3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

More documents

Recommendations

Info

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR Niži, naseljeni dio područja Grada Bakra nalazi se unutar opisane seizmotektonski aktivne zone. Manja seizmotektonski aktivna zona nalazi se u području Fužina pa obuhvaća i rubna, istočna i uglavnom nenaseljena područja Grada. Osnovna značajka seizmičnosti u ovom području je pojava većeg broja relativno slabijih potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarišta potresa nalaze se na dubini od svega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obično ne zahvaćaju šire područje. Epicentralna područja su u Klani, Rijeci, istočno od Omišlja i između Bribira i Grižana u Vinodolskoj udolini, kao i u okolici Fužina. Prema Seizmičkoj mikrorajonizaciji Rijeke, u sklopu koje je najdetaljnije obrađen priobalni dio Primorskogoranske županije, u seizmotektonski aktivnoj zoni osnovni stupanj seizmičnosti je 7 0 MCS ljestvice, a prema području Grižane-Bribir povećava se na 8 0 . Dosad najjači potres na području Županije dogodio se 1916. upravo u zoni Bribir-Grižane. Imao je magnitudu M = 5.8 i intenzitet u epicentru I o = 7-8 0 MCS. Prema novim saznanjima najjači potresi na području Županije mogu doseći jačinu od M = 6.5. Seizmički valovi mogu doći do područja Grada Bakra i iz dva susjedna epocentralna područja: furlanskog i ljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi većih magnituda. Vrijeme pojavljivanja potresa gotovo da i ne podliježe nekoj zakonitosti. U pojedinim slučajevima jakom potresu prethode slabi potresi; a češće iza jakog potresa slijedi serija slabijih nakanadnih potresa. Razdoblja pojačane seizmičke aktivnosti izmjenjuju se s razdobljima smanjene seizmičke aktivnosti, a vrijeme trajanja tih razdoblja bitno je različito. Promatrajući jadransku seizmotektonsku zoni, razdoblje pojačane seizmičke aktivnosti bilo je od 1905. do 1928. godine, a nakon relativnog smirenja nastavlja se od 1962. godine do danas. I u naizged seizmički mirnom razdoblju zbila su se na širem području Kvarnera tri potresa velike snage: 1925. godine kod Senja (M = 4.8; I o = 5 0 MCS), 1939. godine između Omišlja i Dobrinja (M = 4.9; I o = 7 0 MCS) i 1951. u Podvelebitskom kanalu (M = 4.6; I o = 6 0 MCS). Na temelju dosadašnjih podataka područje Grada Bakra ima slijedeće maksimalne očekivane intenzitete seizmičnosti: Obalna, naseljena zona: I o = 7 0 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.); I o = 8 0 MCS (Seizmološka karta iz 1982.); I o = 6 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.); I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.); I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.); I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.); Planinska, nenaseljena zona: I o = 7 0 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.); I o = 8 0 MCS (Seizmološka karta iz 1982.); I o = 6 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.); I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.); I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.); I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.); U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 16
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR c) Mineralne sirovine Postojeće mineralne sirovine na području Županije dijele se na nemetalne sirovine visokog i srednjeg potencijala kao i metalne sirovine. Jedino nemetalne sirovine visokog potencijala imaju dovoljno velike ukupne rezerve da se njihovom eksploatacijom mogu trajno zadovoljiti potrebe Županije. U toj grupi se nalazi tehnički kamen sedimentnog podrijetla (vapnenci, dolomitični vapnenci i dolomiti). Na području Grada Bakra eksploatacija tehničkog kamena obavljala se posljednjih desetljeća jedino iz ležišta karbonatnih stijena u kamelolomu kod naselja Škrljevo (N = 5464240; E = 5020803). Sada je kamenolom zatvoren. Od Ureda za gospodarstvo Primorsko-goranske županije 1998. godine izdano je rješenje za sanaciju kamenoloma prema dopunskom rudarskom projektu, kojim se predviđa iskop u iznosu od cca 192.000 m 3 stijenske mase, od čega se cca 25.750 m 3 koristi za sanaciju terena, a preostali dio ostaje za preradu. Povremeno se eksploatirao tehnički kamen iz ležišta karbonatnih stijena kod naselja Plase i u predjelu Osoj. Ekspoatacija se obavljala bez odgovarajućih dozvola. 1.2.1.3. Hidrološke značajke (vode) Na vapnenačkoj podlozi područja Grada Bakra nema površinskih vodotoka, jer zbog velike vodopropusnosti površinske vode naglo prodiru u dublje slojeve gdje formiraju podzemne vodotoke, koji izbijaju kraj morske obale ili ispod morske razine kao vrulje ili izvori. Veći broj takvih vrulja nalazimo u Bakarskom zaljevu, što potvrđuje veliku rasprostranjenost vapnenačkih podloga. Na silikatnoj podlozi vrlo često se sreću izvori, a jarcima protječe voda. Ovu podlogu nalazimo na području Lepeničkog polja, a površinske se vode jarcima slijevaju u potok Lepenicu (koji utječe u akumulaciju Lepenica, te dalje u jezero Bajer u Fužinama, te konačno pokreće HE Tribalj). Na sjeveroistočnoj obali Bakarskog zaljeva postoji značajna koncentracija istjecanja podzemnih voda sjevernog dijela Hrvatskog Primorja i stoga je to vrlo značajno područje zahvata pitkih voda. Kaptirana su tri krška izvora, koji u ljetnim sušnim razdobljima ukupno daju oko 390 l/s kvalitetne pitke vode. To su: - kaptažni zahvat Perilo 220 l/s - izvor Dobra 60 l/s - izvorište Dobrica 110 l/s. Navedeni kaptažni zahvati su samo dio podzemne vode koja istječe na sjeveroistočnom rubu zaljeva. Treba spomenuti postojanje još nekih vrlo značajnih zona izviranja kao što su Lovrijenac u gradu Bakru, zatim Podbok u luci za rasute terete, priobalni izvori i vrulje u uvali Črno i uvali Žminjca prema Bakarcu. Jugozapadna obala zaljeva praktički nema izviranja, jer nema niti sliva, a klastične stijene u zaljevu predstavljaju barijeru kretanja podzemne vode iz sliva u Gorskom Kotaru. Sliv zone izviranja na sjeveroistočnoj obali je karbonatni masiv prema Gorskom Kotaru (dolina Lepenice) od Grobničkog polja na sjeverozapadu do Lič polja na jugoistoku. Dotoci vode iz sliva utvrđeni su brojnim trasiranjima podzemnih tokova u dosadašnjim istraživačkim projektima. Vrlo je značajno istaknuti veliku razliku u količini istjecanja između kišnih i sušnih razdoblja. Taj odnos prelazi 1:10, a to znači da tijekom kišnih razdoblja na sjeveroistočnoj obali izviru U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 17
Page 1 and 2: 33333333333333333333333333333333333
Page 3 and 4: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 15: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 67 and 68:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241:
show all

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink