formiralo se jedinstveno 

naselje (tzv. uličnog tipa) Praputnjak. 

Krajem 18.stoljeća Praputnjak je samostalna župa, a počinje se graditi i župna crkva Sv.Josipa 

(na mjestu starije crkvice posvećene istom svecu). 

Praputnjak u cjelini predstavlja vrlo značajan prostor nekadašnje Vinodolske knežije i 

Bakarske gospoštije, zbog sveukupne organizacije prostora (matrica naselja) te pojedinih 

primjera tradicijske arhitekture. 

• Etno zone i etno spomenici: 

- Prezidi u Bakru, rješenje o registraciji spomenika kulture, br. 07-100/1-1972. 

Oblikovanje tog prostora, tj. pretvaranje šumskog područja u poljoprivredno na području 

između Bakra i Bakarca započelo je u 18. stoljeću, te se nastavilo i održavalo do 30-tih godina 

20. stoljeća. 

Krčenjem šume, prenošenjem zemlje i podzidavanjem tla kamenom u suho (prezid) te 

sadnjom vinove loze stečen je karakterističan terasasti oblik padine. 

Nekada bujni vinogradi, danas su samo sjećanje na skladan odnos čovjeka i prirode. Zapadnu 

stranu područja gromača danas osvaja samoniklo šumsko raslinje, dok je na istočnom dijelu 

padina sve prisutnije zasipanje erodivnim materijalom. 

Težnja za revitalizacijom krajolika Bakarskog zaljeva s naglaskom na tradicionalnim 

zasadima vinove loze ostvariva je vjerojatno samo putem uređenja manjeg dijela tog prostora 

- poligona - koji bi na zoran način svjedočio o kulturno-povijesnim vrijednostima područja, 

što se danas i radi na jednom dijelu područja. 

Gospodarska funkcija vjerojatno se više ne može vratiti obzirom na posve različite sociodemografske 

prilike i današnju tehnologiju poljoprivredne proizvodnje. 


64


GRAD BAKAR 

- Zaseoci i napuštena sela u Praputnjaku, rješenje o registraciji spomenika kulture, 

br. BG-612/1-75. 

Etnografska zona Praputnjak obuhvaća prostor ruralne cjeline Praputnjak i dijela zvanog 

Dolčina. Tu se nalaze lokacije napuštenih zaseoka Tadejsko i Bujansko s etnografskim i 

mogućim arheološkim nalazima. 

Prvi povijesni izvori koji svjedoče o poljoprivrednoj i vinogradarskoj zoni Praputnjak sežu u 

15. stoljeće, a brojni ostaci svjedoče o tipičnom, organiziranom seoskom životu primorskog 

krasa. 

• Pojedinačni objekti: 

- Kompleks Kaštela, rješenje o registraciji spomenika kulture, br. 05-650/2-71. 

Kaštel u Bakru je jedan od kasnijih frankopanskih kaštela, a po svojem karakteru nalazi se na 

prijelazu između utvrđenih strogo obrambenih kaštela i dvorova s većim prostorima i 

površinama korištenim za stambene potrebe. Danas je teško utvrditi što je pripadalo 

prvobitnoj građevini. Sačuvano je nekoliko gotičkih detalja kao kapiteli u maloj kapelici i 

konzole u obliku lavljih glava koje podržavaju nadvratnik jednih vratiju u dvorištu. 

Vjerojatno i dvije veće kule pripadaju toj ranijoj fazi s obrambenim okolnim zidom. Prilikom 

pregradnje koja je uslijedila u prvoj polovici XVI. stoljeća vjerojatno su sagrađena stambena 

krila prostorije. Međutim pregradnja u XVIII. st. upravo je izravnanjem visina krovova svih 

dijelova kaštela okrnjila njegov obrambeni karakter i fizionomiju. 

Međutim, usprkos svih dodataka, Kaštel djeluje kao jedna skladna zatvorena cjelina, te mu 

nepravilnost osnove, nepravilnost u obradi detalja i pojedinih elemenata daje specifični značaj 

i karakteristiku. 

• Memorijalne građevine: 

- Talijanski koncentracioni logor, rješenje o registraciji spomenika kulture, 

br. 09-388/1-1971. 

Koncentracioni logor, koji je imao karakter prihvatnog logora, izgrađen je nakon 1941. godine 

na prostoru bivše koksare, a danas više ne postoje njegovi ostaci. 

Osim registriranih spomenika kulture, na području Grada Bakra nalazimo i slijedeće 

evidentirane spomenike kulture: 

Arheološke i hidroarheološke zone i lokaliteti 

Red.br. Mjesto-Naselje Funk.oblik povj.građ. Vrijeme-vrsta Oblik zaštite 

1.Bakar 

_________________________________________________________________________________________________________________ 

prapov.gradina 

antika 

kasna antika 

srednjovj.gradina srednji vijek eviden. 

arh.zona 

_________________________________________________________________________________________________________________ 

2. Plosna 

___________________________________________________________________________ 


65


GRAD BAKAR 

2.1. Gradina prapovj.gradina arh.zona eviden. 

3. Ponikve 

___________________________________________________________________________ 

3.1. Mali Lug prapovj.gradina arh.zona eviden. 

___________________________________________________________________________ 

4. Praputnjak 

___________________________________________________________________________ 

4.1. Crni Vrh prapovj.gradina arh.zona eviden. 

___________________________________________________________________________ 

5.Hreljin 

___________________________________________________________________________ 

5.1. Hreljin (stari) prapovj.gradina, XIII-XVIII st. 

srednjovj. utvrda 

napušt. naselje arh.zona eviden. 

___________________________________________________________________________ 

5.2. Sv.Juraj XIII-XVII st. 

arh.zona 

eviden. 

5.3. Križ prapovj.gradina arh.zona eviden. 

___________________________________________________________________________ 

Seoska naselja (ruralne cjeline) 

___________________________________________________________________________ 

1.Krasica 

___________________________________________________________________________ 

1.1. Jelovka seos.cjelina eviden. 

___________________________________________________________________________ 

1.2. Višnjevica seos.cjelina eviden. 

___________________________________________________________________________ 

2. Škrljevo seos.cjelina eviden. 

Etno zone i etno spomenici 

Red.br. Mjesto-Naselje Funk.oblik povj.građ. Vrijeme-vrsta Oblik zaštite 

___________________________________________________________________________ 

1. Meja Gaj etno zona eviden. 

2. Plosna etno zona eviden. 

3. Ponikve etno zona eviden. 

Pojedinačne građevine, kompleksi i dr. 

___________________________________________________________________________ 

1.Bakar 

Hospicij XVI-XVII st. eviden. 

civilna građ. 

Plovanija 

Kaptolska kuća 

XVI st. 


XV st. 


eviden. 

eviden. 


66


GRAD BAKAR 

Kuća de Agnezi 

XIII st. 

(rimska kuća) civilna građ. eviden. 

Palača Batagliarini XVIII st. eviden. 

Palača Pettazi 

XVIII st. 


eviden. 

Župna crkva VI-XIX st. eviden. 

Sv.Andrija 

sakralna građ. 

Crkva Sv.Križa XV-XVII st. eviden. 


Kuća Marochino XVII-XX st. eviden. 


Crkva Sv.Margareta XII st. eviden. 


na starom groblju Crkva Majke Božje od XVI st. 

Porta sakralna građ. eviden. 

___________________________________________________________________________ 

Kulturni krajolik 

___________________________________________________________________________ 

1. Plosna značajan krajolik eviden. 

2. Ponikve značajan krajolik eviden. 

________________________________________________________________________________________________________________ 

1.2.8.3. Kakvoća zraka 31 

Praćenje kakvoće zraka na području Bakarskog zaljeva provodi svakodnevno od sredine 

sedamdesetih godina prošlog stoljeća Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske 

županije. 

Veći izvori onečišćenja zraka u okruženju Grada Bakra su TE Rijeka i Rafinerija nafte na 

Urinju, te je radi potrebe stalne kontrole - monitoringa kakvoće zraka postavljena mjerna 

stanica na Krasici (uz onu na Hreljinu). 

Uz navedene izvore onečišćenja zraka povremeno onečišćenje uzrokuje i pretovar rasutih 

tereta u luci Podbok, zbog korištenja otvorenog sistema pretovara. Onečišćenje zraka 

pojačava se i uslijed utjecaja vjetra. 

Onečišćenje zraka uzrokuju i radovi na sanaciji kamenoloma Škrljevo, koji nastaju uslijed 

bušenja, miniranja i drobljenja kamena. Nakon pritužbi mještana inspekcija zaštite okoliša 

izdala je rješenje kojim se propisuje obaveza mjerenja emisija na ispustima onečišćujućih 

tvari u zrak. 

Na području Grada Bakra mjerne postaje nalaze se na području Krasice i Hreljina. 

31 Korišteni podaci iz elaborata “Idejno rješenje sustava monitoringa zraka Primorsko-goranske županije”, 

Županijski zavod za prostorno planiranje i zaštitu okoliša u Rijeci, 2000.god. 


67


GRAD BAKAR 

Lokacija mjerne stanice na Krasici izabrana je po kriteriju dominantnih strujanja zraka na 

široj lokaciji rafinerije na Urinju. Program praćenja obuhvaća zakonom propisane parametre 

za industrijske pogone i ostale parametre od opće društvenog interesa. Kontinuirano se mjeri 

koncentracija SO 2 , NO 2 , O 3 , C 6 H 6 , H 2 S, CO, lebdeće čestice, te podaci o smjeru i brzini 

vjetra. 

Mjerenja su pokazala da su povremeno zabilježena i registrirana prekoračenja preporučenih 

vrijednosti, koja su međutim trajala ograničeni vremenski period (kratkotrajna prekoračenja), 

što se povezuje sa poremećajem u radu procesnih peći, što uz nepovoljno meteorološko stanje 

dovodi do izraženijeg pogoršanja kakvoće zraka. 

Prema podacima Prostornog plana Županije (Knjiga 1, točka 1.7.1.) na mjernoj postaji 

Krasica utvrđena je III kategorija kakvoće zraka - koncentracije su veće ili jednake graničnim 

vrijednostima. Na području sjeverozapadnog dijela Bakarskog zaljeva utvrđena je II 

kategorija kakvoće zraka, što znači da su koncentracije veće od preporučenih vrijednosti. 

Preporučene vrijednosti su istovjetne preporukama Svjetske zdravstvene organizacije koje se 

baziraju na tzv. zdravstvenim razinama i predstavljaju razine pojedinih onečišćujućih tvari 

koje ne izazivaju posljedice na zdravlje ljudi i vegetaciju niti pri trajnoj izloženosti. 

Granične vrijednosti kakvoće zraka su one pri kojima se ne mogu javiti akutni učinci, ali pri 

dugotrajnoj izloženosti postoji rizik utjecaja na zdravlje osjetljivih osoba. 

Na mjernoj postaji u Hreljinu prate se koncentracije SO 2 i dima. 

1.2.8.4. Kakvoća mora 

Stanje sanitarne kvalitete priobalnog mora 32 

Namjena i kvaliteta obalnog mora u Republici Hrvatskoj regulirani su dvjema uredbama: 

Uredbom o klasifikaciji voda (NN 15/81), te Uredbom o standardima kakvoće mora na 

morskim plažama (NN 15/81). 

Prema navedenoj Uredbi o standardima kakvoće mora na morskim plažama, na području 

Grada Bakra obalno more svrstano je u II kategoriju. 

U obalnom moru raspoređenom u pojedinu kategoriju treba se postići i održavati kvaliteta 

odgovarajuće vrste mora koja je utvrđena Uredbom o klasifikaciji voda. Obalno more treba 

ispunjavati i uvjete propisane Odlukom o maksimalno dopuštenim koncentracijama opasnih 

tvari. 

Sustavno praćenje kvalitete obalnog mora na području Primorsko-goranske županije vrši se u 

svrhu praćenja sanitarne kakvoće mora namijenjenog kupanju i rekreaciji a u skladu s 

Pravilnikom o kontroli kvalitete morske vode za kupanje i rekreaciju. Osnovni kriterij za 

ocjenu kakvoće je bakteriološka analiza morske vode koja upućuju na utjecaj otpadnih voda 

naselja. 

Ispitivanje kvalitete mora na lokaciji u Bakru ispred Pomoske škole i parka “Banj” pokazalo 

je da je cijelo ispitano područje (kolovoz 2001.god.) pod jakim utjecajem fekalnih otpadnih 

voda. 

32 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Separat Stanje i namjena mora, Zavod za razvoj, prostorno 

planiranje i zaštitu čovjekova okoliša. 


68


GRAD BAKAR 

1.3. PROSTORNO-RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE 

Obzirom na osobitosti prostora, područje Grada Bakra može se razlučiti na 4 prostorne cjeline 

prikazane na shematogramu br. 2 (u nastavku) i to: 

A) AKVATORIJ I KONTAKTNO OBALNO PODRUČJE 

B) KONTINENTALNO PODRUČJE: 

− unutrašnja flišna udolina, 

− raščlanjena zona vapnenačko-dolomitnog pobrđa, 

− prisojne padine planinskog okvira. 

A) Akvatorij i kontaktno obalno područje protežu se uz Bakarski zaljev od rta Babno 

(granica s općinom Kostrena), do rta Dobra (granica s Gradom Kraljevicom). Razgraničenje 

obalnog i kontinentalnog područja izvršeno je temeljem fizionomskih karakteristika prostora i 

to najvišom slojnicom na terenu iznad Bakarskog zaljeva. U ovoj zoni nalazi se samo naselje 

Bakar, a tu su smješteni najveći privredni kapaciteti (s izuzetkom industrijske zone 

Kukuljanovo), čiji značaj uvelike prelazi lokalne okvire. Temeljito narušena fizionomija 

krajolika jedna je od najizraženijih negativnih posljedica izgradnje tih velikih gospodarskih 

objekata. Na prostoru Bakarskog zaljeva antropogeni utjecaj na krajobrazni identitet prostora 

je najveći. 

Nasuprot tome, kao izrazitu vrijednost ljudske aktivnosti u pejzažu možemo spomenuti 

registrirani spomenik kulture - etnografsku zonu Bakarskih prezida na potezu između Bakra i 

Bakarca. Nekada bujni vinogradi, danas su samo sjećanje na skladan odnos čovjeka i prirode. 

Zapadnu stranu područja gromača danas osvaja samoniklo šumsko raslinje, dok je na 

istočnom dijelu padina sve prisutnije zasipanje gromača erodivnim materijalom. 

Grad Bakar zaštićena je urbanistička cjelina koja je, sa gledišta zaštite spomenika kulture, 

uslijed izgradnje industrijskih postrojenja potpuno devastirana. 

Prema privredno-strukturnim obilježjima Bakarski zaljev danas je tipično industrijsko 

područje koje, međutim, prestankom rada koksare Sisačke željezare 1994. godine, dobiva 

mogućnost za kvalitetnu transformaciju s bitno drugačijom fizionomijom i kvalitetnom 

zaštitom prostora i okoliša. 

Predodređenost obalnog prostora za pojedine djelatnosti uslijed izrazitih prirodnih pogodnosti 

(dubina mora, zaštićenost zaljeva) i postojeće infrastrukturne opremljenosti, imati će najveću 

ulogu prilikom određivanja smjernica budućeg korištenja tog prostora. 

B) Kontinentalno područje dijeli se na 3 cjeline: 

Unutarnja flišna udolina se na jugoistoku preko Križišća nastavlja na vinodolsku unutarnju 

flišnu zonu, dok se na sjeverozapadu taj geološki i morfološki jedinstven prostor pruža do 

izvorišta Rječine. Ovdje je u gotovo neprekinutom nizu smještena većina naselja 

(Kukuljanovo, Škrljevo, Krasica, Praputnjak, Hreljin) pa samim time i većina stanovništva 

Grada Bakra (70%). To područje predstavlja prijelazni dio između gospodarski "živog", ali 

dobrim dijelom i degradiranog priobalnog područja i planinskog dijela područja Grada. 

Naseljavanje tog prostora možemo pratiti još od vremena Rimskog carstva, preko Srednjeg 

vijeka sve do danas. 


69


GRAD BAKAR 


70


GRAD BAKAR 

Neka od tih naselja i danas su velikim dijelom očuvala svoj identitet, te u naselja sa izrazitim 

ambijentalno-ruralnim karakteristikama svrstavamo Škrljevo, Krasicu, Praputnjak i Hreljin. 

Ruralna cjelina i etnografska zona naselja Praputnjak proglašeni su i spomenikom kulture. 

Područje Starog grada Hreljina povjesničari su uvrstili u sedam utvrda stare rimske Liburnije, 

pa se grad smatra jednim od najstarijih naselja na ovom prostoru. Danas je stari grad skoro u 

potpunosti srušen, a ostao je jedino dio zvonika crkve Sv. Jurja i zidine stambenih građevina. 

Cijelo područje intenzivno je naseljavano u dugom vremenskom periodu, a uz stoljetna 

tradicionalna zanimanja (stočarstvo, sječa drveća) oblikovan je krajolik tipičan za primorsko 

podneblje, sa jasnim obilježjem prirodnog predznaka, ali ne i izvornog oblika. 

Prostorno najveći i gospodarski najznačajniji sadržaj tog područja jest Industrijska zona koja 

se proteže na relaciji Škrljevo-Kukuljanovo-Cernik. 

Raščlanjena zona vapnenačko-dolomitnog pobrđa zona je u kojoj se ističu tri uzdužna 

niza. U ovom području smještena su naselja Plosna i Ponikve sa ukupno 91 stanovnikom, te 

naselje Zlobin, u kojem živi 292 stanovnika (podaci iz 2001. godine). Uvjeti života u tim 

naseljima dosta su teški zbog loših prometnih veza i nedovoljne komunalne opremljenosti 

naselja. 

Prisojne padine planinskog okvira najviša su i rubna reljefna prirodna zona koja obuhvaća 

raznovrsan prostor visokog vapnenačkog i dolomitnog pobrđa. U ovoj zoni ne nalazi se niti 

jedno samostalno naselje nego su to većinom nenaseljena područja koja ulaze u granice 

pojedinih naselja Grada Bakra. 

To područje proteže se do vrha Nacionalnog parka Risnjak i karakteriziraju ga velike šumske 

površine bukve, hrasta i crnogorice, koje se izmjenjuju s planinskim pašnjacima. Bakar je 

jedno od najšumovitijih područja Primorsko-goranske županije, a interesantan je podatak da 

na jednog stanovnika Županije dolazi 0,73 ha šume (prosjek za Hrvatsku je 0,5 ha). 

1.4. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG 

UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH 

PLANOVA 

• STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE - 

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb, 1997.god. 

“Strategija određuje dugoročne ciljeve prostornog razvoja i planiranja u skladu s ukupnim 

gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, te sadrži osnove za usklađivanje i 

usmjeravanje prostornog razvoja, organizaciju prostora Države, razvojne prioritetne 

djelatnosti te planske cjeline zajedničkih prostornih i razvojnih obilježja za koje će se 

donositi prostorni planovi područja posebnih obilježja” 33 

Kao primjer složenog prometno-gospodarskog i infrastrukturnog kompleksa s elementima 

funkcije koridora naveden je i sustav luke Rijeka. Planiranje tih sustava treba temeljiti na 

gospodarskoj valorizaciji i programima s prostornom i ekološkom komponentom koja mora 

osigurati prihvatljivost lokacija i utjecaja na prostor i okoliš. 

33 Zakon o prostornom uređenju, čl. 14 


71


GRAD BAKAR 

Luka Rijeka je luka s najvećim prometom u Hrvatskoj. Kod ocjene značaja pojedine luke u 

pretovaru tereta osnovni je kriterij efikasnost u pružanju lučkih usluga (cijene usluga, brzina i 

kvaliteta usluge, prometna povezanost s unutrašnjošću i drugim zemljama). Upravo je zaleđe 

to koje determinira stupanj razvijenosti neke luke. 

Strategija također navodi kao problem slabu kopnenu povezanost hrvatskih luka s 

unutrašnjošću i sa susjednim zemljama. 

Stoga je bitno ubrzati izgradnju autocesta, poluautocesta i brzih cesta na osnovnim 

magistralnim prometnim pravcima, od kojih se navodi pravac Zagreb-Rijeka i Jadranska 

obalna cesta Rijeka - Senj - Zadar - Šibenik - Split - Dubrovnik. 

U željezničkom prometu, uz podizanje opće tehničko-tehnološke razine, potrebno je pristupiti 

izgradnji novih pruga u skladu s potrebama gospodarstva i međunarodnog transportnog 

tržišta. Tako je navedeno da jadranska orijentacija Hrvatske podrazumijeva da se i u 

željezničkom prometu osiguraju podobni prometni koridori koji iz Europe vode prema 

hrvatskim lukama (Podunavlje - sjeverno Hrvatsko jadransko primorje, te koridor od Pule do 

Ploča). 

Vezano na pomorski promet, daljnji razvoj luka i pomorskih veza mora se temeljiti na 

potrebama države, odnosno pojedinih područja. Prva, glavna i vodeća hrvatska luka na obali i 

dalje treba biti razvedeni lučki sustav Rijeka (Rijeka, Urinj, Bakar, Omišalj, Bršica) s bitnim 

međunarodnim značajem. Ciljevi i pravci razvitka pomorskog prometa su: 

− revalorizirati prometnu vrijednost Jadrana i vrednovati izuzetne geoprometne prednosti 

jadranskog prometnog pravca, 

− reorganizirati i tehnološki unaprijediti hrvatske luke, bolje ih prometno povezati, 

− poboljšati praćenje tehničkih i tehnoloških promjena u pomorskom prometu (primjena 

kontejnera, jediničnih tovara itd.). 

• PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE 

- Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb, 1999.g. 

“Programom prostornog uređenja Države utvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenje 

Strategije prostornog uređenja Države. Program sadrži osnovne ciljeve razvoja u prostoru, 

kriterije i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, prijedlog prioriteta za 

ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, te na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i 

kulturnih polazišta određuje osnovu za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, 

zaštitu i unapređenje okoliša, sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne 

infrastrukture 34 ”. 

Obalno područje hrvatskog Jadrana jedna je od većih prostorno – razvojnih cjelina Republike 

Hrvatske, koje se sastoji od užeg obalnog pojasa, akvatorija, zaobalja i otoka. 

Uređenje prostora obalnog područja treba temeljiti na slijedećim osnovnim smjernicama: 

− izgradnju i uređenje prostora planirati i provoditi tako da se očuvaju prirodne, kulturne i 

tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te provode mjere za sanaciju i 

revitalizaciju ugroženih i vrijednih područja prirodne i graditeljske baštine, 

34 Zakon o prostornom uređenju, čl.15 


72


GRAD BAKAR 

− ako je nužno povećati tj. proširiti građevinska područja gradova i naselja smještenih u 

obalnom području, uz morsku obalu ili ušća vodotoka, to treba činiti u pravilu na 

prostorima udaljenijim od obala, iznimno uz obalu i to tako da se izbjegne stvaranje 

neprekinute dužobalne zone građenja, 

− treba osigurati dostupnost obali i javni interes za korištenje tog prostora, kao i mogućnost 

prioritetnog korištenja za rekreaciju i pomorske djelatnosti, te osobito uvesti odgovarajuće 

režime očuvanja i korištenja prirodnih plaža, 

− određenje jedinstvene cjeline uređenja i zaštite obalnog pojasa te granice pomorskog 

dobra na kopnu mora se temeljiti na funkcionalnim kriterijima i prirodnim uvjetima na 

način da se osigura cjelovitost planskog obuhvata i režima korištenja prostora morfoloških 

jedinica. 

Pomorsku orijentaciju zemlje treba posebno unapređivati, s osloncem na pomorski promet i 

brodarstvo, te lučko gospodarstvo, uključujući prateće gospodarske djelatnosti i slobodne 

zone. 

Prioritet u izradi dokumenata je i opći razvojni plan za sustav luke Rijeka. 

U željezničkom prometu prioritet je (do 2005. godine) istraživanje prostornih uvjeta izgradnje 

novih teretnih željezničkih terminala (Krasica), te modernizacija odsječka trase Škrljevo- 

Rijeka. 

More, kao najznačajniji prirodni resurs traži sustavnu brigu o planiranju korištenja i 

gospodarenja, a zaštita mora ima strateško značenje. Gospodarenje područjem mora temelji se 

na dokumentima prostornog uređenja. Kroz planove korištenja i namjene mora trebaju se 

uskladiti brojne djelatnosti koje se odvijaju na moru, u podmorju i na obalnoj liniji. 

• PROSTORNI PLAN PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE (SN 14/00) 

- Županijski zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Rijeka, 2000. g. 

Prostorni plan Primorsko-goranske županije temeljni je i obvezatni dokument koji treba 

odrediti osnovne segmente strategije razvoja općina i gradova, a izrađuje se sa ciljem da se 

putem njegove planske projekcije i ustanovljenih odredbi za provedbu omogući: 

− racionalno korištenje prirodnih resursa, 

− zaštita prostora, 

− usmjeravanje gospodarskog razvoja (industrija, promet, turizam, poljoprivreda, usluge 

itd.), 

− usmjeravanje društvenog razvoja: rast i struktura populacije te razvoj društvenih 

djelatnosti (sustav naselja) itd. 

− 

Grad Bakar jedan je od 14 gradova i 21 općine u sastavu Primorsko-goranske županije, koja 

obuhvaća ukupno 582 naselja. 

Prostornim planom Primorsko-goranske županije navedeni su slijedeći ciljevi razvoja u 

prostoru: 35 

1. Podizanje opće razine razvijenosti Županije i povećanje standarda ljudi, zaposlenosti i 

kvalitete življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od 

16.000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39%. 

35 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Knjiga 2, Odredbe za provođenje 


73


GRAD BAKAR 

2. Poticanje progresivnog demografskog razvitka, naročito sprečavajući depopulaciju i 

izumiranje emigracijskih i niskonatalitetnih područja. Prosječna stopa rasta stanovništva 

do 2015. godine treba iznositi 0,5% prosječno godišnje. 

3. Uspostavljanje gospodarske i demografske ravnoteže rasta i razvitka u Županiji. 

4. Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite važnosti za 

nacionalni razvitak gospodarstva Republike Hrvatske. 

5. Izgrađivanje i ustrojavanje sustava upravljanja prostorom i prirodnim resursima. 

6. Razvitak i uređenje prostora postaviti na načelima održivog razvitka. 

7. Zaštitu okoliša temeljiti na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnog pristupa 

zaštite i razvitka, te sprečavanje onečišćenja okoliša. 

8. Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara uskladiti s razvitkom 

i očuvanjem kakvoće susjednih područja. 

Temeljna načela organizacije prostora Županije su slijedeća: 

1. Policentrizam: Razmještaj ljudi i dobara u prostoru treba biti temeljen na policentričnom 

načelu, a to znači organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na 

određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta 

u prostoru počivat će na suradnji i konkurenciji. Policentrizam pretpostavlja inicijativu 

pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne 

strukture. 

2. Prostor kao resurs: Razvojno je načelo ove organizacije prostora da se prostor 

racionalno koristi i zaštiti u svim elementima korištenja. Županijski prostor očituje se u 

velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s iznimnim geoprometnim položajem. 

Prostor se očito pojavljuje kao najvredniji resurs te sredine, s prostranstvima, pitkom 

vodom, prirodnim ljepotama, s poljima, s morem, podmorjem, obalama i pripadajućem 

živom svijetu. Ako se toj činjenici doda kvaliteta i zemljopisni položaj, onda se značenje 

prostora kao činitelja razvitka uvećava. 

3. Otvorenost prostora: Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama je 

otvoreni prostor za međunarodnu i interregionalnu suradnju. Stoga regionalni prostor 

Županije mora sadržavati organizacijski prostorni elementarij koji se odnosi prema 

regionalnim prostorima i prema bližem i daljnjem okruženju. Otvorenost tog regionalnog 

sustava je činitelj reprodukcije tog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu 

otvorenosti mora se očitovati u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih, 

intelektualnih, prometnih i drugih funkcija. 

4. Integracija prostora: Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora 

Županije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće 

gospodarska orijentacija (promet, trgovina), a temeljena je na otvorenosti prostora (3. 

načelo). Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u njegovoj integraciji s 

obodnim prostorima što treba ostvariti preko važnih regionalnih, europskih i svjetskih 

prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku. 

5. Održivi razvitak: Održivi razvitak je sintagma suvremenog razvitka i načelo organizacije 

prostora. Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji 

razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih 

resursa, respekt prema još nerođenima. 

U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela a posebno onih iz područja 

urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti 


74


GRAD BAKAR 

namjene u prostoru, opterećivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora 

a posebno ljudskih naselja, i konačno načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog 

bogatstva. 

Područje Grada Bakra funkcionalno pripada jednim dijelom mikroregiji “Priobalje”, 

prostornoj cjelini P1b Rijeka-prsten, a drugim, sjevernim dijelom mikroregiji “Gorski 

kotar”, prostornoj cjelini G1 Delnice. 

Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje priobalja su: 

- treba ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, preusmjeravajući migracijske tokove prema 

bližem zaleđu (implicitne migracijske mjere) čime bi se polučio dvostruki pozitivni 

učinak, 

- obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje, 

- razviti lučki sustav i osigurati prostorne uvjete za razvitak, 

- razviti prometni sustav integrirajući sve segmente na međunarodnim (inter-regionalnim) 

koridorima, kao konkurentne susjednim državama, 

- dograđivati ostvareno djelomično spajanje vodoopskrbnog sustava Rijeke i Opatije, te 

Krka, 

- dugoročno, onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju i pojačati 

infrastrukturu koja će omogućiti iznalaženje pravovremenih i djelotvornih zaštitnih mjera, 

- izgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji 

izravni način zaštite mora, pa je rješavanje problema prikupljanja otpadnih voda i njihovo 

pročišćavanje primaran zadatak. 

S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru 

u odnosu na planirane potrebe, određene su sljedeće mjere razvoja (izdvajamo za područje 

Grada): 

- izgraditi i dograditi prometnice visokog prometnog standarda autoceste Zagreb-Rijeka i 

državna granica Slovenija – Rijeka – Senj – Otočac – Split – Dubrovnik, te željezničke 

pruge velikih učinkovitost na pravcu Trst – Kopar – Rijeka i Rijeka – Drežnik – 

Zagreb/Split, 

- apsolutni prioritet ima izgradnja odnosno dovršenje, do prometno funkcionalne 

cjelovitosti, cestovnog čvorišta Rijeka od Matulja do Križišća s svim pripadajućim 

čvorovima i spojnim cestama na bazene luke Rijeka, te prometne zone i terminale od 

značaja za državu. Također imaju prednost i dionice zapadno od granice s Slovenijom 

Šapjane – Matulji i jugoistočno Križišće – Senj – Otočac – Žuta Lokva, 

- ulagati u razvoj i saniranje mreže vodoopskrbe na područjima Mošćenička Draga, Lovran, 

Matulji, Bakar, Opatija, Crikvenica, Novi Vinodolski i Vinodolski, 

- graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije prema prioritetu zaštite izvorišta pitkih 

voda i obalnog mora. 

Bakarski zaljev naveden je kao posebno područje za koje je potrebno izraditi Prostorni plan 

područja posebnih obilježja, kojim će se odrediti detaljniji uvjeti razgraničenja prostora, 

smještaja gospodarskih sadržaja, društvenih djelatnosti, prometnih i drugih infrastrukturnih 

sustava, te mjere zaštite i provedbe. 

Luka Rijeka je luka otvorena za javni promet međunarodnog značenja za Republiku Hrvatsku. 

Bazen Bakar na sjevernom dijelu (obala Podbok) uskladiti će svoje prekrcajne kapacitete s 

prijevoznom moći željezničke pruge, dok će južni dio (obala Goranin) svoju funkciju uskladiti 

s potrebama izdvojenog područja Škrljevo, slobodnih zona i cestovne veze. 


75


GRAD BAKAR 

Vezano na prometne sustave, Prostornim planom područja posebnih obilježja odrediti će se 

koridor Jadranske autoceste i nove željezničke pruge velike učinkovitosti (Trst-Kopar)- 

Lupoglav-Rijeka-Josipdol-Karlovac-Zagreb / Split-Dubrovnik. 

Čvorište Rijeka, od Matulja do Križišća sa svim pripadajućim vezama treba izgraditi 

istovremeno sa izgradnjom pravca Rijeka-Zagreb-Goričan, kao nedjeljivu prometnu 

cjelovitost pravca. 

Kao dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na području riječkog 

primorja navedeni su i slijedeći lokaliteti: 

− prostor Ponikvi (Mali i Veli Lug), 

− Bakarski zaljev s etnozonom prezida, 

− graditeljska cjelina vrijednog povijesnog, ali i krajobraznog značenja Bakar. 

U Gorskom kotaru, kao područje osobite ljepote, naveden je i predio Risnjaka, koji se štiti u 

sklopu Nacionalnog parka. 

Prostornim planom Županije utvrđene su i mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, 

od kojih za područje Grada Bakra izdvajamo: 

Zaštita zraka: 

− donošenje mjera za smanjenje onečišćenja zraka prilikom pretovara i transporta rastresitih 

i praškastih materijala u luci Bakar (primjena zatvorenih sustava), 

− za područje oko rafinerije Urinj treba donijeti sanacijski program za smanjenje 

onečišćenja zraka, 

− kotlovnice na kruta goriva pregraditi na tekuće ili plinovito gorivo. 

Zaštita podzemnih i površinskih voda: 

− radi zaštite izvorišta prvog reda prioritetno je sanirati izvor Dobricu (ranžirni kolodvor, 

magistralna prometnica), 

− izvore Dobra, Dobrica i Perilo obuhvatiti izradom Programa ispitivanja kakvoće 

podzemnih, površinskih i otpadnih voda. 

Zaštita mora: 

− dijelovi zatvorenog mora - uvale i zaljevi - predstavljaju osjetljiva područja i treba ih 

ograničenom izgradnjom zaštititi od prekomjernog onečišćenja, 

− razvoj industrije treba ograničiti na postojeće industrijske zone, s tim da se ni u njima ne 

planiraju tehnološki procesi iz kojih se izdvajaju otpadne vode s toksičnim i drugim 

opasnim tvarima. 

− u rafineriji nafte na Urinju nužno je povezivanje svih ispusta otpadnih voda (Šoići, Bakar, 

Urinj) zbog višeg stupnja čišćenja na zajedničkom biološko-kemijskom uređaju. 

• PROSTORNI PLAN (BIVŠE) OPĆINE RIJEKA (SN 8/86, 27/88, 12/95, 19/95, 

12/98.) - Županijski zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Rijeka 

Prostorni plan bivše općine Rijeka obuhvaćao je područje četiri tadašnje općine: Rijeku, 

Opatiju, Crikvenicu i Krk. Plan nije bio usvojen u cjelovitosti već je bio razdvojen po 

pojedinim općinama. 

Radi prilagodbe novoj zakonskoj regulativi i uslijed promjene gospodarsko-političkih prilika, 

sačinjena je Izmjena i dopuna Prostornog plana općine Rijeka. 


76


GRAD BAKAR 

U budući razvitak regije nastojalo se unijeti kvalitetne promjene i to u: 

− karakteru industrije (prednost bi trebala imati laka industrija); 

− razvijanju onih djelatnosti koje traže visokokvalificiranu radnu snagu; 

− težnji da se ravnomjerno razmjeste radni prostori; 

− razvoju tercijarnih i kvartarnih funkcija; 

− stvaranju novog urbanog sustava. 

Kao osnovni pravci gospodarskog razvoja navedeni su u sekundarnom sektoru: 

− industrija, 

− prerada nafte, 

− brodogradnja, 

− prerada metala i papira, a u tercijarnom sektoru i: 

− promet i veze, morsko brodarstvo, 

− željeznički promet i cestovni promet, 

− trgovina i vanjska trgovina, 

− obrtništvo, zanatstvo, ribarstvo, ugostiteljstvo i turizam, prijevoz, 

− financijske usluge i dr. 

U obrazlaganju prostorne koncepcije razvoja luke kao najznačaniji je naveden lučkoindustrijski 

kompleks Bakar-Škrljevo, sa dominantnom ulogom luke Bakar. 

Promjene u razvojnim planovima luke rezultirale su slijedećim postavkama: 

− lučki bazen Bakar ostaje na svojoj lokaciji i zadržava se na sadašnjem kapacitetu, bez 

daljnjeg povećanja i razvoja, 

− nakon zatvaranje koksare lučka površina Goranin mijenja namjenu koja će se odrediti 

posebnim studijama. 

U Planu je također izvršena promjena namjene tog prostora, tj. ukinuta je postojeća 

industrijska zona i pretvorena u radnu zonu namijenjenu prvenstveno maritimnim sadržajima. 

Južni dio obale Podbok koji je bio namijenjen za proširenje lučkog bazena također se 

prenamjenjuje u radnu zonu, a ukidaju se i radne zone uz planirani ranžirni kolodvor na 

Krasici. 

Jedinstveni kompleks na Kukuljanovu ostaje namijenjen raznovrsnoj industriji i privrednim 

djelatnostima. 

Strategiju razvoja turizma i ugostiteljstva šireg područja Rijeke treba postaviti tako da se, 

pored ostalog, u slučaju oslobađanja Bakarskog zaljeva od djelatnosti koje zagađuju okoliš, i 

ukoliko prevlada opredjeljenaje za revitalizacijom grada Bakra i čitavog zaljeva, Bakar 

koncipira kao turistička zona, valorizirajući prirodne i maritimne prednosti lokacije. 

Vezano na projekciju razvoja turizma na riječkom području, lokacija većeg centra za nautički 

turizam opremljenog za pružanje širokog spektra usluga, površine cca 5000 m 2 , ovim Planom 

nije određena. Kao jedna od varijanti koju treba uzeti u razmatranje pojavljuje se i prostor 

bivše Koksare. 

U Prometnom sustavu ucrtana je trasa planirane vanjske obilaznice Rijeke Jurdani - Soboli - 

Hrastenice - Sv. Kuzam (zaštitni koridor iznosi 120 m), te trasa nove prometnice od čvora 

Orehovica preko Drage do čvora Sv. Kuzam. Planirana magistralna prometnica vodi se od 


77


GRAD BAKAR 

čvora Sv. Kuzam preko prostora Krasice i Hreljina prema jugoistoku. Planom je zadržana 

površina za ranžirni kolodvor na Krasici. 

Vezano na građevinska područja naselja, Prostornim planom (bivše) općine Rijeka ona su bila 

utvrđena na način prikazan u tablici br. 20. 

Tablica br. 20 Građevinska područja naselja na području Grada Bakra 

Broj stanovnika 1991. Građevinsko područje 

R.br. GRAD BAKAR godine 

naselja (ha) 36 Gustoća (st./ha) 

1 BAKAR 1853 57,89 32,01 

2 HRELJIN 746 72,05 10,35 

3 KRASICA 1151 107,84 10,67 

4 KUKULJANOVO 775 71,50 10,84 

5 MEJA-GAJ 568 100,76 5,63 

6 PLOSNA 29 4,93 5,88 

7 PONIKVE 56 4,56 12,20 

8 PRAPUTNJAK 581 37,71 15,41 

9 RUŽIĆ-SELO 583 81,81 7,12 

10 ŠKRLJEVO 1127 86,56 13,02 

11 ZLOBIN 319 116,72 2,73 

UKUPNO 7788 741,03 10,51 

Izvor podataka: Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Knjiga 1 “Osnove razvoja i zaštite” 

Iz tablice je vidljivo da je ukupna površina građevinskog područja naselja 741,03 ha, a 

prosječna gustoća 10,5 st/ha. Pojedina naselja na području Grada bilježe izrazito male gustoće 

stanovanja, npr. Zlobin, Plosna, Meja-Gaj, Ružić-Selo i Kukuljanovo. 

Na području Grada Bakra na snazi su slijedeći dokumenti prostornog uređenja: 

• PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA RISNJAK (N.N. 23/01) 

- Županijski zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Rijeka 

Plan je izrađen sukladno međunarodnim konvencijama iz domene zaštite okoliša, a njime se 

utvrđuju: 

− ciljevi uređivanja prostora, 

− organizacija i namjena prostora, 

− uvjeti i mjere korištenja, uređenja i zaštite parka. 

Ciljevi uređivanja i zaštite prostora su: 

− očuvanje prirodnih karakteristika i ravnoteže šumskih ekosistema i hidroloških prilika u 

izvornom ili zatečenom obliku, 

− omogućavanje korištenja prostora Nacionalnog parka u znanstvene, kulturne, odgojne, 

obrazovne i turističko-rekreacijske svrhe, 

− omogućavanje očuvanja i revitalizacije ruralnih naselja. 

Na području Grada Bakra unutar područja obuhvata navedenog Plana nalazi se krajnji, 

sjeverni dio prostora koji dopire do ispod vrha Risnjak 1528 m.n.m., a uvršten je u I. zonu, 

zonu potpune zaštite, koja podrazumijeva da se: 

− zatečeno stanje zadržava u potpunosti, 

36 Prostornim planom (bivše) općine Rijeka naselja Ružić Selo, Meja Gaj i Hreljin bila su utvrđena kao 

odvojena, samostalna statistička naselja. 


78


GRAD BAKAR 

− na svim šumskim zajednicama, stijenama, liticama i vodotocima zabranjeno je vršiti bilo 

koje promjene, 

− uklanjanje vjetroizvala i stabala dozvoljeno je samo za osposobljavanje puteva i staza, 

− livadne visoravni Lazac i Šegine treba sačuvati u zatečenom obliku zbog njihovih 

pejsažnih i prirodnih vrijednosti, 

− košnja livada obvezna je radi očuvanja travnatih površina sa specifičnom florom i 

vegetacijom i radi mogućnosti ishrane divljači, 

− svaka izgradnja zabranjena je izuzev objekata turističke infrastrukture: puteva, staza, 

putokaza, informacijskih tabli, hranilišta za životinje i skloništa za posjetioce, 

− planinarski domovi zadržavaju se u postojećem broju. 

Na području Grada Bakra planiran je i jedan od sporednih ulaza u Nacionalni park, a uz njega 

i parkirališna površina za posjetioce, uz postojeću prometnicu. 

• URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA RADNE ZONE R-27 KUKULJANOVO 

(S.N. 19/01 i 21/01) 

- Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb, 2001. god. 

Obuhvat Plana nalazi se na zapadnom, rubnom dijelu područja Grada Bakra i zauzima 

površinu od cca 315,00 ha. 

Plan je izrađen sukladno novim propisima iz područja prostornog uređenja i prilagođen 

tržišnim uvjetima, obzirom da je riječ o području povoljnog geoprometnog položaja, blizine 

važnih infrastrukturnih i gospodarskih resursa, što je sve povezano i osnivanjem Slobodne 

zone Kukuljanovo. 

Radna zona R 27 promatra se kao kontaktna zona srednjeeuropskog tranzita, s mogućnostima 

fleksibilne organizacije prostora. Postojeći platoi sa sadržajima gospodarske namjene 

povezani su novom prometnom mrežom sa planiranim platoima na danas još neizgrađenom, 

sjeverozapadnom dijelu područja obuhvata Plana. 

Uređenje prostora planirano je tako da se može izvoditi u fazama. Svi utvrđeni zahvati 

podrazumijevaju radove pripreme i opremanja prostora, što obuhvaća izvedbu usjeka i nasipa 

za oblikovanje platoa, te izgradnju građevina prometne i komunalne infrastrukture. 

Površine gospodarske namjene zauzimaju najveći dio obuhvata, a namijenjene su prvenstveno 

za proizvodne djelatnosti i zanatstvo, te za usluge, trgovinu, skladištenje i sl. Na postojećim i 

planiranim platoima osigurana je fleksibilnost sadržaja, parcelacije, veličine i oblika građevne 

čestice te priključaka na objekte prometne i komunalne infrastrukture, jer zbog nedostataka 

konkretnih programa nije moguće odrediti ove elemente uređenja prostora. To znači da će se 

za te platoe izrađivati idejna rješenja dijelova platoa, cijelih platoa ili više platoa, na temelju 

kojih će se omogućiti raspodjela površine platoa, prema programima zainteresiranosti 

investitora. 

• URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA RADNE ZONE R-29/I KUKULJANOVO 

(S.N. 5/01) 


Obuhvat Urbanističkog plana uređenja nalazi se na južnom dijelu radne zone R-29 i zauzima 

površinu od cca 80,00 ha. 


79


GRAD BAKAR 

Organizacija prostora unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja u najvećoj je mjeri 

uvažila postojeće stanje i položaj u širem prostoru: reljef, postojeću parcelaciju, namjenu 

površina, prometne tokove i druge čimbenike. Na uglavnom skošenom terenu, zemljanim 

radovima oblikuju se platoi za nove sadržaje gospodarske namjene, u terasastu strukturu koja 

nastaje usijecanjem ravnih platoa u kosi teren. Za gradnju novih sadržaja gospodarske 

namjene i drugih sadržaja na tim platoima ne postoje konkretni programi, već će se gradnja 

omogućiti prema programima koje će ponuditi zainteresirani investitori, a koji su u skladu s 

odrednicama Urbanističkog plana uređenja. To znači da na tim platoima treba osigurati 

pretpostavke za fleksibilno uređivanje prostora: parcelaciju, veličinu i oblik građevinske 

čestice, namjenu građevina i vrste građevina te drugih elemenata uređenja prostora. 

Postojeći platoi sa sadržajima gospodarske namjene povezani su s planiranim platoima na 

neizgrađenom, sjeveroistočnom dijelu područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja 

prometnicom koja kruži oko lagune Zlanjevo. Omogućeno je izravno priključivanje radne 

zone R 29/1 na postojeću prometnicu - državnu cestu D-40, koja prolazi jugozapadnom 

granicom, izvan obuhvata Urbanističkog plana uređenja, a povezivat će dvije značajne točke: 

jadransku magistralu na istoku i autocestu Zagreb-Rijeka (čvor Čavle) na zapadu. 

Uređenje prostora planirano je tako da se može izvoditi u fazama. Svi zahvati koji se predlažu 

podrazumijevaju radove pripreme i opremanja prostora, što obuhvaća izvedbu usjeka i nasipa 

za oblikovanje platoa, te izgradnju objekata prometne i komunalne infrastrukture potrebnih za 

optimalno korištenje površina i građevina. 

Granice i površine planiranih platoa i građevnih čestica definirane su prema načelnom 

programu Naručitelja. Na tim platoima treba osigurati fleksibilnost sadržaja, parcelacije, 

veličine i oblika građevne čestice te priključaka na objekte prometne i komunalne 

infrastrukture, jer zbog nedostatka konkretnih programa nije moguće odrediti ove elemente 

uređenja prostora. To znači da će se za te platoe izrađivati idejna rješenja dijelova platoa, 

cijelih platoa ili više platoa, na temelju kojih će se omogućiti raspodjela površine platoa na 

više korisnika, korištenje cijelog platoa ili više platoa od strane jednog korisnika, bez da se 

mijenja rješenje Urbanističkog plana uređenja. 

• DETALJNI PLAN UREĐENJA POVIJESNE JEZGRE GRADA BAKRA 

(S.N.8 /99) 


“Vraćanje gradu funkcija i sadržaja koje je izgubio, a nestanak neprimjerenih koje su 

unazadile i zaustavile razvoj i afirmaciju njegovog kulturnog identiteta znači iznaći optimalno 

i optimistično promišljanje razvojnih opcija i sadržaja prostora grada, te ocijeniti realitet za 

provođenje istih, obzirom na sve interesne subjekte, pošto je revitalizacija grada Bakra 

vezana uz promišljanje sadržaja šireg konteksta Bakarskog zaljeva.” 37 

Prostor grada Bakra možemo promatrati kroz njegova dva osnovna elementa: kopno i more, a 

slijedimo li tragove vremenskog i prostornog kontinuiteta možemo ga promatrati kroz 

nekoliko osobenih prostornih elemenata koji čine fizičku strukturu grada i čiji nas međusobni 

sklad prilikom svakog novog planiranja obavezuje na uvažavanje konteksta,a onemogućuje 

eventualni planski voluntarizam. Ti elementi su: 

37 Detaljni plan uređenja povijesne jezgre Grada Bakra 


80


GRAD BAKAR 

ZONA A - Srednjovjekovna povijesna jezgra grada kao izuzetno vrijedan povijesni sklop 

izgrađenih i neizgrađenih prostornih mikroelemenata-prostorna struktura u prošlosti opasana 

zidinama. 

ZONA B - Prostor komunikacije utvrđenog grada i mora-zona kontakta obalnog pojasa i 

srednjovjekovne jezgre (Breg, Zagrad). 

ZONA C - Aglomeracija zapadno od gradskih zidina-površine za proizvodnju (vinogradi, 

vrtovi, polja) kao neodvojivi dio cjeline ambijentalnog sklopa prirode tj. prostora koji se 

koristi za proizvodnju i zbijene jezgre tj. prostora koji se koristi za stanovanje i gospodarstvo. 

ZONA D - Razvijena linearna struktura izgradnje uz ulicu Lokaj,a nekada povijesnu 

komunikaciju (rimsku obalnu magistralnu cestu iz 1.st.n.e. od Aquileje preko Trsata, Bakra, 

Crikvenice do Senja i dalje na jug). 

ZONA E - Priobalni pojas (obalno pročelje zaljeva) u čijoj slici ono postaje uravnotežujući 

element, postament,osnovica i fronta kaskadno postavljenoj gradnji zbijene jezgre, 

međuprostora ispod nje, te svih ostalih prostornih elemenata.Priobalje udružuje sve 

aglomeracije u jedinstveni organizacijski sklop, daje skladnu sliku cjeline i predstavlja 

osnovni element ravnoteže tog ustroja. 

ZONA F - Donja aglomeracija izmjene rahle javne (Pomorska škola) i stambene namjene 

(individualni objekti). 

Unutar tih osobenih elemenata koji su obilježili oblikovni razvoj naselja, njegov položaj, 

sadržaje, način komunikacije i život njegovog stanovništva, mogu se izdvojiti oni koji su kao 

dijelovi cjeline još nedovršeni u većini svojih ili pak pojedinim svojim segmentima. 

Na području obuhvata Plana određene su tri osnovne zone po gradaciji zaštite: 

Prva zona zaštite obuhvaća osnovne urbane povijesne cjeline gradotvornog tkiva, 

registriranog spomenika kulture, i u njima je obavezno najstrože ponašanje uz restauraciju i 

revitalizaciju samoga grada i njegove morfologije, poštivanje katastra, kod pojedinačnih 

objekata u pretežno intaktnom štićenju, uređenje partera i “negativnih” prostora uz kvalitetnu 

reminiscenciju na provjerene prostore, a time je potrebno očuvati temeljni karakter i sliku 

prostora. Dozvoljene su interpolacije uz osnovni kriterij kvalitete arhitekture, te je nužan 

potpun angažman službe zaštite na pripremi pojedinačnih podloga za zahvate. 

Plan određuje proglašavanje zone A prvom zonom zaštite (srednjovjekovna jezgra grada). 

Druga zona zaštite predstavlja usporedni kontaktni i uglavnom okružujući prostor prethodnog 

strogo štićenog areala, a ponašanje u njemu za stupanj je slobodnije. Dozvoljene su 

minimalne korekcije gradske matrice u slučajevima propisane mikroregulacije, a ponašanje 

prema pojedinačnim prostornim strukturama identično je kao u prethodnoj zoni zaštite za 

razliku što je najveći dio fonda objekata nižih režima zaštite. To je prostor budućeg rasta i 

razvitka grada Bakra, što znači novi gradski organizam koji je ustrojen prema povijesnoj 

jezgri pazeći da je ne ugrozi, položajem u pejzažu, volumenima, visinom, detaljima i masom 

objekata, tlocrtnim rasporedom-rasterom ulica i trgova, tj. morfologijom. Dozvoljene su 

varijacije postojeće gradske matrice usklađene sa datostima pejzaža (obronak uz more). 


81


GRAD BAKAR 

Plan određuje da se prostor ostalih zona (B, C, D, F) koje su unutar granica obuhvata 

zaštićene cjeline povijesne jezgre grada Bakra utvrdi kao druga zona zaštite. 

Trećom zonom zaštite smatra se čitavo područje zaljeva, što znači planiranje svih djelatnosti 

unutar zaljeva (organizacija i vođenje prometa, industrija, brodogradnja, turizam, 

poljoprivreda, ribarstvo), ukratko potrebno je definirati budućnost cijelog prostora, naravno 

uvažavajući i poštujući prirodne prednosti podneblja. 

1.5. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU 

NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE, TE PROSTORNE 

POKAZATELJE 

1.5.1. Ocjena stanja i mogućnosti razvoja 

Demografski podaci 

Prema popisu stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. godine - prvi rezultati po 

naseljima, na području Grada Bakra živjelo je ukupno 7768 stanovnika, što je za 20 

stanovnika manje nego 1991. godine. U odnosu na priobalno područje Županije to je, uz Grad 

Rijeku, jedna od rijetkih jedinica lokalne samouprave koja bilježi pad broja stanovnika. 

Najznačajniji pad broja stanovnika bilježe Bakar i Zlobin, dok umjereni porast broja 

stanovnika bilježe naselja Hreljin i Krasica (u posljednja dva popisa), te Kukuljanovo, 

Škrljevo i Plosna (u posljednjem desetljeću). Na području Grada Bakra nema naselja koja 

izumiru, tj. naselja s manje od 20 stanovnika, intenzivne ili ekstremne depopulacije. 

Od ukupnog broja stanovnika (7768) zaposlenih je 2001. godine bilo 2850 ili 36,7% od 

ukupnog broja stanovnika. Odnos između uzdržavanog i aktivnog stanovništva iznosi 6,2. 

Veličina zaposlenih radi u privrednim djelatnostima (gotovo 84%), a u neprivredi 16%. 

Sekundarni sektor je najzastupljeniji i određuje područje Grada Bakra kao izrazito 

industrijsko područje. 

Iz demografskih istraživanja izrađenih za potrebe Prostornog plana Primorsko-goranske 

županije, u priobalju Županije (bivše općine Opatija, Rijeka i Crikvenica) registrirani su 

slijedeći udjeli u dobnoj strukturi stanovništva: 

Starost 1981.g. 1991.g. 

0-14g. 18,9% 18,0% 

15-49g. 50,3% 48,8% 

50- 30,8% 33,2% 

Vidljiv je trend sve većeg učešća poodmakle populacije u strukturi stanovništva, što potvrđuju 

i podaci o udjelu djece u strukturi stanovništva. Djece predškolske dobi 1981. godine je bilo 

8% a 1991. godine 7,2%, dok je djece školske dobi 1981.godine bilo 10,9% a 1991. godine 

10,8% 38 . Prema demografskoj prognozi vrlo je vjerojatno da se taj trend nastavlja. 

Starosna struktura Grada Bakra 1991. godine bila je nešto nepovoljnija od prosjeka Županije 

kod srednje i starije populacije, a nešto povoljnija kod najmlađe populacije, što se vidi iz 

slijedećih podataka: 

38 Dr. Ivan Lajić: Demografski razvitak Primorsko-goranske županije, 1996. 


82


GRAD BAKAR 

Starost Grad Bakar PGŽ 

0-14g. 25,7% 25,1% 

15-49g. 56,1% 57,7% 

50- 18,2% 17,2% 

Između 1981. i 1991. godine zabilježen je negativan prirodni prirast, te je po naseljima tip 

dobnog sastava stanovništva 1991. godine bio slijedeći: 

- na pragu starosti: naselja Bakar i Škrljevo, 

- staro stanovništvo: naselja Krasica, Kukuljanovo, Meja Gaj i Praputnjak, 

- duboka starost: naselja Hreljin, Ružić Selo i Zlobin. 

Demografskim vrednovanjem populacije gradova i općina Primorsko-goranske županije 

prema istraživanju rađenom za potrebe planiranja javnih funkcija u okviru Prostornog plana 

Primorsko-goranske županije 39 , rangirani su gradovi i općine u više kategorija. Sažetak 

kategorizacije za Grad Bakar može se iznijeti na slijedeći način: 

- opći demografski parametri (prirodni prirast, migracijski saldo, kretanje stanovništva) 

- III kategorija od mogućih 6, (prosjek Županije je II), 

- parametri demografske mladosti (natalitet, prirodni prirast, kontingent stanovništva 

od 1-19 godina) - IV kategorija od mogućih 6 (prosjek Županije je II), 

- parametri demografske starosti (mortalitet, kontingent stanovništva starijeg od 60 

godina), također nepovoljniji od prosjeka. 

Demografska slika Grada Bakra nije povoljna zbog stagniranja broja stanovnika, prevelikog 

udjela populacije starije dobi u strukturi stanovništva i lošijih ostalih demografskih 

parametara, koji su uglavnom ispod županijskog prosjeka. Na nepovoljnu ocjenu najviše 

utječe samo naselje Bakar, dok veća naselja pokazuju određenu vitalnost populacije. 

Društvena infrastruktura 

Opremljenost objektima društvenog standarda i njihova brojnost nisu na zadovoljavajućoj 

razini. To je posljedica činjenice da područje Bakra zbog nepovoljnih ekoloških uvjeta nije 

bilo poželjno za stanovanje, pa samim time ni za rekreaciju i sportske aktivnosti. Niz 

društvenih, kulturnih i socijalnih potreba stanovništvo je rješavalo u Gradu Rijeci, na koju je 

Bakar tradicionalno orijentiran. 

Opadanje broja učenika posljednjih godina, napose u samom Bakru, posljedica je ukupno 

negativne populacijske slike Bakra. Obilježja sadašnjeg stanja društvenih djelatnosti su 

nedovoljni kapaciteti i njihova slaba opremljenost. To se u prvom redu odnosi na škole i 

njihovu opremljenost dvoranama i sportskim terenima. Pored nedostataka sportskih objekata 

siromašna je ponuda sportskih sadržaja. Starost sportskih objekta je uglavnom visoka pa su 

oni loše opremljeni. 

Dio problema odnosi se na zdravstvenu zaštitu koja je necjelovita. Problem predstavlja i 

orijentiranost na Rijeku za gotovo sve zdravstvene usluge, kao i usluge socijalne skrbi. 

Vrlo je skromna ponuda kulturnih sadržaja, pa tako ni kulturno-povijesne vrijednosti 

sakralnih objekata i bakarske stare gradske jezgre nisu odgovarajuće valorizirane. 

Ono što zadovoljava je ponuda dječjih vrtića kojih ima dovoljno, koji su novouređeni i 

39 Analiza sadržaja javnih funkcija –završni izvještaj – URBING , Zagreb 1997. 


83


GRAD BAKAR 

zadovoljavaju potrebe. Nadalje je pozitivno djelovanje brojnih kulturno umjetničkih društva 

i sličnih udruga, koje njeguju domaću tradiciju, obrazovno djeluju u svojim sredinama i 

prisutni su u svim naseljima. 

Gospodarski podaci 

Izrazite prednosti Grada Bakra su povoljne prometno-zemljopisne karakteristike i izgrađena 

infrastruktura, koje su utjecale na stvaranje tipično industrijskog i lučkog privrednostrukturnog 

obilježja šireg područja. Na relativno malom prostoru u susjedstvu Bakra i u 

samom Bakru smješteni su privredni kapaciteti koji su državnog ili županijskog značaja. 

Pored proizvodnje električne energije i naftnih derivata u Kostreni, od državnog su značaja 

lučki kapaciteti za pretovar sipkih i rasutih tereta u Bakru. Preostali dio privrede čine 

proizvodnja kemikalija (plin) te proizvodnja i skladištenje u Industrijskoj zoni, koja po svom 

značaju također prelazi okvire samog grada Bakra i ima regionalni – županijski značaj. 

Grad Bakar u okviru Primorsko-goranske županije ima srednje razvijeno gospodarstvo, s 

dominiranjem prerađivačke industrije i lučkih aktivnosti. Druge djelatnosti nisu značajnije 

zastupljene, jer su izostale mjere državne razvojne politike koje bi pogodovale njihovu 

razvoju. Niti Grad Rijeka ne pokazuje veći interes za gospodarski razvoj područja Industrijske 

zone, mada je inicijator i realizator I faze njene izgradnje, jer veći dio gospodarskih i drugih 

aktivnosti nastoji smjestiti unutar svojih granica. 

U razdoblju nakon 1990. godine nastale su teže okolnosti privređivanja, što je smanjilo 

gospodarske aktivnosti na području Hrvatske i Primorsko-goranske županije i posebno u 

Gradu Rijeci. To je imalo utjecaja i na Grad Bakar, pa su danas karakteristike njegovog 

gospodarstva slijedeće: 

− relativno nepovoljna privredno strukturna obilježja, koja su pretežito klasično 

industrijska, s relativno niskom tehničko-tehnološkom i tržišnom fleksibilnosti i 

adaptabilnosti, 

− mala iskorištenost raspoloživih kapaciteta koji imaju veliku vrijednost proizvodnih 

sredstava i visoki kapitalni koeficijent, a ostvaruju neproporcionalno malen dio prihoda, 

− saturacija industrijskih kapaciteta sasvim je potisnula razvitak ostalih djelatnosti, s 

izuzetkom nekih manjih obrtničkih tvrtki, 

− smanjena aktivnost nosioca poljoprivredne proizvodnje na individualnim posjedima, tako 

da ostvarena proizvodnja ne pokriva razinu vlastitih potreba, 

− visok stupanj nezaposlenosti kao rezultat nepovoljnih procesa u gospodarstvu Hrvatske, 

− stagniranje broja stanovništva kao iznimka na priobalnom području Primorsko-goranske 

županije, 

− nepovoljnija demografska slika u odnosu na prosjek Županije, 

− blizina velikih zagađivača (INA i Termoelektrana), te diskontinuirano zagađivanje iz 

pogona luke (lučke djelatnosti). 

Ipak, pored navedenih negativnih karakteristika, područje Grada Bakra bilježi više značajnih 

pozitivnih pomaka, koji ga svrstavaju u područje atraktivno za poduzetništvo i nove 

investicije, a to su: 

− velike infrastrukturno opremljene i prometno povezane radne površine u zoni 

Kukuljanovo, 

− plato bivše koksare na samoj morskoj obali idealan za razvoj čisto litoralne gospodarske 

djelatnosti, 

− prisutnost krupnih gospodarskih subjekata koji mogu biti nositelji razvoja šireg područja, 

− prisutnost trgovačkih društava koja raspolažu s visokom ukupnom vrijednosti osnovnih 


84


GRAD BAKAR 

sredstava, što je ogroman potencijal za budući ubrzani razvoj, 

− nakon razdoblja nazadovanja i stagnacije zabilježeni su prvi pozitivni pokazatelji, 

− povećanje broja pravnih osoba posljednjih godina, što je pozitivno utjecalo na 

gospodarsku sliku ovog područja, 

− blagi rast zaposlenosti čime se znatno poboljšala zaposlenost, a smanjio koeficijent 

uzdržavanog stanovništva. 

Područje Bakarskog zaljeva pripada cjelini zajedničkih prostornih i razvojnih obilježja s 

elementima koji nadilaze lokalnu razinu kao sustavi - prostori od osobite gospodarske 

važnosti ili vrijednosti resursa na razini države. 

Istovremeno je u Bakru prisutan i legitiman interes lokalne zajednice za poboljšanje uvjeta 

života i otklanjanje štetnih učinaka dosadašnjeg razvitka. Stoga je nužno stvoriti preduvjete za 

vraćanje prostora i sadržaja koje je naselje Bakar izgubilo, a prvenstveno treba poboljšati 

komunalnu infrastrukturu (osobito odvodnju), revitalizirati povijesnu jezgru primjerenim 

sadržajima, težiti daljnjem razvitku pomorskog učilišta sve do ranga Akademije, razvoju 

poslovnog turizma, te istraživačkih i znanstvenih programa vezanih uz more. 

Prostorni pokazatelji 

Područje Grada Bakra smješteno je u priobalnom dijelu Primorsko-goranske županije i 

zauzima površinu od 125,60 km 2 na kopnu (3,5% ukupne površine Županije), odnosno 1,91 

km 2 na moru (u akvatoriju Bakarskog zaljeva). 

U sastavu Grada nalazi se devet statističkih naselja - Bakar, Hreljin, Krasica, Kukuljanovo, 

Plosna, Ponikve, Praputnjak, Škrljevo i Zlobin. Prosječna gustoća naseljenosti 2001. godine 

iznosi 61,8 st./km 2 , što je ispod prosjeka Županije. 

Izgradnja na području Grada Bakra do stupanja na snagu ovog Prostornog plana bila je 

regulirana Prostornim planom (bivše) općine Rijeka. Ukupna površina građevinskih područja 

svih naselja na području Grada Bakra iznosi 741,03 ha, a gustoća stanovanja 10,51 st./ha. 

Detaljnom analizom na terenu utvrđeno je da izgrađeni dio građevinskog poručja svih naselja 

iznosi 358,31 ha, što čini 47% ukupnog građevinskog područja. 

Na području Grada Bakra popisom stanovništva iz 2001. godine evidentirano je 3365 

stambenih jedinica odnosno stanova, što je 12 stanova više od podatka za 1991. godinu. To 

znači da je ukupan stambeni fond u desetgodišnjem razdoblju povećan za svega 0,4%, 

odnosno da nove stambene izgradnje praktički nije bilo. 

Od ukupnog broja stanova 92,5% ili 3112 stana su stanovi za stalno stanovanje, dok su 

preostala 253 stana ili 7,5% stanovi za vikend stanovanje, poslovnu djelatnost ili nepodesno 

za stanovanje. Ukupna stambena površina iznosi 240.000 m 2 , dok je prosječna veličina stana 

71,3 m 2 . 

U tim stanovima nastanjeno je 2.782 kućanstava. Prosječan broj članova po kućanstvu iznosi 

2,79 što je na razini prosjeka Županije ali nepovoljnije od zapadnog dijela »Riječkog 

prstena”, gdje kućanstvo prosječne veličine broji 3,1 članova. 


85


GRAD BAKAR 

Raspoloživi podaci upućuju na zaključak da je postojeći broj stanova veći od stvarnih potreba 

stanovništva. Također je vidljivo da se broj nenastanjenih stanova povećao. Stoga će ubuduće 

u djelatnosti stanogradnje biti primaran zadatak poboljšanje kvalitete postojećeg stanovanja. 

1.5.2. Ograničenja razvitka 

Ograničenja razvitka vezana su prvenstveno za potrebu očuvanja i zaštitu prirodnih resursa - 

izvorišta pitke vode, mora, vrijednih dijelova prirodne baštine, te zaštitu krajolika. 

Izvorišta pitke vode u Bakarskom zaljevu uvrštena su u prvu kategoriju izvorišta i daje im se 

osobito značenje (Perilo, Dobra i Dobrica). Za šire riječko područje, u koje ulazi i područje 

Bakarskog zaljeva, izrađen je Elaborat o zaštitnim zonama izvorišta vode za piće (1979. god.) 

i Odluka o zaštitnim zonama izvorišta vode za piće (1983. god, sa novelacijom 1994.god.). 

Odlukom su određena slivna područja izvora vode i mjere zaštite. 

Obzirom da je Bakarski zaljev namijenjen isključivo lučko-prometnoj djelatnosti, zbog 

potrebe zaštite mora od prekomjernog onečišćenja potrebna je stroga kontrola izgradnje novih 

građevina i svih postojećih i budućih aktivnosti. 40 

Zaštićeni dio prirode - dio Nacionalnog parka Risnjak - područje je u kojem se gospodari u 

svrhu očuvanja ekosustava, a zahvati čovjeka u prirodna dobra dopušteni su samo gdje su te 

aktivnosti potrebne da se osigura optimalno gospodarenje. 

Zaštita krajolika odnosi se prvenstveno na potrebu pažljivog promišljanja budućih sadržaja i 

aktivnosti u prostoru Bakarskog zaljeva, te potrebu revitalizacije naselja Bakar. 

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 

2.0. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA DRŽAVNOG ZNAČAJA 

Prostornim planom Primorsko-goranske županije određene su slijedeće građevine od važnosti 

za državu: 

1. Proizvodne građevine 

a) Slobodna zona Škrljevo - postojeće građevine u proizvodno-poslovnom kompleksu 

Škrljevo-Kukuljanovo. 

b) Rafinerija nafte na Urinju - postojeće građevine u proizvodnoj zoni. 

2. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

a) Pomorske građevine: 

luka otvorena za javni promet od osobitog međunarodnog značenja: 

- Luka Rijeka (s bazenom Bakar i izdvojenom zonom Škrljevo). 

b) Željezničke građevine: 

nova željeznička pruga velikih učinkovitosti: - (Trst, Kopar) - Lupoglav - Rijeka - 

Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik. 

magistralne pruge: 

40 Prostorni plan Županije, Knjiga 2, točka 9.5.2. 


86


GRAD BAKAR 

- Rijeka-Delnice-Karlovac-Zagreb/Split (I. reda) 

- Škrljevo - Bakar (pomoćna I. reda). 

c) Cestovne građevine: 

Autoceste i brze ceste: 

- Goričan - Zagreb - Rijeka, 

- (Trst) Pasjak / (Ljubljana) Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split (I.etapa: Rupa - Rijeka 

- Senj - Zadar - Split (I.etapa:Rupa-Rijeka-Senj-Otočac). 

3. Poštanske i telekomunikacijske građevine: 

- radijski koridor Učka - Mirkovica, 

- međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka - Delnice - Karlovac - Zagreb; Rijeka - Krk - 

Senj; alternativni Rijeka-Senj. 

4. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

a) Građevine sustava vodoopskrbe: 

- regionalni vodoopskrbni sustav. 

5. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

a) Elektroenergetske građevine: 

Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje - postojeće: 

-transformacijsko postrojenje: 

TS Meline (380/220/110) 

-prijenosni dalekovodi 380 kV: 

Meline- Divača, 

Meline-CHE Obrovac, 

Meline-Tumbri. 

-prijenosni dalekovodi 2x220 kV: 

Meline-Pehlin, 

TS Meline - HE Senj, 

Meline - HE Senj (planirani). 

-prijenosni dalekovodi 220 kV: 

Meline-Pehlin, 

Meline-TE Rijeka. 

- EVP: Šapjane-Sušak-Ivani-Plase-Vrata-Delnice (planirani). 

b) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina: 

-Naftovodi i produktovodi: 

-magistralni naftovod za međunarodni transport:Omišalj-Sisak, 

-Plinovodi (planirani): 

- magistralni plinovod za međunarodni transport DN 700 radnog tlaka 75 

bara kopnom Pula-Viškovo-Kamenjak-Delnice-Vrbovsko-Karlovac, 

-magistralni plinovod Kamenjak-Kukuljanovo-Urinj-Omišalj, 

-alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport 

Omišalj-Delnice-Republika Slovenija. 


87


GRAD BAKAR 

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 

Opći ciljevi razvoja izvedeni iz postavki Prostornog plana Primorsko-goranske županije i 

istraživanja koja su prethodila izradi tog plana. Ti su ciljevi isti za cijelo područje Županije. 

To su: 

− razvitak i uređenje prostora ostvariti po načelima održivog razvoja, 

− podići razinu razvijenosti i povećati životni standard stanovništva, 

− pozitivno utjecati na demografska kretanja, 

− uspostaviti demografsku i gospodarsku ravnotežu, 

− povećati volumen proizvodnje roba i usluga, 

− povećati broj radnih mjesta, 

− postupno ostvarivati uravnoteženu gospodarsku strukturu. 

Prostornim planom Primorsko-goranske županije određene su slijedeće građevine i zahvati od 

važnosti za Županiju: 

1. Građevine društvenih djelatnosti: 

a) Srednje škole: 

- Bakar 

2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

a) Luke otvorene za javni promet: 

-Bakar 

b) Luke posebne namjene: 

- prekrcajna luka naftnih derivata u Bakarskom zaljevu 

3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i inastalacijama: 

a) Ostale državne ceste: 

-Rijeka-Zagreb “Lujzijana” 

-čvor Čavle - čvor Sveti Kuzam (JTC) - luka Bakar (planirana) 

b) Osnovne županijske ceste: 

-“Karolina” Vrbovsko-Ravna Gora-Mrkopalj-Fužine-Hreljin-Meja, 

-čvor Oštrovica- Gornje Jelenje-Mrzle Vodice-Crni Lug, 

-Mošćenička Draga-Medveja-Lovran-Opatija-Rijeka-Kostrena- Bakar- 

Kraljevica-čvor Šmrika, 

-Crikvenica-Tribalj-Drivenik-Križišće-Meja-Praputnjak-Krasica-Sv.Kuzam - 

Kukuljanovo - Cernik - Čavle. 

4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, 

uređajima i instalacijama: 

a) Telekomunikacijske građevine: 

-magistralni TK kabeli II.razine (državni i županijski): 

-Rijeka-Delnice-Ogulin/Karlovac), 

-Rijeka-Krk-Rab-Pag. 

-alternativni pravci: 

Rijeka-Senj. 


88


GRAD BAKAR 

b) Poštanske građevine: 

-postojeći poštanski uredi koji pripadaju središtu pošta Rijeka. 

5. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava: 

a) “Rijeka” 

6. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

a) Kostrena - Urinj 

7. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima,uređajima i instalacijama. 

a) Transformatorske stanice: 

-Krasica 110/35 kV, 

-Plase (planirana 110/20 kV). 

-Mavrinci (planirana 110/10 (20) kV). 

b) Distribucijski dalekovod 110 kV: 

-Meline - Krasica, 

-Meline - HE Vinodol, 

-Meline - HE Vinodol (planirani 2 x 110 kV), 

-Krasica - Ivani (planirani 2 x 110 kV). 

8. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

a) - RS Bakar 1 

- RS Bakar 2 

- KS/MRS Fučkovi dolci 

- MRS Rijeka istok 

b) Županijska plinska mreža (plinoopskrbna mreža Grada Bakra). 

2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora 

Područja Grada Bakra koja karakterizira visoki stupanj ekološke osjetljivosti su Bakarski 

zaljev i područje Risnjaka. Sve aktivnosti i planirani zahvati u tim prostorima trebaju biti 

izvedeni na način da se u što je moguće manjoj mjeri utječe na ekosustave, jer je čuvanje i 

optimalno korištenje prirodnih datosti nužan preduvjet kvalitetnom uređenju prostora. 

Od strateških ciljeva Republike Hrvatske koji se odnose na zaštitu resursa, za područje Grada 

Bakra mogu se izdvojiti slijedeći: 

• Zaštita izvorišta vode 

Svi izvori vode u Bakarskom zaljevu su tipična kraška vrela s relativno velikim kolebanjem 

izdašnosti. Na temelju višegodišnjih hidrogeoloških i ostalih vodoistražnih radova ( 1966 - 

1994. godina) utvrđena su slivna područja izvora vode u Bakarskom zaljevu. Ta slivna 

područja imaju tipične kraške karakteristike, što znači da postoje različiti stupnjevi opasnosti 

od onečišćenja podzemne vode sa površine. 

Veći dio grada Bakra i sva okolna naselja (Kukuljanovo, Sv.Kuzam, Škrljevo, Ponikve, 

Plosna, Krasica, Praputnjak i Hreljin) izgrađeni su na slivnim područjima obalnih izvora u 


89


GRAD BAKAR 

Bakarskom zaljevu, što otežava njihovu zaštitu od onečišćenja komunalnim i gospodarskim 

otpadom, a povećana je i opasnost od akcidentnih zagađenja, posebno u prometu naftnim 

derivatima. 

Nepostojanje nepropusne kanalizacije u spomenutim naseljima predstavlja veliku opasnost 

onećišćenja izvora uz obalu Bakarskog zaljeva. Zbog toga je izgradnja nepropusne 

kanalizacije za sakupljanje i odvođenje sanitarno-potrošnih i onečišćenih oborinskih otpadnih 

voda s prometnih površina, te njihovo odvođenje van područja Bakarskog zaljeva od 

izuzetnog značaja za zaštitu bakarskih izvora. 

• Zaštita mora 

U cilju očuvanja kvalitete mora potrebno je riješiti sustav odvodnje otpadnih voda na 

području zaljeva i time spriječiti izravno izlijevanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških voda u 

more. Također, potrebno je u što je moguće kraćem vremenu sanirati prostor bivše koksare, 

gdje su evidentirana znatna zagađenja koksnim katranom i amonijačnom vodom. 

2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 

Osim dijela područja Nacionalnog parka Risnjak, Prostornim planom Primorsko-goranske 

županije predložene su za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika Kukuljanske Ponikve, dok 

su od kulturno-povijesnog naslijeđa, u kategoriji etnozona, registrirana područja Bakarskih 

prezida i Praputnjaka. 

Kukuljanske Ponikve 41 su oko 200 m duboka ponikva s dnom razdijeljenim na dva dijela - 

Veli i Mali Lug. Najniža točka nalazi se u V. Lugu na oko 99 m nadmorske visine. 

Geomorfološki i hidrološki je zanimljiviji Mali Lug, a u njemu raste i posebna primorska 

poplavna šuma s poljskim jasenom koja je nakon jačih i dužih kiša u jesen i proljeće 

poplavljena vodom. Voda tada snažno izbija na vrelima u sjevernom kutu Malog Luga, a 

ponire na nekoliko podzemnih otvora - ponora u središnjem dijelu Malog Luga. Ponikve se 

katkad napune vodom do visine od nekoliko desetaka metara i postaju pravo periodičko 

kraško jezero. 

Posebnu vrijednost u poplavnoj šumi Malog Luga predstavljaju, svojom starošću i 

dimenzijama, pojedina stabla poljskog jasena, koja su kao soliterna stabla (u kategoriji 

spomenika prirode) već ranije predložena za zaštitu (S.Bertović, 1961.), ali je većina njih 

danas nažalost posječena. To su u u stvari fragmenti drevnih poplavnih šuma Mediterana 

kakve su nešto bolje sačuvane samo na vrlo malo mjesta, npr. kod nas glasovita Motovunska 

šuma u Istri. 

Slikovitošću se još odlikuje područje Dolčine podno Praputnjaka, nekad zajedno s 

Bakarskim prezidima vrijedna poljoprivredna oaza, a danas važno kao posljednje stanište 

nekoliko prorijeđenih i ugroženih vrsta biljaka (kockavica, orhideje i dr.) kojima na riječkom 

području prijeti izumiranje. 

U botaničkom smislu ističe se i stjenovito prisojno pobočje brda Turčine iznad Bakra, na 

kojem osim vazdazelenih grmova zelenike raste i vrlo rijetka paprat petrarkina slezenica, koju 

je u 19.st. na ovom nalazištu pronašao naš poznati florist D.Hirc. 

41 “Prijedlog programskih smjernica razvoja Bakarskog zaljeva”, Zavod za razvoj, prostorno planiranje i zaštitu 

čovjekova okoliša u Rijeci, 1996. god. 


90


GRAD BAKAR 

Zbog nazočnosti rijetkih, endemičnih i ugroženih biljaka zanimljivo je i dolomitno područje 

iznad tunela Sopalj povrh Bakra, na strmom sjevernom rubu Kostrenskog poluotoka. Ovaj 

botanički važan, a prostorno manji lokalitet bilo bi potrebno štititi barem na lokalnoj razini. 

Šume Bakarskog zaljeva su u prošlosti većim dijelom posječene i iskrčene te pretvorene u 

kamenjarske pašnjake, suhe submediteranske travnjake i poljoprivredne površine od kojih su 

najpoznatiji bakarski terasasti vinogradi ograđeni suhozidima - gromačama. Napuštanjem 

poljoprivredne proizvodnje šuma se polako vraća i osvaja svoje prijašnje položaje, pa se tako 

i na napuštenim terasama vinograda počinje opet zelenjeti bijelograbova šumica i manji 

šumarci crnog bora, naravno samo na onim mjestima koje zbog strmine nisu potpuno ogoljela 

erozijom i pretvorena u siparišta. Nekoć su ti vinogradi bili poznati zbog dobivanja pjenušca - 

bakarske vodice. Danas su oni potpuno napušteni i tako su svjetski poznate bakarske gromače 

(ili prezidi) ostale zajedno s tunerima kod Bakarca svojevrsni spomenici nasljeđa ljudskog 

rada, koji zavređuju više pažnje nego dosad, kao i odgovarajuću zaštitu. 

Osim ogoljelog kamenitog tla na strmim kamenitim padinama koji se odlikuju raspucalim 

vapnenačkim škrapama ili grižinama (goli krš), te siparištima stvorenim od napuštenih 

prezida i šumaraka koji se smjenjuju s površinama kamenjara, na području Bakarskog zaljeva 

nalazimo tek manje oaze obradivog tla. Takve su manje obradive površine primjerice vrtovi 

iza “Nautike” u Bakru. Na širem području Bakarskog zaljeva dubljeg tla podesnog za 

poljoprivredu ima osobito na platou duž naselja Škrljevo - Krasica - Praputnjak - Hreljin. 

U široj okolici tih naselja, na vrlo raščlanjenom reljefu, s brojnim izrazitim i dubokim 

ponikvama prostiru se pašnjaci kovilja i ljekovite kadulje pogodni za uzgoj sitne stoke. Stoke 

je danas preostalo vrlo malo i ovi su pašnjaci većim dijelom prepušteni zaraštanju pionirskim 

stadijima šumske vegetacije, tj. šikarom crnoga jasena. Tek manje površine zauzimaju livade 

košanice, koje se nalaze na zaravnjenom platou između Škrljeva i Krasice, a nastale su 

napuštanjem obradivih, oraničnih površina. Zaštita preostalog, obradivog poljoprivrednog tla 

stoga se nameće kao imperativ. 

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOG ZNAČAJA 

Za sagledavanje mogućeg razvoja nekog područja potrebno je pravilno procijeniti raspoložive 

resurse tog područja ali i neposrednog okruženja. Područje Grada Bakra u okviru Primorskogoranske 

županije je višestruko vrijedno područje jer ima vrlo povoljan zemljopisni položaj, 

izgrađenu infrastrukturu te izgrađene značajne gospodarske kapacitete. Istovremeno, to se 

područje nalazi u neposrednoj blizini jakog lučkog, prometnog, industrijskog i urbanog 

središta Grada Rijeke, te ima dio sadržaja preseljenih iz Rijeke (luka i industrijska zona), koji 

s kapacitetima u Rijeci čine tehnološku cjelinu. 

Stoga će na daljnji razvoj ovog područja najviše utjecati slijedeći resursi: 

- izgrađeni gospodarski potencijali (prerađivački i skladišno-poslovni), koji svojim 

kapacitetima prelaze lokalne okvire, 

- pripremljene i infrastrukturno opremljene radne površine u okviru industrijske zone, 

- značajni lučki kapaciteti, 

- pripremljene ili djelomično pripremljene radne površine na obalnoj crti zaljeva 

pogodne za litorarne djelatnosti, 

- izgrađena prometna infrastruktura kao i planirani novi objekti, te izgrađena ostala 

infrastruktura, 

- ljudski-kadrovski potencijali samog Grada Bakra i susjednih područja, 

- blizina jakog prometnog i industrijskog središta Rijeke, 


91


GRAD BAKAR 

- blizina turističkih područja županijskog priobalja. 

Ciljevi razvoja grupirani su na opće i posebne ciljeve. Opći ciljevi navedeni su u točki 2.1. 

“Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja”. 

Posebni ciljevi razvoja su specifični za Grad Bakar koji ima velike neiskorištene potencijale. 

To su: 

- bolje iskoristiti postojeće proizvodne i poslovne platoe u zoni Kukuljanovo, kako bi se 

poboljšao omjer između izgrađenih površina i stvarnih mogućnosti zone, i na taj način 

ostvarili bolji rezultati poslovanja korisnika ovog prostora, 

- uvođenjem nove tehnologije stvoriti uvjete za povećanje prometa u lučkom bazenu Bakar 

i proširivanje djelatnosti s novim vrstama sipkog tereta, 

- izvršiti prenamjenu prostora bivše koksare isključivo za strogo litoralne sadržaje s 

neutralnim utjecajem na okoliš, 

- poboljšati prometnu infrastrukturu kao i pojedine segmente komunalne infrastrukture 

(posebno odvodnja), 

- prilagođavati strukturu novih zona gospodarske namjene potrebama domicilnog 

stanovništva, kako bi se prvenstveno rješavao problem njihovog zapošljavanja, 

- u naseljima bakarskog zaleđa stvoriti preduvjete za brži razvoj tradicionalnih gospodarskih 

grana (kao što su prerada drva), ali i novih djelatnosti (proizvodnja zdrave hrane, 

cvjećarstvo, izletnički i lovni turizam), 

- sve gospodarske sadržaje i tehnologije podrediti zahtjevima očuvanja okoliša, te povijesnih 

i kulturnih vrijednosti ovog kraja, 

- poboljšati razinu kvalitete stanovanja, 

- poboljšati uvjeta rada i razinu usluga društvenih djelatnosti u svim segmentima, 

- trajno čuvati biološku izvornost i raznolikosti te ekološku stabilnost, racionalno koristeći 

prirodna dobra i unapređujući stanje okoliša, 

- valorizirati staru gradsku jezgru Grada Bakra u funkciji izletničkog turizma i održavanja 

kulturnih manifestacija, 

- prostorno oblikovati i očuvati postojeće urbane i ruralne strukture naselja, 

- u cilju zaštite izvorišta vode za piće izgraditi sustav odvodnje Bakra i susjednih naselja, 

- izgraditi plinsku mrežu. 

2.2.1. Demografski razvoj - prognoza stanovništva i radne snage 

Cilj prikupljanja demografske statističke građe je njihova upotreba u svrhu konstrukcije 

sveobuhvatnog demografskog indikatora, (ukupno kretanje stanovništva, prirodni prirast, 

migracijski saldo, opći demografski parametri). Područje Grada Bakra je u istraživanjima 

provedenim za potrebe Prostornog plana Primorsko-goranske županije 42 , koja se baziraju na 

demografskim kretanjima u razdoblju 1981. do 1991. godine, prepoznato kao područje sa 

srednje povoljnim demografskim kriterijima. Prema demografskim parametrima Bakar je 

svrstan u III kategoriju gradova/općina Županije (od ukupno 6 kategorija), zajedno s 

gradovima Opatija, Rab i Vrbovsko i općinama Baška i Punat. Prosjek Županije je II 

kategorija. U I i II kategoriji nalazi se dvanaest, a u IV, V i VI sedamnaest gradova i općina. 

42 Analiza sadržaja javnih funkcija - Završni izvještaj, Separat za PPPGŽ, URBING/1997 


92


GRAD BAKAR 

Prognoza stanovništva za Grad Bakar rađena je na temelju podataka iz Prostornog plana 

Primorsko-goranske županije 43 , kojem je prethodilo istraživanje demografskog razvitka 

dr.sc.Ivana Lajića 44 , koje je rađeno posebno za potrebe prostornog planiranja. Pored toga što 

su ti dokumenti obvezujući pri izradi prostornih planova nižeg reda, oni daju ulazne parametre 

temeljem kojih je moguće izvesti pokazatelje neophodne za dimenzioniranje gospodarskog 

rasta i razvoja društvenih djelatnosti ovog područja. 

Iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije slijedi da će Grad Bakar 2015. godine imati 

8.159 stanovnika odnosno 5% više nego 2001. godine. U odnosu na 1991. godinu to je 

povećanje isto, zbog činjenice da je posljednjih deset godina između 1991. i 2001. godine broj 

stanovnika stagnirao. Ova prognoza sadrži pretpostavku da će u nastupajućem razdoblju doći 

do umjerenog oživljavanja gospodarstva, novog zapošljavanja i nove stambene izgradnje. 

Tablica 21. Projekcija broja stanovnika po dobnim skupinama 

1996. 2015. 

Stanovnika Udio % Stanovnika Udio % 

Predškolska djeca 506 6,5 579 7,1 

Školska djeca 1097 14,1 1085 13,3 

Radno aktivno stanovništvo 4993 64,2 4879 59,8 

Stanovništvo starije dobi 1182 15,2 1616 19,8 

UKUPNO 7778 100,0 8159 100,0 

Podloga za izradu projekcije u prethodnoj tablici su podaci iz već spomenutog istraživanja 

demografskog razvitka autora dr.sc. Ivana Lajića. Ukupan broj djece do 14 godina 

(predškolska i školska djeca) povećat će se od 1603 u 1996. godini na 1664 u 2015. godini, 

odnosno za 3,8%. Najveće povećanje u istom razdoblju odnosi se na populaciju starije dobi 

koje će se povećati za 36,7%, dok će se radno aktivno stanovništvo smanjiti za 2,28%. 

Vidljive promjene u krajnjim velikim dobnim skupinama, gdje se sporo smanjuje udio 

najmlađe, ali ubrzano povećava udio najstarije populacije, odražava se na promjenu «jezgre 

populacije», a to je u pravilu stanovništvo radnoaktivne dobi. U cijeloj Primorsko-goranskoj 

županiji udio stanovništva radnoaktivne dobi bit će manji u apsolutnom i relativnom iznosu, 

što će osjetno smanjiti demografski pritisak na novo zapošljavanje. 

Tablica 22. Bilanca radne snage za 2015. godinu 45 Broj stanovnika 

% od ukupnog broja 

stanovnika 

Ukupan broj stanovnika 8159 100 

Radni kontingent 4960 60,8 

Aktivno stanovništvo 3663 44,9 

Broj zaposlenih 3329 40,8 

Zaposleni u inozemstvu 196 2,4 

Nezaposleni i izvan aktivnosti 130 1,6 

Da bi se ostvarilo što manje dnevnih migracijskih kretanja radne snage potrebno je ostvariti 

što viši stupanj iskorištenosti radnog kontingenta, pa je stopa iskorištenost od 75,3% 

pozitivan pokazatelj u tom smjeru. Prognoze upućuju na značajno smanjenje broja zaposlenih 

u inozemstvu te nezaposlenih i izvan aktivnosti. 

43 Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Sl.n. 14/00) 


45 Dr.Ivan Lajić: Demografski razvitak Primorsko-goranske županije, 1996. 


93


GRAD BAKAR 

U istraživanju demografskog razvitka Primorsko-goranske županije 46 navodi se da će buduće 

razdoblje biti razdoblje ubrzane modernizacije, afirmacije tržišne privrede i privatizacije. 

Ukupan broj zaposlenih u neprivredi će se smanjivati pa će u strukturi zaposlenih 2015. 

godine njihov udio iznositi između 10,8% i 12,1%, dok će u privredi biti zaposleno između 

89,2% i 87,9%. 

Uzmu li se u razmatranje dimenzije buduće zaposlenosti na obalnom prostoru Županije, 

vidljivo je da predstoji razdoblje kada će se početi osjećati deficit radne snage. Naime, broj 

nezaposlenih i izvan aktivnosti bit će nedostatan potrebama gospodarstva ovog područja, 

pogotovo jer je u projekcijama radne snage pretpostavljena vrlo visoka razina iskorištenosti 

radnog kontingenta. To znači da će i tada dio stanovništva Grada Bakra dnevno migrirati na 

radna mjesta u Rijeci i drugim područjima Županije. 

2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture 

Presudan utjecaj na koncepciju dugoročnog razvitka Grada Bakra ima politika gospodarskog 

razvitka Hrvatske kao i mjere ekonomske politike koje će se na razini države donositi. 

Globalni ciljevi te politike su povećanje proizvodnje roba i usluga, podizanje produktivnosti 

rada (intelektualnog i izvršnog), povećanje profitabilnosti poslovanja i porast životnog 

standarda. 

Na lokalnoj razini koncepcija razvitka gospodarstva temelji se na dosadašnjim rezultatima i 

dostignutom stupnju razvitka, raspoloživim potencijalima (resursima) i komplementarnosti s 

okolnim područjima Riječkog prstena, Grada Rijeke i obalnog područja Primorsko-goranske 

županije. 

Razvoj područja Grada Bakra bazirat će se na postojećim prostornim, izgrađenim, ljudskim i 

prirodnim resursima, te na povezivanju gospodarskog, prostornog, ekološkog i društvenog 

razvoja. Budući razvitak gospodarstva ima najveće mogućnosti u sekundarnim djelatnostima, 

dakle proizvodnji, koja po svom značaju prelazi lokalne okvire. Pravci budućeg razvoja u 

okviru pojedinih sektora su: 

− Primarni sektor - oživljavanje postojećih i uvođenje novih poljoprivrednih djelatnosti u 

okviru obiteljskih domaćinstava, kao što su: povrtlarstvo, voćarstvo, proizvodnja zdrave 

hrane, uzgoj ljekovitog i začinskog bilja, cvjećarstvo, pčelarstvo, kozarstvo, ovčarstvo, 

peradarstvo itd.; 

− Sekundarni sektor – danas najrazvijeniji, ima vrlo dobre uvjete za daljnji razvoj postojećih 

proizvodnih grana (industrija i proizvodno obrtništvo). Također postoje vrlo dobri 

preduvjeti za uvođenje potpuno novih prerađivačkih grana s novim tehnologijama, kao i 

oživljavanje proizvodnje unutar Slobodne zone; 

− Tercijarni sektor i dalje je perspektivan, jer će se ubuduće povećati i modernizirati lučki 

promet te prateće usluge. Prostor bivše koksare pogodan je za lučke i druge djelatnosti 

litorarnog karaktera. Od ostalih tercijarnih odnosno uslužnih djelatnosti, najveći razvoj 

imati će trgovina koja prati aktivnosti gospodarstva i stanovništva. Također se očekuje 

ubrzani razvoj uslužnih djelatnosti u funkciji gospodarstva kao što su financijske i 

intelektualne usluge (banke, osiguranja, konzalting usluge). Turističku ponudu može se 

ostvariti kroz izletnički, lovni i gastro turizam. 



94


GRAD BAKAR 

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 

2.2.3.1. Osnove razvoja naselja 

Sukladno smjernicama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornog plana 

Primorsko-goranske županije, investicijskom politikom i decentralizacijom društvenih i 

gospodarskih struktura potrebno je poticati stvaranje policentrične mreže gradova i naselja na 

području Primorsko-goranske županije. 

Koncepcijom prostornog uređenja određena je pozicija Primorsko-goranske županije u 

odnosu na osnovni sustav razvojnih područja Republike Hrvatske. Unutar nje određena su 

"težišta razvitka" - mikroregije, kao temeljne cjeline prostorne organizacije Primorskogoranske 

županije. Za svako "težište" prepoznato je područje ("žarište razvitka") koje ima 

ulogu generatora razvoja pojedinog "težišta". Stoga je predložen sustav središta razvitka do 

razine središta mikroregija. Nadalje, prostor mikroregija diferenciran je u manje funkcionalne 

(homogene) cjeline specifičnih obilježja - "prostorne cjeline". 

Područje Grada Bakra, prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije, pripada 

dijelom prostornoj cjelini P1b Rijeka - prsten, sa središnjim naseljem Bakrom, a dijelom 

prostornoj cjelini G1 - Delnice. 

Ostala naselja osim Bakra svrstana su u kategoriju “ostala naselja”. 

Planirane funkcije središta u riječkom prstenu, među kojima je i Bakar, prikazane su u tablici 

br. 23. 

Tablica 23: Planirane funkcije središta u riječkom prstenu 

RANG 

VII. 

Središta u 

riječkom prstenu 

SREDIŠNJE 

SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE 

NASELJE SKUPINA MINIMALNI SADRŽAJI 

Bakar 

Uprava i 

pravosuđe 

Školstvo 

Kultura 

Zdravstvo 

Financijske i slične usluge 

Trgovina obrt i usluge 

Šport 

-gradski/općinski organi samouprave 

-sjedište javnog bilježnika 

-policijska stanica 

-osnovna škola i/ili srednja škola 

-kino 

-knjižnice i čitaonice 

-primarna zdravstvena zaštita 

-banka- ispostava 

-specijalizirane trgovine, servisi i obrtničke 

radionice 

-pojedinačni sportski objekti 

Osnove razvoja ostalih naselja trebaju biti bazirane prvenstveno na kvalitetnijoj opremljenosti 

komunalnom infrastrukturom, boljoj prometnoj povezanosti sa središnjim naseljem područja 

Grada - Bakrom, te na jačanju uslužnih funkcija. 

2.2.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti 

Na određivanje koncepcije razvoja društvenih djelatnosti utječu prostorne mogućnosti 

odnosno ograničenja, organizacija prostora koja uključuje i prometnu povezanost, regionalna 

pripadnost, administrativno-teritorijalna podjela i demografska slika područja. Tako 

postavljena koncepcija osnovica je za definiranje prijedloga mreže javnih ustanova. 

Razvoj javnih službi slijediti će razvoj i razmještaj njihovih korisnika i na taj način 

poboljšavati standard i razinu kvalitete života. Javne ustanove kao središnje uslužne 


95


GRAD BAKAR 

funkcije imaju svoje područje utjecaja i prema njima se usmjerava stanovništvo 

odgovarajućeg gravitacijskog područja. 

Ponuda usluga javnih funkcija Grada Bakra treba biti u skladu s potrebama lokalnog 

stanovništva, stanovništva gravitirajućeg područja (dijelova susjednih općina i gradova), te 

gostujućih turista. Raznovrsnost ponude treba ostvariti kroz nadopunjavanje sadržaja koji su 

komplementarni s ponudom na širem gravitacijskom području. 

Grad Bakar je administrativna jedinica koja se nalazi u gravitacijskom prostoru metropolskog 

područja Grada Rijeke. Uz gradove Rijeku i Bakar tu su još Grad Kastav i općine Čavle, 

Jelenje, Klana i Viškovo. Ostale značajke geo-prometnog položaja Bakra su: 

- povezanost s prometnim čvorištem Rijeka, 

- povoljne prirodno geografske osobine Bakarskog zaljeva, 

- blizina jakog turističkih područja s bogatom ponudom hotelskih, ugostiteljskih i 

rekreacijskih sadržaja, 

- vitalno gospodarstvo Riječkog prstena. 

Planirani razvoj društvenih djelatnosti obuhvaća kod lokalne samouprave, (pored postojećih 

sadržaja), djelovanje javnog bilježnika i policijske postaje ili njene ispostave. Predškolsko i 

školsko obrazovanje zadržat će se na postojećoj strukturi i kapacitetima, ali je planirano 

povećanje predškolskog i školskog standarda kroz dopunu edukativnog i sportskog programa. 

Zadržati će se broj jedinica primarne zdravstvene zaštite ali će se povećati broj medicinskih 

timova (specijalistički, stomatološki). Također će se poticati privatna inicijativa i otvaranje 

privatnih ambulanti. Ljekarničku službu moguće je obogatiti otvaranjem privatnih ljekarni 

(primjereno je još 2 privatne ljekarne). Postoje preduvjeti za izgradnju manjeg doma 

umirovljenika. Ponudu kulturnih sadržaja dopunit će se obnovom gradskog muzeja i 

poboljšanjem uvjeta rada knjižnice i čitaonice te osposobljavanjem kino dvorane. 

2.2.3.3. Osnove razvoja sustava prometne i komunalne infrastrukture 

a) Prometna infrastruktura 

Prometni sustav na području Grada Bakra čine prometni podsustavi cestovnog, željezničkog i 

pomorskog prometa. 

• Cestovni promet 

Područjem Grada Bakra prolaze dva primarna cestovna koridora - vezna pravca državnog i 

međunarodnog značenja - dužobalni koridor (Jadranska magistrala) i poprečni koridor 

Podunavlje - Jadran. Na tu okosnicu vezuju se ostale prometnice županijskog i lokalnog 

značaja. 

Autocesta Goričan - Zagreb - Rijeka na području Grada izgrađena je u profilu autoceste, a 

treba planirati izgradnu punog profila autoceste. 

Procjena prometne potražnje 47 na tom pravcu jest da će prosječni godišnji promet dostići 

razinu od 12.000-17.000 vozila na dan (uz korištenje postojeće, “stare ceste”). 

47 Separat PPŽ: Sustav prometa Županije Primorsko-goranske, točka 2.1.3. 


96


GRAD BAKAR 

Planirana priobalna dionica Jadranske autoceste (brze ceste) na dijelu koji prolazi područjem 

Grada Bakra predstavlja dio rješenja prometnog čvorišta Rijeka (od Matulja do Križišća), sa 

distribucijom prometa od izuzetnog državnog i županijskog značaja - veza na riječki i 

bakarski bazen, tj. lučki sustav Rijeka. Osnovna funkcija najveće hrvatske luke upravo je 

integriranje europskih i državnih kopnenih (ceste, željeznica) i pomorskih prometnih tokova. 

U smjeru od Rijeke prema Senju, prognoze za 2015. godinu govore o čak 60.000 vozila na 

dan, što ukazuje na hitnu potrebu izgradnje istočnog dijela cestovnog čvora Rijeke (Orehovica 

- Križišće). 

Navedenim glavnim smjerovima državnih cesta treba dodati i potrebu izgradnje dijela dionice 

čvor Oštrovica (postojeći) - čvor Hreljin (planirani), tj. veze državnih cesta Goričan - Zagreb- 

Rijeka, i Pasjak-Rupa-Rijeka-Senj-Zadar-Split, te spojnih cesta čvor Sv.Kuzam (planirani) - 

bazen Bakar, odnosno prema zoni Kukuljanovo i čvoru Čavle. 

Na navedenu glavnu cestovnu mrežu, koju čine prometni pravci državnog i županijskog 

značaja nadovezuje se mreža županijskih i lokalnih cesta. 

Županijska mreža cesta povezuje sva gradska i općinska središta sa županijskim centrom i 

međusobno, te sa susjednim županijama. Na području Grada Bakra sustav županijskih cesta 

neže doživjeti bitne promjene. U funkciji planiranih sadržaja i aktivnosti u Bakarskom zaljevu 

biti će neophodno izgraditi nove prometnice prema prostorima luke na sjevernoj strani 

zaljeva, odnosno do prostora bivše koksare na južnoj strani zaljeva. U navedenom razdoblju 

potrebno je voditi brigu i o poboljšanju tehničkih elemenata pojedinih prometnica i njihovom 

redovnom održavanju. 

Mreža lokalnih cesta čini tkivo ostalih cestovnih veza važnih u funkcioniranju županijskog 

prometa, te ulice u naseljima. 

• Željeznički promet 

U novoj je razvojnoj koncepciji Luke Rijeka 48 došlo do odstupanja od koncepcije razvoja 

lučkih kapaciteta kako su oni zacrtani u idejnom projektu nove dolinske pruge i željezničkog 

čvora Rijeka iz 1986. godine. Naime, odustaje se od nove luke za generalni teret na otoku 

Krku (5-6 milijuna tona godišnje), predviđa se bitno smanjenje prognoziranog rada u luci 

Bakar (sa 12 na oko 3 milijuna tona godišnje), a predviđa se izgradnja novih lučkih kapaciteta 

u Rijeci, zapadno od postojeće luke (Zagrebačko pristanište s 3-4 milijuna tona godišnje) i 

nove luke većeg kapaciteta na području Raše (Bršice). Na taj način se težište rada (81% 

prometa) sa istočnog dijela čvora Rijeka (kako je to bilo zacrtano idejnim projektom čvora 

Rijeka) premješta na središnji i zapadni dio čvora. Takva promjena ima za posljedicu potrebu 

preispitivanja predviđenih željezničkih kapaciteta na istočnom dijelu čvora (trase priključnih 

pruga, ranžirni kolodvor na Krasici, obilazna pruga oko Rijeke i dr.). 

48 “Prostorno prometna studija redefiniranja željezničkog teretnog koridora Krasica” - Željezničko projektno 

društvo, d.d. Zagreb, 2001.god. 


97


GRAD BAKAR 

Tablica br. 24. Prognoza željezničkog prometa u čvoru Rijeka (u milijunima tona netto) 

Prijevoz željeznicom 

Godina 

Ukupno luka 

Udio želj. (%) Ukupno Smjer Zagreb 

Smjer 

Slovenija 

1994. 7,2 90,3 6,5 4,7 1,8 

2000. 5,0 90,0 4,5 1,6 2,9 

2005. 7,0 80,0 5,6 4,6 1,0 

2010. 9,8 70,0 6,9 5,9 1,0 

2015. 12,5 90,0 11,3 9,5 1,8 

Nakon što je, u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.godina) i Programu 

prostornog uređenja Republike Hrvatske (1988.godina), usvojena trasa nove nizinske pruge 

od Zagreba do Rijeke trasom pruge kroz Drežničko polje (tzv. “Drežnička” trasa), to je imalo 

utjecaja i na rješenje željezničkog čvora Rijeka. Pruga u čvor ne ulazi kroz tunel Risnjak i 

kolodvor Krasica (koji je bio smješten na izlazu tunela), već s jugozapadne strane iz smjera 

Crikvenice i Vinodola. 

U čvoru Rijeka predviđa se ukupni javni prekrcaj od 12,5 milijuna tona neto godišnje u 2015. 

godini kada se predviđa da će svi predviđeni terminali raditi punim kapacitetom. Od toga bi 

na željeznicu gravitiralo oko 11,3 milijuna tona godišnje u 2015. godini. Prema Zagrebu bi 

gravitiralo 9,5 milijuna tona, a prema Pivci 1,8 milijuna tona godišnje. U odnosu na rad 

planiran u sklopu idejnog projekta nizinske pruge (45 milijuna tona prometa godišnje) i 

idejnog projekta čvora Rijeka iz 82/85. godine (25 tona godišnje) to je višestruko manji rad u 

odnosu na rad iz navedenih projekata. Udio željeznice u prometu luke Rijeka iznosi oko 90%. 

S obzirom da je planirana izgradnja autoceste od Karlovca do Rijeke do 2004. godine, 

predviđa se da će dio prometa luke Rijeka (oko 10%) prijeći na cestovni promet, tim više što 

se do tog vremena ne predviđaju značajnija ulaganja u željeznicu na području Rijeke. 

U razdoblju do 2005. godine potrebno je obaviti izmjenu sustava vuče vlakova na potezu od 

Moravica do Rijeke i od Rijeke do Šapjana. Na taj način mogli bi se prevoziti teži vlakovi i s 

većom učestalošću, što bi rezultiralo povećanjem prijevozne moći za oko 25%. Međutim, i ta 

investicija ne bi smanjila odljev prometa s željeznice na cestu na riječkom prometnom pravcu, 

a i kapaciteti postojeće pruge približili bi se točki zasićenja, uz odvijanje prometa uz znatno 

povećane troškove prijevoza. 

U razdoblju iza 2005. godine trebalo bi započeti s izgradnjom nizinske pruge od Rijeke prema 

Karlovcu. Procjenjuje se da će sama izgradnja pruge trajati od 8-10 godina (i to uz uvjet 

kontinuiranog dotoka potrebnih sredstava za izgradnju), te se dovršenje nove pruge očekuje u 

razdoblju između 2013. i 2015. godine. Izgradnjom nove nizinske pruge znatno bi se 

poboljšale usluge željeznice, tako da se očekuje da bi sudjelovanje željeznice u radu Luke 

Rijeka iznosilo oko 90%, kao što je bilo u razdoblju prije izgradnje autoceste na tom 

prometnom pravcu. 

U strateškim razvojnim dokumentima Luke Rijeka navodi se Bršica (Raša) kao značajni 

potencijalni lokalitet. Međutim, to nije isto kao da se ti kapaciteti razvijaju na otoku Krku i 

Bakarskom zaljevu, jer se prijevozni put robe (stvari) željeznicom produljuje za 65-80 km u 

odnosu na rješenje iz idejnog projekta čvora, čime se gubi potencijalna prednost nizinske 

pruge Zagreb-Rijeka za prijevoze iz smjera Madžarske, Slovačke i Češke u odnosu na 

konkurentne pravce (prema Kopru i Trstu). Prema tome, koncepcija razvitka željezničkih 

kapaciteta mora se voditi sukladno sa razvitkom lučkih kapaciteta, jer u protivnom 

može doći do nepovoljnih posljedica za oba sustava. 


98


GRAD BAKAR 

• Pomorski promet 

Bazen Bakar važan je dio ukupnog sustava Luke Rijeka. Prognoza prometa Luke Rijeka 

(prikazana u tablici br. 25) izrađena je na temelju podataka iz studije 49 koju je za potrebe luke 

Rijeka izradio Institut prometa i veza iz Zagreba 1998. godine. U studiji je razmatrano svih 11 

terminala u sustavu Luke, u razdoblju do 2015. godine. 

Kao lokalitet na kojem se mogu planirati i novi kapaciteti naveden je, uz Bršicu, i terminal u 

Bakru, što je moguće postići modernizacijom prekrcajne opreme i proširenjem terminala. 

Na sjevernom dijelu bazena Bakar (obala Podbok) prekrcajni kapaciteti trebaju se uskladiti sa 

prijevoznom moći željezničke pruge, dok će dio južno područja (obala Goranin, tj. prostor 

bivše koksare) svoju funkciju uskladiti sa potrebama izdvojenog područja Škrljevo, Slobodnih 

zona i cestovne veze. 50 

Tablica br. 25 

Godina 

Prognoza prometa Luke Rijeka (mil. netto tona) 

Ukupni promet Prosječna stopa Javni prekrcaj 

luke 

rasta % 

2005. 21.500 6,1 7.000 7,0 

2010. 27.400 5,0 9.800 7,0 

2015. 31.500 2,8 12.500 5,0 

Prosječna stopa 

rasta % 

b) Infrastruktura telekomunikacija i pošte 

Na području Primorsko-goranske županije potrebno je ostvariti gustoću od oko 50 priključaka 

na 100 stanovnika (obaveza Prostornog plana Primorsko-goranske županije). 

Bitni segmenti svjetlovodne transmisijske mreže koji se trebaju izgraditi, a čijom se 

realizacijom ostvaruje kvalitet mreže su: 

- Sušak - Sušačka Draga - Sv.Kuzam - Škrljevo - Krasica - Meja - Hreljin - Križišće 

(Crikvenica), 

- Rijeka - Delnice - Karlovac - Zagreb (uz novu autocestu), 

- Fužine - Zlobin - Plase - Hreljin (Rijeka). 

Planirani zahvati odnose se pretežno na montažu novih udaljenih pretplatničkih stupnjeva, a 

duž planiranih prometnica treba predvidjeti i izgradnju distribucijske kabelske kanalizacije 

(DTK). 

Osnovni ciljevi razvitka sustava veza su: 

− povezivanje postojećih i planiranih dislociranih digitalnih pretplatničkih stupnjeva na višu 

prometnu razinu, digitalnim sistemom prijenosa, 

− izgradnja pristupne telekomunikacijske mreže kao podzemne TK mreže. 

49 “Desetogodišnji plan razvitka luke Rijeka” 

50 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Knjiga 2, točka 7.1.3.1. 


99


GRAD BAKAR 

c) Infrastruktura vodoopskrbe 

Cilj razvitka vodoopskrbe u dugoročnom razdoblju na području Županije jest uspostaviti 

suvremeni sustav koji će osigurati dovoljnu količinu kvalitetne vode prvenstveno za piće. 

U narednom planskom razdoblju potrebno je povezati na županijskoj razini tri podsustava - 

“Rijeka”, “Lokve” i “Novi Vinodolski”, te danas samostalne sustave otoka Raba i Cresa- 

Lošinja. 

Podsustav “Rijeka” obuhvaća među ostalim i zahvate Dobru, Dobricu i Perilo. 

Podsustav “Lokve” (danas pod nazivom Goranski vodovod) dijelom je već u gradnji, a 

podrazumijeva izgradnju akumulacije Križ i spoja na cjevovod uz autocestu od Zlobina, 

Fužina, Delnica, Ravne Gore i Vrbovskog prema Karlovačkoj županiji, odnosno prema 

podsustavu “Rijeka”. 

Veći broj naselja na području Grada Bakra ima izgrađen vodoopskrbni sustav. Vodu iz 

vodovoda nemaju stanovnici naselja, odnosno dijelova naselja Zlobin, Plase, Melnice, Meja- 

Gaj, Ponikve i Plosna. U narednom razdoblju potrebno je do ovih naselja dovesti 

vodoopskrbne sustave kako bi sveukupno stanovništvo područja Grada Bakra imalo vodu iz 

vodovoda. 

Time bi se postigla 100% opskrba pitkom vodom vodom domaćinstva i 100% vodoopskrba 

gospodarstva na području Grada Bakra. 

U naselju Bakar izgrađen je vodoopskrbni sustav kojim su vodom opskrbljeni svi stanovnici 

grada. Sve građevine imaju priključak na vodovodnu mrežu. U narednom razdoblju je 

potrebno rekonstruirati pojedine dijelove mreže u kojima cjevovodi profilima ne 

omogućavaju transport potrebnih količina vode za gašenje požara. Također je potrebno 

provoditi radove na održavanju sustava. 

d) Infrastruktura odvodnje 

Osnovni cilj u razvoju sustava odvodnje jest izgraditi potrebnu mrežu i uređaje za 

pročišćavanje voda s ispustima. 

Neki od ciljeva razvoja, utvrđeni Prostornim planom županije su: 

− predvidjeti novelaciju rješenja sustava odvodnje koji su u izgradnji i djelomično u funkciji 

(sustav Kostrena), koji obuhvaća područja Bakra i zone Kukuljanovo, 

− graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije u zonama I, II i III sanitarne zaštite 

izvorišta pitkih voda gdje nema kanalizacije, kao što je područje iznad Bakarskog zaljeva s 

naseljima Škrljevo, Krasica, Praputnjak i Hreljin, 

− zbog zaštite mora, područja gradskih naselja s izravnim ispuštanjem onečišćenih voda u 

more treba spojiti na središnji uređaj i ukinuti nekontrolirane ispuste (Bakar). 

U svim naseljima na području Grada Bakra je potrebno izgraditi kanalizacijski sustav. Ovime 

će se sve vode dovedene u naselja i odvoditi. To će omogućiti kvalitetnu obradu i ispuštanje 

otpadnih voda bez negativnog utjecaja na okoliš. Posebno je to važno kako bi se zadržala 

kvaliteta obalnog mora te zaštitila pitka voda u bakarskim izvorima. 


100


GRAD BAKAR 

Kanalizacijski sustav u naselju Bakar nije izgrađen. Postoje samo djelomično izgrađeni 

cjevovodi koji odvode prikupljenu otpadnu vodu direktno u more. U narednom razdoblju 

potrebno je izgraditi razdjelni sustav odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda. 

e) Energetska infrastruktura 

- elektroopskrba 

Prema važećim razvojnim planovima prijenosne elektroenergetske mreže svi postojeći 400- 

220-110 kV vodovi zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas. Predviđa se napuštanje samo 

110 kV nadzemnog voda za HE Vinodol, u zamjenu za kojeg će se novo predviđenom trasom 

izgraditi novi DV 2x110 kV 400/220/110 kV Meline-TS 110/35 kV HE Vinodol, sa spojem 

na buduću TS 110/25 kV EVP Plase. Zbog budućih potreba predviđena je izgradnja slijedećih 

elektroenergetskih postrojenja ovog naponskog nivoa: 

− DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 220/110/ 35 kV HE Senj 2, 

− DV 2x110 kV 400/220/110 kV Meline-TS 110/35 kV HE Vinodol, sa spojem na buduću 

TS 110/25 kV EVP Plase 

− DV 110 kV TS 110/25 kV EVP Plase - TS 110/25 kV EVP Vrata, 

− DV 2x110 kV TS 110/35 kV Krasica - buduća TS 110/x kV Ivani. 

Pored ovih vodova predviđena je na području Grada izgradnja trafostanice 110/20 kV 

Mavrinci. Trafostanica je planirana uz lokaciju postojeće privremene TS 35/10(20) kV 

Mavrinci, a biti će izgrađena kada postojeća trafostanica 35/10(20) kV svojim kapacitetom 

neće moći zadovoljavati potrebe konzuma koji se iz nje napaja (zone R27-Kukuljanovo i R29- 

Kukuljanovo), odnosno kada njeno vršno opterećenje dostigne 12-13 MVA. Zbog potrebe 

napajanja kontaktne mreže na željezničkoj pruzi Zagreb-Rijeka sa 25 kV naponom, umjesto 

sadašnjih istosmjernih 3 kV, na području Grada je predviđena izgradnja trafostanice 110/25 

kV Plase. 

f) Cijevni promet 

Područjem Grada Bakra prolazi dio međunarodnog Jadranskog naftovoda (JANAF), koji vodi 

od Omišlja preko Gorskog kotara do Siska, gdje se grana prema Madžarskoj i Češkoj, 

odnosno prema Bosanskom Brodu i Pančevu. Kapacitet kontinentalnog naftovoda je 20 mil. 

tona godišnje. U narednom razdoblju planira se ugradnja druge paralelne cijevi te zaštita 

postojećeg cjevovoda. 

g) Plinoopskrba 

Osnovni cilj plinarskog gospodarstva je svakom potrošaču omogućiti korištenje plina kao 

energenta. 

Prema izvršenoj ekonomskoj analizi u Studiji i idejnom projektu plinifikacije Županije, 

postoji ekonomska opravdanost plinifikacije područja Grada Bakra. 

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturnopovijesnih 

cjelina 

2.2.4.1.Zaštita krajobraznih vrijednosti 

Krajobraz ili krajolik jest pojam koji podrazumijeva cjelovitu prostornu, biofizičku i 

antropogenu strukturu, koja se na području Grada Bakra sastoji od potpuno prirodnih predjela 


101


GRAD BAKAR 

(planinsko područje Risnjaka) do predjela koji su već u znatnoj mjeri izgrađeni, odnosno čak i 

degradirani (Bakarski zaljev). Širenje gradskog područja Rijeke uklopilo je u svoju strukturu i 

mnoga, dotada ruralna naselja koja su, postavši sastavni dijelovi velike gradske aglomeracije, 

dobrim dijelom izgubila svoj identitet. 

Prostornim planom Županije na riječkom primorju kao područja, odnosno ambijenti 

koncentracije osobito vrijednih elemenata, izdvojeni su slijedeći predjeli na području Grada: 

− prostor Ponikvi (Mali i Veli Lug), 

− Bakarski zaljev s etnozonom prezida, 

− Bakar, kao graditeljska cjelina vrijednog povijesnog, ali i krajobraznog značenja. 

Osim navedenog, područje Grada Bakra obuhvaća i dio sjeverozapadnog gorskog područja 

županije, gdje se svojom osobitom ljepotom, vrijednošću i osjetljivošću ističe područje 

Risnjaka. 

Osnovni cilj zaštite krajobraznih vrijednosti jest očuvanje identiteta prirodnih područja, stoga 

su pojedini dijelovi posebnih prirodnih vrijednosti predloženi za zaštitu (detaljnije u točki 

2.2.4.2.). 

2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti 

Prostornim planom Primorsko-goranske županije, te evidencijom i valorizacijom područja 

Grada Bakra temeljem Zakona o zaštiti prirode predlaže se zaštititi: 

• U kategoriji zaštićeni krajolik: Kukuljanske Ponikve 

“U zaštićenom krajoliku mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu 

krajolika, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način 

korištenja kultiviranog krajobraza” (Zakon o zaštiti prirode, čl.9.). 

Ponikve kod Kukuljanova (Mali i Veli Lug) geomorfološki i pejsažno vrlo su zanimljiv krški 

oblik. Između ponikvi nisko je sedlo, a relativna dubina depresije je oko 200 m. Najniža točka 

je u Velom Lugu, na nadmorskoj visini od 96 m.n.v. 

2.2.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina 

Cilj zaštite graditeljske baštine je uspostavljanje i provođenje takvog sustava zaštite koji će s 

raznih gledišta (prostorno planiranje, graditeljstvo, turizam i dr.) utjecati na ispravan odnos 

društva i pojedinih korisnika ne samo prema kulturnoj, već i prirodnoj baštini, čime će se 

postići integracija zaštite u strategiju društvenog razvitka i prostornog uređenja. 

Stalnim praćenjem i znanstvenim istraživanjem odgovarajućih pojava i procesa u prostoru 

potrebno je pridonijeti uspostavi uravnoteženog odnosa osnovnih izvornih povijesnih oblika 

graditeljske baštine i suvremenih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih 

cjelina. Time će se uz očuvanje njihovih izvornih povijesnih vrijednosti, omogućiti i njihovo 

korištenje za stambenu, turističku, kulturnu, odgojno-obrazovnu i znanstveno-israživačku 

namjenu. 

Prvenstvenu brigu u kontekstu zaštite graditeljske baštine treba usmjeriti na registriranu i 

evidentiranu baštinu (navedenu u Polazištima, točka 1.2.7.2.), a prvenstveno u sanaciji i 

prezentaciji trebaju imati najugroženiji spomenici, odnosno oni koji će se na najbolji način 

moći uklopiti u programe razvoja. 


102


GRAD BAKAR 

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU GRADA 

BAKRA 

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 

Polazne smjernice za određivanje kriterija za racionalno utvrđivanje veličine građevinskog 

područja naselja sadržane su u : 

- Zakonu o prostornom uređenju, 

- Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, 

- Prostornom planu Primorsko-goranske županije. 

Racionalno korištenje prostora ima za cilj postići učinkovitiju organizaciju prostora i štednju 

resursa, što se prije svega odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za 

izgradnju naselja. 

Temeljno načelo planiranja i usklađivanja prostornog razvitka utvrđeno Strategijom 

prostornog uređenja Republike Hrvatske (točka 3.1.3.) jest: 

“Racionalnim korištenjem prostora mora se postići učinkovitija funkcionalna organizacija i 

štednja resursa. S gledišta temeljnih odrednica prostornog planiranja, to se prioritetno 

odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, industrijskih 

kapaciteta (formiranje građevinskih područja) te na gradnju, obnovu, rekonstrukciju i 

modernizaciju infrastrukturnih mreža. 

Gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u već formiranim zonama tih djelatnosti ( a 

po potrebi s proširenjem) i tamo gdje to infrastruktura omogućava, bez zauzimanja novih 

površina šuma, vrijednih poljodjelskih površina, a osobito prostora namijenjenog rekreaciji i 

turizmu. U prostornim planovima moraju se odrediti područja vrijednih resursa na kojima je 

isključena prenamjena prostora. 

U planiranju trasa velike infrastrukture treba prioritetno ispitati mogućnost korištenja 

postojećih koridora i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa (osobito 

prosjecanje vrijednih poljodjelskih i šumskih površina). 

Strateški cilj je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, 

osobito ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti, nego da se 

poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor”. 

Osim promoviranja načela racionalnog korištenja prostora, Strategija prostornog uređenja 

Republike Hrvatske kao strateški cilj određuje “Utvrđivanje kriterija i mjera za racionalno 

planiranje prostornih obuhvata građevinskih područja svih tipova i veličina naselja, sukladno 

potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih djelatnosti u njima”. 

U pogledu određivanja prostora za razvoj naselja, kao prioritetne navedene su slijedeće 

smjernice: 

• “Svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje neopravdano 

širenje građevinskih područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećih 

građevinskih područja. Ova smjernica je samo prvi korak u novom procesu redefiniranja 

građevinskih područja (kroz prostorne planove uređenja prostora općina i gradova) i 


103


GRAD BAKAR 

njihovoga drastičnog smanjivanja na dimenzije primjerene potrebama. Za novu stambenu 

gradnju (koja je u naseljima prostorno najzastupljenija) i drugu gradnju, prioritetno 

koristiti dijelove građevinskih područja naselja koja su već opremljena komunalnom 

infrastrukturom. Novu gradnju (stambenu i drugu) ponajprije provoditi na nedovoljno ili 

neracionalno izgrađenim dijelovima gradova i naselja (interpolacijom ili dogradnjom i 

nadogradnjom). Pri tome urbanom obnovom (rekonstrukcijom, sanacijom i sl.) očuvati 

graditeljski identitet povijesnih središta naselja a dati prioritet održavanju ili uređenju 

postojećeg stambenog fonda. 

• Kada je nužno povećati, tj. proširiti građevinska područja gradova i naselja smještenih u 

obalnom području, uz morsku obalu ili obalu osobito vrijednih voda, to treba činiti u 

pravilu na prostorima udaljenijim od obala, a samo u opravdanim slučajevima i uz obalu. 

Takvim planskim pristupom čuvanja što više prirodnih neizgrađenih prostora, između 

izgrađenih područja obalnih naselja, istovremeno se i štiti javni interes i osigurava 

različitim subjektima višenamjensko i optimalno korištenje ovog najvrednijeg dijela 

nacionalnog teritorija. 

• Novu stambenu gradnju usmjeravati i interpolacijama, prije svega, u nadovoljno ili 

neracionalno izgrađene dijelove gradova i naselja kao i dogradnjama ili nadogradnjama 

postojećih objekata. Aktivnostima očuvanja i obnove (rekonstrukcija, sanacija) postojećeg 

stabenog fonda davati isto značenje kao i novim stambenim gradnjama (osobito u 

povijesnim urbanim cjelinama) i treba ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu 

djelatnost. 

Prostornim planom Primorsko-goranske županije (Poglavlje 4.6., točka 4.6.2.1.), navodi 

se: 

• Planirana velika građevinska područja će se maksimalno racionalizirati na način da se 

smanji njihova veličina, broj i struktura. Na taj će se način racionalizirati korištenje 

prostora, infrastrukture (ceste, vodovod, odvodnja, elektrovodovi itd.) i sadržaje javnog 

interesa (škole, bolnice, uprava itd.). Na tom i takvom prostoru prvenstveni je cilj 

vrednovanje prirodnih obilježja (krajobraznih, bioloških, klimatskih itd.) i njihovo 

respektiranje u načinu korištenja prostora. U tom je pogledu posebno nužno sačuvati 

obalni pojas (mora i kopna) za javne potrebe (odmor, rekreacija, sport, zdravstvo itd.), a 

maksimalno smanjiti sudjelovanje stanovanja i rada (radne zone, stanovanje, turistički 

kompleksi itd.)” 

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i 

planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, 

iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i 

posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina 

Postojeći i planirani broj stanovnika 

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na području Grada Bakra živjelo je ukupno 7.788 

stanovnika. Prema podacima Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2001. godine - prvi 

rezultati po naseljima, ukupni broj popisanih osoba iznosi 7.768 stanovnika. 

Demografska projekcija za 2015. godinu, usklađena s Prostornim planom Županije, predviđa 

porast broja stanovnika, te on za cjelokupno područje Grada Bakra iznosi ukupno 8.159 

stanovnika. 


104


GRAD BAKAR 

Gustoća stanovanja 

Minimalna gustoća stanovanja određena Prostornim planom Županije za prostornu cjelinu 

P1b - Rijeka prsten i Grad Bakar iznosi 20 stanovnika/hektaru. 

Iz toga proizlazi da se najveća dopuštena veličina, tj. površina građevinskog područja svih 

naselja na području Grada Bakra (P) dobije iz omjera projiciranog broja stanovnika (b) i 

određene minimalne gustoće stanovanja (c). 

P = b/c = 8159/20 = 407,95 ha 

Dakle, najveća dopuštena površina svih naselja na području Grada Bakra iznosi 407,95 ha. 

Izgrađenost 

Izgrađenost građevinskog područja temeljni je podatak za dimenzioniranje planiranog 

građevinskog područja naselja. Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko 

zemljište na kojem su izgrađene građevne čestice, izgrađene infrastrukturne građevine i 

površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta i dr.). 

Detaljnom analizom stanja na terenu utvrđeno je da ukupna površina izgrađenog dijela 

građevinskog područja svih naselja na području Grada Bakra iznosi 358,31 ha. Detaljni 

izračun po pojedinom naselju prikazan je u tablici br. 26 (u nastavku, u točki 3.2.1.). 

Temeljem kriterija određenih Prostornim planom Primorsko-goranske županije, iz 

izgrađenog dijela građevinskog područja izuzeta je svaka neizgrađena površina veća od 2000 

m 2 , te svi neizgrađeni rubni prostori koji imaju širinu veću od 30 metara. 

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 

Današnje relativno zaostajanje Bakra u razvojnom smislu nastalo je promjenom gospodarske 

strukture i zapošljavanja, te padom gospodarskih djelatnosti koje su izvor sredstava razvoja. 

Aktiviranje prostora bivše koksare i industrijska, odnosno slobodna carinska zona na 

Kukuljanovu ključni su prostori mogućeg pozitivnog utjecaja, kako na razvoj Bakra, tako i 

ostalih naselja. 

Pri tome maksimalnu brigu treba posvetiti planiranju prostora i funkcioniranju naselja, kako 

bi ona ostala uravnotežena u svojoj strukturi. Na taj način naselja će, i uz postupno 

prihvaćanje novog stanovništva, zadržati svoj povijesni i socijalni identitet. 

Smjernice za uređenje naselja trebaju se prvenstveno oslanjati na očuvanju identiteta i granica 

naselja, a interpolacije unutar već izgrađenog dijela naselja potrebno je uvjetovati poštivanjem 

tradicionalnog, primorskog načina gradnje. 

Unapređenje uređenja naselja na području Grada Bakra treba se osnivati prvenstveno na 

programima infrastrukturne rekonstrukcije i revitalizacije. Među mogućim mjerama i 

smjernicama unapređenja naselja i komunalne infrastrukture kao bitne navodimo slijedeće: 


105


GRAD BAKAR 

− transformacija središnjeg naselja Bakra treba se osnivati na urbanoj osnovi, revitalizaciji i 

infrastrukturnoj rekonstrukciji, prvenstveno rješenju odvodnje. Cilj tih postupaka je 

jačanje uloge jednog od središta u riječkom prstenu, a pri tome bi posebnu pažnju trebalo 

obratiti zadržavanju pomorske tradicije Bakra. Osim toga, osobito su važne “kontaktne 

zone” s bočnim lučkim kapacitetima i kompatibilnost gradskih i gospodarskih funkcija, te 

jačanje usluga koje će Grad Bakar ponuditi jakim gospodarskim subjetima (trgovine, 

hotel, ugostiteljstvo, kultura, zabava i sl.). U tom kontekstu osobito je važno restaurirati 

zdanje Kaštela i zgradu Muzeja, 

− ostala naselja u zaleđu Bakarskog zaljeva razvijati će se pretežito unutar danas već 

zaokruženih prostornih cjelina, a potrebno je jačati i druge njihove funkcije, osim 

stambenih. Zbog zaštite podzemnih voda i izvorišta u Bakarskom zaljevu prioritet za ta 

naselja je izgradnja sustava odvodnje. Na daljnji razvitak, prvenstveno Krasice i 

Pratputnjaka, značajno će utjecati i planirani koridor priobalne dionice autoceste i 

željezničke pruge, 

− Zlobin, naselje smješteno na prijelazu u goransko područje koje bilježi stalan pad broja 

stanovnika, potrebno je revitalizirati poticajnim mjerama, prvenstveno usmjerenim na 

rješenje vodoopskrbe, te mjerama za razvitak seoskog turizma, za što postoje značajni 

prirodni preduvjeti. 

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU GRADA BAKRA U 

ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU PRIMORSKO- 

GORANSKE ŽUPANIJE 

Prostorni plan Primorsko-goranske županije odredio je funkcionalnu diferencijaciju prostora, 

te je kao jedna od ukupno 5 mikroregija - funkcionalnih cjelina u Županiji određena i cjelina 

“Priobalje”, unutar koje se većim dijelom nalazi i područje Grada Bakra (manjim, sjevernim 

dijelom nalazi se i unutar mikroregije “Gorski kotar”). 

Priobalje je najvažnije težište razvitka Županije i njezin najperspektivniji dio. Za razvitak 

priobalja najvažniji je razvitak infrastrukture, koja je, obzirom na prisustvo gospodarskih 

sadržaja, državnog značaja. Obzirom na očekivani razvitak, od presudnog je značaja zaštita 

prirodnih resursa, posebno zraka i mora. 

Funkcionalna cjelina “Priobalje” dijeli se na slijedeće prostorne cjeline: 

• P1A Rijeka - centar 

• P1B Rijeka - prsten (područje Grada Bakra) 

• P2 Opatija 

• P3 Rupa 

• P4 Crikvenica - Novi Vinodolski 

Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje priobalja su 51 : 

1. Treba ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, preusmjeravajući migracijske tokove prema 

bližem zaleđu (implicitne migracijske mjere) čime bi se polučio dvostruki pozitivni učinak. 

2. Obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje. 

3. Razviti lučki sustav i osigurati prostorne uvjete za razvitak. 

51 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Knjiga 3, čl. 145 


106


GRAD BAKAR 

4. Razviti prometni sustav integrirajući sve segmente na međunarodnim (inter-regionalnim) 

koridorima, kao konkurentne susjednim državama. 

5. Dograđivati ostvareno djelomično spajanje vodoopskrbnog sustava Rijeke i Opatije, te 

Krka. 

6. Dugoročno, onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju i pojačati 

infrastrukturu koja će omogućiti iznalaženje pravovremenih i djelotvornih zaštitnih mjera. 

7. Izgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji 

izravni način zaštite mora, pa rješavanje problema prikupljanja otpadnih voda i njihovo 

pročišćavanje primaran je zadatak. 

8. S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u 

prostoru u odnosu na planirane potrebe, određene su sljedeće mjere razvoja: 

9. Pojedine pogone iz industrijskih zona u gradovima i naseljima dislocirati. 

10. Izgraditi i dograditi prometnice visokog prometnog standarda autoceste Zagreb-Rijeka i 

državna granica Slovenija – Rijeka – Senj – Otočac – Split – Dubrovnik, te željezničke 

pruge velikih učinkovitost na pravcu Trst – Kopar – Rijeka i Rijeka – Drežnik – 

Zagreb/Split. 

11. Apsolutni prioritet ima izgradnja odnosno dovršenje, do prometno funkcionalne 

cjelovitosti cestovnog čvorišta Rijeka od Matulja do Križišća s svim pripadajućim 

čvorovima i spojnim cestama na bazene luke Rijeka, te prometne zone i terminale od 

značaja za državu. Također imaju prednost i dionice zapadno od granice s Slovenijom 

Šapjane – Matulji i jugoistočno Križišće – Senj – Otočac – Žuta Lokva. 

12. Ulagati u razvoj i saniranje mreže vodoopskrbe na područjima Mošćenička Draga, 

Lovran, Matulji, Bakar, Opatija, Crikvenice, Novi Vinodolski i Vinodolski. 

13. Novelirati rješenja sustava odvodnje na područjima: Opatija, Mošćenička Draga, Rijeka, 

Kostrena, Kraljevica, Crikvenica, Novi Vinodolski i Vinodolski. 

14. Graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije prema prioritetu zaštite izvorišta pitkih 

voda i obalnog mora. 

15. Poboljšati i zaštititi kakvoću zraka u Rijeci planiranim preseljenjem rafinerije Mlaka na 

Urinj, izgradnjom zatvorenih sustava za pretovar u lukama, te promicanjem upotrebe 

plina u svim izvorima u središtu grada Rijeke ili spajanjem na centralizirane toplinske 

izvore. 

Putem sustava središnjih naselja koji je određen za područje Primorsko-goranske županije, 

odnosno kroz određivanje pozicije središnjeg naselja unutar sustava, određuju se osnovne 

poticajne razvojne aktivnosti i određuje mreža školskih, zdravstvenih, sportskih i upravnih 

funkcija, koje uz gospodarski poticaj promiču razvoj naselja i gravitirajućeg područja. Time je 

formirana osnova sustava središnjih naselja na koju se nadovezuju ostala naselja i centri 

manjih prostornih cjelina (lokalni centri). Naselje Bakar središnje je naselje VII ranga, čije su 

planirane funkcije prikazane u tablici br. 23, točka 2.2.3.1. “Osnove razvoja naselja”. Sva 

ostala naselja svrstana su u kategoriju “ostala naselja”. 

Snažno žarište razvoja (urbano područje koje svojom snagom utječe na razvoj gravitirajućeg 

područja) mikroregije priobalja je područje Grada Rijeke, koje je ujedno i ishodište razvoja 

regije i makroregije. Gorski kotar je dio Županije kojeg karakterizira depopulacija 

stanovništva i nedostatak osnovne infrastrukture, a osnovni prirodni resursi su šume i voda. 

Gospodarstvo će se bazirati na razvoju šumarstva, turizma, drvne industrije, stočarstva i 

prometa. 

U narednom razdoblju realno je očekivati da će velik broj djelatnosti značajnih za 

gospodarstvo Bakra doživjeti porast zaposlenosti. Među onima vidljivijeg rasta izdvaja se 

područje proizvodnih djelatnosti i lučkog prometa. Očekuje se također oživljavanje litorarnih 


107


GRAD BAKAR 

djelatnosti te reafirmacija obrtništva, (proizvodnog i uslužnog), što će zahtijevati veće 

angažiranje osobnog rada i kapitala. Također se očekuje da će doći do razvitka nekih oblika 

turizma, kao što su izletnički, lovni i sportsko-rekreacijski. 

Pod veznim pravcima podrazumijevaju se oni pravci na kojima se formiraju gospodarske i 

društvene silnice razvoja i na kojima je razvijena prometna infrastruktura. Okosnicu 

Primorsko-goranske županije čine dva primarna vezna pravca - pravac Podunavlje - Jadran - 

Sredozemlje, te Jadranski obalni pravac, koja oba prolaze područjem Grada Bakra. Pravac 

Podunavlje - Jadran od osobite je važnosti kao transverzala na kojoj se ostvaruje integracija 

kopnenog prometa (ceste, željeznice, cijevni, zračni promet, telekomunikacije) i pomorskog 

prometa (putničkog i teretnog). 

Sekundarnu mrežu veza čine skupine kopnenih i pomorsko-otočnih pravaca, preko kojih se 

integriraju dijelovi ili cjeline županijskog prostora. Sekundarnu mrežu čine državne i 

županijske ceste, trajektne veze te pomorske linije. 

Slika br.2: Žarišta razvitka i vezni pravci 52 

52 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Knjiga 1, Točka 4.3. 


108


GRAD BAKAR 

Na primarnim veznim pravcima (koje čine magistralne ceste i magistralne željezničke pruge, 

naftovod, telekomunikacijski vodovi, te morske i zračne luke), nužno je izgraditi prometnice 

visokog prometnog standarda, a to je dovršenje autoceste Zagreb-Rijeka i granica Slovenije - 

Rijeka - Split - Dubrovnik, te izgradnja željezničke pruge velikih učinkovitosti Zagreb - 

Rijeka i Trst - Rijeka - Split. 

Područje Grada Bakra funkcionalno se može podijeliti na akvatorij i kontaktno obalno 

područje, te na kontinentalno područje. 

Osnovni cilj razvoja vezan na prostor akvatorija i kontaktnog obalnog područja jest 

transformacija Bakarskog zaleđa kao gospodarskog sklopa s bitno drugačijom fizionomijom i 

poboljšanom, tj. vraćenom kvalitetom prostora i okoliša. Prioritetni cilj jest oživljavanje 

gospodarstva sa što manje zahvata i uz što brže uključivanje u prometne i gospodarske 

sustave županije i države. Glavna planerska usmjerenja su ostvarivanje lučko-prometne 

funkcije zaljeva temeljene na pogodnosti prostora, i to s gledišta prirodnih uvjeta i 

gospodarskog okruženja, te revitalizacija naselja Bakar. 

Za gospodarski razvitak Bakarskog zaljeva nužna je izgradnja cestovne infrastrukture, kojom 

će se planirani sadržaji kvalitetnije povezati sa zonom Kukuljanovo, te sa širim okruženjem.U 

kontekstu sanacije Bakarskog zaljeva, nužna je i izgradnja cjelovitog sustava odvodnje. 

Težnja za revitalizacijom krajolika vezano na čuvene Bakarske prezide ostvariva je samo 

putem uređenja jednog manjeg dijela tog prostora, koji će svjedočiti o nekadašnjim 

tradicionalnim kulturno-povijesnim vrijednostima (nasadi vinove loze). 

U kontinentalnom području svojim značajem ističe se zona gospodarske namjene 

Kukuljanovo (koja obuhvaća ranije zone R-27 i R-29). Stavljanje u funkciju svih područja 

zone Kukuljanovo (i Slobodne carinske zone unutar nje), strateški je interes Primorskogoranske 

županije. 

Formiranje građevinskog područja naselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene u 

kontinentalnom području treba omogućiti usklađen razvitak kako stambenih, tako i 

gospodarskih funkcija, uz nužno očuvanje prirodnih i stvorenih vrijednosti. 

Vezano na odnos između gospodarske strukture Županije i područja Grada Bakra bitno 

je naglasiti da glavni razvojni potencijal ovog područja leži u optimalnom korištenju 

postojećih, te otvaranju novih zona gospodarske namjene. 

Raskorak između postojeće izgrađenosti područja i realnih prostornih mogućnosti već sada 

daje velike mogućnosti izgradnje novih površina gospodarske namjene, koje su glavni 

razvojni potencijal ovog područja. 

Na prostoru Grada Bakra primarno je popunjavanje zone Kukuljanovo, a zatim otvaranje 

više manjih radnih zone rubno uz postojeća naselja. Obalno područje s obje strane Bakarskog 

zaljeva može primiti litorarne sadržaje ekološki prihvatljive za samo naselje Bakar. Manji 

poslovni prostori mogu djelovati u okviru građevinskih područja naselja. Proizvodne i 

poslovne zone svojim sadržajima i tehnologijama moraju biti usklađene sa zakonskim 

standardima zaštite okoliša. 

Da bi se očuvali i pravilno koristili prirodni i stvoreni resursi potrebno je pridržavati se 

osnovnih načela rasporeda gospodarskih kapaciteta i sadržaja u prostoru, i to: 

- nove gospodarske sadržaje primarno rješavati u okviru zone (proizvodne namjene) 

Kukuljanovo ili Slobodne zone, kako bi se boljim iskorištenjem radnih površina postigla 


109


GRAD BAKAR 

niža cijena poslovanja, 

- djelovanje proizvodnih i poslovnih sadržaja u zoni podrediti zahtjevima svih oblika zaštite 

okoliša, 

- na obalnom prostoru postojećim sadržajima Lučkog bazena Bakar omogućiti tehnološku 

modernizaciju i proširenje u skladu s zahtjevima zaštite okoliša, posebno zaštite izvorišta 

pitke vode, 

- na ostalom obalnom prostoru smještati isključivo sadržaje litoralnog karaktera koji su 

prihvatljivi za kontaktna područja sa stanovanjem, 

- nove manje zone poslovne namjene rubno uz postojeća naselja namijeniti za proizvodno i 

uslužno obrtništvo, 

- nove ugostiteljsko-turističke kapacitete graditi prije svega u postojećim naseljima ili 

unutar granica proširenja naselja te u okviru postojećih vikend naselja, 

- turističku ponudu usmjeriti u većem dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna ponude 

susjednih područja, na način da se osiguraju prostori za nove i atraktivne turističkorekreacijske 

sadržaje, kao npr. igrališta za timske sportove, tenis tereni, boćališta, poučne 

staze, biciklističke staze, centri za jahanje i sl., 

- održavati postojeće šume putem pravilnog gospodarenja i djelovati na očuvanju šuma u 

reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima, 

- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti, te drugih negativnih 

utjecaja na njih, 

- lovstvo tretirati kao kvalitetnu turističku ponudu i uskladiti interese lovaca i ostalih 

korisnika prostora, 

- posebno sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno-stočarsku djelatnost i 

proizvodnju zdrave hrane, 

- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za 

uzgoj i preradu (povrtlarstvo, voćarstvo, gljivarstvo, uzgoj ljekovitog i začinskog bilja, 

ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo), 

- poboljšati prometnu povezanost i postupno rješavati probleme ostale infrastrukture, 

posebno vodoopskrbe i odvodnje. 

U okvirima tih smjernica, Prostornim planom uređenja Grada Bakra određena je osnovna 

namjena i korištenje prostora, uz nužno očuvanje prirodnih značajki područja. 

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE 

PROSTORA 

Namjena prostora iskazuje se nizom funkcija koje iskazuju bitne značajke načina korištenja, 

uređenja i zaštite prostora. Te funkcije dijele se na: 

- antropogena područja i 

- prirodna područja. 

Antropogena područja su područja u kojima se obavljaju ili planiraju zahvati u prostoru 

kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. Sukladno planiranim aktivnostima, 

prostor se dijeli na: 

- površine naselja, 

- površine izvan naselja za izdvojene namjene. 

Prirodna područja su područja u kojima se planiraju samo aktivnosti u prostoru, tj. u kojima 

se prirodno okruženje koristi bez trajne promjene postojećeg stanja. Oblici aktivnosti su 

poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo i sl., a prostor se prema namjeni dijeli na: 

− poljoprivredne površine, 


110


GRAD BAKAR 

− šumske površine, 

− ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, 

− morske površine. 

Prostornim planom se evidentiraju, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, a 

pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom 

površina za pojedine kategorije korištenja prostora. 

Osnovna namjena površina područja Grada Bakra sastoji se u podjeli na: 


- površine izvan naselja za izdvojene namjene, 

- poljoprivredne površine, 

- šumske površine, 

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, 

- morske površine. 

Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja naselja ili 

van građevinskog područja naselja. 

Razgraničenjem se određuju: 

1. Građevinska područja za: 

- površine naselja 


2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture 

(prometne, energetske, komunalne itd.), gospodarske građevine u funkciji obavljanja 

poljoprivredne djelatnosti, zdravstvene i rekreacijske građevine, te planinarske 

domove i skloništa i sl. 

U smislu ovog Prostornog plana, upotrebljavaju se izrazi i pojmovi koji imaju slijedeće 

značenje: 

1. Grad Bakar - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne 

samouprave sa statusom Grada. 

2. grad Bakar - označava naselje Bakar. 

3. Granica građevinskog područja naselja - definira površinu građevinskog područja 

naselja. 

4. Naselje uz obalu mora smatra se ono kojem je horizontalna projekcija udaljenosti 

građevinskog područja manja od 100 m od obale mora. Na području Grada Bakra to je naselje 

Bakar. 

5. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične 

funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. U 

površinama za izdvojene namjene ne može se planirati nova stambena izgradnja. Osnovne 

grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, 

sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena i groblja. 

6. Građevina osnovne namjene – građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i 

predviđena ovim Prostornim planom. 

7. Građevine stambene namjene dijele se na stambene građevine i višestambene 

građevine. 


111


GRAD BAKAR 

- stambena građevina je slobodnostojeća kuća, dvojna ili kuća u nizu, a sadrži najviše 3 

stana, 

- višestambena građevina je građevina sa više od 3 stana. 

8. Pomoćne građevine su građevine u funkciji građevine osnovne namjene (garaže, 

drvarnice, spremišta, kotlovnice, vrtne sjenice i sl.). 

9 Manje građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim, 

skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima. 

10. Poljoprivredne gospodarske građevine su: 

- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta 

poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl. 

- s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl. 

11. Podrum - dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana u teren, 

s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od najniže točke 

konačno uređenog okolnog terena. 

12. Potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida je 1,5 

m, a najveća visina sljemena je 3,5 m. 

13. Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum) ili 

nadzemne (prizemlje, kat i potkrovlje). Za novu stambenu izgradnju etaža mora imati 

minimalnu svjetlu visinu 2,40 m, a za pomoćne prostorije minimalno 2,10 m. Potkrovna 

stambena etaža mora imati visinu na najnižem dijelu minimalno 1,5 m. U postojećim 

građevinama zadržavaju se postojeće visine etaža. 

14. Gradivi dio čestice – dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina 

osnovne namjene i pomoćnih građevina te ostalih građevina prema odredbama ovog 

Prostornog plana. 

15. Koeficijent izgrađenosti (K ig ) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim 

građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna 

projekcija svih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze 

cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i 

obrađene kao okolni teren, terase na terenu i parkirališne površine. 

16. Koeficijent iskorištenosti (K is ) je odnos ukupne (brutto) razvijene površine pod 

građevinama i površine građevne čestice. 

17. Visina građevine mjeri se na njenom pročelju, od najniže točke konačno uređenog 

terena do sljemena ili najviše kote ravnog krova. 

18. Regulacijski pravac – granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, 

javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene. 

19. Građevinski pravac – određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne 

građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu, a sve vodeći računa o 

lokalnim uvjetima. 

20. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se: 

− reljef, more, zelenilo; 

− posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine; 

− karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta; 

− ambijentalne vrijednosti; 

− veličina i izgrađenost građevnih čestica; 

− način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina; 

− komunalna oprema; 

− opremljenost komunalnom infrastrukturom; 

− druge vrijednosti i posebnosti. 

21. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta određene ovim Prostornim planom su: 

I. minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni put 


112


GRAD BAKAR 

II. 

III. 

optimalno uređeno građevinsko zemljište, obuhvaća osim pripreme i osnovnu 

infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrba, odvodnja i električna energija 

visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i 

opremanja. 

3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja) 

Ovim Prostornim planom definirana su građevinska područja naselja koja zadovoljavaju 

potrebe Grada Bakra za buduće razdoblje, a stimulativna su u smislu poboljšanja kvalitete 

stanovanja i opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom. 

Razgraničenje površine naselja obavljeno je određivanjem granice građevinskog područja, 

uvažavajući kriterije Prostornog plana Primorsko-goranske županije i smjernice Strategije 

prostornog uređenja Republike Hrvatske, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 

“Korištenje i namjena površina”, mj. 1:5000, te br. 4 “Građevinska područja” mj. 1:5000. 

Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine 

predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, 

šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan 

građevinskih područja. 

Prilikom određivanja građevinskih područja naselja uvaženi su svi kriteriji, smjernice i mjere 

u pogledu racionalnog gospodarenja i zaštite prostora. Definiranje građevinskog područja 

provodilo se kroz objektivno sagledavanje potreba za prostorom za svako naselje, 

uvažavanjem postojećih demografskih kretanja, procjenom budućih demografskih procesa, 

procjenom gospodarskih potencijala i potreba, te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za 

pojedino naselje. 

Iz zona namijenjenih razvoju naselja izuzete su površine neprimjerne za izgradnju, kao što su 

šumsko i poljoprivredno zemljište i sl. 

Prilikom određivanja prostora za razvoja naselja poštivane su slijedeće smjernice: 

- nakon detaljne provjere na terenu, utvrđene su stvarne granice zaposjednosti prostora i 

određene granice izgrađenog dijela naselja; 

- uspostavljen je sustav informacija (demografska kretanja, lokacijske i građevinske 

dozvole i dr.) u svrhu osiguranja korištenja i planiranja područja za razvoj, 

- građevinska područja naselja nisu planirana unutar granica II. zone sanitarne zaštite 

izvorišta vode za piće. 

Prostornim planom Primorsko-goranske županije definirani su kriteriji za određivanje veličine 

građevinskih područja naselja. 

Temelj za dimenzioniranje građevinskih područja naselja je projekcija stanovništva od 

8.159 stanovnika u 2015. godini. 

Poštujući taj kriterij, te temeljem analize svih prethodno navedenih pokazatelja, analize 

građevinskih područja iz Prostornog plana bivše općine Rijeka i utvrđivanja postojećeg stanja 

izgrađenosti, određena su građevinska područja naselja na području Grada Bakra, koja iznose: 

- ukupna površina građevinskog područja: 407,55 ha, 

- površina izgrađenog dijela građevinskog područja: 358,31 ha 

- površina neizgrađenog dijela građevinskog područja: 49,24 ha 


113


GRAD BAKAR 

Gustoća stanovanja iznosi 20,02 st./ha. 

Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Bakra, i to 

za: 

- Bakar NA 1 1-2 , 

- Kukuljanovo: NA 2 , 

- Škrljevo: NA 3 1-3 , 

- Krasica: NA 4 1-2 , 

- Višnjevica: NA 5 1-3 , 

- Praputnjak: NA 6 1-8 , 

- Hreljin: NA 7 1-3 , 

- Melnice: NA 8 1-4 , 

- Plase: NA 9 1-2, 

- Zlobin: NA 10, 

- Zlobinska Draga: NA 11 1-4, 

- Ponikve: NA 12, 

- Plosna: NA 13 1-3 , 

- Gornje Jelenje: NA 14 1-2 . 

Raspored navedenih građevinskih područja prema granicama statističkih (administrativnih) 

naselja prikazan je u tablici br. 26. 

Za naselje Bakar (NA1 1 i NA1 2 ), kao središnje naselje područja Grada, detaljna namjena 

površina utvrditi će se izradom urbanističkog plana uređenja (UPU 1). 

Za dio naselja Praputnjak (NA6 1 ), (registrirana seoska cjelina), također je obavezna izrada 

urbanističkog plana uređenja (UPU 2). 

Za sva ostala naselja zahvati u prostoru i uvjeti smještaja građevina utvrđuju se temeljem 

odrednica ovog Prostornog plana. 

Tablica br. 26. Iskaz površina građevinskih područja naselja i gustoća stanovanja 

1.1. POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA 

GRAD 

BAKAR 

Statističko 

naselje 

Oznaka građevinskog 

područja 

Izgrađeni 

dio 

(ha) 

Neizgrađeni 

dio 

(ha) 

Površina 

ukupno 

(ha) 

Stanovništvo 

- projekcija 

2015.g. 

Gustoća 

stanovnika 

Bakar NA1 1-2 28,18 3,59 31,77 1620 50,99 

Kukuljanovo NA2 37,64 9,0 46,64 850 18,20 

NA3 

Škrljevo 

1-3 , NA4 1 , 

NA14 1 

59,37 4,13 63,50 1200 18,9 

NA4 

Krasica 

2 , NA5 1-3 , 

NA14 2 

76,81 4,88 81,69 1350 16,52 

Praputnjak NA6 1-8 23,56 3,02 26,58 600 22,57 

Hreljin 

NA6 4 , NA6 5 , 

NA7 1-3 , NA8 1-4 , 107,1 19,8 126,9 2100 16,50 

Zlobin 

NA9 1-2 

NA 10, 

NA11 1-4 , 

17,81 4,82 22,63 329 14,5 

Ponikve NA12 4,56 0 4,56 60 13,2 

Plosna NA 13 1-3 3,28 0 3,28 50 15,2 

GRAD BAKAR UKUPNO: 358,31 49,24 407,55 8159 20,02 


114


GRAD BAKAR 

3.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 

Izdvojene namjene su prikazane na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena 

površina”, mjerilo 1:25.000, te na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja” 

(katastarska podloga u mjerilu 1:5000). Unutar površina izvan naselja za izdvojene namjene 

mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, te druge građevine i sadržaji koji 

upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora. 

Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene obavljeno je određivanjem 

granica građevinskog područja, za: 

- gospodarsku namjenu (proizvodnu i poslovnu - I i K), 

- ugostiteljsko-turističku namjenu (vikend naselje - T), 

- sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centar - R), 

- infrastrukturnu namjenu -IS, L, 

- groblja - G, 

Ukupna površina građevinskog područja površina za izdvojene namjene iznosi 724,3 ha, od 

čega izgrađeni dio iznosi 270,37 ha, a neizgrađeni 453,93 ha. 

3.2.2.1. Površine gospodarske namjene 

Površine za gospodarsku namjenu su izdvojene površine predviđene za proizvodnu i poslovnu 

namjenu. 

Prostorni razmještaj površina gospodarske namjene baziran je na sadašnjem razmještaju 

gospodarstva, stvarnim prostornim mogućnostima, planiranom sustavu središnjih naselja i 

rasporedu stanovništva, te povezanosti na prometnu i komunalnu infrastrukturu. 

Ukupna površina zona gospodarske namjene na području Grada Bakra iznosi 529,31 ha. 

Proizvodna namjena (I) 

Prostornim planom Primorsko-goranske županije proizvodne zone definirane su kao 

industrijski kompleksi (proizvodnja, prerađivačka industrija, obrtništvo i sl.). Među ostalim 

proizvodnim zonama naveden je i proizvodno-poslovni kompleks Škrljevo - Kukuljanovo, 

namjenjen slobodnoj zoni, raznovrsnoj industriji, lučkim pozadinskim skladištima i ostalim 

djelatnostima koje trebaju zadovoljiti uvjete zaštite okoliša. 

Unutar površine proizvodne namjene moguć je i smještaj sadržaja, odnosno površina 

poslovne namjene, kao što su skladišta, servisi i sl. 

Ovim Prostornim planom predviđene su dvije zone proizvodne namjene na području Grada 

Bakra i to: 

- zona Kukuljanovo (R 27) - I 1 , površine 315,48 ha, pretežito neizgrađena, 

- zona Kukuljanovo (R 29)- I 2 , površine 178,54 ha, pretežito neizgrađena. 

Ukupna površina zona proizvodne namjene na području Grada Bakra iznosi 494,02 ha, od 

čega izgrađeni dio iznosi 139,07 ha, a neizgrađeni dio 354,95 ha. 

Za cjelovitu zonu I 1 i za dio zone I 2 izrađeni su i na snazi su urbanistički planovi uređenja (SN 

21/01 i SN 5/01), dok će se za preostali dio zone I 2 morati izraditi novi urbanistički plan 


115


GRAD BAKAR 

uređenja (UPU 3). Ukoliko se ukaže potreba (uslijed promjene zakonske regulative ili novih 

okolnosti), potrebno je pristupiti izradi novih urbanističkih planova uređenja, odnosno 

izmjena i dopuna postojećih urbanističkih planova uređenja i za cjelovitu zonu I 1 (UPU 12) i 

dio zone I 2 (UPU 11). 

Poslovna namjena (K) 

Poslovna namjena obuhvaća proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje proizvodne 

pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.). 

Prostornim planom predviđene su slijedeće zone poslovne namjene: 

- Susanićevo - K 1 , površine 4,28 ha, pretežito neizgrađena, 

- Moravac - K 2 , površine 1,3 ha, pretežito izgrađena, 

- Učivac - K 3 , površine 0,64 ha, izgrađena, 

- plato bivše koksare - K 4 , površine 12,26 ha, pretežito neizgrađena, 

- Montkemija -K 5 , površine 3,87 ha, izgrađena, 

- Punta Križa - K 6 , površine 0,62 ha, izgrađena, 

- Glavičina - K 7 , površine 3,07 ha, pretežito neizgrađena, 

- Lunga - K 8 , površine 7,32 ha, neizgrađena, 

- Lonja, K 9 , površine 1,93 ha, pretežito neizgrađena. 

Od navedenih zona, svojim značajem osobito se ističe zona poslovne namjene K 4 , smještena 

na platou bivše koksare. Dominantna djelatnost na cjelokupnom prostoru bivše koksare 

vezana je uz pomorsko-nautičku orijentaciju i pomorsko gospodarstvo, koje uključuje i lučke 

djelatnosti. Izgradnja energetskih ili komunalnih građevina koje nisu funkcionalno vezane uz 

pomorsko gospodarstvo je isključena. Na prostoru zone poslovne namjene K 4 planiraju se 

sadržaji bliski pomorskoj tradiciji grada Bakra, kao što su: 

- suha marina, kapaciteta oko 450 jahti većih od 10 m, sa svim pratećim sadržajima 

nužnim za održavanje jahti, 

- polivalentna dvorana, veličine 80x70 m, koja bi služila za održavanje nautičkih i 

drugih sajmova, kulturno-zabavnih priredbi i sl. u funkciji znatno šireg područja od 

samog grada Bakra, 

- prometne površine, koje podrazumijevaju rješenje kolnog i pješačkog prometa i 

prometa u mirovanju. 

Ukupna površina zona poslovne namjene na području Grada Bakra iznosi 35,29 ha, od čega 

izgrađeni dio iznosi 7,52 ha, a neizgrađeni 27,77 ha. 

Za zonu na platou bivše koksare (K 4 ) i na Lungi (K 8 ), određuje se obavezna izrada 

urbanističkog plana uređenja (UPU8 i UPU5), dok se za sve ostale zone poslovne namjene 

propisuje obavezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU1-DPU8). 

3.2.2.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene (T) 

Namjena predviđena za ugostiteljstvo i turizam je osim u građevinskim područjima naselja 

predviđena i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, koja se planiraju bez nove 

stambene gradnje. 

Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Prostornim planom obuhvaćaju 

postojeća vikend naselja. Ukupna površina zona ugostiteljsko-turističke namjene na području 

Grada Bakra iznosi 33,04 ha, od čega izgrađeni dio iznosi 22,37 ha, a neizgrađeni dio 10,67 

ha. 


116


GRAD BAKAR 

Prostornim planom predviđene su dvije zone ugostiteljsko-turističke namjene (vikend 

naselje), koje čine područja sezonskog stanovanja u gorskim dijelovima područja Grada, i to: 

- Lepenice - T 1-6 , površine 18,26 ha, izgrađeno, 

- Zlobinska Draga - T 7 , površine 14,78 ha, pretežito neizgrađeno. 

Na području dispergiranog vikend naselja Lepenice (T 1-6 ), obzirom na smještaj dijelom u II 

zoni sanitarne zaštite izvorišta voda za piće, a dijelom u vodoopskrbnom rezervatu, nije 

dopuštena nova izgradnja. 

Za zonu vikend naselja Zlobinska Draga (T 2 ) određuje se obavezna izrada urbanističkog plana 

uređenja (UPU 10). 

3.2.2.3. Površine sportsko-rekreacijske namjene (R) 

Površine za sportsko-rekreacijsku namjenu su veća područja namijenjena obavljanju sportskih 

i rekreacijskih aktivnosti, a razvrstana su na sportske centre (R). 

Sportski centri na području Grada Bakra su: 

- Vojskovo - R 1 , površine 33,49 ha, pretežito neizgrađeno, 

- Gaj - R 2 , površine 1,24 ha, pretežito izgrađeno, 

- Moravac - R 3 , površine 4,4 ha, izgrađeno, 

- Budin - R 4 , površine 2,02 ha, izgrađeno, 

- Krasica - R 5 , površine 5,7 ha, izgrađeno, 

- Praputnjak - R 6 , površine 0,95 ha, izgrađeno, 

- Lonja - R 7 , površine 2,22 ha, izgrađeno. 

Na područjima sportsko-rekreacijske namjene (sportski centar) moguća je izgradnja otvorenih 

i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), te 

smještaj rekreacijskih i pratećih uslužnih djelatnosti. Ukupna površina svih navedenih zona 

iznosi 50,01 ha, od čega izgrađeni dio iznosi 18,68 ha, a neizgrađeni 31,33 ha. 

Za zonu Vojskovo (R 1 ) određena je obavezna izrada urbanističkog plana uređenja (UPU 6), 

dok se za zonu Gaj (R 2 ) propisuje obavezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU 9). 

3.2.2.4. Površine infrastrukturne namjene (IS, L) 

Ukupna površina zona infrastrukturne namjene iznosi 104,95 ha, od čega izgrađeni dio iznosi 

77,67 ha, a neizgrađeni 27,28 ha. 

Površine infrastrukturne namjene na području Grada Bakra razvrstane su na: 

- kolodvor Škrljevo - IS 1 , površine 9,71 ha, izgrađen, 

- trafostanicu Meline - IS 2 , površine 48,45 ha, izgrađena, 

- trafostanicu Krasica -IS 3 , površine 1,4 ha, izgrađena, 

- luku Podbok - L 1 , površine 16,0 ha, pretežito izgrađena, 

- luku Goranin - L 2 , površine 4,9 ha, pretežito neizgrađena, 

- prekrcajnu luku naftnih derivata - L 3 , površine 24,49 ha, pretežito neizgrađena. 

Uloga kolodvora Škrljevo, te značaj trafostanica Meline i Krasica obrazloženi su u točki 

3.5.1.1. (Prometni sustav - željeznička infrastruktura) i 3.5.3.1. (Energetski sustav - sustav 

elektroopskrbe) u nastavku. 


117


GRAD BAKAR 

Svojim značajem posebno se ističu površine luka. 

• Luka Podbok (L 1 ) 

Gospodarski aspekt razvoja luke sa prognozama prometa prikazan je u točki 3.3.1. “Prikaz 

gospodarskih djelatnosti” u nastavku Obrazloženja. 

Prostornim planom određena je zona luke Podbok površine 16,0 ha. 

U odnosu na izgrađeni dio, planirani prostor za razvitak luke na zapadu je određen sa 

granicom I. vodozaštitne zone (izvorište Dobra), a na sjeveru koridorom planirane županijske 

ceste koja treba omogućiti kvalitetan pristup luci. Operativna obala je proširena u odnosu na 

današnju površinu. 

Planovi Luke Rijeka podrazumijevaju proširenje postojećih i izgradnju novih sadržaja na 

Podboku, na prostoru iznad željezničke pruge. Novi skladišni prostor bio bi površine cca 

11.000 m 2 , a odrediti će se nakon detaljnih ispitivanja geotehničkih karakteristika tla. 

Nadogradnjom postojećeg transportnog sustava prostor iznad pruge iskoristio bi se za 

uskladištenje rasutog tereta na ekološki i tehnološki napredan način. 

Preduvjet za novu izgradnju na prostoru luke Podbok je izrada urbanističkog plana uređenja 

(UPU 7). 

• Luka Goranin (L 2 ) 

Prenamjena prostora bivše koksare na kojem je završen proces demontaže postrojenja od 

velikog je i dugoročnog značaja ne samo za razvoj grada Bakra. Dominantna djelatnost na 

prostoru bivše koksare treba biti vezana uz pomorsko-nautičku orijentaciju i pomorsko 

gospodarstvo koje uključuje i lučke djelatnosti. 

Stoga je ovim Prostornim planom određena površina luke “Goranin” istočnije od glavne 

trafostanice do područja prekrcajne luke naftnih derivata, površine 4,9 ha. 

Razvitak na tom prostoru ovisi o razvojnim planovima Luke Rijeka, a neke od mogućnosti su 

RO-RO terminal, skladišni prostori i dr. Prekrcaj rasutih tereta ne dolazi u obzir, on se mora 

odvijati na prostoru luke Podbok. Radi kvalitetnije povezanosti na cestovnu mrežu, u zaleđu 

prostora bivše koksare planirana je nova prometnica - državna cesta - koja omogućava i vezu 

sa sadržajima u zoni Kukuljanovo i Slobodnoj zoni. 

Uređenje prostora i opremanje sadržajima na području luke treba se utvrditi urbanističkim 

planom uređenja (UPU 9). 

• Prekrcajna luka naftnih derivata (L 3 ) 

Prostornim planom utvrđena je površina prekrcajne luke naftnih derivata (INA-Rafinerija 

nafte Rijeka), uz granicu sa Općinom Kostrena. Ukupna površina zone iznosi 24,49 ha. 

Razvojni planovi INE predviđaju na navedenom području izgradnju slijedećih građevina: 

- istakačke ruke na privezima tankerske luke Bakar, (radi povećanja sigurnosti spoja 

tankera i rafinerijskih manipulativnih instalacija), 

- rekonstrukcija instalacija za obradu balastnih i zauljenih voda, (radi povećanja 


118


GRAD BAKAR 

kvalitete obrade voda i zadovoljavanja ekoloških propisa), 

- proširenje tankerske luke Bakar (utvrdica na privezu br.8), radi povećanja sigurnosti, 

- rezervoarski prostor za balastne vode i bunker brodova (radi opskrbe tankera u 

tankerskoj luci Bakar), 

- tankerski privez za tankere od 30.000 do 80.000 DWT-a (radi bočnog privezivanja 

tankera s većim gazom umjesto nesigurnog veza u četverovez i spajanja po krmi na 

vezu br. 3), 

- tankerski privez za tankere od 60.000 DWT (na granici Općine Kostrena). 

Izgradnja novih građevina u funkciji je poboljšanja sigurnosti rafinerijskih instalacija za 

prihvat i otpremu rafinerijskih derivata i proizvoda, a preduvjet je izrada urbanističkog plana 

uređenja (UPU4).Urbanistički plan uređenja potrebno je izraditi za cjelovitu zonu Rafinerije 

nafte na Urinju, koja na području općine Kostrena obuhvaća građevinsko područje proizvodne 

namjene (I-1). 

3.2.2.5. Površine groblja (G) 

Površine za groblja izvan građevinskog područja naselja na području Grada Bakra su: 

- Kukuljanovo G 1 , površine 0,64 ha, 

- Škrljevo - G 2 , površine 0,86 ha, 

- Bakar (staro groblje) - G 3 , površine 0,35 ha, 

- Bakar (novo groblje) - G 4 , površine 1,43 ha, 

- Krasica - G 5 , površine 1,3 ha, 

- Praputnjak - G 6 , površine 0,22 ha, 

- Hreljin - G 7 , površine 1,54 ha., 

- Zlobin - G 8, površine 0,15 ha. 

Ukupna površina groblja iznosi 6,49 ha. 

Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj 

funkciji groblja - kapele, mrtvačnice i sl. te ostala potrebna komunalna infrastruktura. 

Uređenje groblja i gradnja pratećih građevina mora biti primjereno primorskoj tradiciji. 

Tablica br. 27.Iskaz površina građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene 

1.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA ZA IZDVOJENE NAMJENE 

GRAD BAKAR 

Oznaka 

1.2.1. GOSPODARSKA NAMJENA I,K 

Izgrađeni 

dio(ha) 

Neizgrađeni 

dio(ha) 

Površina 

ukupno 

(ha) 

Postotak od 

ukupne 

površine 

Grada 

1.2.1.1. Proizvodna namjena I 

Zona Kukuljanovo (R 27) I 1 110,24 205,24 315,48 2,5 

Zona Kukuljanovo (R29) I 2 28,83 149,71 178,54 1,42 

Proizvodna namjena UKUPNO I 139,07 354,95 494,02 3,93 

1.2.1.2. Poslovna namjena K 

Susanićevo K 1 0,36 3,92 4,28 0,03 

Moravac K 2 1,3 - 1,3 0,01 

Učivac K 3 - 0,64 0,64 0,005 

Plato bivše koksare K 4 - 12,26 12,26 0,09 

Montkemija K 5 3,87 - 3,87 0,03 

Punta Križa K 6 0,62 - 0,62 0,005 


119


GRAD BAKAR 

Glavičina K 7 0,93 2,14 3,07 0,02 

Lunga K 8 - 7,32 7,32 0,05 

Lonja K 9 0,44 1,49 1,93 0,01 

Poslovna namjena UKUPNO K 7,52 27,77 35,29 0,29 

Gospodarska namjena UKUPNO I,K 146,59 382,72 529,31 4,23 

1.2.2. 

UGOSTITELJSKO TURISTIČKA 

NAMJENA 

T 

1.2.2.1. Vikend naselja T 

Lepenice T 1-6 18,26 - 18,26 0,14 

Zlobinska Draga T 7 4,11 10,67 14,78 0,01 

Ugostiteljsko-turistička namjena UKUPNO T 22,37 10,67 33,04 0,26 

1.2.3. SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA R 

1.2.3.1. Sportski centar R 

Vojskovo R 1 2,58 30,91 33,49 0,26 

Gaj R 2 0,82 0,42 1,24 0,009 

Moravac R 3 4,4 - 4,4 0,03 

Budin R 4 2,02 - 2,02 0,01 

Krasica R 5 5,7 - 5,7 0,04 

Praputnjak R 6 0,94 - 0,94 0,007 

Lonja R 7 2,22 - 2,22 0,003 

Sportski centri UKUPNO R 18,68 31,33 50,01 0,4 

Sportsko-rekreacijska namjena UKUPNO R 18,68 31,33 50,01 0,4 

1.2.4. INFRASTRUKTURNA NAMJENA IS,L 

Kolodvor Škrljevo IS 1 9,71 - 9,71 0,07 

Trafostanica Meline IS 2 48,45 - 48,45 0,37 

Trafostanica Krasica IS 3 1,4 - 1,4 0,01 

Luka Podbok L 1 11,16 4,84 16,0 0,12 

Luka Goranin L 2 - 4,9 4,9 0,03 

Prekrcajna luka naftnih derivata L 3 6,95 17,54 24,49 0,19 

Infrastrukturna namjena UKUPNO IS,L 77,67 27,78 105,45 0,82 

1.2.5. GROBLJA G 

Kukuljanovo G 1 0,64 - 0,64 0,005 

Škrljevo G 2 0,86 - 0,86 0,006 

Bakar (staro) G 3 0,35 - 0,35 0,002 

Bakar (novo) G 4 - 1,43 1,43 0,01 

Krasica G 5 1,3 - 1,3 0,01 

Praputnjak G 6 0,22 - 0,22 0,0001 

Hreljin G 7 1,54 - 1,54 0,01 

Zlobin G 8 0,15 - 0,15 0,001 

Groblja UKUPNO G 5,06 1,43 6,49 0,04 

GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN 

NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE 

UKUPNO 270,37 459,93 724,3 5,75 


120


GRAD BAKAR 

3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja 

Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju 

građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kao postojeća 

izgradnja izvan građevinskog područja. 

Za postojeće pojedinačne građevine izvan građevinskih područja dozvoljava se rekonstrukcija 

u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. 

Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: 

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova 

građevina u postojećim gabaritima, 

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta 

instalacija, 

- dogradnja ili nadogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne površine max 12 

m 2 . 

Izvan građevinskog područja mogu se graditi i građevine za koje se ne određuju građevinska 

područja, kao što su: 

- građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), 

- gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, 

- zdravstvene i rekreacijske građevine, 

- planinarski domovi, skloništa i sl. 

Iznimno, na području smještenom zapadno i južno od naselja Kukuljanovo (NA2), a 

označenom na kartografskom prikazu br. 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja 

posebnih ograničenja u korištenju”, izgradnja građevina izvan građevinskog područja nije 

dopuštena. 

Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana mogu se graditi građevine infrastrukture, 

gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti te skloništa za 

planinare. Temeljem prostornih planova užeg područja grade se zdravstvene i rekreacijske 

građevine, te planinarski domovi. 

Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje 

pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene 

su jednom građevnom česticom. 

Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su: 

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna ili šumarska), 

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje 

otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.). 

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih 

vrijednosti i autohtonog graditeljstva. 

Temeljno opredjeljenje planskih postavki Prostornog plana Županije je da se značajnije ne 

mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, posebno ne na štetu prirodnih resursa 

od osobitog značenja i vrijednosti, nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno 

koristi već angažirani prostor. 

Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja utvrđeni su u točki 3.4.2.3. Obrazloženja 

ovog Prostornog plana. 


121


GRAD BAKAR 

3.2.4. Poljoprivredne površine (P) 

Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavljeno je temeljem vrednovanja zemljišta 

i utvrđenih bonitetnih kategorija (navedeno u točki 1.2.1.6. Obrazloženja), a prikazano je na 

kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000. Poljoprivredno tlo 

osnovne namjene razgraničeno je na osobito vrijedno tlo (P1), vrijedno obradivo tlo (P2) i 

ostala obradiva tla (P3), a mora se štititi od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja 

poljoprivredne djelatnosti. 

Pedološke podatke koji su korišteni prilikom vrednovanja zemljišta za izradu kartografskog 

prikaza “Korištenje i namjena površina” trebalo bi novelirati i dopuniti s novim pedološkim 

istraživanjima kako bi se potpunije sagledale sve poljoprivredne površine. Sve te podatke 

moguće je objediniti kroz geografsko informatički sustav na razini Grada ili Županije pomoću 

kojeg bi se gospodarilo prostorom i na brz i jednostavan način pronalazili adekvatni podaci o 

svim prostornim resursima. 

Obradive površine na području Grada Bakra znatno su smanjene u odnosu na prošla vremena, 

a nalaze se ponajviše u blizini naselja, dakle u okućnicama. Poljodjelska proizvodnja zasniva 

se uglavnom na osobnim potrebama, jer je proizvodnja za tržište još uvijek nerentabilna. 

Šuma zauzima najveći dio prostora. Šumom danas zarašćuje i pašnjački i oranični prostor. 

Uloga šuma u ekološkom vrednovanju, ugođaju i zaštitnoj funkciji je velika, ali je potrebno 

ograničiti njeno naglo širenje na ostala područja uključujući pašnjake (predlaže se kozarstvo). 

Naime, držanje nekoliko stada koza (po 50-60 životinja) bi prirodno reguliralo odnose 

pašnjačkih i šumskih površina, jer se ne bi smjelo dozvoliti da pašnjačke površine potpuno 

nestanu i obrastu šumom. Da li će se to ostvariti zavisi o zacrtanim pravcima razvitka 

poljodjelstva u našoj državi, Županiji i nižim razinama. 

3.2.5. Šumske površine (Š) 

Šumske površine na području Grada Bakra zauzimaju značajne površine (cca 6.850 ha ili 

preko 50% površine Grada). Uzimajući u obzir da sve veći dio pašnjaka prelazi u šumsko 

zemljište, tj. prirodno se zašumljuje, možemo ocijeniti da će učešće šuma i šumskog zemljišta 

u ukupnoj površini Grada i dalje rasti. 

Danas se šumske površine prema namjeni dijele na gospodarske šume, koje zauzimaju oko 

7000 ha, te šume posebne namjene - šume u Nacionalnom parku Risnjak i unutar ostalih 

dijelova prirode predloženih za zaštitu, koje zauzimaju površinu od 393 ha. 

Prostornim planom uređenja šumske površine na području Grada razvrstane su na 

gospodarske šume (Š1) i šume posebne namjene (Š3), a razgraničenje je utvrđeno 

određivanjem granica na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 

1:25.000. 

Gospodarske šume služe za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, te osim 

gospodarske vrijednosti imaju i općekorisnu funkciju. U njima se vrše zahvati kojima se 

poboljšava struktura same šume, prvenstveno preko uzgojnih radova, njege, čišćenja i 

prorjede. 


122


GRAD BAKAR 

Korištenje šuma i šumskih zemljišta na ovim prostorima ima dugu tradiciju, no uglavnom je 

uvijek dominiralo korištenje kroz proizvodnju drvne mase, dok su ostale, sporedne funkcije 

šuma bile malo korištene. 

Državnim i privatnim šumama gospodari JP “Hrvatske šume” Šumarija Rijeka. U krškim 

šumama vrši se sječa čišćenja, te ovdje ne možemo govoriti o etatu nego o ostvarenju manjih 

količina posječene mase kroz uzgojne radove, i to malih promjera i bez tehničke 

upotrebljivosti. U privatnim šumama ne možemo govoriti o etatu koji je svake godine 

ujednačen, tu se radi o različitim potrebama pučanstva za ogrijevnim drvom koje se isto tako 

ostvaruje kroz uzgojne sječe tankih sortimenata. 

Drvne zalihe, prirast i etat (sječive mase) dajemo na temelju raspoloživih podataka, koji se 

prvenstveno odnose na državne uređene šume GJ “ Oštrovica” i GJ “ Jelenje Velo A i B “. 

Teško je procijeniti koliki su iznosi navedenih podataka za dio koji se odnosi na državne 

neuređene šume, i za šume s pravom vlasništva, stoga ove podatke treba uzeti sa izvjesnom 

rezervom. No, kako se ovdje radi uglavnom o krškim šumama u kojima se ne javljaju velike 

drvne zalihe po hektaru, a dijelom se radi i o prirodno pošumljenim pašnjacima, procjena 

može biti dobar pokazatelj. Ipak, ukoliko se radi o krškim šumama kojima prvotni cilj nije 

proizvodnja drvne mase, sami podaci o drvnoj zalihi i etatu nisu od glavne važnosti. Radi se o 

obraštenosti terena, pa za cilj treba imati zeleni okoliš, a ne sječive mase, barem dok šikare i 

makije ne stasaju u više uzgojne oblike. 

Tablica 28. Prikaz drvnih zaliha, prirasta i etata državnih šuma, te ocjene za privatne šume i za 

državne neuređene šume. 

Kategorija vlasništva 

šume 

Drvna zaliha 

(m 3 ) 

Godišnji prirast 

(m 3 ) 

Godišnji etat 

(m 3 ) 

Državne uređene i 

neuređene šume 

349.000 6.225 4.300 

Privatne šume 50.000 750 450 

Ukupno 399.000 6.975 4.750 

Iz prethodnog pregleda vidljivo je da je ukupna zaliha drva na prostorima Grada Bakra oko 

399.000 m 3 , a godišnji prirast 6975 m 3 , te da bi godišnje trebalo posjeći oko 4750 m 3 ili 68% 

prirasta, što znači uštedu od 32%. No, i ti podaci su dijelom procijenjeni sa izvjesnom 

rezervom (odnose se na privatne i državne neuređene šume), tako da je ušteda u svakom 

slučaju i nešto veća. Sječiva masa temeljena na stručno dendrometrijski utvrđenim podacima 

osiguravala bi trajnost prihoda, kao i ekološko unapređenje ovih šuma. 

Od načina gospodarenja u gospodarskim šumama predviđa se njega postojećeg i budućeg 

podmlatka i mladika, čišćenje u mladim sastojinama, te prorjede u starijim i kvalitetnijim 

sastojinama. Sve zahvate treba izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća. 

Šume posebne namjene na području Grada su šume unutar zaštićenog dijela prirode 

(Nacionalni park Risnjak), odnosno dijelova prirode predloženih za zaštitu temeljem Zakona 

o zaštiti prirode (zaštićeni krajolik Kukuljanske Ponikve). Na tim površinama dozvoljena su 

znanstvena istraživanja, rekreacija, izletnički turizam i sl. 

Korištenje sporednih funkcija šuma 

Korištenje šumskih proizvoda regulirano je u skladu s Pravilnikom o sporednim šumskim 

proizvodima (JP “Hrvatse šume”, 1994.god.), te u dogovoru sa Šumarijom Rijeka. Šumski 

proizvodi su plodovi šumskog grmlja, gljive, ljekovito bilje, ispaša ovaca, ubiranje meda i sl. 


123


GRAD BAKAR 

Iako se u svijetu trend korištenja šuma u mnogome kreće ka šumi kao mjestu za odmor i 

relaksaciju kod nas još uvijek to nije jako izraženo. Ipak, možemo uočiti veću zainteresiranost 

pučanstva ka skijanju, planinarenju, vožnjama bicklima u prirodi, šetnjama, te bilo kojem 

načinu provođenja slobodnog vremena sa ciljem povratka prirodi kao temeljnoj potrebi 

svakog čovjeka. Možemo zaključiti da će se u skoro vrijeme više nego danas prostori ovih 

šuma koristiti u slijedeće namjene: 

- izletišno-rekreacijska, 

- planinarenje i izletnički turizam (postoje mnoge markirane planinarske staze koje planinari 

rado posjećuju u velikoj broju), pogotovo u Nacionalnom parku Risnjak, 

- razvoj brdskog biciklizma. 

Zauzimanje prostora u šumama i na šumskim zemljištima može se vršiti jedino uz prethodnu 

suglasnost “Hrvatskih šuma”. Zauzimanje prostora u cilju podizanja gospodarskih i drugih 

objekata (industrijske zone) uvjetovano je slijedećim redoslijedom: 

- neobrasla šumska zemljišta i kamenjari, 

- djelomično obrasla šumska zemljišta loše kvalitete, 

- šikare i panjače loše kvalitete. 

Podržavanjem ovog prijedloga korištenja šuma osigurao bi se daljnji razvitak šuma, kako u 

gospodarskom, tako i u zaštitno ekološkom pogledu. 

3.2.6. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) 

Prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili 

oranicama, sve više zarastaju zajedno sa šumama, stoga su izdvojeni u kategoriju ostalog 

poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ). 

Ukupna površina navedene kategorije korištenja prostora na području Grada Bakra iznosi 

3646 ha. 

3.2.7. Morske površine (M) 

Akvatorij područja Grada Bakra zauzima površinu od 191,38 ha, što predstavlja oko 1,5% 

ukupne površine Grada. Plan namjene akvatorija omogućava usklađeno korištenje i razvitak 

postojećih i planiranih, (prvenstveno gospodarskih) sadržaja smještenih na području 

Bakarskog zaljeva.Razgraničenje morskih površina provedeno je određivanjem namjene za: 

- prometne djelatnosti (luke otvorene za javni promet, luke posebne namjene, unutarnji 

plovni put), 

- ostale morske površine. 

Prometne djelatnosti u akvatoriju Bakarskog zaljeva od primarnog su značaja ne samo na 

lokalnoj, već i županijskoj i državnoj razini. 

Luke otvorene za javni promet na području Grada Bakra su luka Bakar (županijski značaj), te 

luka Podbok i luka Goranin (državni značaj). Luke posebne namjene su prekrcajna luka 

naftnih derivata (L 3 ), luke zona poslovne namjene na platou bivše koksare i na Punta Križi 

(zone K 4 i K 6 ), te lučica domicilnog stanovništva na lokaciji Dobra. Prometne djelatnosti 

detaljnije su obrazložene u točki 3.5.1.2. Pomorski promet. 

Ostale morske površine obuhvaćaju more izvan navedenih dijelatnosti, gdje je dopušteno 

tradicionalno ribarenje, održavanje natjecanja u veslanju, regata školskih čamaca i sl. Unutar 


124


GRAD BAKAR 

ostalih morskih površina određena su i lučka područja koja su svrstana u područja posebnih 

ograničenja u korištenju (obrađeno u točki 3.4.1.1.). 

Tablica br. 29. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina 

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 

1.0. GRAD BAKAR OZNAKA 

1.1. 

Građevinska područja 

naselja 

izg. dio 

UKUPNO ha 

neizgr. 

dio 

ukupno 

% OD 

POVRŠINE 


STAN/ha 

ha/STAN * 

NA 358,31 49,24 407,55 3,24 20,02 

1.2. 

Površine izvan naselja za 

izdvojene namjene 

1.2.1. Gospodarska namjena I,K 146,59 382,72 529,31 4,23 15,33 

1.2.2. 

Ugostiteljsko-turistička 

namjena 

T 22,37 10,67 33,04 0,26 246,94 

1.2.3. 

Sportsko-rekreacijska 

namjena 

R 18,68 31,33 50,01 0,4 151,76 

1.2.4. Infrastrukturna namjena IS,L 77,67 27,78 105,45 0,82 77,37 

1.2.5. Groblja G 5,06 1,43 6,49 0,04 1257,2 

Građevinska 

područja za izdvojene 

namjene 

UKUPNO 

I,K,T, 

R,IS,L,G 

270,37 453,93 724,3 5,75 11,22 

GRAĐEVINSKA PODRUČJA 

UKUPNO (1.1. + 1.2.) 

628,68 503,17 1131,85 8,97 7,19 

1.3. Poljoprivredne površine P 

1.3.1. 

Poljoprivredno tlo osnovne 

namjene 

Osobito vrijedno obradivo tlo P1 49,93 0,39 0,006* 

Vrijedno obradivo tlo P2 154,34 1,21 0,018* 

Ostala obradiva tla P3 171,62 1,34 0,021* 

Poljoprivredne 

površine 

UKUPNO P 375,89 2,94 0,046* 

1.4. Šumske površine Š 

Gospodarske šume Š1 7.012,17 54,99 0,86* 

Šume posebne namjene Š3 393,97 3,08 0,05* 

Šumske površine UKUPNO Š 7.406,14 58,07 0,90* 

1.5. 

Ostalo poljoprivredno tlo, 

šume i šumsko zemljište 

PŠ 3646,12 29,00 0,45* 

Kopnene površine UKUPNO 3646,12 29,00 0,45 

1.6. Morske površine M 

1.6.1. Prometne djelatnosti - - - - 

1.6.2. Ostale morske površine O 191,38 1,5 0,02* 

Morske površine UKUPNO 191,38 1,5 0,02* 

GRAD BAKAR UKUPNO 12.751,38 100 8.159* 


125


GRAD BAKAR 

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 

3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti 

3.3.1.1. Globalna projekcija razvoja 

Prognoziranje razvoja gospodarskih i društvenih djelatnosti je u slučaju Grada Bakra vrlo 

složen zadatak. Njega određuju postojeće gospodarsko stanje s relativno skromnim 

rezultatima i poduzetničkim inicijativama, te mnoštvom nepoznanica i budućih rizika s jedne 

strane i veliki gospodarski potencijali s druge. 

Za prognoziranje razvoja Grada Bakra prilagođen je materijal Znanstveno-istraživačkog 

centra Ekonomskog fakulteta u Rijeci 53 . U tom istraživanju je posebno obrađeno područje 

Riječkog prstena. Na temelju dosadašnjih analiza ocijenjeno je da su prosječne godišnje stope 

rasta za Riječki prsten djelomično primjerene za sam Grad Bakar, odnosno da one u jednom 

dijelu mogu biti veće s obzirom na činjenicu da Bakar ima posebno vrijedne gospodarske 

potencijale. To omogućuje prognoziranje osnovnih razvojnih tendencija koje mogu poslužiti 

kao podloga za izradu ovog Prostornog plana kao i za planove užih područja. 

Stoga su prognoze rađene u dvije varijante, obje relativno optimistične, koje se razlikuju u 

dinamici rasta. Predložene varijante pored različitih prosječnih godišnjih stopa imaju različitu 

dinamiku rasta bruto domaćeg proizvoda tijekom pojedinih višegodišnjih razdoblja. Tako se u 

I. varijanti u prvom razdoblju od 1999. godine do kraja 2005. godine planiraju manje stope 

rasta bruto domaćeg proizvoda, a u slijedećem desetgodišnjem razdoblju dolazi do 

povećavanja prosječnih godišnjih stopa rasta makroekonomskih veličina. U II. varijanti 

predviđena je obrnuta situacija, što znači da se ubrzani rast očekuje do 2005. godine, a nakon 

toga umjereniji. 

Tablica 30. Prosječne stope rasta 

Razdoblje 

Prosječne stope % 

I. varijanta 

Prosječne stope % 

II. varijanta 

BDP Investicije Zaposlenost BDP Investicije Zaposlenost 

1999 -2005. 5,0 4,4 3,8 9,6 9,9 4,9 

2006-2015. 9,6 7,1 1,9 5,0 6,6 1,8 

1999-2015. 7,7 6,0 2,5 6,9 8,0 3,1 

Izvor: Dr. I. Žuvela: Koncepcija razvoja grada Rijeka 1998-2015. 

Predložene stope rezultat su imperativa značajnijeg gospodarskog rasta zbog ostvarivanja 

zadanih ciljeva, približavanja europskim standardima i Europskoj uniji. Istovremeno ove 

stope ocijenjene su realnim i ostvarivim. Prognoze obuhvaćaju sve privredne i neprivredne 

grane. 

Tablica 31. Projekcija makroekonomskih veličina Grada Bakra - I. varijanta 

GODINA BRUTO DOMAĆI 

INVESTICIJE 

ZAPOSLENI 

PROIZVOD 

(u kunama) 

(u kunama) 

1999. 268.871.143 22.405.929 1.496 

2006. 379.108.312 38.403.720 1.870 

2015. 947.770.780 105.392.111 2.262 

Napomena: Investicije za 1999. su procijenjene na temelju podataka ZAP-a 

53 Dr. Ivo Žuvela: Koncepcija razvoja grada Rijeka 1998-2015, Ekonomski fakultet Rijeka- Znanstveno istraživački centar, 

2000. 


126


GRAD BAKAR 

Tablica 32. Projekcija makroekonomskih veličina Grada Bakra - II. varijanta 

GODINA BRUTO DOMAĆI 

PROIZVOD 

(u kunama) 

INVESTICIJE 

(u kunama) 

ZAPOSLENI 

PREMA 

STATISTICI 

1999. 268.871.143 22.405.929 1.496 

2006. 510.855.172 62.324.331 2.094 

2015. 832.693.930 117.659.520 2.513 

Napomena: Investicije za 1999. su procijenjene na temelju podataka ZAP-a 

Prema I. varijanti dobivene veličine na kraju prognoziranog razdoblja su nešto veće. Zbog 

aktualnog stanja i sporijeg kretanja gospodarskog rasta vjerojatnija je II. varijanta. 

Iz prethodnih tablica je vidljivo da indeks povećanja bruto domaćeg proizvoda u razdoblju od 

1999. do 2015. godine iznosi 353 u I. varijanti, a 310 u II. varijanti. Očekivani bruto domaći 

proizvod po stanovniku u 2015. godini (izračunat u cijenama iz 1999. godine) 54 iznosi 16.153 

US$ u I. varijanti odnosno 14.192 US$ u II. varijanti. Ova prognoza ima već ranije navedeni 

nedostatak, koji se javlja kod obračuna bruto domaćeg proizvoda po stanovniku na lokalnoj 

razini, posebno za Grad Bakar koji će i ubuduće imati velik broj dnevnih migracija. Naime, s 

obzirom na planirani vrlo umjeren rast stanovništva i očekivan višestruki porast zaposlenih, 

to će relativno visok BDP po stanovniku biti velikim dijelom rezultat ukupnih gospodarskih 

kretanja na širem području (Rijeka i Riječki prsten). 

Za ostvarenje navedene projekcije, indeks porasta investicija za razdoblje od 1999. - 2015. 

godine iznosi 254 u I. varijanti i 343 u II. varijanti. Budući da je postojeće i planirano 

gospodarstvo Grada Bakra kapitalno ekstenzivno, to je planiran udio investicija bitno veći u 

II. varijanti, što se vidi u slijedećem prikazu. 

Godina I. Varijanta II. Varijanta 

1999. 12,00% 12,00% 

2005. 10,13% 12,20% 

2015. 11,12% 14,13% 

Planirani broj zaposlenih u 2015. godini prema bilanci stanovništva (navedeno u točki 

2.2.1.Obrazloženja 55 ) računa s 3.329 zaposlena stanovnika što je 40,8% ukupno planirane 

populacije Bakra. Prema projekcijama zaposlenih na području Grada Bakra očekuju se 2015. 

godine 2.262 zaposlenih u I. varijanti odnosno 2.513 zaposlenih u II. varijanti. Znači da bi i 

tada između 24,5% i 32,1% zaposlenih dnevno odlazilo na rad u Rijeku i druga županijska 

središta. Međutim, stvaran broj dnevnih migranata bit će znatno veći jer se očekuju izražene 

dvosmjerne migracije. 

Tablica 33. Projekcija zaposlenih po djelatnostima - I. varijanta 

ZAPOSLENI 

DJELATNOST 

1999. 2005. 2015. 

Broj % Broj Broj % 

Ribarstvo 9 0,6 12 10 0,4 

Prerađivačka industrija 587 39,3 916 1174 50,3 

Opskrba el. energijom i vodom 38 2,5 40 45 2,0 

Građevinarstvo 2 0,1 5 20 0,9 

Trgovina i popravak vozila i kućanskih 

predmeta 

217 14,5 227 247 10,9 

Hoteli i restorani 12 0,8 15 35 1,6 

54 1 US$ = 7,1914 kuna 

55 Prognoza stanovništva i radne snage, tablica 22. 


127


GRAD BAKAR 

Prijevoz, skladištenje i veze 424 28,3 415 449 19,8 

Financijsko posredovanje 4 0,3 8 36 1,6 

Poslovanje nekretninama i poslovne usluge 15 37 1,6 

Javna uprava i obrana, obvezno osiguranje 31 2,1 40 48 2,1 

Obrazovanje 163 10,9 165 178 7,9 

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 9 0,6 12 20 0,9 

UKUPNO 1496 100,0 1870 2262 100,0 

Očekivana struktura zaposlenosti je gotovo jednaka u obje varijante. To je rezultat toga što se 

najveće povećanje zapošljavanja očekuje u okviru zone Kukuljanovo, planirane za pretežno 

proizvodne a samo djelomično poslovno-servisne namjene. Nove investicije donijet će nove 

tehnologije i zapošljavanje na području Zone, čime će proizvodne djelatnosti i nadalje 

dominirati u strukturi zaposlenosti. Pomaci prema tercijarizaciji i kvartarizaciji bit će značajni 

ali ipak nedovoljni da bitno promijene gospodarsku strukturu. To više što i u slučaju 

ostvarenja optimističkih prognoza povećanja prometa u Bakarskom bazenu, zbog suvremenih 

tehnologija koje prethode tom povećanju, neće biti značajnijih potreba za radnom snagom. 

Tablica 34. Projekcija zaposlenih po djelatnostima - II. varijanta 

DJELATNOST 

ZAPOSLENI 

1999. 2005. 2015. 

Broj % Broj Broj % 

Ribarstvo 9 0,6 10 8 0,3 

Prerađivačka industrija 587 39,3 1055 1261 50,2 

Opskrba el. energijom i vodom 38 2,5 44 48 1,9 

Građevinarstvo 2 0,1 10 25 1,0 

Trgovina i popravak vozila i kućanskih 

predmeta 

217 14,5 247 262 10,4 

Hoteli i restorani 12 0,8 20 40 1,6 

Prijevoz skladištenje i veze 424 28,3 415 479 19,6 

Financijsko posredovanje 4 0,3 28 47 1,9 

Poslovanje nekretninama i poslovne usluge 35 55 2,2 

Javna uprava i obrana, obvezno osiguranje 31 2,1 48 76 3,0 

Obrazovanje 163 10,9 168 188 7,5 

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 9 0,6 14 24 1,0 

UKUPNO 1496 100,0 2094 2513 100,0 

3.3.1.2. Značajniji gospodarski subjekti 

Zona Kukuljanovo 

Glavne prednosti koje će utjecati na daljnji razvoj Zone Kukuljanovo (koja obuhvaća ranije 

zone R-27 i R-29) su povoljan geoprometni položaj, dobra povezanost sa srednjeeuropskim 

zaleđem, velike prostorne mogućnosti, blizina lučkog sustava i Slobodna zona. Zona može 

zbog svog položaja i opremljenog kvalitetnog prostora računati na interes stranih i domaćih 

ulagača. Stoga već sada nudi prostor za smještanje novih industrijskih-proizvodnih i 

poslovnih sadržaja, a istovremeno pruža povoljne uvjete za dinamičan razvoj postojećih 

proizvodno-poslovnih sadržaja. Obveza je novih korisnika zone uskladiti tehnologije s 

prethodno izrađenim i prihvaćenim studijama utjecaja na okoliš. 

Planira se bolje funkcionalno povezivanje zone s lučkim sustavom (lučki bazeni Rijeka i 

Bakar) i prometnim sustavima (cestovni i željeznički čvor Rijeka), kao i daljnje 


128


GRAD BAKAR 

osposobljavanje radnih platoa zone za prihvat novih djelatnosti. Urbanističkim planovima 

uređenja radnih zona R-27 56 i R-29 razrađen je program izgradnje i uređenja cijele zone. 

Određena je namjena površina, i to: 

- površine gospodarske – pretežito proizvodne namjene, 

- zaštitne zelene površine, 

- prometne površine – cestovne i željezničke, 

- površine za infrastrukturne građevine i uređaje. 

Grad Bakar kao većinski vlasnik zone nastoji poticajnim mjerama (poduzetnički krediti, 

stimulativna komunalna naknada itd.) usmjeriti i dio manjih proizvodnih i servisnih pogona 

obrtničkog tipa u zonu. 

Luka Podbok 

Desetgodišnjim planom razvoja riječke luke planirana je prenamjena pojedinih lučkih 

područja i to djelomično kroz premještanje prekrcaja sipkih tereta koji se danas prekrcavaju u 

bazenima Rijeka i Sušak (potaša, fosfat, sumpor itd.) na terminal Bakar. Na taj način bi se 

rasteretili riječki bazeni a formirao višenamjenski terminal za prekrcaj rasutih i sipkih tereta, 

kao što su željezna rudača, ugljen, boksit, fosfat, sumpor, kalijev klorid itd. Objedinjavanjem 

prekrcaja sipkih i rasutih tereta na jednom terminalu uz uvođenje nove tehnologije, 

(modernizacija prekrcajnih uređaja i djelomična sanacija postojećih kapaciteta), ostvarila bi se 

dodatna financijska korist i zadovoljavajući ekološki učinci. 

Tablica 35. Prognoze prometa rasutih i sipkih tereta 

GODINA Luka Rijeka d.d. (tona) Strani konzultanti 57 (tona) 

2002. 1.853.396 2.398.000 

2003. 1.862.663 2.614.000 

2004. 1.871.976 2.849.000 

2005. 2.006.336 3.105.000 

2006. 2.141.368 3.385.000 

2007. 2.277.075 3.690.000 

2008. 2.424.945 4.022.000 

2009. 2.574.094 4.384.000 

2010. 2.724.835 4.778.000 

2011. 2.877.083 4.778.000 

2012. 2.905.854 4.778.000 

Izvor: Terminal za rasute i sipke terete – Bakar, Idejno rješenje tehnologije rada, 

Lučka uprava Rijeka 2001. 

Plan računa s mogućnošću ponovnog oživljavanja srednje europskog tržišta i većim obujmom 

uvoza sirovina iz prekomorskih zemalja, a to znači i povratak rasutih i sipkih tereta u Bakar. 

Projektom Samsung od Međunarodnog razvojnog fonda EDCF planira se nabavka nove 

opreme, te rekonstrukcija dijela postojeće. Uvođenjem nove tehnologije će se pored 

povećanja kapaciteta postići visoki standardi zaštite okoliša. 

Prednosti budućeg višenamjenskog terminala u Bakru su u mogućnost prihvata većih 

brodova, bržem protoku robe i kraćem zadržavanju brodova, efikasnijem utovaru vagona i 

vaganju. 

56 Urbanistički plan uređenja radne zone R – 27 Kukuljanovo, UIH, Zagreb 2001. 

57 Procjene konzultantskih kuća «Softremer» i «Rotterdam Maritime Group» 


129


GRAD BAKAR 

U svim razvojnim planovima količine rasutog i sipkog tereta koji bi se trebao servisirati preko 

riječkog pravca, terminal Bakar (uz Kontejnerski terminal Brajdica i silos), predstavlja 

nositelja ukupnog prometa i glavnu kariku u razvoju i revitalizaciji riječke luke i ukupnog 

lučkog sustava u Republici Hrvatskoj. 

Prognoze prometa rasutih i sipkih tereta vrlo su optimistične, jer se računa sa uključivanjem 

velikih proizvođača teške industrije u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Austriji, koje godišnje 

potražuju 15 do 20 milijuna tona željezne rudače i ugljena, pa bi jedan dio ovih tereta bilo 

moguće usmjeriti u terminal Bakar. Nadalje, u prognozama se računa s novih 350 do 500 

milijuna raznih tereta prema srednjeeuropskim lukama, pa bi Jadranske luke trebale preuzeti 

od 10 do 15% tih tereta što bi u slijedećih deset godina povećalo njihov teret za novih 52 do 

100 milijuna tona. Tada bi na luku Rijeka otpalo oko 15 milijuna tona, od čega je značajan dio 

rasutih i sipkih tereta. 

Nova tehnologija treba pridonijeti kvalitetnijoj zaštiti okoliša i manjem utjecaju buke i 

zagađenja za samo naselje Bakar. Prostor na području Podbok namijenjen za lučku djelatnost 

ograničen je zaštitom izvorišta pitke vode «Dobra» i «Dobrica» ( I. i II. vodozaštitna zona) pa 

je u skladu s tim ograničenjem i određena ukupna površina luke. 

Prostor bivše koksare 

Nakon obustave proizvodnje koksa u rujnu 1994. godine pristupilo se razgradnji proizvodnih 

linija uz sukcesivno zbrinjavanje posebnog otpada i ekološko zbrinjavanja platoa bivše 

koksare. Trenutno 58 je u tijeku završna faza razgradnje «Koksar» d.o.o Bakar, pretežito 

usmjerena na sanaciju terena platoa bivše koksare. 

Svi poslovi na razgradnji koksare (s izuzetkom dimnjaka i podmorskog tunela) planiraju se 

završiti u cijelosti do kraja 2002. godine, kada će lokacija biti spremna za nove gospodarske 

sadržaje. Financijski dugovi zaključno se rješavaju 2002. i 2003. godine. 

Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 2. srpnja 1998. godine cjelokupni temeljni kapital 

društva «Koksar» d.o.o. prenesen je na Hrvatski fond za privatizaciju, pa je on sada vlasnik 

imovine «Koksar» d.o.o. Prema procjenama Ministarstva financija Republika Hrvatska je u 

zatvaranje i sanaciju koksare uložila do 31.12. 2001. iznos od 194,7 mln. kuna (računajući i 

dugovanja nekim dužnicima). 

Prema ocjeni Nadzornog odbora «Koksar» d.o.o. u ovom trenutku se dio platoa zapadnije od 

ulaza u glavnu trafostanicu prema naselju Bakar smatra saniranim, pa time već sada 

slobodnim za korištenje u gospodarske svrhe. 

Prostornim Planom uređenja Grada Bakra prenamjena prostora bivše koksare utvrđena je na 

način da je cjelokupni prostor podijeljen na dva dijela: 

1. na već sada saniranom prostoru zapadnije od ulaza u glavnu trafostanicu prema naselju 

Bakar, prostor će se prenamijeniti za gospodarske djelatnosti strogo litoralnog karaktera, 

odnosno za poslovnu zonu kontaktnog karaktera more-kopno; 

2. prostor istočno od ulaza u glavnu trafostanicu do INA - rafinerije nafte u Urinju, za luku i 

lučke sadržaje. 

58 Godina 2001. 


130


GRAD BAKAR 

Poljoprivreda, šumarstvo i lov 

Relativno male poljoprivredne površine (oranice, voćnjaci i vinogradi) nisu dovoljno 

iskorištene. Višegodišnje zanemarivanje tradicionalnih poljoprivrednih grana, usitnjene 

parcele i mali prihodi na sadašnjoj tehnološkoj razini uz mogućnost ostvarenja većih zarada u 

drugim djelatnostima, glavni su razlozi smanjenja poljoprivredne proizvodnje. 

Okrupnjavanjem zemljišta i uvođenjem suvremenijeg načina obrade stvorile bi se 

pretpostavke za veću proizvodnju, koja bi uz vlastite potrebe mogla pokrivati dio ponude na 

tržištima susjednih područja, prvenstveno Rijeke i turističkih centara Županije. 

Uz tradicionalne poljoprivredne grane (voćarstvo, povrćarstvo, cvjećarstvo, pčelarstvo) 

značajne su mogućnosti za razvoj stočarstva (kozarstvo, ovčarstvo, peradarstvo). Također 

postoji mogućnost uzgoja novih poljoprivrednih proizvoda (npr. zdrave hrane, ljekovitog 

bilja, začinskog bilja, gljivarstva itd). Poseban poticaj treba dati preradi poljoprivrednih 

proizvoda u namirnice sa zaštićenim geografskim porijeklom. Nositelji ovih aktivnosti mogu 

biti obiteljska gospodarstva u okviru dopunske djelatnosti. 

Cilj gospodarenja šumama je njihovo privođenje u optimalno stanje za proizvodnju drvne 

mase. Zbog sadašnje centraliziranosti upravljanja i raspodjele dobiti na razini Hrvatske, te 

nepostojanja šumarije na području Grada Bakra, ne koriste se prednosti i pogodnosti koje 

pruža ovaj razvojni resurs. Za očekivati je da će se ta razvojna ograničenja u budućnosti 

uskladiti s potrebama lokalne samouprave, promjenom zakona koji reguliraju ovu 

problematiku. 

Površine koje danas zauzimaju lokalna lovačka društva su značajne i neće se u doglednoj 

budućnosti bitno mijenjati. Uz dodatna uređenja lovišta moguć je daljnji razvoj ove 

djelatnosti kao i njeno uključivanje u turističku ponudu Primorsko-goranske županije. 

Trgovina i ostale usluge 

Ova grupa djelatnosti ima dobre perspektive zahvaljujući činjenici da se na području Grada 

Bakra očekuje određen porast broja stanovnika i dinamičan gospodarski rast. Na temelju 

poznatih prognoza realno je očekivati da će se trgovina kao djelatnost i dalje razvijati uz 

proširenje ponude i povećanje razine usluge. Razvojni programi većih trgovačkih tvrtki iz 

okolnih područja i samog Bakra u pravilu govore o proširivanju ponude i dopuni ponude 

pratećom proizvodnjom ili pakiranjem, što može biti ostvareno u okviru Industrijske zone. 

Mnogo brže će se razvijati ostale intelektualne usluge i servisi koji će pratiti razvoj 

proizvodne djelatnosti, koja će po broju zaposlenih i nadalje biti najbrojnija. Ovo se odnosi na 

financijsko posredovanje, intelektualne usluge, kao što su računovodstveni servisi, revizorske 

usluge, računalni servisi, osiguranja, posredovanje pri prometu nekretninama, i td. 

Turizam 

Na području Bakra turizam u klasičnom stacionarnom obliku nije razvijen jer nema 

značajnijih resursa za njegov razvoj i jer je nespojiv s ostalim gospodarskim sadržajima. 

Budući da je turizam djelatnost koja multiplikativno djeluje na razvoj ostalih gospodarskih, 

javnih, kulturnih i sportskih aktivnosti a istovremeno najbolje verificira postojeće kulturno i 

povijesno nasljeđe kao i prirodne ljepote nekog područja, nužno je pronaći one oblike 

turizma koji imaju šanse na tom prostoru. 


131


GRAD BAKAR 

U slučaju Bakra treba poticati one aktivnosti koje se mogu prilagoditi postojećem okruženju, 

što znači da je moguć razvoj njegovih pojedinih oblika, kao što je izletnički, lovni, 

rekreacijski turizam itd. Značajne su mogućnosti proširenja ugostiteljske ponude, koja će u 

ponudu uključiti i domaći autohtoni proizvod i zdravu hranu. 

3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti 

Prema već citiranom istraživanju 59 i Prostornom planu Primorsko-goranske županije, Grad 

Bakar je prema općim demografskim parametrima (veličina središnjeg naselja, kretanje 

stanovništva, prirodni prirast, migracijski saldo) svrstan u III kategoriju od ukupno šest 

kategorija naselja. Ta kategorizacija ima uporište i u Programu prostornog uređenja 

Republike Hrvatske 60 . Prema njemu se određuje razvitak javnih službi kao skupine središnjih 

uslužnih funkcija, koje slijede razmještaj njihovih korisnika i time podižu i poboljšavaju 

standard i kvalitetu života stanovništva. 

Također, Prostornim planom Županije središnje naselje Bakar određeno je kao središte u 

riječkom prstenu, sa VII rangom centraliteta. U skladu s tim rangom centraliteta određeni su i 

minimalni sadržaji središnjih uslužnih funkcija, prema skupinama društvenih djelatnosti 

(prikazani u tablici br. 23). 

Planiranje razvoja društvenih djelatnosti na administrativnom području Grada Bakra treba 

izvršiti dogradnjom postojećih sadržaja potrebnih da se zadovolje barem minimalni uvjeti 

pokrivenosti gravitacijskog područja središnjim uslužnim funkcijama. 

Uprava i pravosuđe 

Svi segmenti prava i pravosuđa planirani su u županijskom središtu, dok se u središtima 

gradova i općina koji su u prethodnom ustroju bili sjedišta općina (ujedno i sjedišta 

gravitacijskih područja), nalaze ispostave županijskih službi i sudbene vlasti s pratećim 

službama. 

Odredbe novog Ustava Republike Hrvatske (NN 113/00 i 124/00) proširuju prava lokalne 

samouprave, što je regulirano Zakonom o područnoj (regionalnoj samoupravi) NN 33/2001. 

Prema tom Zakonu djelokrug općina i gradova je obavljanje poslova koji se odnose na: 

- uređenje naselja i stanovanja, 

- prostorno i urbanističko planiranje, 

- komunalnu djelatnost, 

- brigu o djeci, 

- socijalnu skrb, 

- primarnu zdravstvenu zaštitu, 

- odgoj i osnovno obrazovanje, 

- kulturu, tjelesnu kulturu i sport, 

- zaštitu potrošača, 

- zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, 

- protupožarnu i civilnu zaštitu. 

59 Analiza sadržaja javnih funkcija - Završni izvještaj, Separat za PPPGŽ, URBING/1997 

60 Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja - Zavod za 

prostorno planiranje 1999 


132


GRAD BAKAR 

Grad Bakar planiran je i ubuduće kao jedinica lokalne samouprave gradskog karaktera sa 

pratećim upravnim odjelima gradske uprave. U skladu s pravima iz novog Zakona o 

područnoj (regionalnoj) samoupravi ustrojeni su upravni odjeli gradske uprave Bakra. 

Neovisno o teritorijalnoj podjeli u mreži sadržaja pravosuđa, određuju se sjedišta javnih 

bilježnika na svakih 20.000 stanovnika, odnosno 200 pravnih subjekata. Na temelju toga se 

planira ponovno djelovanje javnog bilježnika u samom Bakru. Mreža javnih bilježnika i 

njene promjene reguliraju se posebnim Zakonom odnosno njegovim izmjenama i dopunama. 

U svim sjedištima lokalne samouprave planirane su institucije policije odnosno policijske 

postaje ili njihove ispostave, pa se to odnosi i na Grad Bakar. 

Predškolsko i školsko obrazovanje 

Planiranje predškolskih ustanova u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave. Postavke na 

temelju kojih se planira mreža tih ustanova su: 

- središta organizirane brige za predškolsku djecu su u svim središtima gradova/općina pa 

tako i u gradu Bakru, 

- potreban broj ustanova, njihov razmještaj, kao i veličina grupa-jedinica ovisit će o broju 

predškolske populacije. 

Kako se temeljem demografskih prognoza očekuje umjereno povećanje broja predškolske 

djece, to će se briga za njihovo obrazovanje i dalje provoditi u okviru postojećih kapaciteta. 

Postoji mogućnost otvaranja novih manjih jedinica u drugim naseljima, kapaciteta do 50 

djece. Daljnji razvoj ove djelatnosti ići će prema poboljšanju standarda predškolskog odgoja i 

naobrazbe. 

Osnovno školstvo planira se primjenom prihvaćenih standarda i normativa na temelju 

planirane demografske slike. Osnovno načelo je da moraju postojati samostalne osnovne 

škole u svim gradskim/općinskim središtima. Područni odjeli samostalnih osnovnih škola 

osnivaju se sukladno potrebama lokalnih zajednica na teritoriju jedinice lokalne samouprave. 

Temeljem ovih postavki zadržavaju se postojeće osnovne škole u Bakru i Hreljinu. Planira 

se opremanje sportskim sadržajima obiju škola. 

Djelatnost srednjeg školstva obavljaju srednjoškolske ustanove (srednje škole i učenički 

domovi) te druge pravne osobe. Prema važećem standardu jedna srednja škola dolazi na 

10.000 do 30.000 stanovnika. Grad Bakar prema očekivanim demografskim kretanjima neće 

zadovoljiti taj kriterij. Međutim, u slučaju Pomorske škole u Bakru ti standardi nisu presudni 

obzirom na značaj, kvalitetu, pomorsku orijentaciju i tradiciju ove ustanove. Školu treba 

opremiti sportskom dvoranom (započeta izgradnja) i odgovarajućom sportskom lučicom. 

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 

Zdravstvena djelatnost je od značaja za Republiku Hrvatsku. Obavljaju je zdravstvene 

ustanove u državnom vlasništvu, vlasništvu županija te zdravstvene ustanove u vlasništvu 

domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba. Način organizacije i provođenje zdravstvene 

zaštite utvrđuju se Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Postoje tri razine zdravstvene zaštite; 

primarna, sekundarna i tercijarna. 


133


GRAD BAKAR 

Zdravstvene ustanove na primarnoj razini su Dom zdravlja, ustanova za hitnu medicinsku 

pomoć, ustanova za zdravstvenu njegu u kući i ljekarna. Kod utvrđivanja mreže zdravstvenih 

ustanova primarne zdravstvene zaštite za Primorsko-goransku županiju, kao i za 

dimenzioniranje mreže korišteni su slijedeći normativi: 

- dom zdravlja - gravitacijsko područje do 30.000 stanovnika, 

- ambulanta opće medicine - gravitacijsko područje do 2.000 stanovnika, 

- 1 tim cjelovite primarne zaštite na 1.000 stanovnika, 

- hitna medicinska pomoć - do 40.000 stanovnika kao dežurstvo, a preko 40.000 

stanovnika kao posebna služba, 

- ljekarna - gravitacijsko područje do 5.000 stanovnika. 

Zdravstvene ustanove osnivaju se u skladu s mrežom zdravstvene djelatnosti, a mjerila za 

postavljanje mreže, pored navedenih normativa, su: 

- zdravstveno stanje, broj, starosna i socijalna struktura stanovništva, 

- jednaki uvjeti/mogućnosti za korištenje zdravstvenih usluga, 

- potreban razina zdravstvene djelatnosti (primarna, sekundarna ili tercijarna), 

- stupanj organizacije područja, prometna povezanost i specifičnost naseljenosti te 

dostupnost demografski ugroženih područja, 

- gospodarske mogućnosti. 

Socijalna skrb je organizirana društvena djelatnost u okviru koje se ostvaruje društvena briga i 

interes za socijalnu sigurnost pojedinih radnih ljudi i građana, kojima je pored drugih 

društvenih mjera potrebna i posebna pomoć društvene zajednice. Djelatnost socijalne skrbi je 

od posebnog društvenog interesa, a obavljaju je organizacije socijalne zaštite u skladu s 

Programom razvoja socijalne zaštite kojeg donosi Sabor RH. Za lociranje ustanova socijalne 

skrbi i zaštite određeni su normativi i standardi, od kojih je važno navesti slijedeće: 

- lokacija organizacije socijalne zaštite mora biti u središtu naselja ili njegovoj blizini, 

- dom za djecu i mladež mora biti lociran u gradskom području (Bakar), 

- igrališta trebaju imati površinu od minimalno 15 m 2 po školskom djetetu. 

Iz navedenih normativa i standarda minimalni sadržaji zdravstva i socijalne skrbi za Grad 

Bakar su sadržaji primarne zdravstvene zaštite, i to: 

- ambulante opće medicine, zadržavanje postojećih šest s proporcionalnim povećanjem 

broja timova do dvanaest (u naseljima Bakar, Škrljevo,Kukuljanovo, Krasica, Hreljin i 

Zlobin). 

- najmanje dvije ljekarne (Bakar i Krasica), mada će vjerojatno postojati interes za otvaranje 

barem još dvije privatne ljekarne (u naseljima Hreljin, Škrljevo ili Kukuljanovo). 

Predlaže se proširivanje ponude zdravstvene zaštite specijalističkim, stomatološkim i drugim 

ambulantama i sadržajima u privatnom vlasništvu. 

Također postoje preduvjeti za izgradnju novog doma umirovljenika prema normativima i 

standardima u svojoj kategoriji, uz uvjet da bude lociran u naselju gdje postoje uvjeti za 

korištenje zdravstvenih i socijalnih ustanova kao i za društvenu aktivnost korisnika doma. 

Dom treba planirati za manje od 200 ljudi, ukupne površina zemljišta za gradnju veće od 50 

m 2 po korisniku, i s površinom zatvorenog prostora doma većom od 38 m 2 po korisniku. 


134


GRAD BAKAR 


135


GRAD BAKAR 

Kultura i sport 

Mreža kulturnih i sportskih sadržaja se zasniva na postavkama iz zakonske regulative, ali i 

nekim usmjerenjima iz dokumenata prostornog uređenja. Prilikom utvrđivanja mreže 

maksimalno treba respektirati postojeće stanje. U središtu ranga Bakra treba biti smještena 

većina kulturnih odnosno sportskih sadržaja. Prema važećim planovima minimalni sadržaji su 

knjižnica, čitaonica, kino, muzej, galerije, zbirke, sportski klubovi i školske-sportske 

dvorane. Grad Bakar ima dio tih kulturnih sadržaja. Međutim, potrebno je završiti 

rekonstrukciju gradskog muzeja i poboljšati uvjete rada knjižnice i čitaonice. Također 

nedostaje kino dvorana, pa postojeću ponudu treba dopunjavati s tim ali i drugim sadržajima, 

ovisno o potrebama za koje se tijekom slijedećeg razdoblja pokaže interes. 

Kompleks Kaštela treba rekonstruirati i namijeniti javnoj namjeni - znanosti, kulturi, 

obrazovanju, uslužnoj i ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti. 

Sportsko-rekreacijska područja se prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije 

dijele na sportske centre i rekreacijska područja. S obzirom da na području Grada Bakra ima 

više sportskih objekata ali ne i cjelovitog sportskog centra to će buduća izgradnja ići u smjeru 

kompletiranja sadržaja i podizanja kvalitete tih objekata. Sportsko-rekreacijski centar na 

Kukuljanovu trebat će dopuniti u skladu s normativima 61 (1 sportsko igralište za mali 

nogomet, rukomet, odbojku i košarku). Također je potrebna izgradnja više dječjih igrališta i 

parkova, više terena za boćanje, teniskih terena i drugo. Ostali sportsko-rekreacijski sadržaji 

gradit će se prema potrebama i mogućnostima stanovništva po naseljima. 

Unutar građevinskog područja grada Bakra (NA1 1 ) planira se uređenje kupališta (plaže), a 

točna lokacija na kopnu i u akvatoriju Bakarskog zaljeva utvrditi će se izradom Urbanističkog 

plana uređenja Bakra (UPU 1). 

Vjerske zajednice, udruge građana 

Planiranje vjerskih sadržaja na području Grada Bakra je u domeni katoličke crkve, s 

obzirom na to da se ona jedina pojavljuje na tom prostoru. Stoga je za očekivati da će se 

osiguranje lokacija za eventualne vjerske objekte i sadržaje ostvariti putem suradnje planera 

i predstavnika crkve. 

Udruge građana, političke stranke i druge organizacije nastaju kao odraz interesa svake 

pojedine lokalne zajednice, odnosno posebnih strukovnih organiziranja ili raznih 

humanitarnih nastojanja. Zbog specifičnog karaktera ovih sadržaja javnih funkcija, oni se ne 

mogu planirati pa tako ni uvrštavati u dokumente prostornog uređenja. 

61 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, čl. 57. 


136


GRAD BAKAR 

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora 

Uvjetima korištenja određuje se način korištenja prostora određenog namjenom, 

obrazloženom u točki 3.2. ovog Prostornog plana. 

A) Uvjeti korištenja građevinskih područja 

A1) Građevinska područja naselja 

Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Bakra, i to za 

naselja Bakar, Kukuljanovo, Škrljevo, Krasicu, Višnjevicu, Praputnjak, Hreljin, Melnice, 

Plase, Zlobin, Zlobinsku Dragu, Ponikve, Plosnu i Gornje Jelenje. 

Na građevinskim područjima naselja na području Grada Bakra gradi se u skladu s odredbama 

ovog Prostornog plana, zakona, te detaljnije prostorno-planske dokumentacije. 

Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za izgradnju 

(neizgrađeni dio građevinskog područja). Razgraničenje izgrađenog dijela obavljeno je rubom 

izgrađenih i uređenih građevnih čestica. 

Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene 

građevne čestice, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale 

površine (parkovi, igrališta i sl.). 

Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane javne i 

nerazvrstane prometnice. Neposredan pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu 

mora se osigurati prometnicom širine najmanje 4,5 m ili pristupnim putem širine najmanje 3,0 

m i duljine najviše 50,0 m. Iznimno, neposredan pristup građevne čestice na javnoprometnu 

površinu može se osigurati i pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m, i to: 

- kod gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina unutar registriranih 

povijesnih graditeljskih cjelina (Bakar NA1 1 i Praputnjak NA6 1 ), 

- kod rekonstrukcije postojećih građevina kod kojih zatečeni priključak na 

javnoprometnu površinu ima elemente pješačkog prolaza ili stubišta. 

Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj građevina planirane namjene, vrste, 

oblika, veličine, kapaciteta i sl. u zadanim mjerama korištenja, te omogućiti zaštitu prostora. 

Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za 

koja nije propisana obavezna izrada urbanističkog plana uređenja mogu se graditi: 

a) stambene građevine građene kao slobodnostojeće, poluotvorene ili u nizu, 

- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske 

građevine, na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene, 

b) građevine društvene namjene (otvorena sportska igrališta i ambulante), te građevine 

županijskog značaja (Srednja škola Bakar) 

c) građevine gospodarske namjene: 

- pretežito poslovne, tlocrtne projekcije do 400 m 2 , 

- poljoprivredne gospodarske građevine tlocrtne projekcije do 200 m 2 . 

d) građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije do 400 m 2 , 

e) ostale građevine. 


137


GRAD BAKAR 

Posredno provođenje ovog Prostornog plana određeno je za središnje naselje područja 

Grada - Bakar, dio registrirane povijesne cjeline (seosko naselje) Praputnjak, te za pojedine 

građevine unutar građevinskog područja naselja. 

Obavezna izrada urbanističkog plana uređenja određena je za: 

• UPU 1 - Bakar (NA1 1-2 ) sa površinama izvan naselja za izdvojene namjene: 

G 3 , G 4 i R 4 ) 

• UPU 2 - Praputnjak (NA6 1 ) 

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu br. 

3C “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite” 

u mj. 1:25.000, te na kartografskom prikazu br.4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000. 

Obavezna izrada detaljnog plana uređenja određena je za: 

• pojedinačne građevine: 

a) stambene namjene: 

- višestambene građevine unutar građevinskog područja naselja Krasica (NA4), 

Kukuljanovo (NA2) i Škrljevo (NA3), 

b) društvene namjene: 

- osim otvorenih sportskih igrališta i ambulanti, te građevina županijskog značaja 

(Srednja škola Bakar), 

c) gospodarske namjene: 

- pretežito poslovne, tlocrtne projekcije veće od 400 m 2 , 

- poljoprivredne gospodarske građevine tlocrtne projekcije veće od 200 m 2 . 

d) ugostiteljsko-turističke namjene: 

- tlocrtne projekcije veće od 400 m 2 . 

A2) Površine izvan naselja za izdvojene namjene 

Površine izvan naselja za izdvojene namjene svojom se strukturom i načinom korištenja 

razlikuju od naselja, a u njima se ne može planirati nova stambena izgradnja. 

Nova izgradnja u građevinskim područjima za izdvojene namjene moguća je temeljem 

planova užih područja. 

Obavezna izrada urbanističkog plana uređenja određena je za: 

• UPU 3 - dio zone Kukuljanovo (R29) I 2, 

• UPU 4 - prekrcajna luka naftnih derivata L 3 (zajedno sa građevinskim područjem zone 

proizvodne namjene I-1 - Rafinerija nafte na Urinju na području općine 

Kostrena), 

• UPU 5 - Lunga K 8, 

• UPU 6 - Vojskovo R 1 , 

• UPU 7 - luka Podbok L 1 , 

• UPU 8 - zona poslovne namjene K 4 na prostoru bivše koksare, 

• UPU 9 - luka Goranin L 2, 

• UPU 10 - vikend naselje Zlobinska Draga T 7 

• UPU 11 - dio zone Kukuljanovo (R29) I 2 62 

• UPU 12 - dio zone Kukuljanovo (R27) I 1 62 

62 Iako su za navedena područja već izrađeni i na snazi urbanistički planovi uređenja, ukoliko se ukaže potreba 

(uslijed promjene zakonske regulative ili novih okolnosti) biti će potrebno pristupiti izradi novih urbanističkih 

planova uređenja, odnosno izmjena i dopuna postojećih planova (S.N. 19/01 i 21/01, te S.N. 5/01) i za gore 

navedene zone. 


138


GRAD BAKAR 

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu br. 

3C “Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja primjene posebnih mjera uređenja i 

zaštite”, mj. 1:25.000, te na kartografskom prikazu br.4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000. 

Obavezna izrada detaljnog plana uređenja određena je za slijedeće površine izvan naselja za 

izdvojene namjene: 

• DPU 1 - Susanićevo K 1 , 

• DPU 2 - Moravac K 2, 

• DPU 3 - Učivac K 3, 

• DPU 4 - Montkemija K 5, 

• DPU 5 - Punta Križa K 6, 

• DPU 6 - Glavičina K 7, 

• DPU 7 - Lonja K 9, 

• DPU 8 - Gaj R 2 

Do donošenja urbanističkih planova uređenja dozvoljeni su slijedeći zahvati u prostoru: 

• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja Bakra - NA1 1-2 (UPU 1) i Urbanističkog 

plana uređenja dijela naselja Praputnjak - NA 6 1 (UPU 2) dopuštena je: 

- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene, 

- rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke, te javne i 

društvene namjene, prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela; 

• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja zone sportsko-rekreacijske namjene 

Vojskovo -R 1 (UPU 6) dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina; 

• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja luke Podbok - L 1 (UPU 7) dopuštena je 

rekonstrukcija postojećih građevina i sanacija njihovih dotrajalih konstruktivnih 

dijelova. 

• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja vikend naselja Zlobinska Draga - T 7 

(UPU 10) dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina u opsegu neophodnom za 

poboljšanje uvjeta života i rada. 

• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja: 

- dijela zone Kukuljanovo - I 2 (UPU 3), 

- zone poslovne namjene Lunga - K 8 (UPU 5), 

- zone poslovne namjene na platou bivše Koksare - K 4 (UPU 8), 

- luke Goranin - L 2 (UPU 9), nije dopuštena izgradnja novih građevina niti uređenje 

površina. 

• Urbanistički plan uređenja za zonu Rafinerije nafte na Urinju, koja na području 

Općine Kostrena obuhvaća zonu proizvodne namjene I-1, a na području Grada Bakra 

zonu prekrcajne luke naftnih derivata L 3 , potrebno je izraditi kao jedinstveni, cjeloviti 

plan, a proceduru donošenja provesti sukladno Zakonu o prostornom uređenju na 

Općinskom vijeću Općine Kostrena, odnosno Gradskom vijeću Grada Bakra. Do 

donošenja navedenog urbanističkog plana uređenja koji je na području Grada Bakra 

označen oznakom UPU 4, dopuštena je: 

- izgradnja istakačkih ruku na privezima tankerske luke, 

- rekonstrukcija instalacija za obradu balastnih i zemljanih voda. 

Do donošenja detaljnih planova uređenja (DPU 1 - DPU 8) na površinama poslovne i 

sportsko-rekreacijske namjene dopuštena je samo rekonstrukcija postojećih građevina. 

B) Uvjeti korištenja površina izvan građevinskih područja 

Površine izvan građevinskog područja obuhvaćaju poljoprivredne i šumske površine, ostalo 

poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište i morske površine. 


139


GRAD BAKAR 

U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba odbaciti konvencionalnu, a 

promovirati razvitak ekološke poljoprivrede - proizvodnje bez primjene mineralnih gnojiva, 

pesticida i drugih agrokemikalija. Razvoj poljoprivrede treba se temeljiti na obiteljskim 

gospodarstvima, a osnovne djelatnosti su stočarstvo, povrćarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, 

cvjećarstvo i vinogradarstvo. 

Korištenje šumskih površina koje su ovim Planom definirane kao gospodarske i šume 

posebne namjene počiva na temeljnom načelu da se postojeće šumske površine ne smiju 

smanjivati. Korištenje gospodarskih šuma podrazumijeva, uz gospodarske učinke, i 

održavanje biološke raznolikosti, te sposobnosti obnavljanja vitalnosti i potencijala šuma. 

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište koristit će se na način da se mozaik 

šumskog i poljoprivrednog zemljišta ne smije smanjivati na štetu šume. Dio tih površina 

koristiti će se za izgradnju planirane mreže prometne i komunalne infrastrukture. 

Morske površine koristit će se prvenstveno u funkciji gospodarskih sadržaja u Bakarskom 

zaljevu, a u znatno manjoj mjeri i za tradicionalan ribolov, odnosno sportsko-rekreacijske 

aktivnosti. 

3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju 

Područja posebnih ograničenja u korištenju prikazana su na kartografskom prikazu 3B “Uvjeti 

korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju” u mj. 1:25.000, a 

odnose se na tlo (geotehničke značajke, lovišta), krajobraz, vode i morske površine. 

• Tlo - geotehnička prikladnost terena 

Osnovno geotehničko zoniranje područja Grada Bakra izvršeno je na temelju raspoloživih 

podataka, a bez dodatnih terenskih istraživanja. Ustanovljeno je šest geotehničkih kategorija 

terena odnosno tla. To su: 

I –zona krša 

U toj zoni karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, a samo mjestimično je 

pokrivena crvenicom. Teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema 

opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima. 

Upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti je dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Teren je 

u cijelosti pogodan za građenje. Manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjedne 

zone te vrlo strme padine. 

IA –zona pokrivenog krša 

U toj zoni karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine > 2 m. Teren je 

deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti. 

Upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, 

mogućnost erozije postoji. Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih 

geotehničkih značajki u odnosu na goli krš. Manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod 

crvenice. 

I-II –zona trijaskih klastično-karbonatnih stijena 

Osnovnu stijenu tvore trijaski klastiti i dolomiti, koji su vidljivi na površini terena ili 

djelomice pokriveni glinovitom korom raspadanja do padinskim tvorevinama. Teren nije 

deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina, osim na mjestima debljeg glinovitog 

pokrivača. Teren je uglavnom stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti 

prilikom zasjecanja. Upojnost terena je mala, klastiti su vodonepropusni, a dolomiti male 


140


GRAD BAKAR 

vodopropusnosti. Mogućnost erozije je mjestimice znatna. Tereni ove geotehničke kategorije 

su u cijelosti pogodni za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na 

terene I kategorije. Manje pogodna mjesta su šire zone i padine pokrivene potencijalno 

pokretnim glinovitim naslagama. 

II –zona paleozojskih klastičnih stijena 

Osnovnu stijenu tvore paleozojske klastične stijene koje su vrlo raznolikog litološkog sastava 

(glinoviti do pjeskoviti šejlovi, pješenjaci i koglomerati). Osnovna stijena je većinom 

pokrivena glinovitom korom raspadanja, a djelomično i padinskim tvorevinama. Teren je 

djelomično deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je u mjestimice 

nestabilan u prirodnim uvjetima, a dodatne nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom 

zasijecanja. Pojava manjih klizišta je moguća. Upojnost terena je izrazito mala, klastična 

stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je znatna. Tereni ove kategorije 

većinom su pogodni za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na 

zone I kategorije. Manje pogodna mjesta su šire zone i padine pokrivene potencijalno 

pokretnim glinovitim naslagama. 

III zona fliša 

U ovoj zoni fliška stijenska masa je potpuno pokrivena padinskim tvorevinama mjestimice 

debljim od 10 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Dijelovi 

terena su stabilni u prirodnim uvjetima, dok su mjestimice vidljiva aktivna i umirena klizišta. 

Velika je opasnost od pojave nestabilnosti prilikom zasjecanja ili nasipavanja. Upojnost 

terena je u cijelosti mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, a pokrivač promjenljive 

vodopropusnosti. Mogućnost erozije je znatna. Teren je u samo mjestimice pogodan za 

građenje uz predhodno provedena detalja istraživanja. 

IV –zona naplavina 

Naplavine su promjenljivog granulometrijskog sastava. Teren je deformabilan pod dodatnim 

opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu 

pojaviti prilikom zasjecanja. Upojnost i vodopropusnost terena je slaba do dobra; razina 

podzemne vode je visoka. Teren je u cijelosti nepogodan za građenje. 

Zaključak: 

Najveći dio područja Grada Bakra zauzima područje golog krša (I geotehnička kategorija). 

Deblje naslage crvenice na kršu (Ia geotehnička kategorija) raširene su na zaravni iznad 

Bakarskog zaljeva, gdje se nalazi većina naselja. Trijaske klastično-dolomitne stijene (I-II 

geotehnička kategorija), paleozojski klastiti (II geotehnička kategorija) i naplavine (IV 

geotehnička kategorija) oblikuju hipsometrijski više i mahom nenaseljene dijelove Grada 

Bakra. Osobito su problematične padine oko Bakarskog zaljeva, što uključuje i sam grad 

Bakar. Naime, zbog česte izmjene vapnenačke i flišne stijenske podloge, prisustva 

potencijalno nestabilnog pokrivača različite debljine, nasipanog materijala i tokova podzemne 

vode, malo je novih pogodnih površina za građenje. Najbolji prostor, s geotehničkog 

stanovišta, pokriva u cijelosti srednjovjekovna gradska jezgra, dok se u neposrednoj okolici 

nalaze bitno nestabilniji dijelovi terena. Primjer je još uvijek aktivno klizište, koje je 

pokrenuto nepažljivim izvođenjem iskopa za sportsku dvoranu uz Pomorsku školu. 

Nekadašnja rušenja i sadašnja oštećenja obale pokazuju da se niti na morskom dnu ne može 

graditi bez posebnog opreza i dobrog poznavanja geološke građe i geotehničkih značajki 

lokacije. 

U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske županije 

(Knjiga 3: Odredbe za provođenje) biti će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje 


141


GRAD BAKAR 

građevinskih područja za planove užih područja na temelju topografske podloge mjerila 

1:5000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih 

rezultata biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone 

koje su nepogodne za građenje. 

Potencijalna područja za istraživanje mineralnih sirovina 

U prethodnom tekstu opisano da je na većem dijelu područja Grada Bakra osnovna 

karbonatna stijena (vapnenci, dolomitični vapnenci i karbonatne breče) vidljiva na površini 

terena pa stoga i lako dostupna za eksploataciju, odnosno za osnivanje kamenoloma. To se 

prvenstveno odnosi na kamenolome građevinsko-tehničkog kamena, a manje na kamenolome 

arhitektonskog odnosno ukrasnog kamena, zbog znatnije tektonske oštećenosti stijenske 

mase. 

U skladu s zakonima i ostalim propisima Republike Hrvatske, prilikom eksploatacije 

građevinsko-tehničkog kamena postoje ograničavajući čimbenici kao što su zone zaštite 

izvorišta pitke vode, zaštićeni dijelovi prirodne i kulturno-povjesne baštine, blizina naselja, 

prometnica i sl. U odredbama Prostornog plana Županije također je navedeno da se 

eksploatacija mineralnih sirovina, pa tako i građevinsko-tehničkog kamena ne može vršiti u 

obalnom pojasu. 

Prilikom postupka otvaranja kamenoloma građevinsko-tehničkog ili eventualno 

arhitektonskog kamena treba se pridržavati odredbi precizno navedenih u Zakonu o rudarstvu 

te pravilnicima o istraživanjima i eksploataciji mineralnih sirovina. U odredbama Prostornog 

plana Primorsko-goranske županije navedeno je za svaki kamenolom čije su utvrđene 

eksploatacijske rezerve veće od 100.000 m 3 , potrebno izraditi i studiju utjecaja na okoliš. 

Eksploatacijski prostor, odnosno mikrolokaciju budućeg kamenoloma moguće je odrediti 

samo na temelju istraživačkih radova određenih odgovarajućim propisima. Šira potencijalno 

zanimljiva područja za eksploataciju mogu se odrediti na temelju studije isplativosti u kojoj 

moraju biti analizirani tehnički i ekonomski pokazatelji kao i ograničenja određena 

Prostornim planom uređenja Grada Bakra. 

• Lovišta 

Prikaz lovišta na području Grada Bakra naveden je u točki 1.2.5.2. Obrazloženja, a ovim se 

Prostornim planom ne predviđaju njihove izmjene. 

• Krajobraz 

Kao područje posebnog ograničenja u korištenju izdvojen je prostor zapadno i južno od 

naselja Kukuljanovo (NA2) i to kao zaštitno područje unutar kojeg nije dopuštena izgradnja 

izvan građevinskog područja. 

• Vode 

Obzirom da na području Grada Bakra nema stalnih površinskih vodotoka, ograničenja u 

korištenju odnose se prvenstveno na ustanovljene zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. 

Sukladno odredbama Prostornog plana Županije (SN 14/00, čl. 17 i 60), I i II zona te 

vodoopskrbni rezervat prostori su koji po svojoj osjetljivosti predstavljaju I. kategoriju zaštite, 

unutar koje je zabranjena gradnja i zahvati u prostoru, tj. ne mogu se planirati nova 

građevinska područja, osim nužne infrastrukture. 


142


GRAD BAKAR 

II kategoriju zaštite predstavlja neistraženo područje (smješteno na sjeveroistočnom dijelu 

područja Grada Bakra), unutar kojeg nije moguće planirati nove zone gospodarske namjene. 

U III. zoni sanitarne zaštite izvorišta vode za piće (koja predstavlja III. kategoriju zaštite) 

nužna je pojačana pažnja pri formiranju građevinskih područja, planiranju izgradnje ili drugih 

zahvata u prostoru. 

Na kartografskom prikazu označena su i najznačajnija izvorišta na području Grada Bakra - 

Dobra, Dobrica i Perilo. 

• Morske površine 

Ograničenja u korištenju morskih površina odnose se na lučka područja i površinu 

predviđenu za veslačku stazu. 

Lučka područja u akvatoriju Bakarskog zaljeva utvrđena su za luke otvorene za javni promet 

(luka Bakar - županijski značaj, luke Podbok i Goranin - državni značaj), te za luke posebne 

namjene, navedene u točki 3.5.1.2. Obrazloženja. 

Unutar lučkih područja sve se djelatnosti odvijaju u skladu s odredbama Lučke uprave. 

Za potrebe održavanja tradicionalnih regata školskih čamaca, te povremenih natjecanja u 

veslanju u akvatoriju Bakarskog zeljva, Prostornim planom određena je veslačka staza dužine 

2.150 m i širine 90 m. 

Korištenje navedenih morskih površina odvija se u skladu s potrebama korisnika (luke) 

odnosno prema prilikama (natjecanja u veslanju, regate školskih čamaca i sl.). 

Također, prema Prostornom planu županije, obalno more na području Grada Bakra svrstano je 

u drugu kategoriju - to je more na području veće izgrađenosti obalnog pojasa, tj. more u zoni 

utjecaja otpadnih voda. Stoga je izgradnja javnog sustava za odvodnju od izuzetnog značaja. 

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora 

3.4.2.1. Građevinska područja naselja 

Građevinska područja naselja na području Grada Bakra utvrđena su na kartografskim 

prikazima br. 1. “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i br. 4. “Građevinska 

područja”, mj. 1:5000, a dijele se na: 

- Bakar NA 1 1-2 , 








- Plase: NA 9 1-2, 





143


GRAD BAKAR 

- Plosna: NA 13 1-3 , 


Za građevinska područja naselja s izuzetkom dijela građevinskog područja naselja Bakar 

(NA1 2 ) ovim je Prostornim planom, u skladu s kriterijima Prostornog plana županije, 

određena obaveza I. kategorije uređenosti građevinskog zemljišta, tj. osiguranje pristupnog, 

direktnog kolnog, odnosno javnog pristupa pojedinoj građevnoj čestici. Za neizgrađeni dio 

građevinskog područja naselja Bakar (NA1 2 ) propisuje se obavezna II kategorija uređenosti 

građevinskog zemljišta, koja osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, 

vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju. Eventualnu višu razinu uređenosti građevinskog 

područja naselja Grad Bakar može odrediti Programom mjera za unapređenje stanja u 

prostoru, odnosno četverogodišnjim programima investiranja u građevine i uređenje 

komunalne infrastrukture. 

Unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine: 

- stambene namjene, 

- društvene namjene, 

- ugostiteljsko-turističke namjene, 

- gospodarske namjene, 

- infrastrukturne i komunalne namjene, 

- ostale građevine. 

Građevine stambene namjene utvrđene ovim Prostornim planom dijele se na stambene i 

višestambene građevine. 

Stambene građevine mogu se graditi kao slobodnostojeće, poluotvorene ili u nizu, a najmanja 

dopuštena površina građevne čestice iznosi: 

- za slobodnostojeće stambene građevine: 300 m 2 , 

- za poluotvorene stambene građevine: 250 m 2 , 

- za stambene građevine u nizu: 200 m 2 . 

Ovisno o vrsti gradnje, najveći dopušteni koeficijenti izgrađenosti iznose 0,4 ili 0,5 (izuzetno 

u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, može biti i 0,6). 

Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine iznosi 2 etaže, odnosno 11,5 m. 

Uz građevine stambene namjene na jednoj građevnoj čestici mogu se graditi i pomoćne i 

manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske građevine. 

Višestambene građevine mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1), 

Krasica (NA4), Kukuljanovo (NA2) i Škrljevo (NA3), a mogu imati i poslovne sadržaje u 

nižim etažama. 

Za izgradnju višestambenih građevina unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1 1 ) 

propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. 

Građevine društvene namjene služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog 

interesa, a u pravilu se grade na istaknutim lokacijama. 

Građevine društvene namjene čine predškolske i školske ustanove, građevine zdravstvene, 

kulturne i socijalne djelatnosti, građevine sportsko-rekreacijske namjene i vjerske građevine. 


144


GRAD BAKAR 

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,5, a za građevine sporta i 

rekreacije 0,8. Najveća visina iznosi 14,5 metara (3 etaže), osim za vjerske građevine, gdje 

može biti i veća. 

Za izgradnju građevina društvene namjene unutar građevinskog područja naselja Bakar 

(NA1 1 ) propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. 

Građevine gospodarske namjene unutar građevinskog područja naselja dijele se na 

građevine pretežito poslovne namjene i na poljoprivredne gospodarske građevine. 

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je 

osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, 

svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih voda sl.), te će se isključiti one djelatnosti i 

tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i 

kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega 

negativnih utjecaja. 

Zatečene građevine gospodarske namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz 

uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša. 

Građevine pretežito poslovne namjene grade se ako građevna čestica ima površinu najmanje 

400 m 2 . Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5, najveći dopušteni broj etaža je 

2 etaže, a visina građevine mora biti u skladu s namjenom, funkcijom i tehnološkim procesom 

(najviše 12,5 m). 

Uvjet za izgradnju građevina pretežito poslovne namjene je izgrađena pristupna prometnica 

širine najmanje 5,5 metara. 

Unutar građevina pretežito poslovne namjene dopušten je i smještaj prostora stambene 

namjene, najveće dopuštene površine 100 m 2 . 

Unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1 1 ) za izgradnju građevina pretežito 

poslovne namjene propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. 

Poljoprivredne gospodarske građevine ne mogu se graditi unutar građevinskog područja 

naselja Bakar (NA1 1-2 ). Površina građevne čestice ne može biti manja od 1000 m 2 , a može se 

graditi građevina visine najviše 1 etaže (5 metara). 

Građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi uz uvjet da se građevna čestica 

mora nalaziti uz javno-prometnu površinu čiji je kolnik širine minimalno 5,5 metara. 

Najmanja površina građevne čestice iznosi 400 m 2 , a najveći dopušteni koeficijent 

izgrađenosti 0,5. 

Najveći dopušteni broj etaža iznosi četiri, a najveća dopuštena visina 14,0 m. U sklopu čestice 

mogu se graditi i sportski tereni, bazeni, terase i sl. 

Unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1 1 ) za izgradnju građevina ugostiteljskoturističke 

namjene propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. 

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su vodovi i građevine u funkciji 

prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, te 

groblja unutar građevinskog područja naselja. 


145


GRAD BAKAR 

Ostale građevine u smislu ovog Prostornog plana su montažne građevine, kiosci i reklamni 

panoi. Za montažne građevine vrijede svi uvjeti kao i za klasično građene građevine. Kiosci 

su tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, 

voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga. Lokacije za 

postavu kioska na području Grada Bakra utvrđuju se planom rasporeda kioska kojeg donosi 

Gradsko poglavarstvo Grada Bakra 

3.4.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 

Nova izgradnja na površinama izvan naselja za izdvojene namjene moguća je samo temeljem 

planova užih područja, a ovim su Prostornim planom određeni kriteriji i smjernice za 

izgradnju. 

Površine gospodarske namjene određene su kao proizvodne i poslovne. 

Površine proizvodne namjene namijenjene su raznovrsnoj industriji, slobodnoj zoni, lučkim 

pozadinskim skladištima i ostalim sličnim djelatnostima. Unutar površina proizvodne 

namjene moguć je smještaj sadržaja, odnosno površina poslovne namjene, kao što su 

skladišta, servisi i sl. 

Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju 

proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, 

komunalne usluge i sl.). 

Za dio zone proizvodne namjene I 2 za koji je propisana obavezna izrada Urbanističkog plana 

uređenja (UPU 3), propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. 

Uređenje navedenog dijela zone proizvodne namjene Kukuljanovo (I 2 ), utvrditi će se 

temeljem slijedećih graničnih vrijednosti: 

- najmanja dopuštena veličina građevne čestice je 1000 m 2 , 

- najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20 m, 

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,5, 

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti je 1,5, 

- najveća dopuštena visina građevina iznosi 14,5 m, 

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 9,0 m, 

- pojedini dijelovi građevina (akcenti) mogu biti najviše dvostruko viši od najveće 

dopuštene visine građevine. Najveća dopuštena površina viših dijelova građevine je 10% 

bruto izgrađene površine građevine. 

Za sve zone poslovne namjene, s izuzetkom zone K 4 na platou bivše koksare, propisuje se I 

kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. 

Za zonu poslovne namjene na platou bivše koksare (K 4 ) propisuje se III. kategorija uređenja 

građevinskog zemljišta (visoko uređeno građevinsko zemljište), koje obuhvaća sve elemente 

pripreme i opremanja (vodoopskrba, odvodnja, električna energija, telekomunikacijski 

sustav). 

U zonama poslovne namjene s izuzetkom zone na platou bivše koksare (K 4 ) utvrđuju se 

slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina: 

- najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi 500 m 2 , 

- najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20 m, 


146


GRAD BAKAR 


- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je 1,0, 

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,5 m, 

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m. 

Površine ugostiteljsko-turističke namjene obuhvaćaju postojeća vikend naselja za koja se 

propisuje obavezna I kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. 

U izgrađenim dijelovima vikend naselja Lepenice (T 1-6 ) moguća je samo rekonstrukcija 

postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. 

Uvjeti smještaja građevina i uređenje površina u zoni vikend naselja Zlobinska Draga (T 7 ) su 

slijedeći: 

- površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m 2 , 

- najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1500 m 2 , 

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 50,0 m 2 , 

- dopuštena je izgradnja najviše jedne etaže, a najveća dopuštena visina građevine 

iznosi 5,5 m, 

- udaljenost od građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m, 

- elementi oblikovanja građevine moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi okolnom 

prirodnom okolišu. 

Površine sportsko-rekreacijske namjene uređuju se na način da je na njima moguća 

izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina. 

Za zone sportsko-rekreacijske namjene propisuje se I kategorija uređenosti građevinskog 

zemljišta. 

Površine infrastrukturne namjene određene ovim Prostornim planom su kolodvor Škrljevo, 

trafostanica Meline i Krasica, te luke Podbok, Goranin i prekrcajna luka naftnih derivata. 

Za građevinsko područje površina infrastrukturne namjene u Bakarskom zaljevu, i to za: 

- luku Podbok L 1 

- luku Goranin L 2 , 

- prekrcajnu luku naftnih derivata L 3, 

propisuje se III. kategorija uređenja građevinskog zemljišta. 

Zona kolodvora Škrljevo uređivati će se u skladu s rješenjem željezničkog čvora Rijeka. 

Zona trafostanice Meline u potpunosti je izgrađena i na njoj su mogući zahvati u skladu s 

uvjetima Hrvatske elektroprivrede. 

Zona trafostanice Krasica u potpunosti se nalazi unutar koridora planirane željezničke pruge 

velikih učinkovitosti, stoga je moguće samo održavanje i sanacija postojećih postrojenja i 

uređaja. 

Uređenje površina luke Podbok i luke Goranin odrediti će se u skladu s razvojnim planovima 

Luke Rijeka, a prema urbanističkim planovima uređenja. 

Zona prekrcajne luke naftnih derivata uređivati će se u funkciji poboljšanja sigurnosti 

rafinerijskih instalacija za prihvat i otpremu rafinerijskih derivata i proizvoda. 

Površine groblja izvan građevinskog područja naselja moraju se uređivati na način primjeren 


147


GRAD BAKAR 

primorskoj tradiciji, a na njima se mogu graditi građevine namijenjene osnovnoj funkciji 

groblja - kapele, mrtvačnice i ostala potrebna infrastruktura. 

3.4.2.3. Građenje izvan građevinskog područja 

Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja određuju se prvenstveno u odnosu na 

temeljnu namjenu i zaštitu prostora. Građevine se trebaju locirati, projektirati, graditi i 

koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju, te da ne ugrožavaju 

vrijednosti okoliša, prirodne i graditeljske baštine. 

Izvan građevinskog područja mogu se graditi i građevine za koje se ne određuju građevinska 

područja, kao što su: 

- građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), 

- gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, 

- zdravstvene i rekreacijske građevine, 

- planinarski domovi, skloništa i sl. 

Iznimno, na području smještenom zapadno i južno od naselja Kukuljanovo (NA2), a 

označenom na kartografskom prikazu br. 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja 

posebnih ograničenja u korištenju”, izgradnja građevina izvan građevinskog područja nije 

dopuštena. 

Građevine infrastrukture 

Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, 

sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smještene u infrastrukturne koridore. 

Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni 

su u točki 3.5. Obrazloženja ovog Prostornog plana. 

Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti 

Izvan građevinskog područja mogu se graditi: 

- gospodarske građevine u funkciji stočarstva, 

- farme za stočarsku i peradarsku priozvodnju, 

- staklenici i plastenici. 

Gospodarske građevine u funkciji stočarstva mogu se graditi poštivanjem slijedećih kriterija: 

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m 2 , 

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara, 

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 metara, 


- najveća dopuštena površina sjenika, odnosno spremišta iznosi 200 m 2 , 

- najveća dopuštena površina štale za prehranu stoke (ovce, koze i sl.) iznosi 140 m 2 , 

- najveća dopuštena površina prostora namijenjenog za vršenje strojne mužnje ili sl. 

(nadstrešnica) iznosi 100 m 2 , 

- omogućava se i izgradnja građevine za agregat (čvrste građe) površine do 3,5x2,5 m. 

Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može planirati izgradnja farmi za 

stočarsku i peradarsku proizvodnju iznosi 5 uvjetnih grla. 


148


GRAD BAKAR 

Farme za stočarsku i peradarsku proizvodnju moraju se planirati na odgovarajućim 

udaljenostima od građevinskog područja naselja, a te udaljenosti uvjetovane su brojem 

uvjetnih grla. 

Farme za stočarsku i peradarsku proizvodnju mogu se graditi poštivanjem slijedećih kriterija: 


- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 100,0 m za državne 

ceste, 50,0 m od županijske, 30 m od lokalne te 10,0 m od nerazvrstane ceste, 

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 6,0 m, 


- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 200 m 2 , 

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4. 

Staklenici i plastenici te slične građevine na poljoprivrednim površinama mogu se graditi 

ukoliko se najmanje 80% površine određuje jednom ili više slijedećih kultura: vinova loza, 

masline, voće ili povrće, cvijeće i dr. 

Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog 

područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena. 

Zdravstvene i rekreacijske građevine 

Pod zdravstvenim i rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se 

odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifična prirodna područja (sjeverni dijelovi 

područja Grada Bakra, koji se odlikuju ljepotom krajolika, prirodnim resursima i sl.). Najveći 

dopušteni broj etaža iznosi 2 etaže, a najveća dopuštena visina 12,0 m. Najveća dopuštena 

tlocrtna projekcija građevine iznosi 300 m 2 . Uvjet za izgradnju zdravstvenih i rekreacijskih 

građevina jest izrada detaljnog plana uređenja. 

Planinarski domovi, skloništa i sl. 

Na području Grada Bakra izvan građevinskog područja mogu se graditi i planinarski domovi, 

skloništa za sklanjanje i boravak planinara, građevine u funkciji lova, lugarnice i slične 

građevine. 

Planinarski domovi, skloništa za sklanjanje i boravak planinara, građevine u funkciji lova, 

lugarnice i slične građevine mogu se graditi poštivanjem slijedećih kriterija: 

- najmanja površina građevne čestice iznosi 100 m 2 za građevine lova, lugarnice i slične 

građevine, odnosno 500 m 2 za planinarske domove, 

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m, 


- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 etaže, a najveća dopuštena visina 

iznosi 11,0 m, 

- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 150 m, 

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,5 za građevine 

lova, lugarnice i sl. građevine, odnosno 0,3 za planinarske domove. 

Za izgradnju planinarskih domova obavezna je izrada detaljnog plana uređenja. 

3.4.2.4. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 

Vezano na uređenje zemljišta, ovim Prostornim planom utvrđena su slijedeća područja na 

kojima se predviđa oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne građevine: 


149


GRAD BAKAR 

- koridori planiranih prometnica - državnih, županijskih i lokalnih cesta; 

- planirani, neizgrađeni dio luke Podbok (L 1 ). 

Zemljište uz koridore planiranih prometnica, sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima, 

uređivati će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim 

tehnikama. 

Najznačajniji zahvat na području Grada Bakra u tom kontekstu predstavlja izgradnja nove 

autoceste/brze ceste - dionica od čvora Sv. Kuzam do čvora Križišće. Na početku te dionice 

potrebno je sačuvati sve elemente bakarske Kalvarije. U daljnjem dijelu trase, obzirom na 

izrazito težak i vizuelno eksponiran teren, osobitu pažnju valja posvetiti estetskoj strani 

projekta - oblikovanju donjeg stroja, dobroj hortikulturnoj obradi šireg područja i sl. Prilikom 

iskopa i gradnje ne smiju se oštetiti terase i gromače Bakarskih prezida niti dopustiti 

zasipavanje padina. 

Uređenje neizgrađenog dijela luke Podbok utvrditi će se izradom Urbanističkog plana 


Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja 

šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Prostornim 

planom. 

Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje 

šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu 

iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. 

Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite 

okoliša i krajobraznog uređenja. 

Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između površina 

različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije ili sl. 

Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja odnosi se na oštećen prirodni krajobraz padine iznad 

platoa bivše koksare, za koju se predviđa oplemenjivanje ozelenjavanjem i sl. Naime, 

izgradnjom koksare i stvaranjem platoa iskrčene su veće površine šume crnog graba sa 

jesenskom šašikom. Korištenjem novih tehnologija stabilizacije i ozelenjavanja padina 

prirodni procesi postepenog “zaraštavanja” mogu se ubrzati i pospješiti. Jedan od načina 

sanacije padine predstavlja postava Pentofix mreže sa sidrima, ispod kojih se postavljaju 

jutene vreće ili mreže od kokosovih niti. Ispod toga stavlja se biotorkvet (smjesa zemlje, 

hranjiva i sjeme trave), a mogu se saditi i puzavice (npr. virginijska penjačica, koja raste oko 

3 - 3,5 m godišnje). Proces stabiliziranja i i ozelenjavanja padine ide odozgo prema dolje. 

Također, kao područja ugroženog okoliša izdvojene su lokacije divljih odlagališta na 

području Grada Bakra, za koje se predviđa odvoženje otpadaka i sanacija zemljišta. 


150


GRAD BAKAR 

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora 

3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine 

Zaštićeni dio prirode (Nacionalni park Risnjak), kao i područje predloženo za zaštitu 

(Kukuljanske Ponikve, u kategoriji zaštićenog krajolika), prikazani su na kartografskom 

prikazu br. 3a “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja”, mj. 

1:25.000. 

“Nacionalni park 63 je prostrano, pretežno neizmjenjeno područje iznimnih i višestrukih 

prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmjenjenih ekosistema. 

Nacionalni park ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu 

namjenu. U nacionalnom su parku dopuštene djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost 

prirode. U nacionalnom parku je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara. 

Turističko-rekreacijske djelatnosti moraju biti u ulozi posjećivanja i razgledavanja koje je 

dozvoljeno svim pod istim uvjetima”. 

Risnjak je proglašen nacionalnim parkom 1953. godine, na površini od cca 3200 ha. 

Proširenje na izvorišni dio Kupe i područje Snježnika proglašeno je Zakonom o izmjenama i 

dopunama Zakona o proglašenju šume Risnjak nacionalnim parkom (NN 13/97.). 

Nacionalni park prostire se na području gradova Čabar, Delnice i Bakar te općina Čavle i 

Lokve, u ukupnoj površini od 6400 ha. Površina parka na području Grada Bakra iznosi oko 

180,00 ha. 

Za područje parka izrađen je Prostorni plan Nacionalnog parka Risnjak 64 

Navedenim Prostornim planom utvrđeni su: 

- ciljevi uređivanja prostora, 

- organizacija i namjena prostora, 

- uvjeti i mjere korištenja, uređenja i zaštite parka. 

Ciljevi i zadaci za zaštitu i uređivanje parka su: 

- očuvanje prirodnih karakteristika i ravnoteže šumskih ekosistema i hidroloških prilika 

u izvornom ili zatečenom obliku, 

- omogućavanje korištenja prostora Nacionalnog parka u znanstvene, kulturne, odgojne, 

obrazovne i turističko-rekreacijske svrhe, 

- omogućavanje očuvanje i revitalizacije ruralnih naselja. 

Područje Nacionalnog parka Risnjak obuhvaća krajnji sjeverni dio područja Grada Bakra i 

prema Prostornom planu Nacionalnog parka Risnjak (NN 23/01) predstavlja dio zone potpune 

zaštite. U zoni potpune zaštite zatečeno stanje se zadržava u potpunosti. 

Na postojećim površinama šuma zabranjuje se provoditi bilo koje promjene, što se odnosi na 

sve šumske zajednice i na sve visokoplaninske predjele. Uklanjanje srušenih stabala i 

vjetroizvala dozvoljeno je samo za osposobljavanje puteva i staza. 

63 Zakon o zaštiti prirode, članak 4. 

64 Županijski Zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Rijeka, 1998. god. 


151


GRAD BAKAR 

Izvadak iz Prostornog plana Nacionalnog parka Risnjak 


152


GRAD BAKAR 

U prostoru Parka zabranjena je svaka izgradnja osim građevina turističke infrastrukture: 

puteva, staza, putokaza, informacijskih ploča, hranilišta za životinje i skloništa za posjetioce. 

Područjem Parka upravlja Javna ustanova “Nacionalni park Risnjak” na temelju programa 

zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Parka, sukladno Zakonu o zaštiti prirode 

(NN 30/94. i 72/94.) i Pravilniku o unutarnjem redu u NP Risnjak (NN 78/00). 

Prostornim planom uređenja Grada Bakra, a u skladu s postavkama navedenog Prostornog 

plana Nacionalnog parka Risnjak, predviđa se jedan od sporednih ulaza u Nacionalni park - 

Vilje, uz šumsku cestu Gornje Jelenje-Vilje-Lividraga. 

Kukuljanske Ponikve dio su prirode predložen za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika. 

“Zaštićeni krajolik 65 je prirodni ili kultivirani predjel veće estetske ili kulturno-povijesne 

vrijednosti ili krajolik karakterističan za pojedino područje. U zaštićenom krajoliku nisu 

dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.” 

Ponikve kod Kukuljanova ubrajaju se među najveće i najznačanije u Primorju. Zanimljive su i 

vegetacijski i hidrološki, a u kišnim razdobljima u njima se fomira periodično krško jezero. U 

dnu ponikvi ostaci su poplavne šume poljskog jasena (Fraximus angustifolia), otuda i toponim 

Lug. 

Vode koje poniru u ponikvama u direktnoj su vezi sa izvorištima u Bakarskom zaljevu, a 

područje (većim dijelom) pripada II. zoni sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. 

Područje zaštićenog krajolika potrebno je zadržati intaktnim, osim za eventualnu potrebu 

zahvata vode. 

3.4.3.2. Zaštita kulturnog naslijeđa 

Pregled evidentirane i registrirane kulturno-povijesne baštine na području Grada Bakra dan je 

u nastavku. 

Pregled odgovara kartografskom prikazu br. 3a “Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja 

posebnih uvjeta korištenja”, mj. 1:25.000. 

• Povijesne graditeljske cjeline 

1. Bakar - gradsko naselje, registrirano 

2. Jelovka - seosko naselje, evidentirano 

3. Višnjevica, seosko naselje, evidentirano 

4. Praputnjak, seosko naselje, registrirano 

5. Škrljevo, seosko naselje, evidentirano. 

• Arheološke zone i lokaliteti 

6. Bakar - prapovijesna i srednjevjekovna gradina, evidentirano 

7. Plosna - prapovijesna gradina, evidentirano 

8. Ponikve (Mali Lug), prapovijesna gradina, evidentirano 

9. Praputnjak (Crni Vrh), prapovijesna gradina, evidentirano 

65 Zakon o zaštiti prirode, članak 9. 


153


GRAD BAKAR 

10. Hreljin (stari) - prapovijesna gradina, srednjevjekovna utvrda, napušteno naselje, 

evidentirano 

11. Hreljin (Sv.Juraj) - prapovijesna gradina, evidentirano 

12. Hreljin (Križ) - prapovijesna gradina, evidentirano 

• Etnozone i spomenici 

13. Bakar - prezidi, registrirano 

14. Meja Gaj - etnozona, evidentirano 

15. Plosna - etnozona, evidentirano 

16. Ponikve - etnozona, evidentirano 

17. Praputnjak - etnozona, napušteni zaselci Dolčina, Tadejsko, Bujansko, Trnovica, 

Gradine. 

• Pojedinačne građevine, kompleksi i dr. 

18.-29. Bakar - civilne i sakralne građevine navedene u Polazištima, točka 1.2.8.2. 

evidentirane ili registrirane 

• Memorijalno područje 

30. Bakar - talijanski koncentracioni logor, registirano. 

Zaštita naselja – povijesnih graditeljskih cjelina 

I stupanj zaštite određen je za registrirane povijesne graditeljske cjeline – Bakar (gradsko 

naselje) i Praputnjak (seosko naselje). 

Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu urbane odnosno ruralne strukture naselja. 

Sve građevne aktivnosti (u smislu prigradnji, nadogradnji i adaptacija) moguće su samo 

temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela. 

Bakar i Praputnjak moraju imati detaljnu i potpunu konzervatorsku dokumentaciju kao 

osnovnu podlogu za sve arhitektonske projekte unutar granica zaštite. 

Zaštita arheološke baštine 

Arheološka kulturna dobra, zbog svoje ugroženosti svrstavaju se u najugroženiju kategoriju 

graditeljske baštine, stoga zahtijevaju i najviši stupanj zaštite – I stupanj, koji podrazumijeva 

potrebna dodatna istraživanja pri planiranim zahvatima. 

Područja arheoloških zona i lokaliteta u naseljima i širem okolišu podliježu specifičnom 

obliku zaštite – svi zahvati uvjetovani su prethodnim istraživanjima (rekognosciranje, 

sondiranje itd). Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usaglašeni s 

planiranom intervencijom u prostoru prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo 

kakvih terenskih radova. 

Zaštita povijesnih sklopova i građevina 

Obzirom na povijesni i spomenički značaj, I stupnju zaštite podliježe kompleks Kaštela s 

Velikim vratima i njegovom bližom okolicom. Taj registrirani spomenik kulture treba 

rekonstruirati u skladu s Konzervatorskim elaboratom, te cjelokupni kompleks namijeniti 


154


GRAD BAKAR 

javnoj namjeni – znanosti, kulturi, obrazovanju, uslužnoj te ugostiteljsko-turističkoj 

djelatnosti. 

Za evidentirane pojedinačne civilne i sakralne građevine unutar povijesne cjeline Grada Bakra 

(koja podliježe I stupnju zaštite), uvjeti zaštite su zadani unutar zone grada Bakra, te ovisno o 

njihovom povijesnom i spomeničkom značaju podliježu i određenom stupnju zaštite. Zahvati 

na tim građevinama mogući su samo uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela. 

Zaštita etnološke baštine 

Premda su upisane u Registar kulturne baštine, dvije etnozone na području Grada Bakra – 

Prezidi u Bakru te zaseoci i napuštena sela u Praputnjaku u vrlo su lošem stanju i propadaju. 

Za područje Bakarskih prezida, obzirom na izraziti dokumentarni i simbolički značaj tog 

prostora, nalaže se kontinuirana potreba njihovog održavanja (što je već na manjem dijelu i 

obavljeno). 

Ipak, obzirom na današnje stanje etnozona, potrebna je revizija Rješenja o upisu u Registar 

kulturnih dobara, odnosno revizija granica zona zaštite koje će provesti nadležno tijelo. 

Ostala evidentirana etnološka baština (dio naselja Meja – Gaj, Plosne i Ponikve) 

podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju postojećih građevina pod konzervatorskim nadzorom 

i prema uvjetima službe zaštite kulturnih dobara. 

Tablica br. 36.: Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline 

2.0. Z A Š T I Ć E N E C J E L I N E 

GRAD BAKAR 

OZNAKA 

% OD 

UKUPNO 

POVRŠ. 

ha 


ha/STAN 

2.1. ZAŠTIĆENA PRIRODNA 

BAŠTINA 

Nacionalni park Risnjak NP 222,0 1,74 0,02 

Zaštićeni krajolik Kukuljanske 

Ponikve 

ZK 195,6 1,53 0,02 

Zaštićena prirodna baština UKUPNO 

2.2. ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA 

BAŠTINA 

417,6 3,27 0,05 

2.2.1. Povijesne graditeljske cjeline I- 

stupanj zaštite 

Gradsko naselje Bakar 35,6 0,27 0,004 

Seosko naselje Praputnjak 25,7 0,20 0,003 

Povijesne graditeljske cjeline UKUPNO 65,3 0,47 0,008 

2.2.2. Etno zone 

Bakarski prezidi 23,1 0,18 0,002 

Zaseoci i napuštena sela u 

Praputnjaku 

138,7 1,08 0,01 

Etno zone UKUPNO 161,8 1,26 0,01 

Graditeljska baština UKUPNO 223,1 1,74 0,02 

ZAŠTIĆENE CJELINE UKUPNO 640,7 5,02 0,07 


155


GRAD BAKAR 

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 

Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava, kao linijske i 

površinske infrastrukturne građevine i to za: 

− prometnu infrastrukturu (kopneni, pomorski i zračni promet), 

− infrastrukturu telekomunikacija i pošte, 

− infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje, 

− energetsku infrastrukturu (elektroenergetika, transport nafte, plinoopskrba, potencijalni 

lokalni izvori energije). 

Tablica 37. 

SUSTAV 

PROMETNI 

TELEKOMU- 

NIKACIJE 

VODO- 

OPSKRBA I 

ODVODNJA 

ENERGETIKA 

Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora 

PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE 

vrsta kategorija postoj. 

vrsta 

planir. (m) 

(m) 

velikih učinkovitosti - 400 

željeznica 

ceste 

kablovska 

kanalizacija 

vodoopskrba 

-vodovi 

kolektori 

dalekovodi 

naftovood 

državna 

državna 

magistralna I.reda 6/11 - 

magistralna pomoćna I. reda 6/11 - 

autocesta 105 400-640 m 

ostale 70 100 

županijska županijska 40 70 

lokalna lokalna 9-12 20 

državni međunarodni 1,5 3-5 

županijski magistralni 1,5 1-3 

lokalni 1,2 1-2 

državni magistralni 6 10 

županijski ostali 6 10 

lokalni 4 4 

državni 6 6 

županijski 6 6 

lokalni 4 4 

državni 

dalekovod 400 kV 38 200 


županijski dalekovodi 110 kV 19 70 

lokalni dalekovod 35 kV - 30 

međunarodni 

državni magistralni 

40 100 

magistralni 20 60 

državni međunarodni magistralni - 100 

županijski magistralni - 60 

plinovod lokalni lokalni 

- 

- 

unutar koridora cesteudaljenost 

plinovoda od 

ostalih instalacija prema 

važećim propisima 

izvan koridora 

prometnice-širinu 

koridora određuje 

distributer 

Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog i županijskog značaja prikazan je u poglavlju 

2.1. Obrazloženja ovog Plana. Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na 

kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” i br. 2 “Infrastrukturni sustavi i 

mreže”, mj. 1:25.000. 


156


GRAD BAKAR 

3.5.1. Prometna infrastruktura 

3.5.1.1. Kopneni promet 

Kopneni promet, kojeg sačinjavaju podsustavi cestovnog i željezničkog prometa prikazan je 

na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, te na odgovarajućim 

katastarskim podlogama u mj. 1:5000. 

• Cestovna infrastruktura 

Postojeći, odnosno planirani sustav državnih, županijskih, lokalnih i ostalih cesta na području 

Grada Bakra prikazan je na shematogramu br.4 u nastavku. 

Državne ceste: 

1. Trst (Pasjak)/Ljubljana – Rupa – Rijeka – Senj – Zadar - Split (planirana) 

Strategijom razvitka Republike Hrvatske te Prostornim planom Primorsko-goranske županije 

planirane su značajne promjene i zahvati na državnim cestama.Planirana cesta Trst-Rijeka- 

Split prostorno je definirana od Rupe do Križišća (izgrađena je do Orehovice). Nova 

prometnica treba preuzeti sav teretni, tranzitni i dio putničkog prometa, odteretiti gradsko 

područje Rijeke, a vezama s Jadranskom turističkom cestom potrebno je ostvariti dobar 

pristup cjelokupnim lučkim, proizvodnim, trgovačkim i turističkim područjima na obalnom 

prostoru. 

Dionica Sv. Kuzam - Križišće završna je dionica istočnog dijela riječke obilaznice, koja se 

nadovezuje na dionicu Orehovica - Draga - Sv. Kuzam. Trasa prolazi rubom platoa iznad 

Bakarskog zaljeva, pri čemu najvećim dijelom morskom stranom sjeverne padine zaljeva. 

Planirana raskrižja na kojima se ostvaruje povezivanje na sustav državnih cesta (postojećih ili 

planiranih) su čvor Sv. Kuzam (većim dijelom na području Grada Rijeke) i čvor Hreljin. 

Tehnički elementi zadovoljavaju računsku brzinu od Vr = 100 km/h, a prometnica ima dva 

dvotračna kolnika razdvojena razdijelnim trakom. 

Za dionicu Sv. Kuzam - Križišće izdana je lokacijska dozvola, prema izrađenoj “Stručnoj 

podlozi za izdavanje lokacijske dozvole”, Rijekaprojekt 2002. godine. Stoga je ovim 

Prostornim planom određen uži koridor od onog propisanog Prostornim planom županije - 

100 metara, umjesto 150 m. 

2. Goričan – Zagreb – Rijeka (postojeća na dijelu područja Grada Bakra) 

Državna cesta na području Grada s izgrađenim čvorom Oštrovica izgrađena je u profilu 

poluautoceste, a treba planirati izgradnju punog profila autoceste (nedostaje južni kolnički 

trak). 

3. Rijeka – Zagreb (“Lujzijana”) (postojeća) 

Navedena prometnica Prostornim planom Primorsko-goranske županije razvrstana je u “ostale 

državne ceste”, a dio je stare ceste Rijeka – Zagreb, na kojoj je nakon izgradnje poluautoceste 

znatno smanjen intenzitet prometa. Prometnica je prostorno definirana. 


157


GRAD BAKAR 

4. Čvor Oštrovica – čvor Meja (planirana na dijelu Lunga – čvor Meja) 

Prostornim planom Županije planirano je i povezivanje postojeće državne ceste Goričan – 

Zagreb – Rijeka s planiranom priobalnom dionicom autoceste Trst – Rijeka – Split 

navedenom državnom cestom čvor Oštrovica – čvor Hreljin. 

Postojeći dio te prometnice potrebno je rekonstruirati jer ne zadovoljava prometne standarde. 

Planirani dio (od područja Lunga do planiranog čvora Hreljin), u dužini od 0,66 km označen 

je i na kartografskim prikazima br. 4.2. i 4.3. “Građevinska područja”, u mj. 1 : 5 000. Širina 

koridora iznos 100 m. 

5. Čvor Čavle – čvor Sveti Kuzam (JTC) – luka Goranin (manjim dijelom postojeća, većim 

dijelom planirana) 

Navedena državna cesta od izuzetnog je značenja ne samo za područje Grada Bakra, već i na 

županijskoj i državnoj razini. Preko nje trebaju se na cestovnu mrežu povezati značajni 

gospodarski sadržaji – postojeći i planirani – zone Kukuljanovo te lučki sadržaji u Bakarskom 

zaljevu. Postojeći dio prometnice, izgrađen kroz zonu Kukuljanovo, zadovoljava prometne 

standarde. Prometnica je širine 7-10 metara (u dijelu trotračna), s reguliranim priključenjima, 

izgrađenim podvožnjakom ispod postojećih željezničkih postrojenja, te riješenom odvodnjom, 

horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, te obostranim nogostupima na dijelu dionice. Na 

cijeloj dužini dionice nije planirano zaustavljanje i parkiranje vozila (teretnih i putničkih), a 

nisu uređena ni stajališta. 

Planirani dijelovi te prometnice nalaze se sjeverno od već postojećeg, izgrađenog dijela kroz 

zonu Kukuljanovo (trasa definirana dijelom i Prostornim planom uređenja Općine Čavle, 

gdje je smješten i planirani čvor Čavle), te južno od zone Kukuljanovo, preko planiranog 

čvora Sv. Kuzam do platoa bivše koksare. Taj dio prometnice vodi se od čvora Sv. Kuzam 

djelomično novom trasom, u rekonstruiranom raskrižju (zapadni ulaz u Bakar) “sječe” se sa 

županijskom cestom (bivša D – 8), te se rekonstruiranom prometnicom vodi prema Bakru, 

odnosno prema obali Goranin i planiranim lučkim sadržajima. 

Ukupna dužina navedene prometnice kroz područje Grada Bakra iznosi 7,6 km, od čega 

postojeći, izgrađeni dio iznosi 4,6 km, a neizgrađeni 3,0 km. 

Županijske ceste 

Prema Prostornom planu Županije, SN 14/00, članak 35, u kategoriju osnovnih županijskih 

cesta razvrstane su i postojeće ceste, čiji se dijelovi nalaze na području Grada Bakra: 

1. Dio “Karoline” Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj – Fužine – Hreljin – Meja, 

2. Dio ceste Moščenička Draga – Medveja – Lovran – Opatija – Rijeka – Kostrena – Bakar – 

Kraljevica – čvor Šmrika (bivša D 8), 

3. Dio ceste Crikvenica – Tribalj – Drivenik – Križišće – Meja – Praputnjak – Krasica – Sv. 

Kuzam, 

4. Čvor Oštrovica – G. Jelenje, 

5. Dio ceste G. Jelenje - Mrzle Vodice - Crni Lug. 


158


GRAD BAKAR 


159


GRAD BAKAR 

Prostornim planom uređenja Grada Bakra utvrđene su i slijedeće županijske ceste: 

6. dio ceste Sv. Kuzam – Kukuljanovo – Čavle (postojeća), sa odvojcima - sjevernim 

(planiranim) i južnim (postojećim) prema zoni Kukuljanovo (R27), 

7. obilaznica naselja Bakar - djelomično planirana, sa planiranim odvojkom prema luci 

Podbok. Navedena prometnica u funkciji je obilaznice grada Bakra, kojom će se 

omogućiti uspostava reguliranog tj. pješačkog prometa na današnjoj cesti uz more. 

Lokalne ceste 

Mrežu lokalnih prometnica na području Grada čine: 

1. Meja – spoj na županijsku cestu Rijeka – čvor Šmrika (bivša D – 8)-postojeća, 

2. Škrljevo – Ponikve – Plosna (postojeća), 

3. Melnice - Križišće (postojeća), 

4. Gornje Jelenje - Vilje - Lividraga (postojeća cesta dijelom uz Nacionalni park Risnjak). 

Za postojeće lokalne ceste potrebno je predvidjeti rekonstrukciju ili proširenja na pojedinim 

dionicama. Uz lokalnu cestu br. 4 planiran je jedan od sporednih ulaza u Nacionalni park 

Risnjak. 

Nerazvrstane ceste, šumski i poljski putevi te ulice u naseljima 

Nerazvrstane prometnice treba privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija, prema 

prioritetima utvrđenim planovima Grada Bakra. U višim, gorskim dijelovima Grada od 

osobite je važnosti obnova postojećih i eventualna izgradnja novih protupožarnih puteva. 

Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta) 

Parkiranje i garažiranje vozila za stambene građevine rješava se na građevnoj čestici te 

građevine. Parkiranje i garažiranje vozila za višestambene građevine riješava se na građevnoj 

čestice te građevine. Garažiranje vozila u pravilu se riješava unutar višestambene građevine. 

Iznimno, kada je nemoguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene građevine dopušta 

se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza, s mogućnošću druge namjene na krovnoj 

površini. 

Parkiranje i garažiranje vozila na površinama gospodarske namjene (poslovne i proizvodne), 

ugostiteljsko-turističke namjene i sportsko-rekreacijske namjene riješava se na građevnoj 

čestice te namjene. 

Unutar građevinskih područja registriranih povijesnih graditeljskih cjelina (Bakar - NA1 1 i 

Praputnjak - NA6 1 ), ukoliko nije moguće osigurati dovoljan prostor za parkiranje na 

građevnoj čestici, moguća su odstupanja od gore navedenih kriterija. 

Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne 

čestice. Podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna 

površina obradi kao okolni teren. 

Iznimno, ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj 

čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 

m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe. 


160


GRAD BAKAR 

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevinama, a 

određuje se prema slijedećim normativima: 

Namjena prostora u građevinama 

stanovanje 

stambena građevina (po jednom 

stanu) 

višestambena građevina (po jednom 

stanu) 

Potreban broj parkirališnih ili garažnih 

mjesta 

1 

1,5 

Namjena prostora u građevinama gospodarske 

namjene 


mjesta na 1000 m 2 brutto-razvijene površine 

proizvodna namjena, poslovna namjena – servisni i 

4-8 

skladišni sadržaji 

trgovački sadržaji 20-40 

uredi 10-20 

drugi poslovni sadržaji 15 

hotel, pansion, motel 20-40 

Namjena prostora 

sportske dvorane i igrališta s gledalištima 

škole i predškolske ustanove 

Potreban broj pakirališnih ili garažnih mjesta 

na broj osoba 

na 10 sjedala po 3 mjesta 

na jednu učionicu po 1 mjesto 

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima 

može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u 

različito vrijeme. 

Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno 

parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te 

vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup 

vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide. 

Postojeće garaže i garažno – parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje 

ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u 

neposrednoj blizini građevne čestice. 

• Željeznička infrastruktura 

Prostornim planom Županije određena je potreba izgradnje nove željezničke pruge velikih 

učinkovitosti (Trst – Koper) – Lupoglav – Rijeka – Josipdol – (Karlovac) – Zagreb / Split – 

Dubrovnik. 

Povezivanje željeznica na peti europski koridor i opredjeljenje za tkz. Drežničku trasu nove 

željezničke pruge Rijeka – Zagreb stvorilo je i potrebu ukupne redefinicije željezničkog čvora 

Rijeka. Pruga 66 u čvor Rijeka više ne ulazi kroz tunel Risnjak i kolodvor Krasicu (koji je bio 

smješten na izlazu iz tunela), već s jugozapadne strane iz smjera Crikvenice i Vinodola. Pruga 

direktno ulazi u prijamnu grupu kolodvora Krasica, odnosno prolazi uz kolodvor u smjeru 

Rijeke, i to za putničke vlakove, kao i za teretne vlakove koji se ne trebaju zadržavati u 

kolodvoru Krasica. 

66 “Prostorno-prometna studija redefiniranja željezničkog teretnog kolodvora Krasica”, Željezničko projektno 

društvo, Zagreb, 2001. godina 


161


GRAD BAKAR 

Ranžirni kolodvor na Krasici, u odnosu na rješenje predviđeno idejnim projektom 

željezničkog čvora Rijeka iz 1982/1985. imati će bitno drugačije sadržaje i zauzimati znatno 

manju površinu. Njegova funkcija će također biti manje vezana uz zadržavanje vlakova, a više 

uz sastavljanje i rastavljanje vlakova, pa se nameće i potreba promjene imena u Teretni 

kolodvor Krasica. 

Ovim Prostornim planom određena je trasa nove željezničke pruge koja se vodi u koridoru 

širine 400 m. 

Postojeći kolodvor na Škrljevu se zadržava (Planom je određena zona infrastrukturne namjene 

– IS 1 ), a on predstavlja predkolodvor čvora Rijeka iz smjera postojeće pruge. Kolodvor 

obavlja funkciju opsluživanja kolodvora Šoići, Bakar, Kukuljanovo i lokalnih korisnika. U 

narednom razdoblju planira se uvođenje “gradske željeznice” od Jurdana do Škrljeva kao 

oblika javnog gradskog prijevoza , čime bi se značajno poboljšale prometne veze Škrljeva i 

okolnih naselja sa regionalnim središtem - Rijekom. 

Željezničke stanice otvorene za javni putnički promet u Škrljevu, Meji, Melnicama, Plasama i 

Zlobinu zadržavaju se u funkciji. 

Kolodvor Bakar smješten je na prostoru obale Podbok predviđen je isključivo za teretni 

promet, a mogućnosti njegova proširenja biti će u direktnoj vezi s planiranim lučkim 

sadržajima na sjeveroistočnoj strani Bakarskog zaljeva. 

Na postojećoj pruzi Zagreb – Rijeka predviđa se izmjena sustava vuče (do 2005. godine), 

čime bi se kapacitet pruge povećao s 6 na 7,5 milijuna tona godišnje (u uvjetima zadržavanja 

obima putničkog prometa na postojećoj razini). 

3.5.1.2. Pomorski promet 

A) Morske luke 

Luka otvorena za javni promet je morska luka koju, pod jednakim uvjetima, može 

upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama 

raspoloživih kapaciteta. Prilikom razvrstaja svaka luka otvorena za javni promet mora 

udovoljiti svim mjerilima propisanim za odgovarajuću kategoriju. 

Prostornim planom Primorsko-goranske županije luka Bakar razvrstana je u luku otvorenu 

za javni promet županijskog značaja. Luka je zaštićena od svih vjetrova, osim bure. Dubina 

mora je od 2,0 m uz obalu do 10,00 m. Prostorne mogućnosti za proširenje luke postoje, te je 

moguće planirati slijedeće sadržaje javnog i komercijalnog interesa, koji će se detaljno 

utvrditi Urbanističkim planom uređenja Bakra (UPU 1): 

- vezovi domaćeg stanovništva (lučica), max. 140 vezova, 

- komercijalni vezovi (cca 15 vezova), 

- reprezentativni vez, 

- vezovi posebne namjene. 

Kriteriji i smjernice za određivanje navedenih površina unutar luke grada Bakra su slijedeći: 

Vezovi domaćeg stanovništva - Postojeći mandrač kod hotela “Jadran” nije primjeren prostor 

za privez plovila zbog malog kapaciteta (koji doseže do 15 mjesta za čamce 5,00 - 9,00 m 

dužine). Na temeljima bakarske povijesne orijentacije ka moru, te uz očekivani porast 


162


GRAD BAKAR 

ekonomske moći stanovništva, potrebno je planirati gradsku lučicu i sidrište čamaca i brodova 

za stanovništvo grada i užeg gravitacijskog područja (Hreljin, Krasica, Meja, Praputnjak). 

Današnji standard u gradu Bakru odnosa broja stanovnika i broja brodova nije mjerodavan. Za 

dimenzioniranje gradske luke potrebno je primjeniti standarde razvijenih zemalja koji iznose: 

- SAD: omjer 1 brod: 24 stanovnika, za priobalna područja pacifičke obale 1:9 

- Francuska: 1:40, turistička područja 1:20. 

Za Bakar se planira omjer 1:17, te prema projekciji broja stanovnika za 2015. godinu (1620 

stanovnika) proizlazi da će stanovništvu Bakra trebati oko 95 vezova čamaca, brodova i jahti, 

a za potrebe gravitirajućih naselja i gostiju 45 vezova, dakle ukupno oko 140 vezova. Vezovi 

se mogu planirati u akvatoriju lučice, te na slobodnom vezu. 

Prateće sadržaje (društvene prostorije, manipulativne površine, pristupne puteve) biti će 

potrebno planirati prema posebnom programu usaglašenom sa korisnicima prostora. 

Komercijalni vezovi - Pod komercijalnim vezovima smatraju se vezovi za potrebe ribarske 

flote, teretnog prometa za potrebe grada i sl. Kao mogući prostor za smještaj komercijalnih 

vezova predlaže se istočni dio utvrđenog lučkog područja. 

Reprezentativni vez - Vez za potrebe smještaja eventualne ekskluzivne brodske pomorske 

linije i vez turističkih brodova nije stalnog karaktera, a smatramo da je neophodan za funkciju 

luke i grada poput Bakra. Prostor bi bilo moguće planirati zapadno od komercijalnih vezova. 

Vezovi posebne namjene - Za privez brodova lučke kapetanije, policije i carine najpogodniji 

je prostor do Masarykove obale kojeg je potrebno dograditi i dopuniti sadržajima na kopnu, te 

graničnim prijelazom za brodove i jahte planirane luke nautičkog turizma, te ostale korisnike. 

Za brodove posebne namjene potrebno je planirati do 6 vezova za brodove dužine do 15,00 m, 

te 2 veza za potrebe graničnog prijelaza. 

Morske luke otvorene za javni promet državnog značaja su luka Podbok i luka Goranin. 

Prekrcajni kapaciteti u luci Podbok moraju se uskladiti sa prijevoznom moći željezničke 

pruge. Luka Goranin svoju funkciju treba uskladiti sa potrebama zone Kukuljanovo i 

Slobodne zone. Detaljan prikaz planiranih sadržaja i aktivnosti na prostoru luke Podbok i luke 

Goranin prikazan je u točki 3.2.2.4. “Infrastrukturna namjena”. 

Morske luke posebne namjene su luke koje su u funkciji jednog korisnika, pa se sukladno 

tome određuje i njihov razvitak. Luke posebne namjene na području Grada Bakra su: 

- prekrcajna luka naftnih derivata - industrijska luka (LI), 

- luka zone poslovne namjene K 4 na platou bivše koksare - luka brodogradilišta, ostalih 

djelatnosti i luka za nautički turizam (LB,LO,LN), 

- luka zone poslovne namjene K 6 Punta Križa - luka brodogradilišta (LB). 

- Dobra - sportska lučica (LS). 

Luke posebne namjene u funkciji su svojih korisnika, te će se uskladiti s njihovim razvojnim 

planovima. 

B) Plovni putevi 

Akvatorijem Bakarskog zaljeva prolazi i trasa unutrašnjeg plovnog puta, kojim se povezuju 

luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja. Plovni put u unutrašnjim 


163


GRAD BAKAR 

morskim vodama čini morski pojas dovoljno širok i dubok da omogući sigurnu plovidbu. 

3.5.1.3. Zračni promet 

Na području Grada Bakra planiran je javni helidrom na lokaciji nogometnog igrališta u 

naselju Bakar (zona sportsko-rekreacijske namjene Budin - R 4 ). 

Površina potrebna za helidrom je krug radijusa 100 m bez nadzemnih kablova infrastrukture. 

Točna lokacija i način uređenja površine helidroma utvrditi će se izradom Urbanističkog 


3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta 

U narednom razdoblju planirana je izgradnja međunarodnog TK kabela I. razine Rijeka - 

Senj, duž planirane trase priobalne dionice autoceste. 

Trasom postojećeg optičkog kabela Rijeka - Split - Dubrovnik položene su i rezervne cijevi u 

koje će se, prema potrebi, montirati novi optički kabeli većeg kapaciteta ili boljih svojstava. 

Razvoj telekomunikacijske mreže na području Grada Bakra usmjeren je na: 

- povećanje kapaciteta komutacijskih čvorova (UPS Krasica, zatim UPS Kukuljanovo i UPS 

Hreljin), te njihov broj (novi UPS u zoni Kukuljanovo, UPS Praputnjak, UPS Škrljevo i 

UPM Plase), kako bi se povećala mogućnost količine i vrsta usluga koje se danas pružaju u 

suvremenim telekomunikacijama, 

- izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) odgovarajućih kapaciteta, 

pristupnu TK mrežu predvidjeti podzemnim TK kabelima uvučenim kroz cijevi kabelske 

kanalizacije, čime će se ostvariti podzemni priključak svih građevina bez obzira na broj 

stambenih jedinica, 

- povezivanje svih postojećih i planiranih UPS-ova na višu prometnu razinu predvidjeti 

isključivo optičkim sistemom prijenosa po svjetlovodnim kabelima radi povećanja 

sigurnosti u njihovom radu, 

- pratiti razvoj mobilne telekomunikacije u vidu povećanja broja priključaka, kvalitetnog 

pokrivanja cjelokupnog područja Grada Bakra, a u tu svrhu po potrebi i povećanja baznih 

stanica. 

Poštanske jedinice, kao i do sada nalaziti će se u Bakru, Škrljevu, Krasici, Praputnjaku, 

Hreljinu i Zlobinu. 

3.5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje 

3.5.3.1. Vodoopskrba 

Bakarski vodovod pripada podsustavu “Rijeka”, kojim se voda s izvora Rječine dovodi na 

bakarsko područje. Time je povećana kvaliteta, pouzdanost i ekonomičnost, jer se 

vodoopskrba obavlja od viših zona prema moru. 

U narednom razdoblju je vodu potrebno dovesti u ona naselja do kojih nije izgrađen 

vodovod. 


164


GRAD BAKAR 

Vodoopskrbu naselja Zlobin, Plase i Melnice moguće je riješiti na više načina i to 

priključenjem na postojeće cjevovode: 

- Bakar-Hreljin-Ružić Selo, 

- Fužine-Plase-Škrljevo (HŽ vodovod), 

- Fužine-Vrata-Lič, 

ili iz novog regionalnog vodovodnog sustava za Gorski kotar čija je realizacija u tijeku. 

Postoje studije i projekti koji analiziraju investicijska ulaganja za svako moguće rješenje. 

Dosadašnje spoznaje upućuju na zaključak da je dugoročno rješenje priključak na Regionalni 

vodovod Gorskog kotara, a kratkoročno priključenje na vodovod Hrvatskih željeznica Fužine- 

Zlobin-Škrljevo, uz potrebne rekonstrukcije koje omogućuju dobivanje higijenski ispravne 

vode. 

Za naselja Ponikve i Plosna je potrebno izgraditi vodovode iz postojećeg bakarskog 

vodovoda. 

Za smanjenje utjecaja mora je potrebno izvesti injekcijsku zavjesu na izvorištu Dobrica, čime 

će se smanjiti zaslanjenje vode na crpilištu u vrijeme dužeg sušnog razdoblja te postići 

povećanje sadašnjeg kapaciteta crpljenja. Za povećanje sigurnosti i efikasnosti rada crpnog 

postrojenja u crpilištu Dobrica potrebno je izgraditi retencijski bazen zahvaćene vode. 

Za budućnost se predviđa zahvat vode u vodoopskrbnom rezervatu Ponikve (iz retencije 

Ponikve) izgradnjom kaptažne građevine. Ovaj zahvat bi mogao zamijeniti postojeća bakarska 

crpilišta. 

Područjem Grada Bakra se predviđa prolaz magistralnog vodopskrbnog cjevovoda koji će 

povezivati postojeće vodoposkrbne sustave i izvore vode u jednu cjelinu. Trasa ovog 

cjevovoda ide preko visoravni Škrljevo – Krasica – Hreljin. 

Također, središnjim područjem Grada Bakra prolazi i planirani magistralni cjevovod kojim će 

se povezati podsustav “Rijeka” i podsustav “Lokve”. 

3.5.3.2. Odvodnja 

Na području svih naselja na području Grada Bakra potrebno je izgraditi kanalizacijski sustav. 

Studija kanalizacijskih sustava riječkog područja iz 1996. godine predviđa objedinjavanje 

sustava odvodnje zone Kukuljanovo, Bakra, područja Hreljin-Praputnjak-Krasica i njihovo 

priključenje na sustav Kostrena-Urinj putem hidrotehničkog tunela Sv. Kuzam-Kostrena. 

Time se formira jedinstveni sustav s centralnim uređajem za pročišćavanje na lokaciji 

postojećeg uređaja INA Urinj (predviđa se korištenje slobodnih kapaciteta tog uređaja koji 

iznose 435 m3/h) i dispozicijom pročišćene vode u Riječki zaljev putem podmorskog 

difuzorskog ispusta. 

Kako postojeći uređaj nije prilagođen prijemu ovakve vrste otpadnih voda, biti će potrebno 

izvršiti dogradnju i rekonstrukciju postojećeg uređaja i podmorskog ispusta. 

Ova lokacija uređaja za pročišćavanje je usvojena u Prostornom planu županije i Prostornom 

planu uređenja općine Kostrena. 


165


GRAD BAKAR 

Prebacivanjem otpadnih voda naselja Bakarac u kanalizacijski sustav Kraljevica otpadne vode 

svih naselja područja Bakarskog zaljeva disponiraju se nakon pročišćavanja u Riječki zaljev 

preko podmorskih difuzorskih ispusta sustava Kostrena-Urinj i Kraljevica. Time se postiže 

osnovni cilj - zaštita mora Bakarskog zaljeva i izvora vode u njemu. 

Naselja Ponikve i Plosna se nalaze na području I. zone sanitarne zaštite, odnosno 

vodoopskrbnog rezervata, s najvišom razinom zaštite podzemnih voda od onečišćenja. Mjere 

zaštite su određene Odlukom o zaštiti izvorišta vode za piće na riječkom području. Spomenuta 

Odluka kao i Studija kanalizacijskih sustava na riječkom području utvrđuju da se sanitarnopotrošne 

vode kućanstava moraju skupljati nepropusnom kanalizacijom i pročišćavati 

biološkim postupkom. Predlaže se moderni SBR uređaj (uzastopni šaržni reaktor) koji ima 

znatno bolji učinak od konvencionalnih bioloških uređaja i može bolje konpenzirati promjene 

protoka i opterećenja otpadne vode koja dolazi na uređaj. Biološki pročišćena voda će se 

upuštati u kraško podzemlje putem infiltracijskog polja, izvan II zone sanitarne zaštite, gdje 

treba locirati i uređaj za pročišćavanje. Na višoj razini projektiranja (II. faza) treba ispitati i 

varijantu prepumpavanja otpadne vode naselja Ponikve i Plosna u kanalizacijski sustav 

Kostrena-Urinj. Time bi se sve otpadne vode Grada Bakra (osim naselja Zlobin) usmjerile na 

centralni uređaj i podmorski ispust. 

Naselje Zlobin se nalazi u zoni djelomičnog ograničenja slivnog područja izvora u Gradu 

Rijeci i izvora u Bakarskom zaljevu. U ovom naselju nije ugrađena javna kanalizacija, već se 

odvodnja obavlja putem septičkih taložnica ili tzv. “crnih jama” s upuštanjem u podzemlje 

preko upojnih bunara. Sanitarne otpadne vode odvode se na uređaj za biološko pročišćavanje, 

kapaciteta 500 ES. 

Za građevine koje neće biti spojene na sustav javne odvodnje, odvodnja otpadnih voda 

rješavati će se pojedinačno za svaku građevinu prema uvjetima nadležnih komunalnih službi. 

Prema Prostornom planu Županije treba graditi razdjelne sustave odvodnje - zasebno 

odvodnja sanitarnih, a zasebno oborinskih voda. 

Oborinske vode s prometnih površina i većih parkirališta treba prihvatiti oborinskom 

kanalizacijom, pročistiti u separatorima i upustiti u podzemlje putem upojnih bunara, a za 

manje površine se dozvoljava odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim 

sustavom odvodnje. Oborinske vode s parkirališta se moraju prihvatiti nepropusnom 

kanalizacijom i pročistiti u separatorima prije ispuštanja u podzemlje putem upojnih bunara. 

3.5.4. Energetska infrastruktura 

3.5.4.1. Elektroopskrba 

a) Razvoj energetskog sustava 400 - 220 - 110 kV naponskog nivoa 

Važećim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede predviđa se zadržavanje svih 

postojećih 400-220-110 kV vodova u funkciji koju imaju i danas. 

Pored navedenog, predviđa se izgradnja slijedećih elektroenergetskih postrojenja: 

- DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/35 kV HE Senj 2, 

- DV 2 x 110 kV 400/220/110 kV Meline - TS 11035 kV HE Vinodol, sa spojem na 

buduću TS 110/25 kV EVP Plase, 

- DV 110 kV TS 110/25 kV EVP Plase - TS 110/25 kV EVP Vrata, 


166


GRAD BAKAR 

- DV 2x110 kV TS 110/35 kV Krasica - buduća TS 110/x kV Ivani. 

Izgradnjom novog DV 2x110 kV 400/220/110 kV Meline - TS 110/35 kV HE Vinodol 

predviđa se napuštanje 110 kV nadzemnog voda za HE Vinodol. 

Pored ovih vodova, na području Grada Bakra predviđena je izgradnja trafostanice 110/20 kV 

Mavrinci, koja se planira uz lokaciju postojeće, privremene TS 35/10 (20) kV Mavrinci. Nova 

trafostanica biti će izgrađena kada postojeća trafostanica svojim kapacitetom više neće moći 

zadovoljavati potrebe konzuma koji se iz nje napaja (zona Kukuljanovo /R27 i R29/), 

odnosno kada njeno vršno opterećenje dostigne 12-13 MVA. 

Zbog potrebe napajanja kontaktne mreže na željezničkoj pruzi Zagreb-Rijeka sa 25 kV 

naponom (umjesto sadašnjih istosmjernih 3 kV), predviđa se izgradnja i TS 110/25 kV Plase. 

b) Distributivni elektroenergetski objekti 35 kV naponskog nivoa (ne prikazuju se u 

grafičkom dijelu ovog Prostornog plana) 

Razvojnim planovima elektrodistribucije nije predviđena izgradnja novih postrojenja ovog 

naponskog nivoa, iz razloga što se predviđa postepeno napuštanje današnjih 35 i 10 kV 

naponskih nivoa i prijelaz na 20 kV napajanje, uz direktnu transformaciju 110/20 kV. Kao što 

je prije spomenuto iz pogona je izašla trafostanica 35/6 kV Koksara preko koje se napajalo 

postrojenje koksare u Bakru. Trafostanica se neće koristiti u distributivne potrebe, a budući 

potrošači koji će se pojaviti na toj lokaciji napajati će se iz distributivne 10(20) kV mreže. 

Kada se ostvari prijelaz napajanja kontaktne mreže na željezničkoj pruzi sve do Rijeke, (sa 

sadašnjih 3 kV na 25 kV), tada će izaći van pogona i sve tri TS 35/3 kV (EVP Plase, EVP 

Meja i EVP Vitoševo), a postojeći 35 kV vodovi preko kojih se one danas napajaju će se ili 

napustiti ili će se koristiti za napajanje na 10(20) kV naponskom nivou. Današnja TS 

35/10(20) kV Mavrinci izgrađena je kao privremena trafostanica za potrebe napajanja zone 

Kukuljanovo. Trafostanica će se napustiti kada konzum koji se iz nje napaja dostigne 12-13 

MVA, odnosno kada se uz nju izgradi trafostanica 110/20 kV. Trafostanica 35/10 kV Krasica 

izgrađena je u krugu TS 110/35 kV Krasice i kod prijelaza na 20 kV napajanje koristiti će se 

kao 20 kV rasklopište. Potpuno ukidanje 35 kV naponskog nivoa na području Grada ovisi o 

razvojnim planovima INA-e Urinj, kojoj se mora osiguravati 35 kV napajanje iz TS 110/35 

kV Krasica, sve dok unutar svoga postrojenja ne izgradi trafostanicu 110/6 kV za svoje 

potrebe. Jedini 35 kV potrošač na području Grada ostao bi Jadranski Naftovod, koji se napaja 

iz trafostanice 35/6 kV Melnice, a za koju bi se napajanje osiguralo iz TS 110/35 kV koje nisu 

na području obihvata ovog plana (HE Vinodol i TS 110/35 kV Delnice), odnosno iz TS 

Krasica sve dok bi u njoj postojala transformacija 110/35 kV. 

c) Distributivni elektroenergetski objekti 10-20 kV naponskog nivoa (ne prikazuju se u 

grafičkom dijelu ovog Prostornog plana) 

Napajanje budućih potrošača i povećane potrebe postojećih potrošača na području Grada 

osiguravati će se iz postojećih kapaciteta 10(20) kV mreže, odnosno izgradnjom novih 10(20) 

kV vodova i trafostanica 10(20)/0,4 kV, kada to bude potrebno. Budući vodovi 10(20) kV 

unutar građevinskih područja izvoditi će se obavezno podzemnim kabelskim vodovima, a 

postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti i nadzemni vodovi, koji danas prolaze kroz 

naselja. Trase podzemnih kabela će se, gdje god je to moguće, odabirati uz ostalu komunalnu 

infrastrukturu. Trafostanice će se graditi za 10(20)/0,4 kV naponski nivo, a odabir tipa i 

kapaciteta ovisiti će o lokaciji i potrebama budućih potrošača. 


167


GRAD BAKAR 

Postojeća 10 kV mreža priprema se već dugi niz godina za 20 kV naponski nivo, jer je 

razvojnim planovima usvojena koncepcija napuštanja 35 i 10 kV naponskog nivoa i prijelaz 

na direktnu transformaciju 110/20 kV. Napojne točke za napajanje buduće 20 kV mreže na 

području Grada biti će trafostanice 110/20 kV Krasica i Mavrinci, te trafostanice 110/20 kV 

Kraljevica, Sušak i Ivani, izvan područja obuhvata ovog Prostornog plana, te postojeća TS 

35/20 kV Vrata. 

Postojeća i buduća 35 i 10(20) kV mreža ne prikazuje se ovim Prostornim planom, a biti će 

razrađena kroz planove užih područja. 

3.5.4.2. Cijevni promet 

Jadranski naftovod Omišalj – Sisak, koji prolazi područjem Grada, međunarodne je kategorije 

i kapaciteta 20,000.000 tona godišnje. U narednom razdoblju predviđa se ugradnja druge, 

paralelne cijevi, te zaštita postojećeg cjevovoda. 

Širina zaštitnog koridora unutar kojeg se ne mogu graditi građevine niti provoditi drugi 

zahvati u prostoru iznosi 40 metara. 

3.5.4.3. Opskrba plinom 

Prostornim planom Primorsko-goranske županije usvojena je trasa međunarodnog 

transportnog plinovoda Italija - Hrvatska. Na trasi kopnenog dijela magistralnog plinovoda 

određene su mjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesta priključka županijske mreže 

plinovoda. Također je predviđena alternativna trasa magistralnog plinovoda, koja je vezana i 

uz mogućnost dobave ukapljenog prirodnog plina, a čini je podmorska dionica Plomin - 

Omišalj i kopnena Omišalj - Delnice - Republika Slovenija, koja dijelom prolazi područjem 

Grada Bakra. Koncepcija plinifikacije Grada Bakra temelji se na Studiji i Idejnom projektu 

opskrbe prirodnim plinom Županije primorsko - goranske. Trasa međunarodnog magistralnog 

plinovoda dijelom prolazi područjem Grada Bakra. Na području Grada Bakra predviđena je 

lokacija kompresorske stanice (na lokaciji Fučkovi dolci), kao i mjerno redukcijske stanice 

(MRS Rijeka istok). 

Priključak visokotlačnog plinovoda izvršiti će se iz MRS Rijeka istok (Kukuljanovo). Osim 

visokotlačnog plinovoda iz MRS Rijeka istok vršiti će se opskrba prirodnim plinom potrošača 

u zoni Kukuljanovo, kao i okolnih kućanstava u ukupnoj količini od 3.652 m 3 /h. Za opskrbu 

prirodnim plinom Grada Bakra predviđena je izgradnja dviju redukcijskih stanica RS Bakar 1 

i RS Bakar 2. Planirani kapacitet redukcijske stanice RS Bakar 1 iznosi 1.600 m 3 /h, dok 

planirani kapacitet redukcijske stanice RS Bakar 2 iznosi 1.300 m 3 /h. Kapacitet redukcijskih 

stanica predviđen je za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople 

vode i kuhanjem u kućanstvima, kao i opskrbu plinom građevina gospodarske namjene. 

Opskrba se vrši srednjetlačnim plinovodom položenim u javnim površinama. 

Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže je izgradnja plinske distributivne mreže 

primarno namjenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja 

podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina. 

Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a 

prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj 

plinskoj instalaciji. 


168


GRAD BAKAR 

Rješenje plinoopskrbnog sustava u urbanističkim i detaljnim planovima uređenja mora 

sadržavati trase i kapacitete (protoke), vrstu materijala plinske mreže, te određena 

primopredajna mjesta s nivoa višeg tlaka i načina preuzimanja plina kod potrošača. 

Prilikom projektiranja, izgradnje i održavanja plinske mreže obavezno je pridržavati se 

važećih propisa koji određuju bitne zahtjeve za građevinu, kao i gore navedene poslove 

(Zakon o gradnji). Također potrebno je pridržavati se ostalih Hrvatskih normi (HRN) koji 

obrađuju navedenu problematiku. U nedostatku domaćih normi moguće je koristiti Njemačke 

norme i propise (DIN i DVGW), Europske norme (EN), Međunarodne norme (ISO), kao i 

Američke norme i propise (API i ANSI). 

3.5.4.4. Mogućnosti i primjena suvremenih mjera energetske efikasnosti i 

korištenje obnovljivih izvora energije 

Korištenje obnovljivih izvora energije dugoročno može pridonijeti značajnom smanjenju 

štetnog utjecaja na okoliš, kao i otvaranju novih radnih mjesta. Na području Grada Bakra 

posebna je pogodnost mogućnost korištenja sunčeve energije i energije okoline (putem 

dizalica topline). Za područje Grada Bakra godišnji prosjek dnevne globalne insolacije na 

optimalno nagnutu plohu iznosi oko 4,2 kWh/m 2 d. Prema tome, s npr. 8 m 2 površine 

sunčevih kolektora može se godišnje uštedjeti oko 11.680 kWh el. energije ili 985 kg lož ulja 

EL. 

Sukladno najnovijim pozitivnim propisima i preporukama nekih zapadno-europskih zemalja 

koji govore da se pri proizvodnji toplinske energije najprije kao primarna mora proizvesti 

električna energija, a tek onda sekundarna toplinska, potrebno je predvidjeti ugradnju manjih 

energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno 

električne, toplinske i rashladne energije (trigeneracija). Proizvedena električna energija se 

predaje u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za 

zagrijavanje i hlađenje. Prednost takvih manjih jedinica u odnosu na velike kombinirane 

cikluse je u tome što one mogu biti disperzirane, tj. u neposrednoj blizini lokacije gdje se 

ukaže potreba za toplinskom energijom. Iskoristivost takvih jedinica je vrlo visoka (82-88% 

ukupna iskorištena energija, 39-44% proizvedena električna energija), a zadovoljavaju 

najstrože standarde zaštite okoliša u pogledu emisija. 

3.6. POSTUPANJE S OTPADOM 

Sustav gospodarenja otpadom na razini Županije predviđa centralnu zonu za gospodarenje 

otpadom i mrežu reciklažnih dvorišta i transfer stanica, koji nisu predviđeni na području 

Grada Bakra. 

Osnove gospodarenja otpadnim tvarima zasnivaju se na slijedećim postavkama: 

- količinu otpada treba smanjiti već na mjestu nastajanja, a koncentraciju štetnih tvari 

u otpadu treba održavati što je moguće nižom, 

- iskoristive otpadne tvari, a posebno papir, staklo, kovine, plastične tvari i bio otpatke 

treba u najvećoj mogućoj mjeri nastojati iskoristiti, 

- nepreradive otpadne tvari potrebno je obraditi na način da se mogu trajno i sigurno 

zbrinuti. 

U postupanju s otpadom na području Grada Bakra potrebno je težiti organizaciji primarnog 

razdvajanja komunalnog otpada na mjestu njegova nastanka jer se time smanjuje ukupna 


169


GRAD BAKAR 

količina otpada koju treba prevesti, preraditi i konačno odložiti, a olakšano je i skupljanje 

sekundarnih sirovina. 

Za skupljanje i preradu posebnog otpada iz domaćinstava i gospodarskih subjekata postoje 

razne tehnologije, ovisno o vrsti otpadnih tvari, njihovoj štetnosti i učestalosti pojavljivanja. 

Potrebno je uvesti obavezu za trgovine i uslužne djelatnosti na povrat nekih proizvoda (stari 

lijekovi, baterije, fluorescentne žarulje, otpadna ulja i dr.). 

Problem predstavlja nekontrolirano odlaganje otpada na divljim deponijama, uglavnom uz 

prometnice. Postavljanjem ograda veći dio divljih deponija može se ukinuti, a uz provedeno 

odvoženje otpadaka i sanirati. 

3.7. SPREČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 

U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99 i 

12/01) za područje Grada Bakra obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša. 

Ovim se Prostornim planom ne propisuju novi zahvati za koje je potrebno izraditi Procjenu 

utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 

59/2000.) i Prostornim planom županije (SN 14/00). 

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na 

očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju. 

Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata Prostornog plana potrebno je mjerama 

zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 82/1994.) i drugim propisima 

svesti na najmanju moguću razinu. 

Prostornim planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, 

vode, mora te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite. 

3.7.1. Zaštita tla 

3.7.1.1. Šumsko tlo 

Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama: 

- održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, 

- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih 

utjecaja na njih, 

- stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, 

seoskih naselja. 

Na prostoru Nacionalnog parka Risnjak zaštita šuma provodi se u skladu s odredbama Odluke 

o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Risnjak (NN 23/01.). 

3.7.1.2. Poljoprivredno tlo 

Prostorni raspored osobito vrijednog obradivog tla (P1), vrijednog obradivog tla (P2), ostalog 

obradivog tla (P3) te ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ), prikazani su 

na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mjerilo 1:25.000. 

Obzirom na buduću namjenu i korištenje, poljoprivredno tlo na području Grada Bakra 


170


GRAD BAKAR 

podijeljeno je u četiri kategorije zaštite. 

Prva kategorija zaštite obuhvaća tla od I-V bonitetne klase (P1, P2 i djelomično P3 prostorna 

kategorija korištenja zemljišta). 

To su tla koja se namjenjuju strogo primarnoj poljodjelskoj proizvodnji i ne smiju se koristiti 

u druge svrhe, a nalazimo ih uz naselja Škrljevo, Krasica i Praputnjak, u okolici Hreljina i 

Ponikvi, te u brojnim vrtačama, ponikvama i dolcima. 

Drugu kategoriju zaštite čine tla koja dolaze dijelom u V. i VI. bonitetnu klasu, odnosno P3 i 

PŠ prostornu kategoriju zemljišta. Danas su to uglavnom zapuštena poljoprivredna tla užih 

bonitetnih vrijednosti, rasprostranjena između Krasice i Praputnjaka. 

Treću i četvrtu kategoriju zaštite čine većinom pašnjačka tla brdskog i planinskog područja, a 

uvrštena su u PŠ prostornu kategoriju. 

Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu 

određuju se slijedeće mjere: 

- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, 

- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane, 

- prednost treba dati tradicionalnim poljoprivrednim granama, a temelj trebaju biti 

obiteljska gospodarstva. 

3.7.2. Zaštita zraka 

Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjenje emisije. 

Zbog blizine Rafinerije nafte i TE Rijeka, za područje Grada Bakra od velikog je značaja 

stalna kontrola - monitoring - kakvoće zraka kako bi se u slučaju porasta onečišćenja moglo 

intervenirati na vrijeme. Jedna od takvih mjernih postaja na području Grada Bakra postavljena 

je u Krasici. Također, budući sadržaji u Bakarskom zaljevu vezano uz lučke djelatnosti 

moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka. 

Drugi bitni onečišćivači zraka na području Grada Bakra su: 

• Kamenolom Škrljevo 

U trenutku izrade Prostornog plana vodi se upravni postupak za istoimeni kamenolom, kojim 

se naredilo mjerenje PV (preporučenih) i GV (graničnih) vrijednosti kakvoće zraka za lebdeće 

čestice. 

Vezano na sanaciju kamenoloma na Škrljevu, problem predstavlja stvaranje inertne kamene 

prašine karbonatnog sustava. Nastala prašina ista je kao u procesu miniranja (riječ je o gruboj 

prašini veličine čestica iznad 0,001 mm koja se lako i brzo taloži), a ograničene je štetnosti. 

Mjere zaštite zraka vezane na sanaciju kamenoloma na Škrljevu obuhvaćaju: 

- upotrebu bušačkih strojeva na komprimirani zrak ili hidrauličkog tipa, opremljenih 

uređajima za hvatanje prašine; 

- postrojenje za oplemenjivanje mineralnih sirovina (drobilana i separacija) mora biti 

opremljeno uređajima za otprašivanje; 

- etažne puteve i operativne platoe potrebno je polijevati vodom iz autocisterni kako 


171


GRAD BAKAR 

bi se spriječilo dizanje prašine; 

- najveća dopuštena koncentracija unutar područja sanacije kamenoloma ne smije prijeći 

10-100 mg/m 3 zraka; 

- ukupne lebdeće čestice (lč) ne smiju prijeći 150 µ/m 3 , dok taložna tvar (sediment) ne 

smije prijeći 350 mg/m 2 na dan. 

• Luka Rijeka - terminal Bakar 

Obzirom da se u lučkom terminalu Bakar nalazi skladišni prostor otvorenog tipa, putem 

inspekcijskih službi zaštite okoliša poduzeti će se mjere provedbe monitoringa, kako bi se 

mogla odrediti kategorizacija zraka i propisati eventualna izrada sanacijskog programa, tj. 

poduzimanje mjera kako bi se postigle preporučene vrijednosti kakvoće zraka (Pv). 

• Uređaji za loženje 

Uređaji za loženje također onečišćuju zrak, ovisno o toplinskom kapacitetu i vrsti goriva. 

Takvi izvori podliježu redovitim inspekcijskim nadzorima putem koji s određuje učestalost 

mjerenja emisije, a mjerenja trebaju biti u skladu s Uredbom o GVE onečišćujućih tvari u 

zrak iz stacionarnih izvora. 

Za zaštitu zraka propisuju se i slijedeće mjere: 

− ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te 

prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih 

izvora (Narodne novine broj 140/1997.); 

− visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do 

donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT 

standardima); 

− zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina 

“značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja 

emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo 

kojoj točki okoline izvora; 

− najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o 

ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim 

vrijednostima kakvoće zraka (Narodne novine broj 101/1996.); 

− stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se 

ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i 

održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema 

Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine broj 48/1998.) i Uredbi o graničnim vrijednostima 

emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.). 

Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su: 

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i 

lokalne samouprave, 

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito 

dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša, 

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne 

čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju 

zraka. 


172


GRAD BAKAR 

Za nove zahvate u prostoru za koje nije propisana provedba procjene utjecaja na okoliš, 

maksimalno dopušteni porast onečišćenja imisijskim koncentracijama i taloženjem ne smije 

prijeći: 

Smjernice za dodatno imisijsko opterećenje zbog emisije novog izvora 

Kategorije kakvoće 

zraka 

Porast prosječne 

godišnje vrijednosti 

Porast koncentracije 98 

percentila 

Porast maksimalne 

koncentracije 

III kategorija kakvoće 

zraka 0,01 GV 0,05 GV 98 0,1 GV m 

II kategorija kakvoće 

0,03 GV 

0,15 GV 

zraka 

ili 0,03 GV 98 0,3 GV m 

50 

I kategorija kakvoće 

0,01 PV ili 0,1 PV 

zraka 

50 0,3 PV 98 0,4 PV m 

GV i PV - vrijednosti Uredbe o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96.) 

Naime, izgradnjom nekog objekta u zoni I. kategorije zraka ne smije se u potpunosti 

“popuniti” prostor za buduću izgradnju. 

3.7.3. Zaštita voda 

3.7.3.1. Zaštita podzemnih voda 

Na području Grada Bakra nema stalnih površinskih vodotoka, prvenstveno uslijed kraške 

strukture terena. 

Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Grada određene su Odlukom o sanitarnoj zaštiti 

izvora vode za piće na riječkom području (SN 6/94., 12/94, 12/95, 24/96.), a prikazane su na 

kartografskom prikazu br.3B "Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih 

ograničenja u korištenju" u mj 1: 25 000. Temeljem odredbe članka 38. navedene Odluke, 

ovim su Prostornim planom u skladu sa podacima Hrvatskih voda preuzete granice zona 

sanitarne zaštite izvora vode za piće na slijedeći način: I zona - iz mjerila 1:1000, II zona - iz 

mjerila 1:5000, III i IV zona - iz mjerila 1:25.000. 

Odluka ima za cilj zabraniti ili ograničiti određene djelatnosti radi sprečavanja onečišćenja 

podzemnih voda, a propisuju se i mjere zaštite za one subjekte koji imaju ili mogu imati 

utjecaj na kakvoću podzemnih voda. 

Prva zona sanitarne zaštite obuhvaća šira područja izvorišta Perilo, Dobra, Dobrica i 

Ponikve, a mjere zaštite utvrđene su ranije navedenom Odlukom. 

Drugom zonom sanitarne zaštite obuhvaćeni su dijelovi naselja Bakar, Škrljevo, 

Kukuljanovo, Krasica i Praputnjak. Druga zona obuhvaća neposredno slivno područje 

izvorišta pitke vode (zona istjecanja). Ova zaštitna zona, kao područje neposrednog utjecaja 

na izvorište, je zona strogog ograničenja, a zaštitne mjere provode se prvenstveno odvodnjom 

svih otpadnih voda (stambenih građevina i prometnica) nepropusnom kanalizacijom izvan 

zone. Unutar druge zone nisu predviđene nove zone gospodarske namjene, niti je planiran 

prostor za razvitak naselja (neizgrađeni dio građevinskog područja naselja). 

Treća zona sanitarne zaštite obuhvaća jugozapadni dio područja Grada, a to je područje 

prihranjivanja izvorišta. Mjere zaštite provode se u skladu s navedenom Odlukom. 

Vodoopskrbni rezervat proteže se središnjim dijelom Grada, to je područje vodnih resursa 


173


GRAD BAKAR 

strateškog značaja za sadašnju i buduću opskrbu vodom za piće. Potrebna su detaljna 

istraživanja kod bilo kojeg značajnog zahvata u tom prostoru. 

Neodovoljno istraženo područje posebno je osjetljiv prostor na kojem su ograničeni bilo 

kakvi zahvati u prostoru do provedenih hidrogeoloških istraživanja, a proteže se jugoistočnim 

dijelom Grada Bakra. 

Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se: 

− mjerama zabrane i ograničenja izgradnje (definirano Odlukom), 

− mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava 

za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. 

Radi zaštite izvorišta prvog reda obavezno je sanirati izvor Dobricu (zbog utjecaja kolodvora i 

prometnice), a izvore Dobru, Dobricu i Perilo potrebno je obuhvatiti izradom Programa 

ispitivanja kakvoće podzemnih, površinskih i otpadnih voda. 

Vezano na izgradnju planiranih prometnica, naročito državne ceste na dionici čvor Sv. 

Kuzam - čvor Križišće, a obzirom na krško područje, postoji znatna opasnost od zagađenja 

otpadnim tvarima koje mogu dospjeti u podzemlje preko oborinske vode. Također, izgradnja 

novih prometnica izaziva povećanje površinskih otjecanja, a otvaranjem usjeka ili zasjeka u 

terenu vrši se dreniranje podzemnih tokova te se smanjuje vlažnost tla u širem području. 

Dionica čvor Sv.Kuzam - čvor Križišće nalazi se u slivnom području izvora u Bakarskom 

zaljevu. Zaštita slivnih područja i izvorišta pitke vode osigurava se izvedbom nepropusne 

kanalizacije duž čitave trase, a odvođenje se vrši u skladu s uvjetima zaštite unutar pojedine 

zone sanitarne zaštite. 

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su: 

− zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva, kao i odlijevanje vode onečišćene 

deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž 

prometnica, 

− korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i 

drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od 

zagađivanja, 

− opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi 

prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje 

otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti 

pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima 

pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (Narodne novine broj 40/1999.) 

3.7.3.2. Zaštita mora 

Osnovne mjere za zaštitu mora određene Prostornim planom Županije sastoje se u mjerama 

ograničenja izgradnje u obalnom pojasu i izgradnji javnog sustava za odvodnju otpadnih 

voda. 

Kontaktno obalno područje Bakarskog zaljeva obilježava već postojeća izgradnja (naselje 

Bakar, gospodarski sadržaji čiji značaj uvelike prelazi okvire jedinice lokalne samouprave). 

Obzirom da najznačajniji gospodarski subjekti i dosadašnji najveći zagađivači ne rade punim 

kapacitetom ili su zatvoreni (luka Podbok, koksara), kakvoća mora postupno se poboljšala. 


174


GRAD BAKAR 

Problem i nadalje predstavlja prostor bivše koksare gdje je potrebno na kvalitetan i trajan 

način riješiti zagađenja uzrokovana radom koksare, prvenstveno koksnim katranom i 

amonijačnim vodama. Stoga je tvrtka Koksar d.o.o. zatražila prijedlog postupka sanacije, koji 

je izradila ovlaštena tvrtka APO d.o.o. iz Zagreba, pod naslovom “Izvješće o stanju okoliša u 

Koksar,d.o.o. Bakar” (listopad 2002. god.). Na naveeni elaborat dobijena je suglasnost 

Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. 

Rješenjem sustava odvodnje kojim će se otpadne vode iz naselja Bakar i okolnih, 

gravitirajućih naselja odvesti izvan akvatorija Bakarskog zaljeva najefikasnije će se zaštititi 

morske površine. 

Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima 

potrebno je u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, te odrediti takav način 

servisiranja brodova na moru i kopnu koji će imati najmanje štetan učinak na kvalitetu mora. 

U rafineriji nafte na Urinju nužno je povezivanje svih ispusta otpadnih voda (Šoići, Bakar, 

Urinj) zbog višeg stupnja čišćenja na zajedničkom biološko-kemijskom uređaju. 

Kompletan sustav zaštitnih mjera za zaštitu mora od onečišćenja obuhvaća i izviđanja radi 

utvrđivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim 

nadležnostima i zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbe mjera. 

3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke 

Unutar građevinskog područja naselja dopušta se izgradnja manjih obrtničkih i proizvodnih 

pogona, uz uvjet da ne stvaraju buku veću od 55 dBa danju i 45 dBa noću. 

Potrebno je inicirati praćenje pojave buke, uz kriterije za određene subjekte koji je proizvode, 

a na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o buci donijeti Odluku o zaštiti od buke 

kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora. 

Zaštitu stambenih naselja od buke prometnica potrebno je izvoditi različitim metodama. 

Vezano na izgradnju planirane dionice državne ceste Sv. Kuzam - Križišće, na pojedinim 

područjima Grada Bakra, prvenstveno u blizini naselja Hreljin očekuje se da će utjecaj buke 

biti iznad dozvoljenih granica. Stoga je prilikom izrade izvedbene dokumentacije za tu 

prometnicu potrebno: 

- odrediti razinu očekivane buke prema planiranom protoku vozila u raznim vremenskim 

periodima, za sve presjeke ceste kod naselja čija udaljenost od građevina stambene 

namjene iznosi manje od 300 m, 

- snimiti postojeće građevine stambene namjene u zonama i izvršiti proračun buke od 

prognoziranog prometa, 

- za sve postojeće građevine kod kojih buka prelazi dozvoljene granice projektirati zaštitu 

od buke (zvukozaštitni ekrani i sl.). 

3.7.5. Mjere posebne zaštite 

Mjere posebne zaštite predviđene za područje Grada Bakra temelje se na: 

- Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima (NN broj 73/91, 19/92, 

33/92, 76/94 i 161/98), 


175


GRAD BAKAR 

- Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN broj 73/97), 

- Zakonu o zaštiti od požara (NN broj 58/93), 

- Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom 

planiranju i uređenju prostora (NN broj 29/83, 36/85 i 42/86), 

- Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju 

graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN broj 2/91), 

- Pravilniku o tehničkim normativima za skloništa (SL broj 55/83), 

- Prostornom plan Primorsko-goranske županije (SN broj 14/2000). 

Mjere posebne zaštite temelje se u najvećoj mjeri i na elaboratima “Procjena ugroženosti 

pučanstva i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i 

ekoloških nesreća, te ratnih razaranja Grada Bakra” i “Procjena ugroženosti od požara i 

eksplozija Grada Bakra”. 

Obje navedene procjene detaljno analiziraju moguće izvore, vrste, intenzitet i posljedice 

djelovanja prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća, eventualnih ratnih razaranja, 

kao i ugroženost od požara prostora i pojedinih dijelova (naselja i građevina) Grada Bakra, te 

procjene vlastitih mogućnosti i obveza u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara. 

Zaključne ocjene iz obje procjene konačni su temelj za utvrđivanje detaljnih mjera posebne 

zaštite koje se moraju primijeniti na prostoru Grada Bakra, a obuhvaćaju: sklanjanje ljudi, 

zaštitu od rušenja, zaštitu od potresa i zaštitu od požara. Zaštita od potresa obuhvaćena je 

detaljnije u poglavlju koje obrađuje geološku građu, tektonske osobitosti i seizmičnost na tom 

području. 

Poradi provedbe odredbi o sadržaju prostornih planova iz navedenog Pravilnika o mjerama 

zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju 

prostora, potrebno je napomenuti slijedeće : 

- ugroženost od ratnih razaranja razmotrena je više kao povredljivost dijelova prostora 

Grada Bakra (zone gospodarske namjene, važnije prometnice i sl.) na učinke eventualnih 

ratnih djelovanja, nego kao realno procijenjenu mogućnost, 

- za područje Grada Bakra nije bilo posebnih cjelovitih zahtjeva obrane (putem za to 

nadležnog Ministarstva obrane Republike Hrvatske) koji se odnose na vojni aspekt 

tretiranja prostora, 

- dio zona ugroženosti područja Grada Bakra iz planova obrane vidljivo je iz utvrđenih 

zona obvezne izgradnje skloništa koje se temelje na Aneksu Prostornog plana (bivše) 

Općine Rijeka iz svibnja 1991. godine s pripadajućom Osnovnom kartom mjera zaštite od 

elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti (obuhvaćeno je i područje današnjeg Grada 

Bakra koje je tada pripadalo području bivše Općine Rijeka), 

- cijelo područje Grada Bakra ujedno je zona ugroženosti od elementarnih nepogoda koje 

su obrađene u prethodno navedenim dvjema procjenama ugroženosti prostora (posebno 

od potresa i požara), 

- brojnost, struktura i prostorni razmještaj stanovništva, zatim struktura, kapaciteti i 

razmještaj gospodarskih i društvenih djelatnosti, prostorni razmještaj i način 

funkcioniranja mreža i građevina prometne i komunalne infrastrukture detaljno je 

elaboriran u drugim djelovima ovog Prostornog plana, 

- osnovne smjernice i osnovna planska rješenja i prijedlozi za provedbu mjera zaštite ljudi, 

prirodnih i materijalnih vrijednosti na području Grada Bakra temelje se na geopolitičkom 

položaju, geografskim karakteristikama, demografskim karakteristikama, dostignutom 

stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na 

stalnom procjenjivanju ugroženosti ljudi i područja prirodnim nepogodama, tehničko- 


176


GRAD BAKAR 

tehnološkim i ekološkim nesrećama i procjenjivanju povredljivosti prostora na eventualna 

ratna razaranja. 

Da bi se posljedice takvih ugrožavanja svele na najmanju moguću mjeru, neophodno je 

postaviti i integralno primjenjivati neke opće (osnovne) i specifične smjernice – zahtjeve 

obrane, civilne obrane i civilne zaštite (zaštite i spašavanja), te zaštite od požara. 

Osnovne planske smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja u najvećoj se mjeri poklapaju s 

modernim pristupom prostornom planiranju i uređivanju prostora. Ovdje navodimo neke od 

važnijih primijenjenih postavki: 

- planiranje uvjeta za ravnomjerni demografski razvoj, 

- dislokacija zona gospodarske namjene od površina namijenjenih stanovanju, 

policentričnim razvijanjem mreže naselja postići ravnomjerniju izgrađenost prostora i 

raspodjelu izgrađenih struktura, 

- planiranim uređenjem prostora poboljšati infrastrukturu i komunikacijske uvjete, 

ukupno stanovništvo područja Grada obuhvatiti potpunim mjerama zaštite i spašavanja. 

Primijenjene specifične smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja zbog omogućavanja što boljih 

uvjeta za preživljavanje ljudi, odnosno omogućavanja smanjenja ljudskih žrtava u što je 

moguće većoj mjeri, obuhvatile su: 

- mjere kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i drugih 

građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina 

građevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina, veće udaljenosti između 

građevina i slično), 

- mjere koje omogućavaju što učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, 

zbrinjavanje, sklanjanje, asanaciju prostora i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi, 

- mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi vid prometa i kretanja ( iz 

optimalnih u izvanredne uvjete), 

- mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih 

prirodnih nepogoda i drugih incidentnih – izvanrednih događaja, 

- mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja 

(protivpotresno i protivpožarno projektiranje i slično). 

3.7.5.1. Sklanjanje ljudi 

Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i 

dopunske zaštite otpornosti 50 kPa po zonama obvezne izgradnje skloništa sukladno 

Osnovnoj karti mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koja je sastavni dio 

Odluke o Prostornom planu Općine Rijeka (“Službene novine” PGŽ broj 19/95 i 12/98), a 

izrađena je temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u 

kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (“Narodne novine” broj 2/91). 

U pojasu udaljenosti do 100 metara od građevina od značaja za Republiku Hrvatsku 

(navedeno u točki 2.0. Obrazloženja ovog Prostornog plana) grade se skloništa osnovne 

zaštite otpornosti 100 kPa, a u pojasu od 100 do 650 metara udaljenosti grade se skloništa 

dopunske zaštite otpornosti 50 kPa. 

Sklanjanje ljudi osigurava se i privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem 

prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim 

zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Bakra, odnosno posebnim 

planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene 

pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Ti planovi su 


177


GRAD BAKAR 

operativni planovi civilne zaštite (zaštite i spašavanja) koji se izrađuju za trenutno stanje u 

prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje. 

Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, 

ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja na razini Republike Hrvatske, projektiraju se 

kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj 

namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu. 

Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u zoni obvezne izgradnje skloništa, te u 

građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Grada Bakra je uvjetna jer je 

ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje. 

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba 

projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara 

od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način. 

3.7.5.2. Zaštita od potresa 

Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o 

građenju i postojećim tehničkim propisima. 

Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo 

seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti 

usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte 

Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u 

skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima. 

3.7.5.3. Zaštita od rušenja 

Prometnice unutar planiranih, neizgrađenih dijelova naselja moraju se projektirati na način da 

razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne 

zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. 

Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više 

razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, 

unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini. 

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom 

stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj 

rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni 

period za 500 godina. 

Planovima užih područja za pojedina područja Grada Bakra (a posebno za izgrađene jezgre 

naselja koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima gradnje), mora se analizirati 

otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od 

rušenja. 

3.7.5.4. Zaštita od požara 

Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako 

procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te 

drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i 


178


GRAD BAKAR 

tehnološkim eksplozijama Grada Bakra. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i 

vatrobranih pojaseva na prostoru Grada Bakra nalazi se u posebnom grafičkom prilogu 

navedene Procjene ugraženosti. 

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i 

infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima 

temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke. 

Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od 

požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, potrebno je primjenjivati sljedeće 

proračunske metode, odnosno norme: 

- TRVB – za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i 

manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene 

vatrootpornom konstrukcijom), 

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM – za poslovne i pretežito 

poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima 

se okuplja ili boravi veći broj ljudi, 

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM – za industrijske građevine, 

razna skladišta i ostale gospodarske građevine. 

Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju 

obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata. 

Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, 

moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila. 

Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati 

minimalne širine kolnika od 5,5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa 

koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse. 

Vezano na zaštitu šuma od požara, prema provedenoj stručnoj procjeni područne Šumarije 

Rijeka, na području Grada Bakra nema šuma od posebnog interesa u domeni zaštite šuma od 

požara. 67 

Na području Grada Bakra nekoliko je lokaliteta crnogoričnih šuma koje su posebno značajne 

u kontekstu mogućeg nastanka požara, i to na Kukuljanovu, uz prometnicu Kukuljanovo - 

Cernik, iznad Hreljina i područje kod željezničke stanice Meja. Navedeni lokaliteti 

crnogoričnih šuma nalaze se uz ili u neposrednoj blizini javnih prometnica i požarnog puta, pa 

tako nije planirano izvođenje dodatnih protupožarnih puteva. Također, zahvaljujući 

razvedenosti vodovodnog sustava opskrba vodom za gašenje požara na otvorenim (šumskim i 

poljoprivrednim) površinama zadovoljava. 

Područna šumarija donosi godišnje planove zaštite od požara, sa požarnim kartama i požarnim 

putevima, te je dužna postupati po njima. Osmatranje terena i javljanje požara organizirano je 

na nivou Županije. 

Za šumsko područje Nacionalnog parka Risnjak, kao i za druge subjekte koji su 

kategorizacijom razvrstani u I i/ili II kategoriju zaštite, mjere za zaštitu od požara proizlaze iz 

odgovarajućih planova i procjena koje je nadležna javna ustanova obavezna izraditi. 

67 Prema “Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada Bakra”. 


179


GRAD BAKAR 

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 


180


GRAD BAKAR 

TEMELJNE ODREDBE 

Članak 1. 

(1) Prostorni plan uređenja Grada Bakra (u nastavku teksta: Prostorni plan) utvrđuje 

svrhovito korištenje, namjenu i oblikovanje građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, 

zaštitu osobito vrijednih dijelova prirode, te zaštitu graditeljske baštine na području Grada 

Bakra. 

(2) Granice obuhvata Prostornog plana su granice područja Grada Bakra određene 

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92. i 58/93.) 

(3) Statistička naselja u sustavu Grada su: Bakar, Hreljin, Krasica, Kukuljanovo, Plosna, 

Ponikve, Praputnjak, Škrljevo i Zlobin. 

Članak 2. 

(1) Prostorni plan iz članka (1) sadržan je u elaboratu Prostorni plan uređenja Grada Bakra, 

koji se sastoji od: 

A) TEKSTUALNI DIO 

I. Obrazloženje 

1. POLAZIŠTA 

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Bakra u odnosu 

na prostor i sustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske 

1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru 

1.2.1. Prirodni sustavi. 

1.2.2. Stanovništvo i stanovanje 

1.2.3. Naselja 

1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti 

1.2.5. Gospodarstvo 

1.2.6. Infrastrukturni sustavi 

1.2.7. Postupanje s otpadom 

1.2.8. Zaštita prostora 

1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke 

1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg 

područja i ocjena postojećih prostornih planova 

1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu 

na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 

2.0. Ciljevi prostornog razvoja državnog značaja 

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 

2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora 

2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja 

2.2.1. Demografski razvoj - prognoza stanovništva i radne snage 

2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture 

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i 

kulturno-povijesnih cjelina 

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada Bakra 

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći 

i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost 

i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, 

prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina 

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 


181


GRAD BAKAR 

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Bakra u odnosu 

na prostornu i gospodarsku strukturu županije 

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora 

3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja) 

3.2.2. Površine za izdvojene namjene 

3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja 

3.2.4. Poljoprivredne površine 

3.2.5. Šumske površine 

3.2.6. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište 

3.2.7. Morske površine 

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 

3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti 

3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti 

3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora 

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora 

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora 

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora 

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 

3.5.1. Prometna infrastruktura 

3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta 

3.5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje 

3.5.4. Energetska infrastruktura 

3.6. Postupanje s otpadom 

3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 

3.7.1. Zaštita tla 

3.7.2. Zaštita zraka 

3.7.3. Zaštita voda 

3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke 

3.7.5. Mjere posebne zaštite 

II. Odredbe za provođenje 

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU 

GRADA BAKRA 

1.1. Površine naselja 

1.2. Površine za izdvojene namjene 

1.3. Poljoprivredne površine 

1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište 

1.5. Morske površine 

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 

2.1. Građevine od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju 

2.2. Građevinska područja naselja 

2.2.1. Opće odredbe 

2.2.2. Građevine stambene namjene 

2.2.3. Građevine društvene namjene 

2.2.4. Građevine gospodarske namjene 

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene 

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene 

2.2.7. Ostale građevine 

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja 

2.3.1. Površine za izdvojene namjene 

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja 

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH 

I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 

5.1. Prometna infrastruktura 

5.1.1. Kopneni promet 


182


GRAD BAKAR 

5.1.2. Pomorski promet 

5.1.3. Zračni promet 

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta 

5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje 

5.3.1. Sustav vodoopskrbe 

5.3.2. Sustav odvodnje 

5.4. Energetska infrastruktura 

5.4.1. Elektroopskrba 

5.4.2. Cijevni promet 

5.4.3. Opskrba plinom 

5.4.4. Obnovljivi izvori energije 

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO- 

POVIJESNIH CJELINA 

6.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti 

6.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina 

7. POSTUPANJE S OTPADOM 

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 

8.1. Zaštita tla 

8.1.1. Šumsko tlo 

8.1.2. Poljoprivredno tlo 

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje 

8.2. Zaštita zraka 

8.3. Zaštita voda 

8.3.1. Zaštita podzemnih voda 

8.4. Zaštita mora 

8.4.1. Zaštita mora od zagađenja 

8.5. Zaštita od prekomjerne buke 

8.6. Mjere posebne zaštite 

8.6.1. Sklanjanje ljudi 

8.6.2. Zaštita od potresa 

8.6.3. Zaštita od rušenja 

8.6.4. Zaštita od požara 

9. MJERE PROVEDBE PLANA 

9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 

9.1.1. Prostorni plano područja posebnih obilježja 

9.1.2. Urbanistički planovi uređenja 

9.1.3. Detaljni planovi uređenja 

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 

9.2.1. Uređenje zemljišta 

9.2.2. Ostale mjere razvoja 

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

B) GRAFIČKI DIO 

a) Kartografski prikazi u mj. 1:25000 

1. Korištenje i namjena površina 1:25 000 

2A. Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski sustav 1:25 000 

2B. Infrastrukturni sustavi i mreže – Sustav vodoopskrbe i odvodnje 1:25 000 

3A. Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25 000 

3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih ograničenja 

u korištenju 1:25 000 

3C. Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja primjene 

posebnih mjera uređenja i zaštite 1:25.000 


183


GRAD BAKAR 

b) Kartografski prikazi u mj. 1:5000 

4. Građevinska područja - katastarske podloge 1:5000 

4.1. Škrljevo, Kukuljanovo, Plosna, Ponikve 

4.2. Bakar, Krasica, Praputnjak 

4.3. Hreljin 

4.4. Zlobin 

4.5. Gornje Jelenje, Lepenice 

(2) Kartografski prikazi i tekst ovih odredbi za provođenje (u daljnjem tekstu: Odredbe) 

temeljni su dokumenti za primjenu Prostornog plana. 

Članak 3. 

U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće 

značenje: 

1. Grad Bakar - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne 

samouprave sa statusom Grada. 

2. grad Bakar - označava naselje Bakar. 

3. Granica građevinskog područja naselja - definira površinu građevinskog područja 

naselja. 

4. Naselje uz obalu mora smatra se ono kojem je horizontalna projekcija udaljenosti 

građevinskog područja manja od 100 m od obale mora. Na području Grada Bakra to je naselje 

Bakar. 

5. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične 

funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. U 

površinama za izdvojene namjene ne može se planirati nova stambena izgradnja. Osnovne 

grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, 

sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena i groblja. 

6. Građevina osnovne namjene – građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i 

predviđena ovim Prostornim planom. 

7. Građevine stambene namjene dijele se na stambene građevine i višestambene 

građevine. 

- stambena građevina je slobodnostojeća kuća, dvojna ili kuća u nizu, a sadrži najviše 3 

stana, 

- višestambena građevina je građevina sa više od 3 stana. 

8. Pomoćne građevine su građevine u funkciji građevine osnovne namjene (garaže, 

drvarnice, spremišta, kotlovnice, vrtne sjenice i sl.). 

9. Manje građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim, 

skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima. 

10. Poljoprivredne gospodarske građevine su: 

- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta 

poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl. 

- s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl. 

11. Podrum - dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana u teren, s 

time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od najniže točke 

konačno uređenog okolnog terena. 

12. Potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida je 1,5 

m, a najveća visina sljemena je 3,5 m. 

13. Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum) ili 

nadzemne (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). Za novu stambenu izgradnju etaža mora imati 

minimalnu svjetlu visinu 2,40 m, a za pomoćne prostorije minimalno 2,10 m. Potkrovna 


184


GRAD BAKAR 

stambena etaža mora imati visinu na najnižem dijelu minimalno 1,5 m. U postojećim 

građevinama zadržavaju se postojeće visine etaža. 

14. Gradivi dio čestice – dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina 

osnovne namjene i pomoćnih građevina te ostalih građevina prema odredbama ovog 


15. Koeficijent izgrađenosti (K ig ) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim 

građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna 

projekcija svih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze 

cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i 

obrađene kao okolni teren, terase na terenu i parkirališne površine. 

16. Koeficijent iskorištenosti (K is ) je odnos ukupne (brutto) razvijene površine pod 

građevinama i površine građevne čestice. 

17. Visina građevine (h) mjeri se na njenom pročelju, od najniže točke konačno uređenog 

terena do sljemena ili najviše kote ravnog krova. 

18. Regulacijski pravac – granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna 

cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene. 

19. Građevinski pravac – određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne 

građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu, a sve vodeći računa o 

lokalnim uvjetima. 

20. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se: 

− reljef, more, zelenilo; 

− posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine; 

− karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta; 

− ambijentalne vrijednosti; 

− veličina i izgrađenost građevnih čestica; 

− način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina; 

− komunalna oprema; 

− opremljenost komunalnom infrastrukturom; 

− druge vrijednosti i posebnosti. 

21. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta određene ovim Prostornim planom su: 

- I. minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni 

put, 

- II. optimalno uređeno građevinsko zemljište, obuhvaća osim pripreme i osnovnu 

infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrba, odvodnja i električna energija, 

- III.visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i 

opremanja. 

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA 

PODRUČJU GRADA BAKRA 

Članak 4. 

(1) Osnovna namjena i korištenje površina određena Prostornim planom prikazano je na 

kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” u mj. 1:25.000. 

(2) Prostor Grada Bakra se prema namjeni dijeli na: 




185


GRAD BAKAR 

- poljoprivredne površine, 

- šumske površine, 

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, 

- morske površine. 

(3) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i izvan 

građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju: 

1. Građevinska područja za: 



2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture 

(prometne, energetske, komunalne itd.), gospodarske građevine u funkciji obavljanja 

poljoprivrednih djelatnosti, zdravstvene i rekreacijske građevine, te planinarske domove, 

skloništa i sl. građevine. 

1.1. POVRŠINE NASELJA 

Članak 5. 

Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg 

naselja. U površinama naselja smještaju se, osim stanovanja, i sve spojive funkcije sukladne 

namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su javna i društvena namjena, gospodarska 

namjena (zanatska, poslovna), ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska 

namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja itd. 

Članak 6. 

(1) Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i 

površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, 

šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan 

građevinskih područja. 

(2) Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu 

br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i na katastarskoj podlozi u mjerilu 

1:5.000, na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja”. 

1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE 

Članak 7. 

(1) Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za: 

- gospodarsku namjenu (proizvodnu - I i poslovnu - K), 

- ugostiteljsko-turističku namjenu (vikend naselje - T), 

- sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centar - R), 

- infrastrukturnu namjenu - IS, L, 

- groblja - G. 

(2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na kartografskom prikazu 

br. 1 “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000, te br. 4. “Građevinska područja”, mj. 

1:5000. 

Članak 8. 

(1) Površine za infrastrukturu razgraničuju se određivanjem granica: 


186


GRAD BAKAR 

- površina predviđenih za infrastrukturne koridore, smještenih uzduž pravaca 

infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se obostrano od osi trase 

širinom pojasa u metrima; 

- površina predviđenih za infrastrukturne građevine, namijenjenih smještaju uređaja, 

građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava na: 

- površine za građevine prometa i građevine veza koje mogu biti kopnene (ceste, 

željeznica), pomorske (luke) i zračne (helidrom), 

- površine za građevine telekomunikacija i pošte, 

- površine za građevine vodoopskrbe i odvodnje, 

- površine za energetske građevine za transformaciju i prijenos energenata 

(električna energija, cijevni promet, plin). 

(2) Građenje novih građevina druge namjene na površinama predviđenim za infrastrukturne 

koridore i građevine nije dozvoljeno. 

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE 

Članak 9. 

(1) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja 

zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 

“Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000. 

(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji 

obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na osobito vrijedno tlo, vrijedno obradivo tlo 

i ostala obradiva tla (P1, P2 i P3). 

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE, OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO 

ZEMLJIŠTE 

Članak 10. 

(1) Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena 

površina” mj. 1:25.000, a razgraničene su na: 

- gospodarske šume (Š1), 

- šume posebne namjene (Š3). 

(2) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta obavlja se 

temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla. 

(3) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čine prostori koji alternativno čine 

ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili oranicama. 

1.5. MORSKE POVRŠINE 

Članak 11. 

(1) Morske površine na području obuhvata Prostornog plana prikazane su na kartografskom 

prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000. 

(2) Namjena i način korištenja mora odnosi se na prostor ispod i iznad morske plohe. 

(3) Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za: 

- prometne djelatnosti (luke otvorene za javni promet, luke posebne namjene, unutarnji 

plovni put), 

- ostale morske površine. 


187


GRAD BAKAR 

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU 

ŽUPANIJU 

Članak 12. 

(1) Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za državu i Primorsko-goransku 

županiju Prostornim se planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti. 

(2) Građevine od važnosti za državu određene su prema značenju zahvata u prostoru, a 

sukladno posebnom propisu, i to su: 

1. Proizvodne građevine 

a) Slobodna zona Škrljevo - postojeće građevine u proizvodno-poslovnom kompleksu 

Škrljevo-Kukuljanovo. 

b) Rafinerija nafte na Urinju - postojeće građevine u proizvodnoj zoni. 

2. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

a) Pomorske građevine: 

luka otvorena za javni promet od osobitog međunarodnog značenja: 

- Luka Rijeka (s bazenom Bakar i izdvojenom zonom Škrljevo). 

b) Željezničke građevine: 

nova željeznička pruga velikih učinkovitosti: - (Trst, Kopar) - Lupoglav - Rijeka - 

Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik. 

magistralne pruge: 

- Rijeka-Delnice-Karlovac-Zagreb/Split (I. reda) 

- Škrljevo - Bakar (pomoćna I. reda). 

c) Cestovne građevine: 

Autoceste i brze ceste: 

- Goričan - Zagreb - Rijeka, 

- (Trst) Pasjak / (Ljubljana) Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split (I.etapa: Rupa - 

Rijeka - Senj - Zadar - Split (I.etapa:Rupa-Rijeka-Senj-Otočac) 

3. Poštanske i telekomunikacijske građevine: 

- međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka - Delnice - Karlovac - Zagreb; Rijeka - 

Krk - Senj; alternativni Rijeka-Senj. 

- radijski koridor Učka - Mirkovica. 

4. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

a) Građevine sustava vodoopskrbe: 

- regionalni vodoopskrbni sustav 

5. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

a) Elektroenergetske građevine: 

Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje - postojeće: 

-transformacijsko postrojenje: 

TS Meline (400/220/110) 

- prijenosni dalekovodi 380 kV: 

- Meline- Divača, 

- Meline-CHE Obrovac, 

- Meline-Tumbri, 


188


GRAD BAKAR 

- prijenosni dalekovodi 2x220 kV: 

- Meline-Pehlin, 

- TS Meline - HE Senj, 

- Meline - HE Senj (planirani). 

- prijenosni dalekovodi 220 kV: 

- Meline-Pehlin, 

- Meline-TE Rijeka, 

EVP: Šapjane-Sušak-Ivani-Plase-Vrata-Delnice (planirani). 

b) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina: 

- naftovodi i produktovodi: 

- magistralni naftovod za međunarodni transport:Omišalj-Sisak, 

- plinovodi (planirani): 

- magistralni plinovod za međunarodni transport DN 700 radnog tlaka 75 

bara kopnom Pula-Viškovo-Kamenjak-Delnice-Vrbovsko-Karlovac, 

- magistralni plinovod Kamenjak-Kukuljanovo-Urinj-Omišalj, 

- alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport 

Omišalj-Delnice-Republika Slovenija. 

Članak 13. 

Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju određene su prema značenju u 

razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se slijedeće 

građevine i zahvati od važnosti za Županiju: 

1. Građevine društvenih djelatnosti: 

Srednje škole: 

- Bakar 

2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

a) Luke otvorene za javni promet: 

- Bakar 

b) Luke posebne namjene: 

- prekrcajna luka naftnih derivata u Bakarskom zaljevu. 

3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i inastalacijama: 

a) Ostale državne ceste: 

- Rijeka-Zagreb “Lujzijana” 

- čvor Čavle - čvor Sveti Kuzam (JTC) - luka Bakar (planirana), 

b) Osnovne županijske ceste: 

- “Karolina” Vrbovsko-Ravna Gora-Mrkopalj-Fužine-Hreljin-Meja, 

- čvor Oštrovica- Gornje Jelenje-Mrzle Vodice-Crni Lug, 

- Mošćenička Draga-Medveja-Lovran-Opatija-Rijeka-Kostrena- Bakar- 

Kraljevica-čvor Šmrika, 

- Crikvenica-Tribalj-Drivenik-Križišće-Meja-Praputnjak-Krasica-Sv.Kuzam - 

Kukuljanovo - Cernik - Čavle. 

4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, 

uređajima i instalacijama: 

a) Telekomunikacijske građevine: 

magistralni TK kabeli II.razine (državni i županijski): 


189


GRAD BAKAR 

- Rijeka-Delnice-Ogulin/Karlovac), 

- Rijeka-Krk-Rab-Pag. 

alternativni pravci: 

- Rijeka-Senj. 

b) Poštanske građevine: 

- postojeći poštanski uredi koji pripadaju središtu pošta Rijeka. 

5. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava: 

- “Rijeka” 

6. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

- Kostrena - Urinj. 

7. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima,uređajima i instalacijama. 

a) Transformatorske stanice: 

- Krasica 110/35 kV, 

- Plase (planirana 110/20 kV), 

- Mavrinci (planirana 110/ 10 (20) kV). 

b) Distribucijski dalekovod 110 kV: 

- Meline - Krasica, 

- Meline - HE Vinodol, 

- Meline - HE Vinodol (planirani 2 x 110 kV), 

- Krasica - Ivani (planirani 2 x 110 kV). 

8. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

a) - RS Bakar 1 

- RS Bakar 2 

- KS/MRS Fučkovi dolci 

- MRS Rijeka istok 

b) Županijska plinska mreža (plinoopskrbna mreža Grada Bakra) 

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 

2.2.1. Opće odredbe 

Članak 14. 

Građevinska područja naselja namijenjena su: 

- stambenoj izgradnji i svim sadržajima koja prate organizaciju života u stambenom 

naselju, kao što su društvene djelatnosti (školske i predškolske ustanove, kulturni, 

zdravstveni i športsko-rekreacioni sadržaji, zabavne i vjerske institucije), razni poslovni 

prostori i građevine, ugostiteljski i turistički sadržaji, trgovački, uslužni, servisni i drugi 

sadržaji u zasebnim građevinama ili u sklopu stambenih građevina; 

- izgradnji skloništa, komunalnih servisa i uređaja, raznih obrtničkih i proizvodnih 

radionica, pod uvjetom da ne zagađuju zrak, ne prouzrokuju veću buku i ne privlače 

pretjerani promet teretnih vozila. 

- izgradnji mreže lokalnih kolnih i pješačkih prometnica, trgova, parkirališta, benzinskih 

crpki i ostalih prometnih površina i građevina, izgradnji putničkih terminala 

(autobusnih, brodskih) i sl. 


190


GRAD BAKAR 

- uređenju parkovnih, športsko-rekreacionih i ostalih zelenih površina, zaštitnog zelenila i 

sl. 

Članak 15. 

(1) Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Bakra 

na slijedeći način: 

- Bakar NA 1 1-2 , 








- Plase: NA 9 1-2, 




- Plosna: NA 13 1-3 , 


(2) Unutar građevinskih područja naselja na području Grada Bakra gradi se u skladu s 

odredbama ovog Prostornog plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno-planske 

dokumentacije. 

(3) Sva građevinska područja naselja na području Grada Bakra s izuzetkom neizgrađenog 

dijela građevinskog područja naselja Bakar (NA 1 2 ), moraju imati I. kategoriju uređenosti. Za 

neizgrađeni dio građevinskog područja naselja Bakar (NA 1 2 ) propisuje se obavezna II. 

kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. 

Članak 16. 

(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za 

uređenje zemljišta i izgradnju. 

(2) Izgrađenim građevinskim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem 

su izgrađene građevine stambene ili druge namjene, izgrađena osnovna infrastruktura, 

infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta i 

dr.). 

Članak 17. 

(1) U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja unutar koridora planirane 

željezničke pruge velike učinkovitosti moguća je samo rekonstrukcija građevina u opsegu 

neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada definiranom člankom 80. stavak (3). 

(2) Za naselja, odnosno dijelove naselja, koja su registrirana kao povijesne graditeljske 

cjeline (I.stupanj zaštite) i to Bakar (NA1 1 ) - gradsko naselje, te dio naselja Praputnjak 

(NA6 1 ) - seosko naselje, sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog 

Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela. 

Članak 18. 

(1) Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane 

javne i nerazvrstane prometnice. 


191


GRAD BAKAR 

(2) Neposredni pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se osigurati 

prometnicom širine najmanje 4,5 m ili pristupnim putem širine najmanje 3,0 m, a duljine 

najviše 50,0 m. Iznimno, neposredan pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu 

može se osigurati i pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m, i to: 

- kod gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina unutar registriranih 

povijesnih graditeljskih cjelina (Bakar NA1 1 i Praputnjak NA6 1 ), 

- kod rekonstrukcije postojećih građevina kod kojih zatečeni priključak na 

javnoprometnu površinu ima elemente pješačkog prolaza ili stubišta. 

(3) Pristup s građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj 

ne bude ugroženo odvijanje prometa. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i 

ulice koja ima županijski značaj, prilaz s te čestice na javno prometnu površinu mora se 

izvesti preko sporedne ulice. 

(4) Postojeća stepeništa, putove i prolaze, kao vertikalne veze unutar jednog naselja treba 

zadržati, te eventualno predvidjeti i prostore za izgradnju novih. 

(5) Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uzduž županijske 

ceste mora se osnovati sabirna ulica. 

Članak 19. 

(1) Udaljenost građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina od granice građevne 

čestice javnih i nerazvrstanih cesta iznosi 6,0 m. Udaljenosti mogu biti i drugačije, prema 

posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama, odnosno uz 

uvjete Poglavarstva Grada Bakra ako se radi o nerazvrstanoj prometnici. 

(2) Na terenima s velikim nagibom i u slučaju interpolacije unutar građevinskog područja 

naselja Bakar (NA1 1 ) i Praputnjak (NA6 1 ) može se dopustiti izgradnja građevine osnovne 

namjene i pomoćnih građevina i na regulacijskom pravcu. Na regulacijskom pravcu mogu se 

graditi samo prizemne građevine. Iznimno, u slučaju interpolacije između susjednih građevina 

osnovne namjene, građevine osnovne namjene mogu se graditi i s većom visinom radi 

usklađenja izgleda uličnog pročelja, uz uvjet da je osigurana prometna preglednost. 

2.2.2. Građevine stambene namjene 

2.2.2.1. Stambene građevine 

Članak 20. 

(1) Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj građevina planirane namjene, 

vrste, oblika, veličine, kapaciteta i sl. u zadanim mjerama korištenja, te omogućiti zaštitu 

prostora. 

(2) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih 

područja naselja za koja nije propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja 

(definirano člankom 165. ) grade se: 

- stambene građevine građene kao slobodnostojeće , poluotvorene ili u nizu, 

- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske 

građevine na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene. 

Članak 21. 

Površina građevne čestice ne može biti manja od: 

- za slobodnostojeće stambene građevine: 300 m 2 , uz uvjet da širina građevne čestice, 

mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 14,0 m, 

- za poluotvorene stambene građevine: 250 m 2 , uz uvjet da širina građevne čestice, 

mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 12,0 m; 


192


GRAD BAKAR 

- za stambene građevine u nizu: 200 m 2 , uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na 

mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 9,0 m. 

Članak 22. 

(1) Najmanja dopuštena tlocrtna površina nove stambene građevine je 64 m 2 za sve veličine 

građevnih čestica. 

(2) Najveća dopuštena tlocrtna površina iznosi 500 m 2 . 

(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti određuje se: 

- za slobodnostojeće stambene građevine: 0,4 

- za poluotvorene stambene građevine: 0,4 

- za stambene građevine u nizu: 0,5 

(4) Izuzetno od stavka (3) ovog članka, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na 

regulacijskom pravcu najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i 0,6 za sve vrste 

građevina. 

(5) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi: 

- za slobodnostojeće stambene građevine 0,8 

- za poluotvorene stambene građevine 0,8 

- za stambene građevine u nizu: 1,0. 

(6) Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine je 2 etaže. 

(7) Najveća visina građevine (h) iznosi 11,5 m. 

Članak 23. 

(1) Stambene građevine koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene 

najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 3,0 m od 

granice susjedne građevne čestice . 

(2) Stambene građevine koje će se graditi na poluotvoreni način tako da će se jednom 

stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju sa svoje tri 

slobodne strane biti udaljene od susjedne građevine osnovne namjene najmanje pola visine 

(h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice. 

(3) Stambene građevine koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene na 

susjedne građevine ili granice građevnih čestica, moraju sa svoje dvije slobodne strane biti 

udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene, ali ne manje od 

3,0 m od granice građevne čestice. 

Članak 24. 

(1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim jedne građevine stambene namjene graditi 

pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske građevine. 

(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1 1- 

2) izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina nije dozvoljena. 

(3) Unutar građevine stambene namjene mogu se planirati poslovni sadržaji, uz uvjet da 

ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora. 

(4) Poslovnim sadržajima iz stavka (3) ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez 

opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, 

prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično. 

Članak 25. 

(1) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene mogu se graditi na građevnoj čestici 

uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne, s mogućnošću izgradnje podruma ili 

dvoetažne ako nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude izvedena u nivou kote 


193


GRAD BAKAR 

višeg, konačno zaravnatog terena. 

(2) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene grade se uz uvjet da: 

- najveća dopuštena visina iznosi 6,0 m, 

- tlocrtna površina nije veća od 60 % tlocrtne površine građevine osnovne namjene. 

(3) Najmanja udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od susjednih građevnih čestica 

mora biti: 

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine moraju od granice građevne čestice biti 

udaljene najmanje 1,0 m, 

- ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene 

vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti 

unutar pripadajuće građevne čestice, 

- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i 

odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora 

riješiti unutar pripadajuće građevne čestice. 

(4) Udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca 

iznosi najmanje 6,0 m. 

(5) Ako građevine iz stavka (1) ovog članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj 

čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m. 

Članak 26. 

(1) Na građevnoj čestici osim građevine osnovne namjene mogu se graditi i poljoprivredne 

gospodarske građevine kao jednoetažne, s mogućnošću izgradnje potkrovlja, tako da : 

- potkrovlje se može koristiti samo za spremanje proizvoda poljodjelskih gospodarstava, 

- najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m, 

- građevinski pravac u pravilu je iza građevinskog pravca građevine osnovne namjene, 

- građevine moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od građevine osnovne namjene na istoj 

građevnoj čestici, odnosno 15,0 m od građevine osnovne namjene na susjednoj 

građevnoj čestici, 

- udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi 

najmanje 6,0 m, 

- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 1,0 m, 

- na dijelu građevine koja je na udaljenosti manjoj od 3,0 m od granice građevne čestice, 

ne mogu se projektirati ni izvoditi otvori (otvorima se ne smatraju fiksna ustakljenja 

neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm i ventilacijski otvor najvećeg 

promjera 15 cm). 

(2) Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način jednom svojom stranom se 

prislanjaju na granicu susjedne čestice uz susjednu građevinu, dok udaljenost drugih dijelova 

građevine od ostalih granica građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m. 

(3) Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice, ako su 

letilišta okrenuta prema toj granici, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom smjeru. 

(4) Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja mora biti 

minimalno 12,0 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, 16,0 m od 

građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici i manjih građevina poslovne 

namjene. 

(5) Gnojišta moraju biti minimalno 16,0 m udaljena od građevina osnovne namjene na 

vlastitoj i susjednoj čestici i manjih građevina poslovne namjene. 

(6) Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton i opeka). Pod mora biti 

nepropusan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. 

(7) Dno i stijene gnojišta do visine 0,5 m iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog 


194


GRAD BAKAR 

materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se 

razlijevati po okolnom terenu. 

(8) Jame za osoku moraju biti izvedene od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i 

nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti od ostalih 

građevina jednake su kao i za gnojišta. 

(9) Udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od građevina za opskrbu vodom (bunari, 

izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi. 

Članak 27. 

(1) Unutar građevinskih područja naselja u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i/ili 

odvodnje uvjetuje se gradnja cisterni i sabirnih jama, prema posebnim uvjetima nadležnih 

službi. 

(2) Priključak na elektroopskrbnu i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se temeljem 

posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća. 

Članak 28. 

(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene i to novih građevina kao i 

rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju 

biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj 

primorskoj gradnji. 

(2) U izgrađenim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom preporučuje se 

korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu. 

(3) Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine 

pročelja. 

(4) Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu 

Primorja. 

(5) Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena 

na više krovnih ploha ovisno od tlocrta građevine, s nagibom krovnih ploha između 17 i 22 o . 

Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica, crvene boje, ali i drugi materijali 

upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja. Na kosom terenu sljeme krova mora, u 

pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta. 

(6) Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina na krovište je moguće ugraditi krovne 

prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije. 

(7) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za 

solarije (otvorena krovišta). 

Članak 29. 

(1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivati će se, u pravilu, na 

tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike 

krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. 

(2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim 

obilježjima naselja. 

(3) Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. 

(4) Ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala, 

visine najviše 1,5 m. 

(5) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje 

gradnja podzida viših od 1,5 m. 


195


GRAD BAKAR 

2.2.2.2. Višestambene građevine 

Članak 30. 

(1) Višestambene građevine mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja Bakar 

(NA1), Krasica (NA4), Kukuljanovo (NA2) i Škrljevo (NA3). 

(2) Za izgradnju višestambenih građevina unutar građevinskog područja naselja Bakar 

(NA1 1 ) propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. 

(3) Za izgradnju višestambenih građevina unutar građevinskog područja naselja Krasica 

(NA4), Kukuljanovo (NA2) i Škrljevo (NA3), obavezna je izrada detaljnog plana uređenja. 

Članak 31. 

(1) Na postojećim višestambenim građevinama mogu se izvoditi zahvati kojima se ne 

povećava visina građevine. 

(2) U višestambenim građevinama mogu se planirati poslovni sadržaji u nižim etažama uz 

uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora. 

(3) Poslovnim sadržajima iz stavka (2) ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez 

opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, 

prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično. 

Članak 32. 

(1) Najmanja dopuštena površina građevne čestice za višestambene građevine iznosi 600 

m 2 . 

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4. Iznimno, za višestambene 

građevine koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1 1 ) koeficijent 

izgrađenosti može iznositi najviše 0,8. 

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2. Iznimno za višestambene 

građevine koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1 1 ) koeficijent 

iskorištenosti iznosi 2,4. 

Članak 33. 

(1) Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine iznosi 3 etaže. 

(2) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 14,5 m. 

(3) Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib 

je između 22 o i 25 o , a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica. 

Članak 34. 

(1) Udaljenost višestambene građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m, 

uz uvjet da udaljenost do susjednih građevina osnovne namjene ne iznosi manje od pola 

visine (h/2) građevine. 

(2) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, građevinski pravac utvrđuje se 

prema postojećim građevinama. 

Članak 35. 

(1) Za uređenje građevne čestice višestambene građevine vrijede uvjeti iz članka 29. ovog 


(2) Pojedinačne intervencije na pročeljima višestambenih građevina nisu dozvoljene. 

Članak 36. 

Priključak višestambene građevine na sustav vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i na 


196


GRAD BAKAR 

telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta nadležnih službi. 

2.2.2.3. Rekonstrukcije građevina stambene namjene u građevinskim područjima 

naselja 

Članak 37. 

Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene (stambenih i višestambenih 

građevina) u građevinskim područjima naselja, kao i rekonstrukcija u cilju promjene namjene 

dijela građevine, određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine stambene namjene, a 

kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, vrši se 

u postojećim gabaritima građevine. 

2.2.3. Građevine društvene namjene 

Članak 38. 

(1) Prostorni raspored građevina društvene namjene na području Grada Bakra prikazan je 

na kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina" u mj. 1:25.000. 

(2) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u 

pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno. 

(3) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja 

za koja nije propisana obaveza izrade urbanističkog plana uređenja iz članka 165. mogu se 

graditi otvorena sportska igrališta i ambulante. Za izgradnju ostalih građevina društvene 

namjene propisuje se obavezna izrada detaljnog plana uređenja, s iznimkom građevine 

društvenih djelatnosti od važnosti za Primorsko-goransku županiju - Srednje škole Bakar. 

(4) Za izgradnju građevina društvene namjene unutar građevinskog područja naselja Bakar 

(NA1 1 ), propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljšta. 

Članak 39. 

(1) Građevine društvene namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod 

uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 4,5 m za 

jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet. 

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi 

građevina društvene namjene iznosi 0,5, osim građevne čestice za sport i rekreaciju i vjerskih 

građevina, gdje može iznositi najviše 0,8. 

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5 osim za površine sporta i 

rekreacije, te vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 2,4. 

(4) Građevine društvene namjene (osim vjerskih građevina), mogu se graditi do visine od 

14,5 m s najviše tri etaže. 

(5) Krovište građevine može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija 

građenja. 

(6) Građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30% 

njene površine treba hortikulturno urediti, osim u već izgrađenim dijelovima naselja. 

Članak 40. 

(1) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su: 

Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice) 

- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m 2 po djetetu, za 

dvoetažnu 25 m 2 po djetetu, 



197


GRAD BAKAR 

Osnovne škole 

- brutto površina građevine je oko 4,8 m 2 /učeniku, 

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor 

i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr., 

- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m 2 / učeniku za rad škole u 

2 smjene. 

Sport i rekreacija 

- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportskorekreacijskih 

građevina (dvorana), te bazena i otvorenih sportskih igrališta, 

- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj 

blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta, 

Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost 

- građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih 

područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose 

kvaliteti života u naselju. 

- kompleks Kaštela, nakon rekonstrukcije pod konzervatorskim nadzorom, namjenjuje se 

znanosti, kulturi, obrazovanju, uslužnoj, te ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti, 

- na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih 

ambulanti i poliklinika, 

- u djelatnosti socijalne skrbi na području Grada Bakra planirano je otvaranje doma za 

smještaj starijih osoba prema slijedećim standardima: 

- gradi se u naselju ili njegovoj blizini, gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih, 

socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu 

aktivnost korisnika doma, 

- dom umirovljenika se u pravilu može graditi za najmanje 50 korisnika, najviše 

200, 

- ukupna površina zemljišta za gradnju doma iznosi najmanje 50 m 2 po korisniku. 

Ukupno izgrađena korisna površina zatvorenog prostora doma može iznositi od 

38-42 m 2 po korisniku doma, 

- depandansa doma stambena je građevina izgrađena u neposrednoj blizini doma 

umirovljenika, 

- ukupno izgrađena korisna površina depandanse doma može iznositi od 18-22 m 2 

po korisniku doma. 

Vjerske građevine 

- najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog 

projekta. 

(2) Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju 

od dviju kombiniranih namjena. 

(3) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u 

pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno. 

2.2.4. Građevine gospodarske namjene 

Članak 41. 

(1) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi slijedeće građevine gospodarske 

namjene: 

- građevine pretežito poslovne namjene, 

- poljoprivredne gospodarske građevine. 



198


GRAD BAKAR 

područja naselja za koja nije propisana obaveza izrade urbanističkog plana uređenja iz članka 

165. ovog Prostornog plana mogu se graditi: 

- građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije do 400 m 2 , 

- poljoprivredne gospodarske građevine tlocrtne projekcije do 200 m 2 . 

(3) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za slijedeće građevine unutar 

građevinskih područja naselja: 

- građevine pretežito poslovne namjene tlocrtne projekcije veće od 400 m 2 , 

- poljoprivredne gospodarske građevine tlocrtne projekcije veće od 200 m 2 . 

(4) Unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1 1 ) za izgradnju građevina pretežito 

poslovne namjene tlocrtne projekcije veće od 400 m 2 propisuje se II kategorija uređenosti 

građevinskog zemljišta. 

Članak 42. 

(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene 

na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i 

osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju 

obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. koje ne narušavaju uvjete 

života i stanovanja. 

(2) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je 

osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, 

svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih voda sl.), te će se isključiti one djelatnosti i 

tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i 

kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega 

negativnih utjecaja. 

Članak 43. 

(1) Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene, kada zahvati na građevini ne 

zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim Prostornim planom, vrši se 

u postojećim gabaritima građevine. 

(2) Rekonstrukcija građevina iz stavka (1) ovog članaka moguća je u cilju održavanja ili 

promjene namjene. 

Članak 44. 

Zatečene građevine gospodarske namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz 

uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša. 

2.2.4.1.Građevine pretežito poslovne namjene 

Članak 45. 

(1) Površina građevne čestice za građevine pretežito poslovne namjene ne može biti manja 

od 400 m 2 . 

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5. 

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0. 

(4) Unutar građevina pretežito poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene 

namjene, najveće dopuštene površine 100 m 2 . 

Članak 46. 

(1) Dozvoljeni broj etaža građevine pretežito poslovne namjene je najviše 2 etaže. 

(2) Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim 


199


GRAD BAKAR 

procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,5 m. 

(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja 

pojedine građevine. 

Članak 47. 

(1) Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina osnovne namjene iznosi ½ visine 

građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice. 

(2) Građevine pretežito poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja 

naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalne širine 5,5 m. 

(3) Udaljenost građevina pretežito poslovne namjene od regulacijskog pravca iznosi 

najmanje 6,0 m. 

Članak 48. 

(1) Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog 

zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu. 

(2) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili 

zaštitno zelenilo. 

(3) Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim iznimno kada je to nužno radi zaštite 

građevine ili načina korištenja. 

(4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i 

tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz najveću moguću 

prilagodbu okolnom prostoru. 

2.2.4.2.Poljoprivredne gospodarske građevine 

Članak 49. 

(1) Poljoprivredne gospodarske građevine ne mogu se graditi unutar građevinskog područja 

naselja Bakar (NA1 1-2 ). 

(2) Površina građevne čestice za izgradnju poljoprivrednih gospodarskih građevina ne može 

biti manja od 1000 m 2 . 



(5) Dozvoljena je izgradnja najviše jedne etaže. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 

5,0 m. 

Članak 50. 

(1) Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu te izgradnja 

poljoprivrednih gospodarskih građevina može se planirati unutar naselja, s tim da se za 

poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja to odnosi na uzgoj maksimalno: 

- odraslih goveda do 2 komada, 

- teladi ili junadi do 3 komada, 

- konja do 2 komada, 

- peradi do 100 komada, 

- kunića do 20 komada, 

- ovce, koze 15 komada, 

- svinje do 4 komada, 

- nojeva do 3 komada. 

(2) Broj grla moguće je i kombinirati. 

(3) Najmanja udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine iznosi 16,0 m od građevine 

stambene ili druge namjene na susjednoj građevnoj čestici, i najmanje 6,0 m od granice 

građevne čestice. 


200


GRAD BAKAR 

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene 

Članak 51. 


područja naselja za koje nije propisana obaveza izrade urbanističkog plana uređenja iz članka 

165. grade se: 

- građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije do 400 m 2 . 

(2) Za građevine tlocrtne projekcije veće od 400 m 2 obavezna je izrada detaljnog plana 

uređenja. 

(3) Unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA 1 1 ) za izgradnju građevina 

ugostiteljsko-turističke namjene iz stavka (2) ovog članka propisuje se II. kategorija 

uređenosti građevinskog zemljišta. 

Članak 52. 

(1) Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljskoturističke 

namjene je 400 m 2 . 



(4) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. 

Članak 53. 

(1) Najveći dopušteni broj etaža građevine su četiri etaže. 

(2) Najveća dopuštena visina građevine (h) iznosi 14,0 m. 

(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja 

pojedine građevine. 

Članak 54. 

(1) Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 

m, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na 

pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 3,0 m od granice čestice ne dozvoljava 

izgradnja otvora. 

(2) Građevna čestica mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu čiji je kolnik širine 

minimalno 5,5 m. 

(3) Udaljenost građevina ugostiteljsko-turističke namjene od regulacijskog pravca iznosi 


(4) Najmanje 50% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno 

zelenilo. 

Članak 55. 

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene 

moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine. 

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene 

Članak 56. 

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su vodovi i građevine u funkciji prometnog 

sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, te groblja unutar 

građevinskog područja naselja, a grade se neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana. 


201


GRAD BAKAR 

2.2.7. Ostale građevine 

Članak 57. 

(1) Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se slijedeće građevine: 

- montažne građevine, 

- kiosci, 

- reklamni panoi. 

(2) Za montažne građevine vrijede svi uvjeti kao i za klasično građene građevine, naročito u 

pogledu oblikovnih zahtjeva. 

(3) Kiosci su tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, 

galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga. 

Lokacije za postavu kioska na području Grada Bakra utvrđuju se planom rasporeda kioska 

kojeg donosi Gradsko poglavarstvo Grada Bakra. Kiosci se mogu postavljati na javnim 

površinama ili površinama u vlasništvu Grada Bakra, kao samostalne građevine ili se 

nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu. Iznimno, kiosci se mogu 

postavljati i na česticama u privatnom vlasništvu, ali samo u skladu s planom rasporeda 

kioska. 

(4) Reklamni panoi mogu se postavljati na zelene površine, pročelja građevina, potporne i 

obložne zidove i dr. Mogu se postavljati unutar i izvan građevinskog područja, uz javne ili 

nerazvrstane ceste. Uvjeti za postavljanje reklamnih panoa reguliraju se posebnom općinskom 

odlukom. 

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA 

Članak 58. 

U smislu ovog Prostornog plana, izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su: 


- građevine izvan građevinskog područja. 

2.3.1. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 

Članak 59. 

(1) Površine izvan naselja za izdvojene namjene utvrđene ovim Prostornim planom 

određene su na kartografskim prikazima br. 1. “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i 

br. 4. “Građevinska područja”, mj. 1:5000. 

(2) U područjima iz stavka (1) ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, sport i 

rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji koji upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose 

kvaliteti prostora. 

(3) Nova izgradnja na površinama izvan naselja za izdvojene namjene moguća je samo 

temeljem planova užih područja, što je određeno člancima 165. i 166. ovog Prostornog plana. 

Članak 60. 

(1) Građevine na površinama za izdvojene namjene mogu se graditi pod uvjetom da je do 

građevne čestice izgrađena prometnica širine najmanje 5,5 m. 

(2) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija 

građenja pojedine građevine. 

(3) Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja 

objekta. 


202


GRAD BAKAR 

(4) Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve 

energije. 

2.3.1.1.Površine gospodarske namjene (I, K) 

Članak 61. 

(1) Prostornim planom određene su površine za gradnju gospodarskih sadržaja: 

- proizvodne (I) i 

- poslovne (K) namjene. 

(2) Površine proizvodne namjene namijenjene su raznovrsnoj industriji, slobodnoj zoni, 

lučkim pozadinskim skladištima i ostalim sličnim djelatnostima. Unutar površina proizvodne 

namjene moguć je smještaj sadržaja, odnosno površina poslovne namjene, kao što su 

skladišta, servisi i sl. 

(3) Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju 

proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, 

komunalne usluge i sl.). 

(4) Uz osnovnu djelatnost iz ovog članka, moguće je na površinama gospodarske namjene 

razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa 

proces osnovne djelatnosti. 

Članak 62. 

(1) Ovim Prostornim planom na području Grada Bakra određene su dvije zone proizvodne 

namjene: 

- zona Kukuljanovo (bivša R27) -I 1 , površine 315,48 ha, pretežito neizgrađena, 

- zona Kukuljanovo (bivša R29) -I 2 , površine 178,54 ha, pretežito neizgrađena. 

(2) Za bivšu zonu R27 (I 1 ) uređenje i korištenje površina određeni su Urbanističkim planom 

uređenja radne zone R27 Kukuljanovo (SN 19/01 i 21/01). 

(3) Za južni dio bivše zone R29 (I 2 ) površine cca 80,00 ha uređenje i korištenje površina 

određeni su Urbanističkim planom uređenja radne zone R 29/I Kukuljanovo (SN 5/01). 

(4) Ukoliko se ukaže potreba (uslijed promjene zakonske regulative ili novih okolnosti) 

pristupiti će se izradi novih urbanističkih planova uređenja, odnosno izmjena i dopuna važećih 

urbanističkih planova uređenja navedenih stavcima (2) i (3) ovog članka (UPU 11 i UPU 12). 

(5) Uvjeti smještaja građevina i uređenje preostalog dijela zone I 2 utvrditi će se izradom 

urbanističkog plana uređenja (UPU3), temeljem slijedećih graničnih vrijednosti: 

- najmanja dopuštena površine građevne čestice je 1000 m 2 , 

- najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20,0 m, 


- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti je 1,5, 

- najveća dopuštena visina građevina iznosi 14,5 m, 


- pojedini dijelovi građevina (akcenti) mogu biti najviše dvostruko viši od najveće 

dopuštene visine građevine. Najveća dopuštena površina viših dijelova građevine je 

10% brutto izgrađene površine građevine. 

(6) Do donošenja urbanističkog plana uređenja iz stavka (5) ovog članka nije dopuštena 

gradnja novih građevina niti uređenje površina. 

(7) Za površinu proizvodne namjene iz stavka (5) ovog članka propisuje se II kategorija 



203


GRAD BAKAR 

Članak 63. 

(1) Prostornim planom na području Grada Bakra utvrđene su slijedeće zone poslovne 

namjene: 

- Susanićevo - K 1 , površine 4,28 ha, pretežito neizgrađena, 

- Moravac - K 2 , površine 1,3 ha, pretežito izgrađena, 

- Učivac - K 3 , površine 0,64 ha, neizgrađena, 

- plato bivše koksare - K 4 , površine 12,26 ha, pretežito neizgrađena, 

- Montkemija -K 5 , površine 3,87 ha, izgrađena, 

- Punta Križa - K 6 , površine 0,62 ha, izgrađena, 

- Glavičina - K 7 , površine 3,07 ha, pretežito neizgrađena, 

- Lunga - K 8 , površine 7,32 ha, neizgrađena, 

- Lonja, K 9 , površine 1,93 ha, pretežito neizgrađena. 

(2) Za površinu poslovne namjene - plato bivše koksare (K 4 ) propisuje se obavezna izrada 

urbanističkog plana uređenja (UPU 8) kao i za zonu Lunga (K 8 ) - UPU 5. 

(3) Do donošenja urbanističkih planova uređenja navedenih stavkom (2) ovog članka, na 

površinama poslovne namjene K 4 i K 8 nije dopuštena gradnja novih građevina niti uređenje 

površina. 

(4) Za sve ostale zone poslovne namjene iz stavka (1) ovog članka obavezna je izrada 

detaljnih planova uređenja. 

(5) Za sve zone poslovne namjene, s izuzetkom zone (K 4 ) na platou bivše koksare određuje 

se I. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. Za zonu K 4 propisuje se III. kategorija 


Članak 64. 

U zonama poslovne namjene s izuzetkom zone na platou bivše koksare (K 4 ) utvrđuju se 

slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina: 


- najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20,0 m, 


- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je 1,0, 


- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m. 

Članak 65. 

(1) Na površinama gospodarske namjene (proizvodne i poslovne) mogu se uz građevine 

osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su nadstrešnice i trijemovi, prostori za 

manipulaciju, potporni zidovi, komunalne građevine i uređaji, prometne građevine i uređaji, 

površine i građevine za šport i rekreaciju, te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog 

procesa. 

(2) Ostale građevine grade se, u pravilu, unutar gradivog dijela čestice. 

(3) Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati prostori za 

manipulaciju, komunalne građevine i uređaji, te prometne građevine i uređaji. 

Članak 66. 

(1) Obvezni građevinski pravac udaljen je, u pravilu, najmanje 10,0 m od regulacijskog 

pravca odnosno granice površine gospodarske namjene prema javnoj cesti i predstavlja 

granicu gradivog dijela čestice. 

(2) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica 

gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m. 


204


GRAD BAKAR 

Članak 67. 

(1) Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima 

suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te 

primjenu suvremenih tehnologija građenja. 

(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog članka. 

Članak 68. 

(1) Ograde građevnih čestica gospodarske namjene (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) 

grade se, u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili drva. Građevne čestice mogu biti 

ograđene i živicom. 

(2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni 

(parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice). 

(3) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, do 1,8 m. 

(4) Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu, do 2,0 m. 

(5) Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2,0 m, kada je to potrebno zbog 

zaštite građevine ili načina njezina korištenja. 

Članak 69. 

(1) Najmanje 20% površine građevne čestice gospodarske (proizvodne ili poslovne) 

namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s 

autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila. 

(2) Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice 

prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila iz stavka 

(1) ovog članka. 

(3) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri 

sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici. 

(4) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima 

urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima. 

Članak 70. 

(1) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama gospodarske namjene potrebno je 

prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena. 

(2) Prilaz vatrogasnih vozila građevinama gospodarske namjene treba omogućiti internom 

kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema važećim zakonima i 

propisima. 

2.3.1.2.Površine ugostiteljsko-turističke namjene (T) 

Članak 71. 

(1) Prostornim planom predviđene su površine za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke 

namjene koje obuhvaćaju postojeća vikend naselja. 

(2) Na području Grada Bakra određena su slijedeća područja vikend naselja: 

- Lepenice -T 1-6, površine 18,26 ha, izgrađeno, 

- Zlobinska Draga , T 7 , površine 14,78 ha, pretežito neizgrađeno. 

(3) Za zone vikend naselja T 1-6 i T 7 propisuje se I kategorija uređenosti građevinskog 

zemljišta. 

Članak 72. 

(1) U izgrađenim dijelovima vikend naselja Lepenice (T 1-6 ) moguća je samo rekonstrukcija 


205


GRAD BAKAR 

postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, definiranom 

člankom 80., stavak (3). 

(2) Uvjeti smještaja građevina u zoni vikend naselja Zlobinska Draga (T 7 ) utvrditi će se 

izradom urbanističkog plana uređenja (UPU 10) temeljem slijedećih graničnih vrijednosti: 

- površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m 2 , 

- najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1500 m 2 , 

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 50,0 m 2 , 

- dopuštena je izgradnja najviše jedne etaže, a najveća dopuštena visina građevine iznosi 

5,5 m, 


- elementi oblikovanja građevine moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi okolnom 

prirodnom okolišu. 

(3) Na površini iz stavka (1) ovog članka, osim građevina namijenjenih smještaju i 

prehrani, mogu se planirati i svi prateći sadržaji - sportski, rekreacijski, zabavni i uslužni 

sadržaji i građevine, te parkovne površine koje upotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje. 

2.3.1.3.Površine sportsko-rekreacijske namjene 

Sportski centri (R) 

Članak 73. 

(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Bakra određene kao sportski 

centar (R) su: 

- Vojskovo - R 1 , površine 33,49 ha, pretežito neizgrađen, 

- Gaj - R 2 , površine 1,24 ha, pretežito izgrađen, 

- Moravac - R 3 , površine 4,4 ha, izgrađen, 

- Budin - R 4 , površine 2,02 ha, izgrađen, 

- Krasica - R 5 , površine 5,7 ha, izgrađen, 

- Praputnjak - R 6 , površine 0,95 ha, izgrađen, 

- Lonja - R 7 , površine 2,22 ha, izgrađen. 

(2) Za zone sportsko-rekreacijske namjene propisuje se I kategorija uređenosti 

građevinskog zemljišta. 

(3) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene moguća je izgradnja otvorenih i 

poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), te 

smještaj rekreacijskih i pratećih uslužnih djelatnosti. 

(4) Za zonu Vojskovo (R 1 ) određena je obavezna izrada urbanističkog plana uređenja (UPU 

6), dok se za zonu Gaj (R 2 ) propisuje obavezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU 8). 

2.3.1.4. Površine infrastrukturne namjene (IS, L) 

Članak 74. 

(1) Na području Grada Bakra područja namijenjena smještaju građevina i površina 

infrastrukturne namjene razvrstana su na: 

- kolodvor Škrljevo - IS 1 , površine 9,71 ha, izgrađen, 

- trafostanicu Meline - IS 2 , površine 48,45 ha, izgrađena, 

- trafostanicu Krasica -IS 3 , površine 1,4 ha, izgrađena. 

- luka Podbok - L 1 , površine 16,0 ha, pretežito neizgrađena, 

- luku Goranin - L 2 , površine 4,9 ha, pretežito neizgrađena, 

- prekrcajnu luku naftnih derivata - L 3 , površine 24,49 ha, pretežito neizgrađena. 

(2) Za zone luka (L 1 , L 2 i L 3 ) propisuje se III. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. 


206


GRAD BAKAR 

Članak 75. 

(1) Zona kolodvora Škrljevo (IS 1 ) uređivati će se u skladu s rješenjem željezničkog čvora 

Rijeka. 

(2) Zona trafostanice Meline (IS 2 ) u potpunosti je izgrađena i na njoj su mogući zahvati u 

skladu s uvjetima Hrvatske elektroprivrede. 

(3) Zona trafostanice Krasica (IS 3 ) u potpunosti se nalazi unutar koridora planirane 

željezničke pruge velikih učinkovitosti, stoga je moguće samo održavanje i sanacija 

postojećih postrojenja i uređaja. 

Članak 76. 

(1) Površina luke Podbok (L 1 ) određena je na sjeveroistočnom dijelu Bakarskog zaljeva i 

namjenjena je proširenju postojećih i izgradnji novih lučkih sadržaja. 

(2) Planirane aktivnosti podrazumijevaju proširenje postojećih i izgradnju novih lučkih 

kapaciteta. Nadogradnjom postojećeg transportnog sustava prostor sjeverno od postojeće 

željezničke pruge koristiti će se za uskladištenje rasutog tereta na ekološki i tehnološki 

napredan način. 

(3) U funkciji budućih sadržaja i kvalitetnijeg povezivanja na cestovnu mrežu, u zaleđu 

luke za rasute terete ovim je Prostornim planom određena nova prometnica - županijska cesta, 

koridora 70,0 m. 

(4) Preduvjet za novu izgradnju na površini luke Podbok je izrada urbanističkog plana 


Članak 77. 

(1) Južni dio prostora bivše koksare - luka Goranin (L 2 ) - namijenjena je razvoju lučkih 

sadržaja s izuzetkom rasutih tereta. 

(2) Uređenje površina i opremanje sadržajima na području luke treba se utvrditi 

urbanističkim planom uređenja (UPU 9). 

(3) Do donošenja Urbanističkog plana uređenja luke Goranin nije dopuštena gradnja novih 

građevina niti uređenje površina. 

(4) Radi kvalitetnije povezanosti sa zonom Kukuljanovo do luke Goranin, planirana je nova 

prometnica - državna cesta, širine koridora 100,0 m. 

Članak 78. 

(1) Prostornim planom utvrđena je površina prekrcajne luke naftnih derivata (L 3 ) uz granicu 

sa Općinom Kostrena. 

(2) Izgradnja novih građevina u funkciji je poboljšanja sigurnosti rafinerijskih instalacija za 

prihvat i otpremu rafinerijskih derivata i proizvoda. 

(3) Za novu izgradnju u zoni prekrcajne luke naftnih derivata obavezna je izrada 

Urbanističkog plana uređenja (UPU4). 

2.3.1.5. Površine groblja (G) 

Članak 79. 

(1) Površine za groblja izvan građevinskog područja naselja na području Grada Bakra su: 

- Kukuljanovo G 1 , površine 0,64 ha, 

- Škrljevo - G 2 , površine 0,86 ha, 

- Bakar (staro groblje) - G 3 , površine 0,35 ha, 

- Bakar (novo groblje) - G 4 , površine 1,43 ha, 

- Krasica - G 5 , površine 1,3 ha, 


207


GRAD BAKAR 

- Praputnjak - G 6 , površine 0,22 ha, 

- Hreljin - G 7 , površine 1,54 ha, 

- Zlobin - G 8 , površine 0,15 ha. 

(2) Na prostorima groblja mogu se graditi ili uređivati prateće građevine, tj. građevine 

namijenjene osnovnoj funkciji groblja - kapele, mrtvačnice, i sl. te ostala potrebna komunalna 

infrastruktura. Uređenje groblja i gradnja pratećih građevina mora biti primjereno primorskoj 

tradiciji. 

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja 

Članak 80. 

(1) Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na 

temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kao 

postojeća izgradnja izvan građevinskog područja. 

(2) Za postojeće pojedinačne građevine izvan građevinskih područja dozvoljava se 

rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. 

(3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: 

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova 

građevina u postojećim gabaritima 

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta 

instalacija 

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne površine najviše 12 m 2 . 

Članak 81. 

(1) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja: 

- građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), 

- gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, 

- zdravstvenih i rekreacijskih građevina, 

- planinarskih domova, skloništa i sl. 

(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, na području smještenom zapadno i južno od naselja 

Kukuljanovo (NA2), a označenom na kartografskom prikazu br. 3B “Uvjeti korištenja i 

zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, izgradnja građevina izvan 

građevinskog područja nije dopuštena. 

(3) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili 

uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a 

određene su jednom građevnom česticom. 

(4) Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su: 

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, šumarska), 

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje 

otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.), 

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih 

vrijednosti i autohtonog graditeljstva. 

(5) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana mogu se graditi građevine 

infrastrukture, gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti te 

skloništa za planinare, a temeljem prostornih planova užeg područja zdravstvene i 

rekreacijske građevine, te planinarski domovi. 


208


GRAD BAKAR 

2.3.2.1.Građevine infrastrukture 

Članak 82. 

(1) Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava 

veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smještene u infrastrukturne 

koridore. 

(2) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava 

određeni su u poglavlju 5. ovog Prostornog plana (članci 96.-131.). 

2.3.2.2. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti 

Članak 83. 

Izvan građevinskog područja mogu se graditi: 

- gospodarske građevine u funkciji stočarstva, 

- farme za stočarsku i peradarsku proizvodnju, 

- staklenici i plastenici. 

Članak 84. 

(1) Gospodarske građevine u funkciji stočarstva mogu se graditi poštivanjem slijedećih 

kriterija: 


- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara, 

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 metra, 


- najveća dopuštena površina sjenika, odnosno spremišta iznosi 200 m 2 , 

- najveća dopuštena površina štale za prehranu stoke (ovce, koze i sl.) iznosi 140 m 2 , 

- najveća dopuštena površina prostora namijenjenog za vršenje strojne mužnje ili sl. 

(nadstrešnica) iznosi 100 m 2 , 

- omogućava se i izgradnja građevine za agregat (čvrste građe) površine do 3,5x2,5 m. 

(2) Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može planirati izgradnja 

farmi za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznosi 5 uvjetnih grla. 

(3) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1. 

Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata: 

Tablica 1. 

Vrsta stoke Koeficijent Broj grla 

- krava, steona junica 1,00 5 

-junad 1-2 god. 0,7 7 

-junad 6-12 mjeseci 0,5 10 

-telad 0,25 20 

-ovce, koze 0,1 50 

-janjad i jarci 0,05 100 

-tovna perad 0,00055 9000 

-konzumne nesilice 0,002 2500 

-rasplodne nesilice 0,0033 1500 

Članak 85. 

(1) Farme za stočarsku i peradarsku proizvodnju mogu se graditi poštivanjem slijedećih 

kriterija: 


- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 100,0 m za državne ceste, 


209


GRAD BAKAR 

50,0 m od županijske, 30 m od lokalne te 10,0 m od nerazvrstane ceste, 



- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 200 m 2 , 

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4. 

(2) Građevine (farme) za stočarsku i peradarsku proizvodnju moraju se planirati na 

odgovarajućoj udaljenosti od granice područja predviđenog za razvoj naselja kako bi se 

spriječili mogući negativni utjecaji. 

(3) Udaljenosti građevina od građevinskog područja naselja ne mogu biti manje od: 

Tablica 2. 

Broj uvjetnih grla: 

Minimalna udaljenost (m): 

5-10 70 

10-15 100 

16-100 150 

101-300 300 

Članak 86. 

(1) Izgradnja staklenika i plastenika te sličnih građevina na poljoprivrednim površinama 

izvan građevinskih područja naselja dozvoljava se ako se najmanje 80 % površine obrađuje 

jednom ili više slijedećih kultura: vinova loza, masline, voće ili povrće, cvijeće i dr. 

(2) Uvjet za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine 


(3) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m. 

(4) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti čestice je 0,6. 

(5) Najmanja dozvoljena udaljenost od granice građevne čestice iznosi 3,0 m. 

Članak 87. 

Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog 

područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena. 

2.3.2.3.Zdravstvene i rekreacijske građevine 

Članak 88. 

(1) Pod zdravstvenim i rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima 

se odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifična prirodna područja (sjeverni dijelovi 

područja Grada Bakra, koji se odlikuju ljepotom krajolika, prirodnim resursima i sl.). 

(2) Uvjeti za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine 


(3) Najveći dopušteni broj etaža iznosi 2 etaže, a najveća dopuštena visina 12,0 m. 

(4) Najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 300 m 2 . 

(5) Uvjet za izgradnju zdravstvenih i rekreacijskih građevina jest izrada detaljnog plana 

uređenja. 

2.3.2.4. Planinarski domovi, skloništa i sl. 

Članak 89. 

(1) Na području Grada Bakra izvan građevinskog područja mogu se graditi i planinarski 

domovi, skloništa za sklanjanje i boravak planinara, građevine u funkciji lova, lugarnice i 

slične građevine. 

(2) Građevine iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi poštivanjem slijedećih kriterija: 


210


GRAD BAKAR 

- najmanja površina građevne čestice iznosi 100 m 2 za građevine lova, lugarnice i slične 

građevine, odnosno 500 m 2 za planinarske domove, 

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m, 


- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 etaže, a najveća dopuštena visina iznosi 

11,0 m, 

- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 150 m, 

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,5 za građevine lova, 

lugarnice i sl. građevine, odnosno 0,3 za planinarske domove. 

(3) Za izgradnju planinarskih domova obavezna je izrada detaljnog plana uređenja. 

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 

Članak 90. 

Budući razvitak gospodarskih djelatnosti na području Grada Bakra najveće mogućnosti ima u 

sekundarnom sektoru (proizvodnji), koja po svom značaju prelazi lokalne okvire. Pravci 

budućeg razvitka u okviru pojedinih sektora su: 

- primarni sektor - oživljavanje postojećih i uvođenje novih poljoprivrednih djelatnosti u 

okviru obiteljskih domaćinstava, kao što su povrtlarstvo, voćarstvo, proizvodnja zdrave 

hrane, uzgoj ljekovitog i začinskog bilja, cvjećarstvo, pčelarstvo, kozarstvo, ovčarstvo, 

peradarstvo itd.; 

- sekundarni sektor - daljnji razvoj postojećih proizvodnih grana (industrija i proizvodno 

obrtništvo), te uvođenje novih prerađivačkih grana s novim tehnologijama; oživljavanje 

proizvodnje unutar slobodne zone; 

- tercijarni sektor - povećanje i modernizacija lučkog prometa i pratećih usluga. Od 

izuzetnog značaja je prostor bivše koksare predviđen za lučke i druge djelatnosti 

litoralnog karaktera. Očekuje se ubrzani razvitak uslužnih djelatnosti - trgovine koja će 

pratiti aktivnosti gospodarstva i stanovništva, financijske i intelektualne usluge i sl. 

Turistička ponuda može se ostvariti kroz izletnički, lovni i gastro turizam. 

Članak 91. 

U svrhu očuvanja i pravilnog korištenja prirodnih i stvorenih resursa potrebno je pridržavati 

se osnovnih načela rasporeda gospodarskih kapaciteta i sadržaja u prostoru, i to: 

- nove gospodarske sadržaje primarno rješavati u okviru zone Kukuljanovo ili Slobodne 

zone, kako bi se boljim iskorištenjem radnih površina postigla niža cijena poslovanja; 

djelovanje proizvodnih i poslovnih sadržaja u zoni podrediti zahtjevima svih oblika 

zaštite okoliša, 

- na obalnom prostoru postojećim sadržajima Lučkog bazena Bakar omogućiti tehnološku 

modernizaciju i proširenje u skladu s zahtjevima zaštite okoliša, posebno zaštite 

izvorišta pitke vode, 

- na ostalom obalnom prostoru smještati isključivo sadržaje litoralnog karaktera koji su 

prihvatljivi za kontaktna područja sa stanovanjem, 

- nove manje zone poslovne namjene rubno uz postojeća naselja namijeniti za proizvodno 

i uslužno obrtništvo, 

- nove ugostiteljsko-turističke kapacitete graditi prije svega u postojećim naseljima ili 

unutar granica proširenja naselja te u okviru postojećih vikend naselja, 

- turističku ponudu usmjeriti u većem dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna ponude 

susjednih područja, na način da se osiguraju prostori za nove i atraktivne turističko- 


211


GRAD BAKAR 

rekreacijske sadržaje, kao npr. igrališta za timske sportove, tenis tereni, boćališta, 

poučne staze, biciklističke staze, centri za jahanje i sl., 

- održavati postojeće šume putem pravilnog gospodarenja i djelovati na očuvanju šuma u 

reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima, 

- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti, te drugih negativnih 

utjecaja, 

- lovstvo tretirati kao kvalitetnu turističku ponudu i uskladiti interese lovaca i ostalih 

korisnika prostora, 

- posebno sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno-stočarsku djelatnost i 

proizvodnju zdrave hrane, 

- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete 

za uzgoj i preradu (povrtlarstvo, voćarstvo, gljivarstvo, uzgoj ljekovitog i začinskog 

bilja, ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo), 

- poboljšati prometnu povezanost i postupno rješavati probleme ostale infrastrukture, 

posebno vodoopskrbe i odvodnje. 

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 

Članak 92. 

(1) Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih 

djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina 

kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa. 

(2) Postojeće i planirane građevine društvenih djelatnosti iz stavka (1) ovog članka 

prikazane su na kartografskom prikazu br.1 “Korištenje i namjena površina” u mj 1:25000. 

Predškolske i školske ustanove 

Članak 93. 

(1) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog 

udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to: 

- za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%, 

- za osnovne škole 10,5%. 

(2) Prostornim planom se zadržavaju postojeće osnovne škole u Bakru i Hreljinu, uz 

opremanje potrebnim sadržajima. Područni odjeli osnovnih škola osnivaju se sukladno 

potrebama Grada Bakra. 

(3) Pomorska škola u Bakru srednješkolska je ustanova županijskog značaja i velike 

tradicije, a treba je opremiti sportskom dvoranom i odgovarajućom sportskom lučicom. 

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 

Članak 94. 

(1) Minimalni sadržaji zdravstva i socijalne skrbi za Grad Bakar su sadržaji primarne 

zdravstvene zaštite i to: 

- ambulante opće medicine: zadržavanje postojećih šest ambulanti s proporcionalnim 

povećanjem broja timova do dvanaest (u naseljima Bakar, Škrljevo-Kukuljanovo, 

Krasica, Hreljin i Zlobin), 

- najmanje dvije ljekarne (Bakar i Krasica). 

(2) Predlaže se proširivanje ponude zdravstvene zaštite specijalističkim, stomatološkim i 

drugim ambulantama i sadržajima. 


212


GRAD BAKAR 

(3) Za lociranje ustanove socijalne skrbi potrebno je pridržavati se slijedećih normativa: 

- lokacija organizacije socijalne zaštite mora biti u središtu naselja ili njegovoj blizini, 

- dom za djecu i mladež mora biti lociran u gradskom području (Bakar), 

- igrališta trebaju imati površinu od minimalno 15 m 2 po školskom djetetu. 

(4) Dom za umirovljenike predlaže se locirati unutar građevinskog područja jednog od 

naselja na području Grada Bakra, a potrebno je pridržavati se slijedećih normativa: 

- dom treba planirati za najviše 200 ljudi, 

- ukupna površina zemljišta za gradnju veća je od 50 m 2 /korisniku, 

- površina zatvorenog prostora doma veća je od 38 m 2 /korisniku. 

Kultura i sport, vjerske građevine 

Članak 95. 

(1) Minimalni sadržaji mreže kulturnih i sportskih sadržaja za središnje naselje - Bakar su 

knjižnica, čitaonica, kino, muzej, galerije i zbirke, sportski klubovi i školske-sportske 

dvorane. 

(2) Za dopunu postojeće mreže potrebno je završiti rekonstrukciju gradskog muzeja i 

poboljšati uvjete rada knjižnice i čitaonice, te osigurati kino dvoranu. 

(3) Kompleks Kaštela nakon rekonstrukcije treba namijeniti javnoj namjeni - znanosti, 

kulturi, obrazovanju, uslužnoj i ugostiteljskoj djelatnosti. 

(4) Postojeći sportsko-rekreacijski sadržaji nadopunjavati će se u skladu s normativima, 

stoga su Prostornim planom utvrđeni sportski centri u naseljima Kukuljanovo, Krasica, 

Praputnjak, Hreljin i Bakar. 

(5) Vjerske građevine (kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se grade u građevinskim 

područjima naselja. Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 40. 

ovog Prostornog plana. 

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA 

PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 

Članak 96. 

(1) Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i 

površinske infrastrukturne građevine i to za: 

- prometnu infrastrukturu (kopneni, pomorski i zračni promet), 

- infrastrukturu telekomunikacija i pošta, 

- infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje, 

- energetsku infrastrukturu (elektroenergetika, transport nafte, plinoopskrba, potencijalni 

lokalni izvori energije). 

(2) Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.1 

“Korištenje i namjena površina” i br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, u mjerilu 1:25.000. 

Članak 97. 

(1) Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija 

infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja. 

(2) Površine za infrastrukturne građevine određuju prostor za smještaj uređaja, građevina, 

instalacija i sl., a razgraničuju se na slijedeće namjene: 

1. Prometni sustav 

a) Kopnene površine od značenja za prometni sustav: 

- kolodvor Škrljevo 


213


GRAD BAKAR 

b) Morske luke: 

- luke otvorene za javni promet: luka Bakar (županijskog značaja), luke Podbok i 

Goranin (državnog značaja) 

- luke posebne namjene (prekrcajna luka naftnih derivata, luke zona poslovne 

namjene K 4 i K 6 , sportska lučica). 

2. Vodnogospodarski sustav 

a) Vodoopskrba: 

- vodocrpilišta (Perilo, Dobra, Dobrica) 

- kaptaža Ponikve. 

3. Elektroenergetski sustav 

a) Transformacijski uređaji: 

- trafostanica TS 400/220/110 kV Meline 

- trafostanica TS 110/35 kV Krasica 

- trafostanica TS 110/20 kV Plase 

- trafostanica TS 110/10 (20) kV Mavrinci 

4. Plinoopskrba: 

- RS Bakar 1 

- RS Bakar 2 

- KS/MRS Fučkovci dolci 

- MRS Rijeka istok. 

(3) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u tablici 3. 

Tablica 3. 

SUSTAV 

PROMETNI 

TELEKOMU- 

NIKACIJE 

VODO- 

OPSKRBA I 

ODVODNJA 

Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora 

PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE 

vrsta kategorija postoj. 

vrsta 

planir. (m) 

(m) 

velikih učinkovitosti - 400 

željeznica 

ceste 

kablovska 

kanalizacija 

vodoopskrba 

-vodovi 

kolektori 

državna 

državna 

magistralna I.reda 6/11 - 

magistralna pomoćna I. reda 6/11 - 

autocesta 105 100 m 

ostale 70 100 

županijska županijska 40 70 

lokalna lokalna 9-12 20 

državni međunarodni 1,5 3-5 

županijski magistralni 1,5 1-3 

lokalni 1,2 1-2 

državni magistralni 6 10 

županijski ostali 6 10 

lokalni 4 4 

državni 6 6 

županijski 6 6 

lokalni 4 4 


214


GRAD BAKAR 

ENERGETIKA 

dalekovodi 

naftovood 

državni 



županijski dalekovodi 110 kV 19 70 

lokalni dalekovod 35 kV - 30 

međunarodni 

državni magistralni 

40 100 

magistralni 20 60 

državni međunarodni magistralni - 100 

županijski magistralni - 60 

plinovod lokalni lokalni 

- 

- 

unutar koridora cesteudaljenost 

plinovoda od 

ostalih instalacija prema 

važećim propisima 

izvan koridora 

prometnice-širinu 

koridora određuje 

distributer 

(4) Razvrstaj građevina infrastrukture državnog i županijskog značaja prikazan je u 

člancima 12. i 13. ovog Prostornog plana. 

5.1.PROMETNA INFRASTRUKTURA 

Članak 98. 

(1) Prostornim planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju osnove 

kopnenog (cestovnog i željezničkog), pomorskog i zračnog prometa. 

(2) Navedeni prometni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i 

namjena površina” mj. 1:25.000. 

5.1.1. Kopneni promet 

5.1.1.1.Cestovna infrastruktura 

Članak 99. 

(1) Prostornim planom određena je osnovna mreža cesta koju na području Grada Bakra 

čine: 

- državne ceste, 

- županijske ceste, 

- lokalne ceste. 

(2) Mrežu državnih cesta na području Grada Bakra čine: 

- dio Trst (Pasjak)/Ljubljana – Rupa – Rijeka – Senj – Zadar - Split (planirana), 

- dio Goričan - Zagreb - Rijeka (postojeća na području Grada Bakra), 

- dio Rijeka - Zagreb (“Lujzijana”) - postojeća, 

- čvor Oštrovica - čvor Meja (planirana na dijelu Lunga - čvor Meja), 

- dio čvor Čavle - čvor Sv.Kuzam (JTC) - luka Goranin (manjim dijelom postojeća, 

većim dijelom planirana). 

(3) Mrežu županijskih cesta čine: 

- dio “Karoline” Vrbovsko-Ravna Gora-Mrkopalj-Fužine-Hreljin-Meja (postojeća), 

- dio ceste Mošćenička Draga - Medveja - Lovran - Opatija- Rijeka - Kostrena - Bakar - 

Kraljevica - čvor Šmrika (bivša D8) - postojeća, 


215


GRAD BAKAR 

- dio ceste Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica - 

Sv.Kuzam (postojeća), 

- čvor Oštrovica - G. Jelenje (postojeća), 

- dio ceste G.Jelenje - Mrzle Vodice - Crni Lug (postojeća), 

- dio ceste Sv.Kuzam - Kukuljanovo - Čavle (postojeća), sa odvojcima: sjevernim - 

(planiranim) i južnim (postojećim) prema zoni Kukuljanovo (R27), 

- obilaznica naselja Bakar - djelomično planirana, sa planiranim odvojkom prema luci 

Podbok. 

(4) Mrežu lokalnih prometnica na području Grada Bakra čine: 

- Meja - spoj na županijsku cestu Rijeka - čvor Šmrika (bivša D8) - postojeća, 

- Škrljevo - Ponikve - Plosna (postojeća), 

- Melnice - Križišće (postojeća), 

- Gornje Jelenje - Vilje - Vilidraga (postojeća trasa). 

Članak 100. 

(1) Za gradnju cestovnih prometnica čuvaju se planski koridori širine određene u tablici 3., 

čl. 97. 

(2) Kada su pojedina prometnica ili njen dio izgrađeni, izgradnja novih građevina može se 

dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba 

za upravljanje javnim cestama, odnosno uz uvjete Gradskog poglavarstva Grada Bakra ako 

se radi o nerazvrstanoj prometnici. 

(3) Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz postojeće 

prometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim člankom mogu se rekonstruirati na način da se 

ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste. 

Državne ceste 

Članak 101. 

(1) Ovim Prostornim planom utvrđena je trasa nove državne ceste Rijeka-Split. Obzirom da 

je za dio te trase - dionicu Sv. Kuzam - Križišće izdana lokacijska dozvola u skladu sa 

“Stručnom podlogom za izdavanje lokacijske dozvole” (Rijekaprojekt, 2002. god.), ovim je 

Prostornim planom za navedenu dionicu utvrđen koridor širine 100,0 m. Planirana raskrižja 

na kojima se ostvaruje povezivanje na sustav državnih cesta (postojećih ili planiranih) su čvor 

Sv.Kuzam i čvor Hreljin. 

(2) Za državnu cestu Goričan - Zagreb - Rijeka planira se izgradnja punog profila 

autoceste, obzirom da nedostaje južni kolnički trak. 

(3) Postojeći dio ceste čvor Oštrovica - čvor Hreljin potrebno je rekonstruirati jer ne 

zadovoljava prometne standarde. Za planirani dio prometnice od područja Lunga do 

planiranog čvora Hreljin određen je koridor širine 100 m. 

(4) Planirani dijelovi državne ceste čvor Čavle - čvor Sv.Kuzam (JTC) - luka Goranin 

određeni su na sjevernom dijelu zone Kukuljanovo (R 29), te južno, preko planiranog čvora 

Sv.Kuzam do platoa bivše koksare odnosno luke Goranin. 

Županijske i lokalne ceste 

Članak 102. 

(1) Za postojeće, prostorno definirane dionice županijskih i lokalnih cesta potrebno je 

predvidjeti rekonstrukcije i proširenja. 


216


GRAD BAKAR 

(2) Planirani dijelovi županijskih cesta navedenih u članku 99. stavak (3) su odvojak sa 

postojeće županijske ceste Sv.Kuzam - Kukuljanovo - Čavle prema zoni Kukuljanovo (R27) i 

obilaznica naselja Bakar, za koje su Prostornim planom utvrđeni koridori širine 70,0 m. 

(3) Prometnica Gornje Jelenje - Vilje - Vilidraga ovim se Prostornim planom predviđa kao 

lokalna cesta. Postojeću trasu potrebno je mjestimično asfaltirati, rekonstruirati i proširiti. 

Nerazvrstane ceste 

Članak 103. 

(1) Minimalna širina za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 m za jednosmjerni promet 

cestu, a 5,5 m za dvosmjerni promet. 

(2) Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta širina može iznositi manje od 4,5 m 

odnosno 5,5 m, ako položaj postojećih građevina onemogućava obavezne širine propisane 

stavkom (1) ovog članka. 

(3) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 m za jednosmjerni promet 

odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, udaljenost regulacijskog pravca od osi nerazvrstane 

ceste treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 m. 

(4) Udaljenosti građevina od regulacijskih pravaca za razvrstane i nerazvrstane ceste 

određene su u članku 19. ovog Prostornog plana. 

Ostale nerazvrstane ceste 

Članak 104. 

(1) Nerazvrstane prometnice na području Grada Bakra treba privesti funkciji sistematskim 

planom rekonstrukcija, prema prioritetima utvrđenim planovima Grada Bakra. 

(2) U višim, gorskim dijelovima Grada od osobite je važnosti obnova postojećih i 

eventualna izgradnja novih protupožarnih puteva. 

Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta) 

Članak 105. 

(1) Parkiranje i garažiranje vozila za stambene građevine rješava se na građevnoj čestici te 

građevine. 

(2) Parkiranje i garažiranje vozila za višestambene građevine rješava se na građevnoj 

čestice te građevine. 

(3) Garažiranje vozila u pravilu se rješava unutar višestambene građevine. 

(4) Iznimno, kada je nemoguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene građevine 

dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza, s mogućnošću druge namjene na 

krovnoj površini. 

Članak 106. 

(1) Parkiranje i garažiranje vozila na površinama gospodarske namjene (poslovne i 

proizvodne), ugostiteljsko-turističke namjene i sportsko-rekreacijske namjene rješava se na 

građevnoj čestice te namjene. 

(2) Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost 

građevne čestice. Podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko 

se krovna površina obradi kao okolni teren. 

(3) Iznimno od stavka (1) ovog članka, ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje 

i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj 


217


GRAD BAKAR 

građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima 

služe. 

Članak 107. 

(1) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u 

građevinama, a određuje se prema normativima prikazanim u tablici 4: 

Tablica 4. 

Namjena prostora u građevinama 

stanovanje 

stambena građevina (po jednom 

stanu) 

višestambena građevina (po jednom 

stanu) 


mjesta 

1 

1,5 

Namjena prostora u građevinama gospodarske 

namjene 


mjesta na 1000 m 2 brutto-razvijene površine 

proizvodna namjena, poslovna namjena – servisni i 

4-8 

skladišni sadržaji 

trgovački sadržaji 20-40 

uredi 10-20 

drugi poslovni sadržaji 15 

hotel, pansion, motel 20-40 

Namjena prostora 

sportske dvorane i igrališta s gledalištima 

škole i predškolske ustanove 

Potreban broj pakirališnih ili garažnih mjesta 

na broj osoba 

na 10 sjedala po 3 mjesta 

na jednu učionicu po 1 mjesto 

(2) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim 

sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se 

koriste u različito vrijeme. 

(3) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno 

parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te 

vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup 

vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide. 

(4) Postojeće garaže i garažno – parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge 

sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u 

neposrednoj blizini građevne čestice. 

Članak 108. 

Unutar građevinskih područja registriranih povijesnih graditeljskih cjelina (Bakar - NA1 1 i 

Praputnjak - NA6 1 ), ukoliko nije moguće osigurati dovoljan prostor za parkiranje na 

građevnoj čestici moguća su odstupanja od kriterija utvrđenih člancima 105, 106. i 107. ovog 


Članak 109. 

(1) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% 

parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima 

s manje od 20 mjesta. 

(2) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi 

zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o 


218


GRAD BAKAR 

prostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine u daljem tekstu: 

“izdvojeno parkiralište ili garaža”. 

(3) Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište s pristupom preko zemljišta ili s 

kolnim pristupom s druge javne prometne površine u blizini lokacije osnovne građevine. 

(4) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se 

prema normativu 35 m 2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m 2 

prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 

2,5 x 5,0 m, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m, te priključenje na javnu površinu za osobe, a 12 x 4 m 

parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste, te priključenje na javnu površinu za autobuse). 

(5) Koecifijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između površine 

građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše: 

- za uređenje u jednoj razini: 0,8 

- za uređenje u dvije ili više razine: 0,6. 

(6) Izdvojena parkirališta ili garaže koji se grade u dvije ili više razina mogu se graditi kao 

galerijski otvoreni prostori, dijelom ukopani ili zatvoreni prostori do visine prizemlja. 

5.1.1.2.Željeznička infrastruktura 

Članak 110. 

(1) Nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst-Kopar) - Lupoglav - Rijeka - 

Josipdol (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik ovim se Prostornim planom vodi u koridoru 

širine 400 m. 

(2) Na postojećoj magistralnoj pruzi I reda Zagreb-Rijeka predviđa se izmjena sustava 

vuče. 

(3) Postojeći kolodvor na Škrljevu koji predstavlja predkolodvor čvora Rijeka iz smjera 

postojeće magistralne pruge Zagreb-Rijeka zadržava se, a ovim je Prostornim planom 

određena površina infrastrukturne namjene (IS 1 ). 

(4) Prostornim planom zadržavaju se i postojeće željezničke stanice otvorene za javni 

putnički promet u Škrljevu, Meji, Melnicama, Plasama i Zlobinu, a planira se uvođenje 

“gradske željeznice” od Jurdana do Škrljeva, kao oblika javnog gradskog prijevoza. 

(5) Magistralna željeznička pruga - pomoćna I. reda Škrljevo - Bakar zadržava se na 

postojećoj trasi. Proširenje kolodvora Bakar, smještenog na prostoru luke Podbok (L 1 ), 

ovisno je o planiranim lučkim sadržajima. 

5.1.2. Pomorski promet 

Članak 111. 

Raspored luka otvorenih za javni promet, luka posebne namjene i unutarnjeg plovnog puta 

prikazan je na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000, te 

na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja” u mjerilu 1:5000. 

Luke otvorene za javni promet 

Članak 112. 

(1) Na području Grada Bakra morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja je 

luka Bakar, a državnog značaja luke Podbok i Goranin. 

(2) Prostorni raspored sadržaja u luci grada Bakra utvrditi će se Urbanističkim planom 

uređenja Bakra (UPU 1), temeljem slijedećih smjernica: 

- vezovi domaćeg stanovništva (oko 95 vezova), te za potrebe gravitirajućih naselja i 


219


GRAD BAKAR 

gostiju 45 vezova - ukupno 140 vezova, koji se mogu planirati u akvatoriju lučice i na 

slobodnom vezu, 

- komercijalni vezovi (za potrebe ribarske flote, teretnog prometa, za potrebe grada Bakra 

i sl.), smješteni na istočnom dijelu utvrđenog lučkog područja, 

- reprezentativni vez (vez turističkih brodova, ekskluzivne brodske pomorske linije), 

zapadno od komercijalnih vezova, 

- vezovi posebne namjene (za potrebe lučke kapetanije, policije, carine i sl.) - 6 vezova za 

brodove dužine do 15,0 m te 2 veza za potrebe graničnog prijelaza - prostor do 

Masarykove obale. 

(3) Planirani sadržaji i način uređenja luke Podbok i luke Goranin prikazani su u člancima 

76. i 77. ovog Prostornog plana. 

Luke posebne namjene 

Članak 113. 

(1) Luke posebne namjene na području Grada Bakra su: 

- prekrcajna luka naftnih derivata - industrijska luka (LI), 

- luka zone poslovne namjene K 4 (na platou bivše koksare) - luka brodogradilišta, ostalih 

djelatnosti i luka za nautički turizam (LB, LO i LN), 

- luka zone poslovne namjene K 6 (Punta Križa) - luka brodogradilišta (LB), 

- sportska lučica Dobra (LS). 

(2) Planirani sadržaji i način uređenja prekrcajne luke naftnih derivata prikazan je u članku 

78. ovog Prostornog plana. 

(3) Luka ispred zone poslovne namjene (K 4 ) na platou bivše koksare funkcionalno je 

vezana uz aktivnosti koje će se odvijati unutar planirane zone poslovne namjene. 

(4) Luka ispred zone poslovne namjene Punta Križa (K 6 ) vezana je uz osnovnu djelatnost 

površine zone - remont i servis plovila i brodica. 

(5) Sportska lučica planira se u akvatoriju Bakarskog zaljeva, na lokaciji Dobra, a 

namijenjena je prihvatu brodica domicilnog stanovništva. Prateće sadržaje biti će potrebno 

planirati prema posebnom programu usaglašenom sa korisnicima prostora. 

Plovni put 

Članak 114. 

Akvatorijem Bakarskog zaljeva prolazi trasa unutrašnjeg plovnog puta kojim se povezuju luke 

otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja. 

5.1.3. Zračni promet 

Članak 115. 

Prostorni plan određuje smještaj javnog uzletišta za helikoptere (helidrom) na lokaciji 

nogometnog igrališta u naselju Bakar (zona sportsko-rekreacijske namjene Budin - R1 4 ). 

Točna lokacija i način uređenja površine helidroma utvrditi će se izradom Urbanističkog 


5.2. INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTA 

Članak 116. 

(1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava određeni su na 


220


GRAD BAKAR 

kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000. 

(2) Prostornim planom određena je trasa međunarodnog optičkog kabela Rijeka -Split- 

Dubrovnik, te su osigurani koridori za izgradnju distributivne kanalizacije (DTK) do svih 

građevina u građevinskom području naselja i površinama izvan naselja za izdvojene namjene. 

(3) Razvoj telekomunikacijske mreže na području Grada Bakra usmjeren je primarno na: 

- povećanje kapaciteta komutacijskih čvorova (UPS Krasica, UPS Kukuljanovo i UPS 

Hreljin), te njihovog broja (planirani novi UPS u zoni proizvodne namjene 

Kukuljanovo, UPS Praputnjak, UPS Škrljevo i UPM Plase), 

- izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) i pristupnu TK mrežu 

predvidjeti podzemnim TK kabelima. 

Članak 117. 

Poštanske jedinice zadržavaju se u Bakru, Škrljevu, Krasici, Praputnjaku, Hreljinu i Zlobinu. 

5.3. INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBE I ODVODNJE 

Članak 118. 

Prostornim planom utvrđen je sustav vodoopskrbe i odvodnje na području Grada Bakra i 

prikazan na kartografskom prikazu br. 2B “Infrastrukturni sustavi i mreže - Sustav 

vodoopskrbe i odvodnje”, mj. 1:25.000. 

5.3.1. Sustav vodoopskrbe 

Članak 119. 

(1) Izgradnja i proširenje sustava vodoopskrbe na području Grada Bakra treba biti u skladu 

s Vodoopskrbnim planom županije. 

(2) Radi povezivanja postojećih vodoopskrbnih sustava i izvora vode na razini Županije, 

Prostornim planom određena je trasa magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda koji prolazi 

područjem Škrljevo - Krasica - Hreljin, kao i magistralnog cjevovoda koji prolazi središnjim 

područjem Grada. 

(3) Dugoročno rješenje vodoopskrbe naselja Zlobin, te dijelova naselja Plase i Melnice 

podrazumijeva priključak na Regionalni vodovod Gorskog kotara. Kratkoročno rješenje 

predviđa priključenje na vodovod Hrvatskih željeznica Fužine - Zlobin - Škrljevo, uz potrebne 

rekonstrukcije koje omogućuju dobivanje higijenski ispravne vode. 

(4) U vodoopskrbnom rezervatu Ponikve predviđa se zahvat vode, tj. izgradnja kaptažne 

građevine kojom bi se mogla zamijeniti postojeća bakarska crpilišta. 

(5) Za smanjenje utjecaja mora tj. zaslanjenja vode u vrijeme dužeg sušnog razdoblja na 

izvorištu Dobrica potrebno je izvesti injekcijsku zavjesu. Zbog povećanja sigurnosti i 

efikasnosti rada crpnog postrojenja u crpilištu Dobrica potrebno je izgraditi retencijski bazen 

zahvaćene vode. 

Uvjeti utvrđivanja koridora za vodoopskrbne cjevovode 

Članak 120. 

(1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog 

potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja 

drugih korisnika prostora. 

(2) U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko 

vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s 


221


GRAD BAKAR 

ostalim vlasnicima, i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno 

etažirano, što se određuje posebnim projektom. 

(3) Prijelaz cesta izvodi se obvezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje potrebne toplinske 

zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) 

pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi. 

5.3.2. Sustav odvodnje 

Članak 121. 

(1) Prostornim planom preuzeto je rješenje iz “Studije kanalizacijskih sustava riječkog 

područja (1996.g.) kojim se predviđa objedinjavanje sustava odvodnje zone Kukuljanovo, 

Bakra i područja naselja Hreljina, Praputnjaka i Krasice te njihovo priključenje na sustav 

Kostrena putem hidrotehničkog tunela Sv.Kuzam - Kostrena. Time se fomira jedinstveni 

sustav Kostrena - Urinj s centralnim uređajem za pročišćavanje na lokaciji izvan područja 

obuhvata ovog Prostornog plana (postojeći uređaj INE Rafinerije nafte Rijeka). 

(2) Na navedeni sustav Kostrena - Urinj u II. fazi trebaju se priključiti i naselja Plosna i 

Ponikve, čime bi se sve otpadne vode područja Grada Bakra osim naselja Zlobin usmjerile na 

centralni uređaj i podmorski ispust Kostrena. 

(3) Za naselje Zlobin predviđen je razdjelni sistem odvodnje, a sanitarne otpadne vode 

odvode se na uređaj za biološko pročišćavanje kapaciteta 500 ES. 

(4) Za građevine koje neće biti spojene na sustav javne odvodnje, odvodnja otpadnih voda 

rješavati će se pojedinačno za svaku građevinu prema uvjetima nadležnih komunalnih službi. 

(5) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršiti će se u skladu s odredbama Zakona o 

vodama (NN 53/97.), Državnog plana za zaštitu voda i drugih odluka. 

Uvjeti utvrđivanja koridora za cjevovode sustava za odvodnju 

Članak 122. 

(1) Potreban koridor za vođenje kolektora utvrđuje se obzirom na profil samog cjevovoda. 

(2) Obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju nivelete, 

kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog pojedinačnog projekta 

određuju se mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u slučaju potrebe treba izvršiti 

izmicanje i preseljenje istih. 

(3) Razmak od drvoreda, stambenih i drugih građevina u skladu je s lokalnim uvjetima. 

Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja ispod. 

(4) Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava odvodnje, kao i za 

oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u cestovnom pojasu (na mjestu 

odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste). 

5.4. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA 

5.4.1. Elektroopskrba 

Članak 123. 

(1) Sustav elektroopskrbe na području Grada Bakra, i to 400-220-110 kV naponskog nivoa 

prikazan je na kartografskom prikazu br. 2A “Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski 

sustav”, mjerilo 1:25.000. 

(2) Unutar koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim propisima. 


222


GRAD BAKAR 

Elektroenergetske građevine i vodovi 400-220-110 kV naponskog nivoa 

Članak 124. 

(1) Najznačajnija elektroenergetska građevina na području Grada Bakra je trafostanica 

400/220/110 kV Meline, za koju je ovim Prostornim planom određena površina 

infrastrukturne namjene (IS 2 ). 

(2) Na području Grada izgrađena je i trafostanica TS 110/35 kV Krasica (površina IS 3 ) iz 

koje se 35 kV vodovima napaja distributivna elektroenergetska mreža. 

(3) Područjem Grada Bakra prolaze slijedeći vodovi 400-220-110 kV naponskog nivoa: 

- DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/220/110 kV Divača, 

- DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/110 kV CHE Obrovac, 

- DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/110 kV Tumbri, 

- DV 2x220 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/ 35 kV Pehlin, 

- DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 220/110/ 35 kV Pehlin, 

- DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 220/110/ 35 kV HE Senj, 



- DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 220/110/ 35 kV Pehlin (sa priključkom 

na TS 110/35 kV Rijeka), 

- DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 110/35 kV Krasica, 

- DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline- buduća TS 110/20 kV Kraljevica (jedna 

“trojka” ovog dvostrukog voda danas je spojena na RS 110 kV Omišalj, a druga na TS 

110/35 kV Vinodol). 

(4) U skladu s razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede predviđa se zadržavanje svih 

postojećih 400-220-110 kV vodova iz stavka (3) ovog članka (s izuzetkom navedenim u 

stavku (5) ovog članka, te izgradnja slijedećih elektroenergetskih postrojenja: 

- DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/35 kV HE Senj 2, 

- DV 2 x 110 kV 400/220/110 kV Meline - TS 11035 kV HE Vinodol, sa spojem na 

buduću TS 110/25 kV EVP Plase, 

- DV 110 kV TS 110/25 kV EVP Plase - TS 110/25 kV EVP Vrata, 

- DV 2x110 kV TS 110/35 kV Krasica - buduća TS 110/x kV Ivani. 

(5) Izgradnjom novog 2x110 kV 400-220-110 kV Meline - TS 110/35 kV HE Vinodol 

predviđa se napuštanje 110 kV nadzemnog voda za HE Vinodol. 

(6) Na lokaciji postojeće, privremene trafostanice TS 35/10 (20) kV Mavrinci predviđa se 

izgradnja nove trafostanice TS 110/20 kV. 

(7) Zbog potrebe napajanja kontaktne mreže na željezničkoj pruzi Zagreb-Rijeka sa 25 kV 

naponom predviđa se izgradnja trafostanice TS 110/25 kV Plase. 

Elektroenergetske građevine i vodovi 35 kV naponskog nivoa 

Članak 125. 

(1) Na području Grada Bakra izgrađene su: 

- distributivne trafostanice 35/10 kV: 

- TS 35/10 Krasica, 

- TS 35/10 (20) kV Mavrinci, 

- rasklopnica 35-10/20 kV Plase, 

- trafostanice 35/3 kV (za potrebe napajanja kontaktne mreže na željezničkoj pruzi 

Rijeka-Zagreb i Sv.Kuzam-Bakar): 

- TS 35/3 kV EVP Vitoševo, 


223


GRAD BAKAR 

- TS 35/3 kV EVP Meja, 

- TS 35/3 kV EVP Plase. 

- trafostanica 35/6 kV (za potrebe napajanja Jadranskog naftovoda): 

- TS 35/6 kV Melnice. 

(2) Postojeći nadzemni i podzemni 35 kV vodovi koji prolaze područjem Grada Bakra 

navedeni su u točki 1.2.6.3. Obrazloženja ovog Prostornog plana. 

(3) Elektroenergetske građevine i vodovi 35 kV naponskog nivoa ne prikazuju se u 

grafičkom dijelu ovog Prostornog plana. 

(4) Postupno se predviđa napuštanje 35 kV naponskog nivoa i prijelaz na 20 kV napajanje, 

uz direktnu transformaciju 110/20 kV, što ovisi o razvojnim planovima INE Rafinerije nafte 

Rijeka, kojoj se do izgradnje nove trafostanice 110/6 kV (unutar svog postrojenja) mora 

osigurati 35 kV napajanje iz TS 110/35 kV Krasica. 

(5) Kada se ostvari prijelaz napajanja kontaktne mreže na željezničkoj pruzi Rijeka-Zagreb 

sa 3 na 25 kV nivo, izaći će iz pogona sve tri TS 35/3 kV (EVP Plase, EVP Meja i EVP 

Vitoševo), a postojeći 35 kV vodovi preko kojih se one napajaju će se ili napustiti, ili će se 

koristiti za napajanje na 10/20 kV naponskom nivou. 

Elektroenergetske građevine i vodovi 10-20 kV naponskog nivoa 

Članak 126. 

(1) Područje Grada Bakra danas se napaja na 10 kV naponskom nivou iz TS 35/10 kV 

Krasica i Mavrinci, te Grobnik i Kraljevica (izvan područja obuhvata ovog Prostornog plana). 

Rezervno napajanje za dio potrošača osigurano je i iz TS 35/10 kV Martinšćica i Vrata, 

također izvan područja Grada Bakra. 

(2) Na 10 kV naponskom nivou distribucija električne energije danas se vrši iz 42 

trafostanice 10 (20)/0,4 kV u vlasništvu distribucije i 20 trafostanica u vlasništvu pojedinih 

potrošača. Sigurnost u napajanju za većinu trafostanica 10 (20)/0,4 kV osigurana je 

mogućnošću dvostranog napajanja. 

(3) Postojeću 10 kV mrežu u narednom razdoblju treba pripremiti za prijelaz na 20 kV 

naponski nivo i prijelaz na direktnu transformaciju 110/20 kV. Napojne točke buduće 20 kV 

mreže na području Grada biti će TS 110/20 kV Krasica i Mavrinci, a izvan područja Grada 

Bakra TS 110/20 kV Kraljevica, Sušak, Ivani i TS 35/20 kV Vrata. 

(4) Elektroenergetske građevine i vodovi 10-20 kV naponskog nivoa ne prikazuju se u 

grafičkom dijelu ovog Prostornog plana. 

(5) Budući vodovi niskonaponske mreže unutar građevinskog područja naselja izvoditi će 

se podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se njima zamijeniti i nadzemni vodovi. 

Trase podzemnih kabela, gdje god je to moguće, treba polagati uz ostalu komunalnu 

infrastrukturu. 

5.4.2. Cijevni promet 

Članak 127. 

(1) Podučjem Grada Bakra prolazi međunarodni naftovod Omišalj-Sisak. 

(2) U narednom razdoblju predviđena je zaštita postojećeg cjevovoda te ugradnja druge, 

paralelne cijevi. 

(3) Širina zaštitnog koridora unutar kojeg se ne mogu graditi građevine niti provoditi drugi 

zahvati u prostoru iznosi 40,0 m. 


224


GRAD BAKAR 

5.4.3. Opskrba plinom 

Članak 128. 

(1) Sustav plinoopskrbe na području Grada Bakra određen je na kartografskom prikazu br. 

2A “Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski sustav”, mj. 1:25.000. 

(2) Područjem Grada Bakra prelazi planirana trasa međunarodnog magistralnog plinovoda 

Italija - Hrvatska, te alternativna trasa magistralnog plinovoda vezana uz mogućnost dobave 

ukapljenog prirodnog plina. Na području “Fučkovi dolci” predviđena je lokacija 

kompresorske stanice. 

(3) Priključak visokotlačnog plinovoda i opskrba prirodnim plinom potrošača u zoni 

Kukuljanovo i okolnih kućanstava izvršiti će se iz MRS Rijeka istok na Kukuljanovu. 

(4) Prostornim planom usvojeno je rješenje iz Urbanističkog plana uređenja radne zone R27 

Kukuljanovo kojim se predviđa promjena trase magistralnog plinovoda na dijelu zone 

Kukuljanovo zbog prilagođavanja trase postojećim i planiranim sadržajima u zoni. 

(5) Za opskrbu prirodnim plinom Grada Bakra predviđena je izgradnja dviju redukcijskih 

stanica - RS Bakar 1 (planirani kapacitet 1600 m3/h) i RS Bakar 2 (planirani kapacitet 1300 

m3/h). Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih potreba za 

grijanjem, pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u domaćinstvima, te za opskrbu plinom 

građevina gospodarske namjene. 

(6) Do realizacije koncepta plinifikacije Primorsko-goranske županije prirodnim plinom, 

izgradnja plinske distributivne mreže mora podržati prijelaznu mogućnost upotrebe 

zamjenskog plina. 

Uvjeti gradnje razvodne plinske mreže 

Članak 129. 

(1) Ako se razvodna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina potrebno ju 

je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i 

drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa 

određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i 

održavanja plinovoda. 

(2) Razmaci od podzemnih instalacija određuju se obzirom na promjer cijevi i važnost 

djelovanja. 

(3) Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica 

utvrđenih ovim Prostornim planom, odnosno odrediti će se planovima užih područja. 

(4) Priključke do građevina budućih korisnika treba graditi podzemno. 

(5) Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može biti u samostojećim 

ili fasadnim ormarićima. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan 

građevina. 

(6) Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim 

djelatnicima distributera plina. 

5.4.4. Obnovljivi izvori energije 

Članak 130. 

(1) Prostornim planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih 

izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima područja Grada Bakra. 

(2) Obzirom na povoljan godišnji prosjek dnevne globalne insolacije, posebnu pogodnost 

ima korištenje sunčeve energije i energije okoline. 

(3) Moguće je predvidjeti i ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i 


225


GRAD BAKAR 

toplinske energije (eventualno i rashladne energije) na lokacijama gdje se ukaže potreba za 

toplinskom energijom. Na taj način proizvedena električna energija predaje se u električnu 

distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje i 

hlađenje. 

(4) Vjetroenergija je ekološki prihvatljiv i raspoloživ izvor energije, za čije je korištenje 

potrebno prikupiti detaljne podatke o pojedinoj mikrolokaciji. 

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH 

VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI 

Članak 131. 

Kao područje posebnog ograničenja u korištenju krajobraza izdvojen je prostor zapadno i 

južno od naselja Kukuljanovo (NA2) i to kao zaštitno područje unutar kojeg nije dopuštena 

izgradnja izvan građevinskog područja. 

Članak 132. 

Zaštićeni dio prirode (Nacionalni park Risnjak), kao i područje predloženo za zaštitu 

temeljem Zakona o zaštiti prirode (Kukuljanske Ponikve), prikazani su na kartografskom 

prikazu br. 3A “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja”, mj. 

1:25.000. 

Članak 133. 

(1) Područje Nacionalnog parka Risnjak obuhvaća krajnji sjeverni dio područja Grada 

Bakra i prema Prostornom planu Nacionalnog parka Risnjak (NN 23/01) predstavlja dio zone 

potpune zaštite. 

(2) U zoni potpune zaštite zatečeno stanje se zadržava u potpunosti. 

(3) Na postojećim površinama šuma zabranjuje se provoditi bilo koje promjene, što se 

odnosi na sve šumske zajednice i na sve visokoplaninske predjele. 

(4) Uklanjanje srušenih stabala i vjetroizvala dozvoljeno je samo za osposobljavanje puteva 

i staza. 

(5) U prostoru Nacionalnog parka zabranjena je svaka izgradnja osim građevina turističke 

infrastrukture: puteva, staza, putokaza, informacijskih ploča, hranilišta za životinje i skloništa 

za posjetioce. 

(6) Područjem Nacionalnog parka upravlja Javna ustanova “Nacionalni park Risnjak” na 

temelju programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja parka, sukladno 

Zakonu o zaštiti prirode (NN 30/94. i 72/94.) i Pravilniku o unutarnjem redu u NP Risnjak 

(NN 78/00). 

Članak 134. 

(1) Kukuljanske Ponikve su dio krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti 

predložen za zaštitu u kategoriji zaštićeni krajolik. 

(2) U zaštićenom krajoliku mogu se obavljati samo one radnje koje ne narušavaju izgled i 

ljepotu krajolika i ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena. 

(3) Područje zaštićenog krajolika potrebno je zadržati intaktnim, osim za eventualnu 

potrebu zahvata vode. 


226


GRAD BAKAR 

6.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA 

Članak 135. 

(1) Graditeljska baština, koja je zaštićena ili predložena za zaštitu određena je na 

kartografskom prikazom br. 3A “Uvjeti korištenja i zaštita prostora – područja posebnih 

uvjeta korištenja” u mjerilu 1:25.000. 

(2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanju 

kulturnih dobara (NN 69/99), drugim propisima i ovim Prostornim planom. 

(3) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi iz članaka 136. - 139. nadležan je 

Konzervatorski ured u Rijeci. 

Zaštita naselja - povijesnih graditeljskih cjelina 

Članak 136. 

(1) Registrirane povijesne graditeljske cjeline (gradsko naselje Bakar - NA1 1 i seosko 

naselje Praputnjak - NA6 1 ) svrstane su u I. stupanj zaštite. 

(2) Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu urbane odnosno ruralne strukture 

naselja. Sve građevne aktivnosti (u smislu prigradnji, nadogradnji i adaptacija) moguće su 

samo temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog 

odjela. Bakar i Praputnjak moraju imati detaljnu i potpunu konzervatorsku dokumentaciju kao 

osnovnu podlogu za sve arhitektonske projekte unutar granica zaštite. 

Zaštita arheološke baštine 

Članak 137. 

(1) Arheološka kulturna dobra zahtijevaju najviši stupanj zaštite, pa se I. stupanj zaštite 

stoga odnosi na potrebna dodatna istraživanja pri planiranim zahvatima. 

(2) Kod građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na lokalitetima 

arheološke baštine izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvjestiti tijelo 

nadležno za zaštitu kulturnih dobara; za nastavak građevinskih radova potrebno je zatražiti 

novu dozvolu u skladu s uvjetima zaštite kulturnih dobara. 

(3) Tijelo za zaštitu kulturnih dobara i stručnjaci trebaju odrediti odgovarajuće uvjete za 

očuvanje istraženih arheoloških lokaliteta i za istraživanje novih. 

Zaštita povijesnih sklopova i građevina 

Članak 138. 

(1) Obzirom na povijesni i spomenički značaj, I stupnju zaštite podliježe kompleks Kaštela 

s Velikim vratima i njegovom bližom okolicom. Taj registrirani spomenik kulture treba 

rekonstruirati u skladu s Konzervatorskim elaboratom, te cjelokupni kompleks namijeniti 

javnoj namjeni – znanosti, kulturi, obrazovanju, uslužnoj te ugostiteljsko-turističkoj 

djelatnosti. 

(2) Za evidentirane pojedinačne civilne i sakralne građevine unutar povijesne cjeline Grada 

Bakra (koja podliježe I stupnju zaštite), uvjeti zaštite su zadani unutar zone grada Bakra, te 

ovisno o njihovom povijesnom i spomeničkom značaju podliježu i određenom stupnju zaštite. 

Zahvati na tim građevinama mogući su samo uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog 

odjela. 


227


GRAD BAKAR 

Zaštita etnološke baštine 

Članak 139. 

(1) Na području Grada Bakra registrirane su dvije etnozone - Bakarski prezidi u Bakru, te 

zaseoci i napuštena sela u Praputnjaku. 

(2) Etnozona Bakarski prezidi uvjetuje potrebu očuvanja preostalih suhozida na ovom 

području, s tim da valja pristupiti reviziji granica zaštićene zone, prema revalorizaciji koju će 

provesti nadležno tijelo. 

(3) Za zonu u Praputnjaku, zbog izrazito lošeg stanja, potrebna je revizija Rješenja o upisu 

u Registar kulturnih dobara, odnosno revizija granica zone zaštite koju će provesti nadležno 

tijelo. 

(4) Ostala evidentirana etnološka baština (dio naselja Meja – Gaj, Plosne i Ponikve) 

podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju postojećih građevina pod konzervatorskim nadzorom 

i prema uvjetima službe zaštite kulturnih dobara. 

7. POSTUPANJE S OTPADOM 

Članak 140. 

(1) Na području Grada Bakra ovim Prostornim planom nije određeno reciklažno dvorište ili 

transfer-stanica, pa se prikupljeni otpad odlaže izvan granice Grada Bakra. 

(2) Evidentirana veća divlja odlagališta na području Grada Bakra su Učivac, okoliš TS 

Meline na Krasici i Grušina na Hreljinu. Manja odlagališta nalaze se na području zone 

Kukuljanovo, kod nogometnog igrališta u Krasici, uz put od kamenoloma Učivac prema 

Vrani, uz puteve prema vodospremi Praputnjak, Kalvariji na Hreljinu i željezničkoj stanici 

Meja (Praputnjak), na ugibalištu između Zlobina i Zlobinske Drage te na području Gmajnice 

na Zlobinu. 

(3) Evidentirana divlja odlagališta na području Grada Bakra potrebno je sanirati, a 

postavljanjem zaštitnih ograda uz prometnice u blizini divljih deponija spriječiti daljnje 

nekontrolirano odlaganje otpada i sanirati tlo. 

Članak 141. 

Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonima i propisima. 

Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti: 

− primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u 

tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem ambalaže, 

− reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada - podrazumijeva odvajanje 

otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada, 

− zbrinjavanju ostatka otpada - podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim 

fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima, 

− tehnološki otpad zbrinjavati u skladu s odredbama Zakona o otpadu. 

Članak 142. 

(1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi: 

− izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada, 

− sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom, 

− iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe, 

− odlaganjem otpada na odlagališta, 

− saniranjem otpadom onečišćenih površina. 

(2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni 


228


GRAD BAKAR 

su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (Narodne novine broj 34/1995.) i drugih propisa: 

− Pravilnika o vrstama otpada (Narodne novine broj 27/1996.), 

− Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine broj 123/1997.), 

− Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom (Narodne novine broj 53/1996.), 

− Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (Narodne novine broj 32/1998.). 

(3) Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na 

mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima, te osigurati propisne uvjete 

skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade. 

(4) Ako proizvođač ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu 

i propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na Burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti. 

(5) Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi 

gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš. 

Članak 143. 

(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i 

tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti. 

(2) Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima 

namijenjenim za prijevoz otpada. 

(3) Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako 

opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa. 

Članak 144. 

(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Bakar, odnosno 

ovlaštena pravna osoba. 

(2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava Županija, 

odnosno ovlaštene pravne osobe. 

(3) Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku 

Hrvatsku, a provođenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno ovlaštene pravne 

osobe. 

Članak 145. 

(1) Postupanje s tehnološkim otpadom mora se obavljati u skladu s propisima. 

(2) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio 

otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i 

obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (tablica u članku 13. Pravilnika o 

vrstama otpada). 

(3) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i 

oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija 

kao i miješanje s drugim tvarima. 

Članak 146. 

(1) Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala. 

(2) Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj 

neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu. 

(3) Proizvođač osigurava skupljanje i obrađivanje ambalažnog otpada koje je stavio u 

promet. 

(4) Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač. 

Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na javnim površinama uz 

odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave. 

(5) Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje je 


229


GRAD BAKAR 

stavio u promet. 

(6) Proizvođač osigurava obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje 

omogućuju ponovno korištenje ambalaže u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje istog ili drugog 

materijala ili u svrhu proizvodnje energije. 

(7) Pravne i fizičke osobe, koje stavljaju u promet opasne tvari, dužne su na vlastiti trošak 

organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih svojstava otpadne ambalaže od tih 

tvari. 

8.MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 

Članak 147. 

(1) U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 

86/99 i 12/01) za područje Grada Bakra obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša. 

(2) Ovim Prostornim planom ne propisuju se novi zahvati za koje je potrebno izraditi 

Procjenu utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš 

(NN 59/2000.) i Prostornim planom Županije (SN 14/00.). 

Članak 148. 

(1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih 

na očuvanje okoliša. 

(2) Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu 

tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite. 

8.1. ZAŠTITA TLA 

8.1.1. Šumsko tlo 

Članak 149. 

(1) Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama: 

- održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, 

- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih 

utjecaja, 

- stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih i 

seoskih naselja. 

(2) Na prostoru Nacionalnog parka Risnjak zaštita šuma provodi se u skladu s odredbama 

Odluke o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Risnjak (NN 23/01.). 

8.1.2. Poljoprivredno tlo 

Članak 150. 

(1) Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta od I. do V. bonitetne klase u 

nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe, nije dopuštena. 

(2) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku 

svrhu određuju se slijedeće mjere: 

- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, 

- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane, 

- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama, a temelj trebaju biti obiteljska 

poljodjelska gospodarstva. 


230


GRAD BAKAR 

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje 

Članak 151. 

(1) Na području Grada Bakra izdvojeni su prostori koji se, prema fizičko-mehaničkim 

značajkama, svrstavaju u četiri geotehničke kategorije, prikazane na kartografskom prikazu 

br. 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 

1:25.000. 

(2) I Geotehnička kategorija - zona golog krša: 

- karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena 

crvenicom, 

- teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina, 

- nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim 

siparima, 

- upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo mala, 

- teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave i 

šire rasjedne zone te vrlo strme padine. 

(3) Ia Geotehnička kategorija - zona pokrivenog krša: 

- karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine > 2,0 m, 

- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina, 

- nema opasnosti od pojave nestabilnosti, 

- upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, 

mogućnost erozije je mala, 

- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u 

odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod crvenice. 

(4) I-II Geotehnička kategorija - zona trijaskih klastično-karbonatnih stijena: 

- trijaski klastiti i dolomiti vidljivi na površini terena ili djelomice pokriveni glinovitom 

korom raspadanja ili padinskim tvorevinama, 

- teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina, osim na mjestima 

debljeg glinovitog pokrivača, 

- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom 

zasjecanja, 

- upojnost terena je mala, klastiti su vodonepropusni, a dolomiti male vodopropusnosti, 

mogućnost erozije je znatna, 

- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u 

odnosu na terene I kategorije, manje pogodna mjesta su šire zdrobljene zone i padine 

pokrivene glinovitim naslagama. 

(5) II. Geotehnička kategorija - zona paleozojskih klastičnih stijena: 

- osnovna stijena je većinom pokrivena glinovitom korom raspadanja,a djelomično i 

padinskim tvorevinama; 

- teren je djelomično deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina, 

- teren je u djelomično stabilan u prirodnim uvjetima, a dodatne nestabilnosti se mogu 

pojaviti prilikom zasjecanja, pojava manjih klizišta je moguća, 

- upojnost terena je izrazito mala, klastična stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost 

erozije je znatna, 

- teren je u većinom pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u 

odnosu na zone I kategorije; manje pogodna mjesta su šire zdrobljne zone i padine 

pokrivene glinovitim naslagama, 

(6) III Geotehnička kategorija - zona fliša pokrivenog padinskim tvorevinama: 


231


GRAD BAKAR 

- osnovna stijena-fliš je potpuno pokrivena padinskim tvorevinama mjestimice debljim od 

10 m, 

- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina, 

- dijelovi terena su stabilni u prirodnim uvjetima, dok su mjestimice vidljiva aktivna i 

umirena klizišta; velika je opasnost od pojave nestabilnosti prilikom zasjecanja ili 

nasipavanja, 

- upojnost terena je u cijelosti mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, a pokrivač 

promjenljive vodopropusnosti; mogućnost erozije je znatna, 

- teren je u samo mjestimice pogodan za građenje uz predhodno provedena detalja 

istraživanja. 

(7) IV Geotehnička kategorija - zona naplavina: 

- naplavine su debljine nekoliko m i vrlo raznolikog granulometrijskog sastava, 

- teren je jako deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina, 

- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom 

zasjecanja, 

- upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka, 

- teren je u cijelosti nepogodan za građenje. 

(8) U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske 

županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za 

urbanističke i detaljne planove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5000. 

Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata 

biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone koje su 

nepogodne za građenje. 

8.2. ZAŠTITA ZRAKA 

Članak 152. 

(1) Postojeći i planirani (prvenstveno lučki) sadržaji u Bakarskom zaljevu moraju svoju 

tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka. Za postojeći skladišni prostor otvorenog tipa 

na području luke Podbok putem inspekcijskih službi zaštite okoliša poduzeti će se mjere 

provedbe monitoringa, kako bi se mogla odrediti kategorizacija zraka i propisati eventualna 

izrada sanacijskog programa, tj. poduzimanje mjera kako bi se postigle preporučene 

vrijednosti kakvoće zraka (PV). 

(2) Zbog blizine i utjecaja TE Rijeka i Rafinerije nafte na Urinju potrebna je stalna kontrola 

- monitoring kakvoće zraka. 

(3) Mjere zaštite zraka vezane na sanaciju kamenoloma na Škrljevu obuhvaćaju: 

- upotrebu bušačkih strojeva na komprimirani zrak ili hidrauličkog tipa, opremljenih 

uređajima za hvatanje prašine, 

- postrojenje za oplemenjivanje mineralnih sirovina (drobilana i separacija) mora biti 

opremljeno uređajima za otprašivanje, 

- etažne puteve i operativne platoe potrebno je polijevati vodom iz autocisterni kako bi se 

spriječilo dizanje prašine, 

- najveća dopuštena koncentracija unutar područja sanacije kamenoloma ne smije preći 

10-100 mg/m 3 zraka, 

- ukupne lebedeće čestice (lč) ne smiju prijeći 150 µg/m 3 , dok taložna tvar (sediment) ne 

smije prijeći 350 mg/m 2 na dan. 

(4) Uređaji za loženje, ovisno o toplinskom kapacitetu i vrsti goriva podliježu redovitom 

inspekcijskom nadzoru, a mjerenja trebaju biti u skladu s Uredbom o GVE onečišćujućih tvari 

u zrak iz stacionarnih izvora. 


232


GRAD BAKAR 

Članak 153. 

(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije 

onečišćujućih tvari u zrak. 

(2) Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere: 

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), 

te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz 

stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.), 

- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do 

donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT 

standardima), 

- zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina 

“značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja 

emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo 

kojoj točki okoline izvora, 

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o 

ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim 

vrijednostima kakvoće zraka (Narodne novine broj 101/1996.), 

- stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se 

ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i 

održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, 

prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine broj 48/1998.) i Uredbi o graničnim 

vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine 

broj 140/1997.). 

(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su: 

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i 

lokalne samouprave, 

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito 

dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša, 

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne 

čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju 

zraka. 

8.3. ZAŠTITA VODA 

8.3.1. Zaštita podzemnih voda 

Članak 154. 

(1) Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Grada Bakra određene su “Odlukom o 

sanitarnoj zaštiti vode za piće na riječkom području (S.N. 6/94, 12/94., 12/95, 24/96.), a 

prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja 

posebnih ograničenja u korištenju” u mj. 1:25.000. 

(2) Mjere zaštite u zonama sanitarne zaštite (prvoj, drugoj i trećoj zoni, vodoopskrbnom 

rezervatu i neistraženom području) određene su Odlukom navedenom u stavku (1) ovog 

članka. 

Članak 155. 

(1) Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se: 

- mjerama zabrane i ograničenja izgradnje (definirano Odlukom navedenom u članku 

154. stavak (1), 

- mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja 


233


GRAD BAKAR 

sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. 

(2) Radi zaštite izvorišta prvog reda obavezno je sanirati izvor Dobricu (zbog utjecaja 

kolodvora i prometnice), a izvore Dobru, Dobricu i Perilo potrebno je obuhvatiti izradom 

Programa ispitivanja kakvoće podzemnih, površinskih i otpadnih voda. 

(3) Zaštita slivnog područja izvora u Bakarskom zaljevu uslijed utjecaja planirane dionice 

državne ceste treba se osigurati izvedbom nepropusne kanalizacije duž čitave trase, a 

odvođenje oborinskih voda vrši se u skladu s uvjetima zaštite unutar pojedine zone sanitarne 

zaštite. 

(4) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su: 

- zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva kao i odlijevanje vode onečišćene 

deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž 

prometnica, 

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i 

drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od 

zagađivanja, 

- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi 

prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje 

otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti 

pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima 

pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (Narodne novine broj 40/1999.) 

8.4. ZAŠTITA MORA 

8.4.1. Zaštita mora od zagađenja 

Članak 156. 

(1) Kategorizacija mora prikazana je na kartografskom prikazu br. 3B “Uvjeti korištenja i 

zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 1:25.000. 

(2) Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su: 

- izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti izravno 

ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more, 

- unapređivanje službe zaštite mora i izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja. 

(3) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima 

potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite: 

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, 

- u rafineriji nafte na Urinju nužno je povezivanje svih ispusta otpadnih voda (Šoići, 

Urinj) zbog višeg stupnja čišćenja na zajedničkom biološko-kemijskom uređaju, 

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu. 

(4) Na prostoru bivše koksare potrebno je na kvalitetan i trajan način riješiti zagađenja 

uzrokovana koksnim katranom i amonijačnim vodama, prema elaboratu “Izvješće o stanju 

okoliša u Koksar d.o.o. Bakar”, izrađenom od strane AP d.o.o. Zagreb, listopad 2002. godine. 

8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE 

Članak 157. 

(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljeni nivo buke jest 55 dBa danju i 45 dBa 

noću. 

(2) Prilikom izrade izvedbene dokumentacije za planiranu državnu cestu na dionici čvor Sv. 

Kuzam - čvor Križišće potrebno je: 


234


GRAD BAKAR 

- odrediti razinu očekivane buke prema planiranom protoku vozila u raznim vremenskim 

periodima, za sve presjeke ceste kod naselja čija udaljenost od građevina stambene 

namjene iznosi manje od 300 m, 

- snimiti postojeće građevine stambene namjene u zonama i izvršiti proračun buke od 

prognoziranog prometa, 

- za sve postojeće građevine kod kojih buka prelazi dozvoljene granice projektirati zaštitu 

od buke (zvukozaštitni ekrani i sl.). 

(3) Temeljem odredbi Zakona o zaštiti od buke (NN 17/90) donijeti Odluku o zaštiti od 

buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora. 

(4) Do donošenja propisa iz članka 6. Zakona o zaštiti od buke (NN 17/90), primjenjuju se 

vrijednosti iz Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i 

borave (NN 37/90). 

8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE 

8.6.1. Sklanjanje ljudi 

Članak 158. 

(1) Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i 

dopunske zaštite otpornosti 50 kPa po zonama obvezne izgradnje skloništa sukladno 

Osnovnoj karti mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koja je sastavni dio 

Odluke o Prostornom planu Općine Rijeka (“Službene novine” PGŽ broj 19/95 i 12/98), a 

izrađena je temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u 

kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (“Narodne novine” broj 2/91). 

(2) U pojasu udaljenosti do 100 m od građevina od značaja za Republiku Hrvatsku 

(navedene člankom 12. ovog Prostornog plana) grade se skloništa osnovne zaštite otpornosti 

100 kPa, a u pojasu od 100 do 650 m udaljenosti grade se skloništa dopunske zaštite 

otpornosti 50 kPa. 

(3) Sklanjanje ljudi osigurava se i privremenim izmještanjem stanovništva, 

prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja 

ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Bakra, odnosno 

posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i 

prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. 

(4) Planovi iz stavka (3) ovog članka su operativni planovi civilne zaštite (zaštite i 

spašavanja) koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na 

prostorno planiranje. 

(5) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku 

Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja na razini Republike Hrvatske, 

projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom 

sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za 

dopunsku zaštitu. 

(6) Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u zoni obvezne izgradnje skloništa, te u 

građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Grada Bakra je uvjetna jer je 

ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje. 

(7) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba 

projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 m od 

takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način. 


235


GRAD BAKAR 

8.6.2. Zaštita od potresa 

Članak 159. 

(1) Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu 

o građenju i postojećim tehničkim propisima. 

(2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo 

seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti 

usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte 

Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u 

skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima. 

8.6.3. Zaštita od rušenja 

Članak 160. 

(1) Prometnice unutar planiranih, neizgrađenih dijelova naselja moraju se projektirati na 

način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne 

zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. 

(2) Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više 

razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, 

unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini. 

(3) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno 

utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema 

mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti 

Hrvatske za povratni period za 500 godina. 

(4) Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja prostora za pojedina područja Grada 

Bakra (a posebno za izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po protivpotresnim 

propisima gradnje), mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i 

predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja. 

8.6.4. Zaštita od požara 

Članak 161. 

(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i 

tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim 

pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti 

od požara i tehnološkim eksplozijama Grada Bakra. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, 

zona i vatrobranih pojaseva na prostoru Grada Bakra nalazi se u posebnom grafičkom prilogu 

navedene Procjene ugroženosti. 

(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i 

infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima 

temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke. 

(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se 

ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline. 

(4) Radi smanjenja požarnih opasnosti potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih 

prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim ili manje 

opasnim sadržajima. 

(5) Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite 

od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od 

požara potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme: 


236


GRAD BAKAR 

- TRVB – za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima 

i manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene 

vatrootpornom konstrukcijom), 

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM – za poslovne i pretežito 

poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima 

se okuplja ili boravi veći broj ljudi, 

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM – za industrijske građevine, 

razna skladišta i ostale gospodarske građevine. 

(6) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju 

obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata. 

Članak 162. 

(1) Vezano na zaštitu šuma od požara, područna šumarija donosi godišnje planove zaštite 

od požara, sa požarnim kartama i požarnim putevima, te je dužna po njima i postupati. 

(2) Osmatranje terena i javljanje požara organizirano je na nivou Primorsko-goranske 

županije. 

(3) Za šumsko područje Nacionalnog parka Risnjak, kao i za druge subjekte koji su 

kategorizacijom razvrstani u I i/ili II kategoriju zaštite, mjere za zaštitu od požara proizlaze iz 

odgovarajućih planova i procjena koje je nadležna Javna ustanova obavezna izraditi. 

Članak 163. 

(1) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim 

završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga 

interventna vozila. 

(2) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba 

projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih 

pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse. 

9. MJERE PROVEDBE PLANA 

9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA 

9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja 

Članak 164. 

(1) Prostorni plan područja posebnih obilježja donijeti će se za: 

- koridor priobalne dionice autoceste i željezničke pruge (PPPPO1), 

- Bakarski zaljev (PPPPO2). 

(2) Granice obuhvata planova iz stavka (1) ovog članka na području Grada Bakra prikazane 

su na kartografskom prikazu br. 3C “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene 

posebnih mjera uređenja i zaštite”, u mjerilu 1:25.000. 

9.1.2. Urbanistički planovi uređenja 

Članak 165. 

(1) Urbanistički planovi uređenja donijeti će se za: 

• građevinska područja naselja: 

- Bakar - NA1 1-2 sa površinama izvan naselja za izdvojene namjene (UPU 1), 

- dio Praputnjaka - NA6 1 (UPU 2). 


237


GRAD BAKAR 

• površine izvan naselja za izdvojene namjene: 

- dio zone Kukuljanovo - I 2 (UPU 3), 

- prekrcajna luka naftnih derivata -L 3 (UPU 4), zajedno sa građevinskim područjem zone 

proizvodne namjene I-1 na području Općine Kostrena, 

- zona Lunga -K 8 (UPU 5), 

- zona Vojskovo - R 1 (UPU 6), 

- zona luke Podbok -L 1 (UPU 7), 

- zona poslovne namjene - K 4 (UPU 8), 

- zona luke Goranin - L 2 (UPU 9), 

- vikend naselje Zlobinska Draga - T 7 (UPU 10). 

(2) Na području obuhvata Prostornog plana uređenja Grada Bakra na snazi su Urbanistički 

plan uređenja radne zone R-27 Kukuljanovo (S.N. 19/01 i 21/01) i Urbanistički plan uređenja 

radne zone R-29/I Kukuljanovo (S.N. 5/01), koji se i dalje mogu primjenjivati u svim 

dijelovima koji nisu u suprotnosti s ovim Prostornim planom, a po potrebi može se pristupiti i 

izradi izmjena i dopuna, odnosno novih urbanističkih planova uređenja za navedene zone 

(UPU 11 i UPU 12). 

(3) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavaka (1) i (2) ovog članka 

prikazane su na kartografskom prikazu br. 3C “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja 

primjene posebnih mjera uređenja i zaštite”, u mjerilu 1:25.000. 

9.1.3. Detaljni planovi uređenja 

Članak 166. 

(1) Detaljni planovi uređenja donijeti će se za prostore i građevine utvrđene ovim 

Prostornim planom, kao i temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, a 

obavezno za: 

• zone poslovne namjene: 

- Susanićevo - K 1, (DPU1 ) 

- Moravac - K 2 (DPU2) 

- Učivac - K 3, (DPU3) 

- Montkemija -K 5 (DPU4) 

- Punta Križa - K 6 (DPU5) 

- Glavičina - K 7 (DPU6) 

- Lonja - K 10 (DPU 7) 

• zone sportsko-rekreacijske namjene: 

- Gaj - R 2 (DPU 8) 

• pojedinačne građevine prema odredbama ovog Prostornog plana. 

(2) Granice obuhvata detaljnih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su na 

kartografskom prikazu br. 3C “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene 

posebnih mjera uređenja i zaštite”, u mjerilu 1:25.000. 

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA 

9.2.1. Uređenje zemljišta 

Članak 167. 

(1) Prostornim planom utvrđena su područja na kojima se predviđa oblikovanje zemljišta uz 

infrastrukturne građevine, a prikazana su na kartografskom prikazu br. 3C “Uvjeti uređenja i 

zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite”, mj. 1:25.000. 


238


GRAD BAKAR 

(2) Zemljište uz koridore planiranih prometnica, sukladno tehničkim i sigurnosnim 

propisima, uređivati će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturnokrajobraznim 

tehnikama. Posebnu pažnju treba posvetiti trasi planirane državne ceste na 

dionici čvor Sv. Kuzam - čvor Križišće, tj. oblikovanju donjeg stroja, dobroj hortikulturnoj 

obradi šireg područja i sl. Prilikom iskopa i gradnje potrebno je sačuvati sve elemente 

bakarske Kalvarije, terase i gromače Bakarskih prezida ne smiju se oštetiti, a ne smije se niti 

dopustiti zasipavanje padina. 

(3) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama 

gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim 

Prostornim planom. 

(4) Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba 

zaštite okoliša i krajobraznog uređenja. 

(5) Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje 

šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu 

iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. 

(6) Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između 

površina različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije ili sl. 

(7) Uređenje neizgrađenog dijela luke Podbok (L 1 ) utvrditi će se izradom urbanističkog 

plana uređenja (UPU 7). 

Članak 168. 

(1) Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja odnosi se na oštećen prirodni krajobraz padine 

iznad platoa bivše koksare, za koju se predviđa oplemenjivanje ozelenjavanjem i sl. 

Korištenjem novih tehnologija stabilizacije i ozelenjavanja padina (postava mreže, 

biotorkveta, sadnja penjačica i dr.) prirodni precesi postepenog zaraštavanja mogu se ubrzati i 

pospješiti. 

(2) Kao područja ugroženog okoliša izdvojene su lokacije divljih odlagališta na području 

Grada Bakra za koje se predviđa odvoženje otpadaka i sanacija zemljišta. 

(3) Područja iz stavka (1) i (2) ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 3C 

“Uvjeti uređenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite”, 

mjerilo 1:25.000. 

9.2.2. Ostale mjere razvoja 

Članak 169. 

Ovim Prostornim planom predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primjeniti po 

područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su: 

- odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj 

namjeni; 

- predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, kao što su 

dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili 

granu djelatnosti i sl, oslobađanje investitora od plaćanja komunalnog doprinosa i sl. 

Članak 170. 

U cilju provedbe ciljeva i smjernica zaštite i razvitka prostora Grada Bakra Gradsko vijeće 

donosi dvogodišnje Programe mjera za unapređenje stanja u prostoru. Programom mjera za 

unapređenje stanja u prostoru utvrđuje se: 

- gospodarski i društveni razvoj kroz izradu i dopunu prostorno planske dokumentacije, 

- zaštita prostora, 

- upravljanje prostorom, 


239


GRAD BAKAR 

- ostale potrebne mjere za provedbu dokumenata prostornog uređenja, 

- stručne podloge i studije (konzervatori, promet, energetika, vodoopskrba i ostalo), 

- potrebna razina uređenja zemljišta, izvori i rokovi financiranja izgradnje objekata i 

uređaja komunalne infrastrukture. 

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA 

PLANIRANOJ NAMJENI 

Članak 171. 

Rekonstrukcija postojećih građevina čija namjena nije u skladu s namjenom prostora 

utvrđenom ovim Prostornim planom moguća je u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta 

života i rada (definirano čl. 80, stavak 3). 

Članak 172. 

(1) Za građevine što su sagrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu 

Zakona o prostornom uređenju i u skladu s dokumentima prostornog uređenja, a namjena 

kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim Prostornim planom, moguća je samo rekonstrukcija, 

u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. 

(2) Opseg neophodan za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je člankom 80.stavak (3). 

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Članak 173. 

(1) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog plana u mj. 1:25.000 na 

podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu 

podloge, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5000. 

(2) Detaljno određivanje položaja prometnica, komunalne i energetske infrastrukture unutar 

koridora određenih ovim Prostornim planom odrediti će se planovima užih područja. 

Članak 174. 

(1) Do donošenja urbanističkih planova uređenja navedenih člankom 165. dozvoljeni su 

slijedeći zahvati u prostoru: 

• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja Bakra - NA1 1-2 (UPU 1) i Urbanističkog 

plana uređenja dijela naselja Praputnjak - NA 6 1 (UPU 2) dopuštena je: 

- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene, 

- rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke te javne i 

društvene namjene, prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela. 

• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja zone sportsko-rekreacijske namjene 

Vojskovo -R 1 (UPU 6) dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina. 

• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja luke Podbok - L 1 (UPU 7) dopuštena je 

rekonstrukcija postojećih građevina i sanacija njihovih dotrajalih konstruktivnih 

dijelova. 

• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja vikend naselja Zlobinska Draga - T 7 (UPU 

10) dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina u opsegu neophodnom za 

poboljšanje uvjeta života i rada (definirano čl. 80, stavak 3). 

• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja: 

- dijela zone Kukuljanovo - I 2 (UPU 3), 

- zone poslovne namjene Lunga - K 8 (UPU 5), 

- zone poslovne namjene na platou bivše Koksare - K 4 (UPU 8), 


240


GRAD BAKAR 

- luke Goranin - L 2 (UPU 9), 

nije dopuštena izgradnja novih građevina niti uređenje površina. 

(2) Urbanistički plan uređenja za zonu Rafinerije nafte na Urinju, koja na području Općine 

Kostrena obuhvaća zonu proizvodne namjene I-1, a na području Grada Bakra zonu prekrcajne 

luke naftnih derivata L 3 , potrebno je izraditi kao jedinstven, cjelovit plan, a proceduru 

donošenja provesti sukladno Zakonu o prostornom uređenju na Općinskom vijeću Općine 

Kostrena, odnosno Gradskom vijeću Grada Bakra. Do donošenja navedenog urbanističkog 

plana uređenja koji je na području Grada Bakra označen oznakom UPU 4 dopuštena je: 

- izgradnja istakačkih ruku na privezima tankerske luke, 

- rekonstrukcija instalacija za obradu balastnih i zemljanih voda; 

Članak 175. 

Do donošenja detaljnih planova uređenja utvrđenih člankom 166., na površinama poslovne i 

sportsko-rekreacijske namjene dopuštena je samo rekonstrukcija postojećih građevina. 

Članak 176. 

Za zahvate u prostoru koji po ocjeni tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog 

uređenja mogu imati značajan utjecaj na život lokalne zajednice može se zatražiti mišljenje 

Poglavarstva Grada Bakra. 

Članak 177. 

(1) Ovaj Prostorni plan izrađen je u četiri izvornika ovjerenih pečatom Grada Bakra i 

ptopisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Bakra. 

(2) Jedan primjerak izvornika Prostornog plana čuva se u pismohrani Grda Bakra, jedan u 

arhivi Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, jedan u Županijskom zavodu za 

održivi razvoj i prostorno planiranje, a jedan u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog 

uređenja. 

Članak 178. 

Stupanjem na snagu ovog Prostgornog plana prestaje važiti Prostorni plan (bivše) općine 

Rijeka (SN 8/86, 27/88, 12/95, 19/95, 12/98) u dijelu koji se odnosi na područje Grada Bakra. 

Članak 179. 

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Bakra objavljuje se u “Službenim 

novinama” Primorsko-goranske županije. 


241

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink