3933 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BAKRA - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD BAKAR
Planirana priobalna dionica Jadranske autoceste (brze ceste) na dijelu koji prolazi područjem
Grada Bakra predstavlja dio rješenja prometnog čvorišta Rijeka (od Matulja do Križišća), sa
distribucijom prometa od izuzetnog državnog i županijskog značaja - veza na riječki i
bakarski bazen, tj. lučki sustav Rijeka. Osnovna funkcija najveće hrvatske luke upravo je
integriranje europskih i državnih kopnenih (ceste, željeznica) i pomorskih prometnih tokova.
U smjeru od Rijeke prema Senju, prognoze za 2015. godinu govore o čak 60.000 vozila na
dan, što ukazuje na hitnu potrebu izgradnje istočnog dijela cestovnog čvora Rijeke (Orehovica
- Križišće).
Navedenim glavnim smjerovima državnih cesta treba dodati i potrebu izgradnje dijela dionice
čvor Oštrovica (postojeći) - čvor Hreljin (planirani), tj. veze državnih cesta Goričan - Zagreb-
Rijeka, i Pasjak-Rupa-Rijeka-Senj-Zadar-Split, te spojnih cesta čvor Sv.Kuzam (planirani) -
bazen Bakar, odnosno prema zoni Kukuljanovo i čvoru Čavle.
Na navedenu glavnu cestovnu mrežu, koju čine prometni pravci državnog i županijskog
značaja nadovezuje se mreža županijskih i lokalnih cesta.
Županijska mreža cesta povezuje sva gradska i općinska središta sa županijskim centrom i
međusobno, te sa susjednim županijama. Na području Grada Bakra sustav županijskih cesta
neže doživjeti bitne promjene. U funkciji planiranih sadržaja i aktivnosti u Bakarskom zaljevu
biti će neophodno izgraditi nove prometnice prema prostorima luke na sjevernoj strani
zaljeva, odnosno do prostora bivše koksare na južnoj strani zaljeva. U navedenom razdoblju
potrebno je voditi brigu i o poboljšanju tehničkih elemenata pojedinih prometnica i njihovom
redovnom održavanju.
Mreža lokalnih cesta čini tkivo ostalih cestovnih veza važnih u funkcioniranju županijskog
prometa, te ulice u naseljima.
• Željeznički promet
U novoj je razvojnoj koncepciji Luke Rijeka 48 došlo do odstupanja od koncepcije razvoja
lučkih kapaciteta kako su oni zacrtani u idejnom projektu nove dolinske pruge i željezničkog
čvora Rijeka iz 1986. godine. Naime, odustaje se od nove luke za generalni teret na otoku
Krku (5-6 milijuna tona godišnje), predviđa se bitno smanjenje prognoziranog rada u luci
Bakar (sa 12 na oko 3 milijuna tona godišnje), a predviđa se izgradnja novih lučkih kapaciteta
u Rijeci, zapadno od postojeće luke (Zagrebačko pristanište s 3-4 milijuna tona godišnje) i
nove luke većeg kapaciteta na području Raše (Bršice). Na taj način se težište rada (81%
prometa) sa istočnog dijela čvora Rijeka (kako je to bilo zacrtano idejnim projektom čvora
Rijeka) premješta na središnji i zapadni dio čvora. Takva promjena ima za posljedicu potrebu
preispitivanja predviđenih željezničkih kapaciteta na istočnom dijelu čvora (trase priključnih
pruga, ranžirni kolodvor na Krasici, obilazna pruga oko Rijeke i dr.).
48 “Prostorno prometna studija redefiniranja željezničkog teretnog koridora Krasica” - Željezničko projektno
društvo, d.d. Zagreb, 2001.god.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
97