3933 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BAKRA - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD BAKAR
Morfologija srednjovjekovne jezgre čita se u početnoj pravilnoj matrici grada u geometrijski
pravilnim pješačkim potezima sjever-jug. Glavna os pješačkog toka ide u smjeru sjever-jug i
to od sjevernih do južnih gradskih vrata. Taj smjer prate i ostale četiri ulice među stepenasto
izgrađenim skupovima kuća, danas povezane južnom ulicom Gornja Zagrada (smjer istokzapad).
Niz značajnih javnih zgrada spomeničke vrijednosti obilježava prostor gornje aglomeracije tj.
“grada”. To su: hospicij iz 1526.g., plovanija (župna kuća) iz 1514.g., “biskupija” (kaptolska
kuća) sa starim biskupskim grbom iz 1494.g. na pročelju, te župna crkva Svetog Andreja iz
1830.g. (podignuta na mjestu srednjovjekovne crkve); barokne palače imućnih patricijskih
obitelji tzv. “rimska kuća” iz XVIII. stoljeća, obitelji de Agnesi sa ložom u 1. i 2. katu.
• Seoske cjeline:
- Praputnjak, rješenje o registraciji spomenika kulture, br. BG-94/1-75.
Povijesni izvori upućuju da je u 15. i 16. stoljeću na obradivom području kraške ponikve, uz
Dolac, postojalo više samostalnih zaseoka. Izgradnjom Karolinske ceste (od 1725. do 1732.
godine) uz koju su se tijekom 18. i 19. stoljeća izgrađivale okućnice, formiralo se jedinstveno
naselje (tzv. uličnog tipa) Praputnjak.
Krajem 18.stoljeća Praputnjak je samostalna župa, a počinje se graditi i župna crkva Sv.Josipa
(na mjestu starije crkvice posvećene istom svecu).
Praputnjak u cjelini predstavlja vrlo značajan prostor nekadašnje Vinodolske knežije i
Bakarske gospoštije, zbog sveukupne organizacije prostora (matrica naselja) te pojedinih
primjera tradicijske arhitekture.
• Etno zone i etno spomenici:
- Prezidi u Bakru, rješenje o registraciji spomenika kulture, br. 07-100/1-1972.
Oblikovanje tog prostora, tj. pretvaranje šumskog područja u poljoprivredno na području
između Bakra i Bakarca započelo je u 18. stoljeću, te se nastavilo i održavalo do 30-tih godina
20. stoljeća.
Krčenjem šume, prenošenjem zemlje i podzidavanjem tla kamenom u suho (prezid) te
sadnjom vinove loze stečen je karakterističan terasasti oblik padine.
Nekada bujni vinogradi, danas su samo sjećanje na skladan odnos čovjeka i prirode. Zapadnu
stranu područja gromača danas osvaja samoniklo šumsko raslinje, dok je na istočnom dijelu
padina sve prisutnije zasipanje erodivnim materijalom.
Težnja za revitalizacijom krajolika Bakarskog zaljeva s naglaskom na tradicionalnim
zasadima vinove loze ostvariva je vjerojatno samo putem uređenja manjeg dijela tog prostora
- poligona - koji bi na zoran način svjedočio o kulturno-povijesnim vrijednostima područja,
što se danas i radi na jednom dijelu područja.
Gospodarska funkcija vjerojatno se više ne može vratiti obzirom na posve različite sociodemografske
prilike i današnju tehnologiju poljoprivredne proizvodnje.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
64