3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink
3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink
3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
1. POLAZIŠTA<br />
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA <strong>GRADA</strong> <strong>BAKRA</strong> U<br />
ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE<br />
I REPUBLIKE HRVATSKE<br />
Područje Grada Bakra smješteno je u priobalnom dijelu Primorsko-goranske županije, a<br />
graniči s gradovima Rijekom i Kraljevicom, te općinama Kostrena, Čavle, Lokve, Fužine i<br />
Vinodolska.<br />
U sastavu Grada nalazi se 9 naselja i to Bakar, Hreljin, Krasica, Kukuljanovo, Plosna,<br />
Ponikve, Praputnjak, Škrljevo i Zlobin. Administrativno središte je Bakar.<br />
Površina Grada Bakra iznosi 125,60 km 2 na kopnu, što je 3,5% prostora Primorsko-goranske<br />
županije i po prostoru se svrstava među veće jedinice lokalne samouprave u Županiji.<br />
Površina akvatorija koji pripada području Grada Bakra iznosi 191,38 ha. Sva su naselja s<br />
iznimkom Zlobina smještena u južnom dijelu prostora uz prometnice i relativno blizu mora.<br />
Tu je prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. godine - prvi rezultati<br />
po naseljima - bilo 7768 stanovnika, što je 2,6% pupulacije Županije i za 20 stanovnika<br />
manje nego 1991. godine (7.788 stanovnika).<br />
Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 61,8 stanovnika na km 2 , što je ispod prosjeka Županije<br />
koji je 84,7 st./km 2 . Područje Grada Bakra je slabije naseljeno u županijskim okvirima i među<br />
najslabije naseljenim u priobalnom dijelu Županije. Od Gradova smještenih na moru nižu<br />
gustoću ima samo Novi Vinodolski, a od Općina samo Mošćenička Draga.<br />
Zemljopisni položaj Bakarskog zaljeva odredio je njegov razvitak, pa su tu nastale privredne<br />
grane primjerene za spoj morskih i kopnenih putova, kao što su pomorstvo, lučke djelatnosti,<br />
brodogradnja i trgovina.<br />
Područje Grada Bakra karakterizira Bakarski zaljev, koji je sastavni dio Kvarnerskog<br />
akvatorija i uvučeni dio Riječkog zaljeva, a koji je po svojim prirodnim osobinama jedan od<br />
najslikovitijih zaljeva sjeverne Jadranske obale. Dubina mora u Bakarskom zaljevu kreće se<br />
od 34 do 48 metara i upravo je ta prirodno-geografska osobina u prošlosti odredila lučku<br />
namjenu ovom prostoru. I danas je zaljev podoban za privez brodova dubokog gaza i velikih<br />
kapaciteta i po tome jedinstven na sjevernom dijelu Jadranskog mora.<br />
U ranijem teritorijalnom ustroju ovo područje je bilo u sastavu općine Rijeka, gdje je Rijeka<br />
bila jako prometno i industrijsko središte i jedan od najrazvijenijih gradova bivše države.<br />
Ograničavajući faktor daljnjeg ubrzanog razvitka Rijeke bio je upravo prostor, pa je<br />
sedamdesetih godina prošlog stoljeća došlo do preseljenja dijela lučkih i industrijskih pogona<br />
na područja istočno od grada, uz postojeću infrastrukturu.<br />
Utjecaj gospodarstva Rijeke na okolna područja bio je velik, posebno na obalno područje<br />
Kostrene (preseljenje remontnog brodogradilišta “Viktor Lenac” u Martinšćicu i pogona<br />
rafinerije nafte INA u Urinj) i Bakra (izgradnja lučkog bazena za sipke terete “Podbok”) te<br />
njihovo zaleđe (izgradnja industrijskih zona R-26, R-27, R-29). Izgradnja pogona koksare<br />
sisačke željezare u Bakru koja se povezuje uz luku za sipke terete, trajno je odredila<br />
gospodarski karakter ovog grada.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
8
Change language