3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

More documents

Recommendations

Info

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR Izmjene morske vode Na ulazu u Bakarski zaljev postoje značajne rezidualne struje koje ukazuju na izmjenu vode s Riječkim zaljevom. Brzina izmjene varira i ovisi prvenstveno o dotoku slatkih voda i brzini vjetra. U površinskom sloju zaslađena voda izlazi iz Bakarskog zaljeva te se pojavljuje kompenzacijsko strujanje u donjim slojevima, usmjereno prema unutrašnjosti Bakarskog zaljeva. Vrijeme izmjene vode u akvatoriju procijenjeno je na osnovu mjerenja na ulazu u zaljev i iznosi 1-30 dana (u prosjeku 4 dana), ovisno o hidrometeorološkim prilikama. U zaklonjenim dijelovima zaljeva ovo vrijeme je vrlo vjerojatno znatno duže. 1.2.1.5. Zemljopisna obilježja Područje Grada Bakra sastoji se od četiri izrazite i međusobno različite prirodno-zemljopisne cjeline, i to: - akvatorij i kontaktno obalno područje, - unutrašnja flišna udolina, - raščlanjena zona vapnenačko-dolomitnog pobrđa, - prisojne padine planinskog okvira. 1. Područje akvatorija i kontaknog obalnog područja stvoreno je tektonskom i petrografskom predispozicijom, odnosno kontaktom vapnenca i fliša. Uski flišni pojas proteže se s manjim prekidima od Vinodola do Rječine (i dalje prema Sloveniji), a tom pojasu pripada Bakarski zaljev. Ovdje je radom nekadašnjih tekućica (danas vrulja) fliš najviše erodiran, a postglacijalnim dizanjem morske razine stvoren je zaljev. Zaljev je izraziti pejzažni naglasak i oznaka identiteta ovog i šireg prostora. Kao i drugdje u našem obalnom prostoru, kontakt vapnenca i lapora pejzažno je vrlo uočljiv, pa strme padine okružuju zaljev do visine oko 200 m. Prisojna je padina u cijelosti bila pod vinogradima, i ta pejzažna komponenta donedavno je činila glavnu odrednicu identiteta ovog prostora. Napuštanjem vinograda suhozidi i terase propadaju, a prirodna vegetacija spontano zauzima teren. 2. Unutrašnja flišna udolina nalazi se na visini 200 do 300 m, i tu je smještena većina naselja, od Kukuljanova na sjeverozapadu do Hreljina na jugoistoku. Uvjetno, ovo bismo mogli nazvati krškom zaravni (dužine preko 10 km, a širine 1 do 2 km), kojoj identitet daju obrađene površine (agrarni krajolik) i naselja. Dok se prema sjeverozapadu ova terasa još nastavlja, s Hreljinom i Ružić-Selom na jugoistoku ona završava. Kontaktnu zonu prema gornjoj primorskoj padini karakterizira mjestimično još uvijek kamenjar, jer je utjecaj čovjeka ovdje bio veći, a regenerativna žarišta udaljenija. U ovoj kontaktnoj zoni se kao geomorfološko-pejzažna zanimljivost ističe dvojna krška depresija Ponikve. 3. Raščlanjena zona vapnenačko-dolomitnog pobrđa sastoji se od tri uzdužna niza - prvi, najniži prati i prema unutrašnjosti omeđuje flišnu zonu na prosječno 250-300 m nadmorske visine, drugi s prosječnom visinom od 300-400 m.n.v. zatvara prema prvom niz blago svedenih uzdužnih reljefnih uvala s prostranim ponikvama, te treći, najviši niz, smješten na nadmorskoj visini između 600 i 800 m. Vegatacijski prevladavaju panjače i U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 20
