3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

More documents

Recommendations

Info

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR Bakarskom zaljevu, što otežava njihovu zaštitu od onečišćenja komunalnim i gospodarskim otpadom, a povećana je i opasnost od akcidentnih zagađenja, posebno u prometu naftnim derivatima. Nepostojanje nepropusne kanalizacije u spomenutim naseljima predstavlja veliku opasnost onećišćenja izvora uz obalu Bakarskog zaljeva. Zbog toga je izgradnja nepropusne kanalizacije za sakupljanje i odvođenje sanitarno-potrošnih i onečišćenih oborinskih otpadnih voda s prometnih površina, te njihovo odvođenje van područja Bakarskog zaljeva od izuzetnog značaja za zaštitu bakarskih izvora. • Zaštita mora U cilju očuvanja kvalitete mora potrebno je riješiti sustav odvodnje otpadnih voda na području zaljeva i time spriječiti izravno izlijevanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških voda u more. Također, potrebno je u što je moguće kraćem vremenu sanirati prostor bivše koksare, gdje su evidentirana znatna zagađenja koksnim katranom i amonijačnom vodom. 2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Osim dijela područja Nacionalnog parka Risnjak, Prostornim planom Primorsko-goranske županije predložene su za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika Kukuljanske Ponikve, dok su od kulturno-povijesnog naslijeđa, u kategoriji etnozona, registrirana područja Bakarskih prezida i Praputnjaka. Kukuljanske Ponikve 41 su oko 200 m duboka ponikva s dnom razdijeljenim na dva dijela - Veli i Mali Lug. Najniža točka nalazi se u V. Lugu na oko 99 m nadmorske visine. Geomorfološki i hidrološki je zanimljiviji Mali Lug, a u njemu raste i posebna primorska poplavna šuma s poljskim jasenom koja je nakon jačih i dužih kiša u jesen i proljeće poplavljena vodom. Voda tada snažno izbija na vrelima u sjevernom kutu Malog Luga, a ponire na nekoliko podzemnih otvora - ponora u središnjem dijelu Malog Luga. Ponikve se katkad napune vodom do visine od nekoliko desetaka metara i postaju pravo periodičko kraško jezero. Posebnu vrijednost u poplavnoj šumi Malog Luga predstavljaju, svojom starošću i dimenzijama, pojedina stabla poljskog jasena, koja su kao soliterna stabla (u kategoriji spomenika prirode) već ranije predložena za zaštitu (S.Bertović, 1961.), ali je većina njih danas nažalost posječena. To su u u stvari fragmenti drevnih poplavnih šuma Mediterana kakve su nešto bolje sačuvane samo na vrlo malo mjesta, npr. kod nas glasovita Motovunska šuma u Istri. Slikovitošću se još odlikuje područje Dolčine podno Praputnjaka, nekad zajedno s Bakarskim prezidima vrijedna poljoprivredna oaza, a danas važno kao posljednje stanište nekoliko prorijeđenih i ugroženih vrsta biljaka (kockavica, orhideje i dr.) kojima na riječkom području prijeti izumiranje. U botaničkom smislu ističe se i stjenovito prisojno pobočje brda Turčine iznad Bakra, na kojem osim vazdazelenih grmova zelenike raste i vrlo rijetka paprat petrarkina slezenica, koju je u 19.st. na ovom nalazištu pronašao naš poznati florist D.Hirc. 41 “Prijedlog programskih smjernica razvoja Bakarskog zaljeva”, Zavod za razvoj, prostorno planiranje i zaštitu čovjekova okoliša u Rijeci, 1996. god. U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 90
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR Zbog nazočnosti rijetkih, endemičnih i ugroženih biljaka zanimljivo je i dolomitno područje iznad tunela Sopalj povrh Bakra, na strmom sjevernom rubu Kostrenskog poluotoka. Ovaj botanički važan, a prostorno manji lokalitet bilo bi potrebno štititi barem na lokalnoj razini. Šume Bakarskog zaljeva su u prošlosti većim dijelom posječene i iskrčene te pretvorene u kamenjarske pašnjake, suhe submediteranske travnjake i poljoprivredne površine od kojih su najpoznatiji bakarski terasasti vinogradi ograđeni suhozidima - gromačama. Napuštanjem poljoprivredne proizvodnje šuma se polako vraća i osvaja svoje prijašnje položaje, pa se tako i na napuštenim terasama vinograda počinje opet zelenjeti bijelograbova šumica i manji šumarci crnog bora, naravno samo na onim mjestima koje zbog strmine nisu potpuno ogoljela erozijom i pretvorena u siparišta. Nekoć su ti vinogradi bili poznati zbog dobivanja pjenušca - bakarske vodice. Danas su oni potpuno napušteni i tako su svjetski poznate bakarske gromače (ili prezidi) ostale zajedno s tunerima kod Bakarca svojevrsni spomenici nasljeđa ljudskog rada, koji zavređuju više pažnje nego dosad, kao i odgovarajuću zaštitu. Osim ogoljelog kamenitog tla na strmim kamenitim padinama koji se odlikuju raspucalim vapnenačkim škrapama ili grižinama (goli krš), te siparištima stvorenim od napuštenih prezida i šumaraka koji se smjenjuju s površinama kamenjara, na području Bakarskog zaljeva nalazimo tek manje oaze obradivog tla. Takve su manje obradive površine primjerice vrtovi iza “Nautike” u Bakru. Na širem području Bakarskog zaljeva dubljeg tla podesnog za poljoprivredu ima osobito na platou duž naselja Škrljevo - Krasica - Praputnjak - Hreljin. U široj okolici tih naselja, na vrlo raščlanjenom reljefu, s brojnim izrazitim i dubokim ponikvama prostiru se pašnjaci kovilja i ljekovite kadulje pogodni za uzgoj sitne stoke. Stoke je danas preostalo vrlo malo i ovi su pašnjaci većim dijelom prepušteni zaraštanju pionirskim stadijima šumske vegetacije, tj. šikarom crnoga jasena. Tek manje površine zauzimaju livade košanice, koje se nalaze na zaravnjenom platou između Škrljeva i Krasice, a nastale su napuštanjem obradivih, oraničnih površina. Zaštita preostalog, obradivog poljoprivrednog tla stoga se nameće kao imperativ. 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOG ZNAČAJA Za sagledavanje mogućeg razvoja nekog područja potrebno je pravilno procijeniti raspoložive resurse tog područja ali i neposrednog okruženja. Područje Grada Bakra u okviru Primorskogoranske županije je višestruko vrijedno područje jer ima vrlo povoljan zemljopisni položaj, izgrađenu infrastrukturu te izgrađene značajne gospodarske kapacitete. Istovremeno, to se područje nalazi u neposrednoj blizini jakog lučkog, prometnog, industrijskog i urbanog središta Grada Rijeke, te ima dio sadržaja preseljenih iz Rijeke (luka i industrijska zona), koji s kapacitetima u Rijeci čine tehnološku cjelinu. Stoga će na daljnji razvoj ovog područja najviše utjecati slijedeći resursi: - izgrađeni gospodarski potencijali (prerađivački i skladišno-poslovni), koji svojim kapacitetima prelaze lokalne okvire, - pripremljene i infrastrukturno opremljene radne površine u okviru industrijske zone, - značajni lučki kapaciteti, - pripremljene ili djelomično pripremljene radne površine na obalnoj crti zaljeva pogodne za litorarne djelatnosti, - izgrađena prometna infrastruktura kao i planirani novi objekti, te izgrađena ostala infrastruktura, - ljudski-kadrovski potencijali samog Grada Bakra i susjednih područja, - blizina jakog prometnog i industrijskog središta Rijeke, U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 91
Page 1 and 2:
33333333333333333333333333333333333
Page 3 and 4:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 89: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241:
show all

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink