3933 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BAKRA - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD BAKAR
Distributivni elektroenergetski objekti 10(20) kV naponskog nivoa
Područje Grada Bakra napaja se, u normalnom pogonskom stanju, na 10 kV naponskom
nivou iz dvije trafostanice TS 35/10 kV (Krasica i Mavrinci), koje se nalaze na prostoru
Grada i dvije (Grobnik i Kraljevica), koje su smještene na području susjednih općina.
Rezervno napajanje za dio potrošača može se osigurati iz TS 35/10 kV Martinšćica i Vrata,
koje su također smještene na područjima susjednih općina.
Iz TS 35/10 kV Krasica napajaju se naselja Bakar, Krasica, Praputnjak, Višnjevica, Meja-Gaj,
dio Hreljina, dio Škrljeva, te potrošači Luka Bakar, vodovod Perilo, vodovod Dobra, vodovod
Dobrica, Montkemija i elektroenergetski objekti uz poluautacestu Rijeka-Karlovac, dionica
Oštrovica-Vrata.
Iz TS 35/10(20) kV Mavrinci napajaju se naselja Kukuljanovo, Ponikve, Plosna, dio Škrljeva,
dio Tijani i zone “R 27-Kukuljanovo” i “R 29-Kukuljanovo”.
Iz TS 35/10 kV Grobnik napaja se naselje Gornje Jelenje.
Iz TS 35/10 kV Kraljevica napajaju se dio naselja Hreljin, Ružić Selo, Melnice, Plase, Zlobin,
Zlobinska Draga i Zlobinsko Brdo.
Na 10 kV naponskom nivou distribucija električne energije se vrši iz 42 trafostanica 10/0,4
kV u vlasništvu elektrodistribucije i 20 trafostanica u vlasništvu pojedinih potrošača.
Trafostanice su izvedene kao 10/0,4 kV ili 10(20)/0,4 kV, različitog tipa izvedbe (zidane
gradske, montažne betonske, seoske zidane i stupne). Vodovi su izvedeni dijelom kao
nadzemni, a dijelom podzemnim kabelima. Postojeća 10 kV mreža u potpunosti zadovoljava
potrebe postojećeg konzuma i dobrim dijelom ima osigurane rezervne kapacitete za potrebe
povećane potrošnje sadašnjih i budućih potrošača.
Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja elektroenergetske mreže
Napajanje potrošača električnom energijom izvedeno je preko distributivne mreže navedene u
prethodnoj točki. Postojeća distributivna mreža 35 i 10 kV naponskog nivoa osigurava
kvalitetno napajanje i sadržava dovoljno rezervnog kapaciteta za potrebe povećane potrošnje
postojećih potrošača i u većini slučaja za priključenje novih. Sigurnost u napajanju, za većinu
trafostanica 10(20)/0,4 kV, osigurana je mogućnošću dvostranog napajanja. U dijelu gdje je
10(20) kV mreža izvedena s nadzemnim vodovima sigurnost u napajanju je manja, iz razloga
što je vjerojatnost kvarova nadzemnih vodova veća i što se godišnje redovno održavanje vrši
u beznaponskom stanju.
b) Cijevni promet
Gradnja naftnog terminala, naftovoda i petrokemijskog kompleksa u Omišlju započela je
sredinom 70-tih godina. Iz Omišlja je izgrađen Jadranski naftovod ukupne dužine 735 km
koji povezuje rafinerije nafte u Sisku, Lendavi, Bosanskom Brodu i dalje, a spojen je i s
međunarodnim naftovodom. Dio trase naftovoda prolazi i jugoistočnim dijelom Grada Bakra.
Prilikom izvođenja građevinskih radova, odnosno postavljanja cijevovoda, uslijed prisustva
teške mehanizacije i krčenja šume gdje je to bilo potrebno došlo je do većeg utjecaja na
okoliš. Osim toga, cca 30 m koridora mora biti redovito održavano i čišćeno zbog sprečavanja
mogućih incidentnih situacija.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
59