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR šikare, a mjestimične kulture crnog bora, sađene uglavnom kao vjetrobrani, obogaćuju krajolik. 4. Prisojne padine planinskog okvira u zemljopisnom pogledu pripadaju Gorskom Kotaru i u osnovnim crtama imaju pejzažna obilježja karakteristična za Gorski Kotar. Visinski, to je prostor iznad 800 m, geomorfološki pripada kršu, ali dobro pokrivenom, šumovitom kršu, s razvijenim mješovitim šumama (bukva, jela, smreka). Ako se želi upozoriti na pejzažne naglaske i vrijednosti, onda su to planinski masivi na rubovima ovog prostora (Risnjak na sjeveru i Tuhobić na jugu), te proplanci oko ceste Gornje Jelenje - Mrzle Vodice. Proplanci se u šumovitim prostorima i inače javljaju kao pejzažne vrijednosti, a ovdje je to naglašeno i slikovitom reljefnom komponentom. 1.2.1.6. Tlo Vrednovanje prostora i tala područja Grada Bakra temeljeno je na Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 66/2001), Zakonu o prostornom planiranju (NN br. 30/1994), te Zakonu o zaštiti prirode (NN br. 30/1994) i nekih kasnije donesenih dopuna. Za kartografsko prikazivanje i buduće korištenje prostora te izradu prostornih planova korištene su upute Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obaveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN br. 106/1998). Izvor podataka za vrednovanje prostora bile su osnovne pedološke karte s tumačima za listove Sušak 1 i Sušak 2 (Mayer, 1982; Martinović, 1973, studija Ekološko-gospodarsko vrednovanje tala Županije Primorsko goranske za potrebe razvitka poljoprivrede (od grupe autora također s Agronomskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), konzultirani su i podaci o bonitetnom vrednovanju i prijedlogu zaštite Županije (Bogunović, 1996.). Bonitiranje zemljišta bilo je osnova za razvrstavanje tala u određene kategorije zaštite. Bonitiranje je izvršeno prema Pravilniku o bonitiranju (NN br. 47/1982) i uputama koje je dao Kovačević (1983) i Kovačević i dr. (1987). Na temelju unutarnjih i vanjskih značajki tala, reljefa i klime te drugih korekcijskih čimbenika (stjenovitost, kamenitost, poplave, zasjenjenost i dr.) vrednovana su zemljišta te određen broj bodova i svrstavanje zemljišta u bonitetne razrede (klase), koje su bile osnova za razvrstavanje zemljišta u prostorne kategorije. Rezultati vrednovanja kartiranih jedinica tala daju se u priloženoj tablici br. 3, a njihova rasprostranjenost na priloženoj karti u nastavku te na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000. Treba naglasiti da su tla pod šumom izostavljena iz procjene jer su ti prostori vrednovani od strane šumarske struke. U koloni 1 dan je broj kartirane jedinice, a u koloni 2 naziv kartirane jedinice tla i postotni sadržaj nižih jedinica. Kartirane jedinice su većinom složene zemljišne kombinacije više tipova tala ili nižih jedinica tla koje se u prostoru javljaju u različitim odnosima i teško ih je međusobno izdvojiti. U koloni 3 u brojniku date su brojčane vrijednosti postotka stjenovitosti, a u nazivniku raspon nagiba kao bitnih svojstava za bonitetnu valorizaciju prostora. U koloni 4 dati su ukupni brojevi bodova, a u koloni 5 navedena je klasa i potklasa, odnosno razred i podrazred boniteta zemljišta. Treba spomenuti da prvi broj ispisan arapskim znamenkama predstavlja klasu, a drugi podklasu zemljišta, npr. 42 znači da tlo pripada četvrtoj klasi a drugoj podklasi, a 81 osmoj klasi prvoj podklasi. Bonitet zemljišta izračunat je na temelju kriterija i metodike proračuna navedenih u spomenutom Pravilniku o bonitiranju. Ističemo pravilo da se prvih pet klasa boniteta zemljišta (od 11-52 podklase) ne bi smjelo trošiti izvan poljoprivredne U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 21
Page 1 and 2: 33333333333333333333333333333333333
Page 3 and 4: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 19: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 71 and 72:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241:
show all

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink