3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

More documents

Recommendations

Info

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR − transformacija središnjeg naselja Bakra treba se osnivati na urbanoj osnovi, revitalizaciji i infrastrukturnoj rekonstrukciji, prvenstveno rješenju odvodnje. Cilj tih postupaka je jačanje uloge jednog od središta u riječkom prstenu, a pri tome bi posebnu pažnju trebalo obratiti zadržavanju pomorske tradicije Bakra. Osim toga, osobito su važne “kontaktne zone” s bočnim lučkim kapacitetima i kompatibilnost gradskih i gospodarskih funkcija, te jačanje usluga koje će Grad Bakar ponuditi jakim gospodarskim subjetima (trgovine, hotel, ugostiteljstvo, kultura, zabava i sl.). U tom kontekstu osobito je važno restaurirati zdanje Kaštela i zgradu Muzeja, − ostala naselja u zaleđu Bakarskog zaljeva razvijati će se pretežito unutar danas već zaokruženih prostornih cjelina, a potrebno je jačati i druge njihove funkcije, osim stambenih. Zbog zaštite podzemnih voda i izvorišta u Bakarskom zaljevu prioritet za ta naselja je izgradnja sustava odvodnje. Na daljnji razvitak, prvenstveno Krasice i Pratputnjaka, značajno će utjecati i planirani koridor priobalne dionice autoceste i željezničke pruge, − Zlobin, naselje smješteno na prijelazu u goransko područje koje bilježi stalan pad broja stanovnika, potrebno je revitalizirati poticajnim mjerama, prvenstveno usmjerenim na rješenje vodoopskrbe, te mjerama za razvitak seoskog turizma, za što postoje značajni prirodni preduvjeti. 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU GRADA BAKRA U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU PRIMORSKO- GORANSKE ŽUPANIJE Prostorni plan Primorsko-goranske županije odredio je funkcionalnu diferencijaciju prostora, te je kao jedna od ukupno 5 mikroregija - funkcionalnih cjelina u Županiji određena i cjelina “Priobalje”, unutar koje se većim dijelom nalazi i područje Grada Bakra (manjim, sjevernim dijelom nalazi se i unutar mikroregije “Gorski kotar”). Priobalje je najvažnije težište razvitka Županije i njezin najperspektivniji dio. Za razvitak priobalja najvažniji je razvitak infrastrukture, koja je, obzirom na prisustvo gospodarskih sadržaja, državnog značaja. Obzirom na očekivani razvitak, od presudnog je značaja zaštita prirodnih resursa, posebno zraka i mora. Funkcionalna cjelina “Priobalje” dijeli se na slijedeće prostorne cjeline: • P1A Rijeka - centar • P1B Rijeka - prsten (područje Grada Bakra) • P2 Opatija • P3 Rupa • P4 Crikvenica - Novi Vinodolski Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje priobalja su 51 : 1. Treba ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, preusmjeravajući migracijske tokove prema bližem zaleđu (implicitne migracijske mjere) čime bi se polučio dvostruki pozitivni učinak. 2. Obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje. 3. Razviti lučki sustav i osigurati prostorne uvjete za razvitak. 51 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Knjiga 3, čl. 145 U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 106
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR 4. Razviti prometni sustav integrirajući sve segmente na međunarodnim (inter-regionalnim) koridorima, kao konkurentne susjednim državama. 5. Dograđivati ostvareno djelomično spajanje vodoopskrbnog sustava Rijeke i Opatije, te Krka. 6. Dugoročno, onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju i pojačati infrastrukturu koja će omogućiti iznalaženje pravovremenih i djelotvornih zaštitnih mjera. 7. Izgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji izravni način zaštite mora, pa rješavanje problema prikupljanja otpadnih voda i njihovo pročišćavanje primaran je zadatak. 8. S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određene su sljedeće mjere razvoja: 9. Pojedine pogone iz industrijskih zona u gradovima i naseljima dislocirati. 10. Izgraditi i dograditi prometnice visokog prometnog standarda autoceste Zagreb-Rijeka i državna granica Slovenija – Rijeka – Senj – Otočac – Split – Dubrovnik, te željezničke pruge velikih učinkovitost na pravcu Trst – Kopar – Rijeka i Rijeka – Drežnik – Zagreb/Split. 11. Apsolutni prioritet ima izgradnja odnosno dovršenje, do prometno funkcionalne cjelovitosti cestovnog čvorišta Rijeka od Matulja do Križišća s svim pripadajućim čvorovima i spojnim cestama na bazene luke Rijeka, te prometne zone i terminale od značaja za državu. Također imaju prednost i dionice zapadno od granice s Slovenijom Šapjane – Matulji i jugoistočno Križišće – Senj – Otočac – Žuta Lokva. 12. Ulagati u razvoj i saniranje mreže vodoopskrbe na područjima Mošćenička Draga, Lovran, Matulji, Bakar, Opatija, Crikvenice, Novi Vinodolski i Vinodolski. 13. Novelirati rješenja sustava odvodnje na područjima: Opatija, Mošćenička Draga, Rijeka, Kostrena, Kraljevica, Crikvenica, Novi Vinodolski i Vinodolski. 14. Graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije prema prioritetu zaštite izvorišta pitkih voda i obalnog mora. 15. Poboljšati i zaštititi kakvoću zraka u Rijeci planiranim preseljenjem rafinerije Mlaka na Urinj, izgradnjom zatvorenih sustava za pretovar u lukama, te promicanjem upotrebe plina u svim izvorima u središtu grada Rijeke ili spajanjem na centralizirane toplinske izvore. Putem sustava središnjih naselja koji je određen za područje Primorsko-goranske županije, odnosno kroz određivanje pozicije središnjeg naselja unutar sustava, određuju se osnovne poticajne razvojne aktivnosti i određuje mreža školskih, zdravstvenih, sportskih i upravnih funkcija, koje uz gospodarski poticaj promiču razvoj naselja i gravitirajućeg područja. Time je formirana osnova sustava središnjih naselja na koju se nadovezuju ostala naselja i centri manjih prostornih cjelina (lokalni centri). Naselje Bakar središnje je naselje VII ranga, čije su planirane funkcije prikazane u tablici br. 23, točka 2.2.3.1. “Osnove razvoja naselja”. Sva ostala naselja svrstana su u kategoriju “ostala naselja”. Snažno žarište razvoja (urbano područje koje svojom snagom utječe na razvoj gravitirajućeg područja) mikroregije priobalja je područje Grada Rijeke, koje je ujedno i ishodište razvoja regije i makroregije. Gorski kotar je dio Županije kojeg karakterizira depopulacija stanovništva i nedostatak osnovne infrastrukture, a osnovni prirodni resursi su šume i voda. Gospodarstvo će se bazirati na razvoju šumarstva, turizma, drvne industrije, stočarstva i prometa. U narednom razdoblju realno je očekivati da će velik broj djelatnosti značajnih za gospodarstvo Bakra doživjeti porast zaposlenosti. Među onima vidljivijeg rasta izdvaja se područje proizvodnih djelatnosti i lučkog prometa. Očekuje se također oživljavanje litorarnih U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 107
Page 1 and 2:
33333333333333333333333333333333333
Page 3 and 4:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Page 53 and 54:
Page 55 and 56: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 105: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241:
show all

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink