3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

More documents

Recommendations

Info

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR Tablica br. 24. Prognoza željezničkog prometa u čvoru Rijeka (u milijunima tona netto) Prijevoz željeznicom Godina Ukupno luka Udio želj. (%) Ukupno Smjer Zagreb Smjer Slovenija 1994. 7,2 90,3 6,5 4,7 1,8 2000. 5,0 90,0 4,5 1,6 2,9 2005. 7,0 80,0 5,6 4,6 1,0 2010. 9,8 70,0 6,9 5,9 1,0 2015. 12,5 90,0 11,3 9,5 1,8 Nakon što je, u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.godina) i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske (1988.godina), usvojena trasa nove nizinske pruge od Zagreba do Rijeke trasom pruge kroz Drežničko polje (tzv. “Drežnička” trasa), to je imalo utjecaja i na rješenje željezničkog čvora Rijeka. Pruga u čvor ne ulazi kroz tunel Risnjak i kolodvor Krasica (koji je bio smješten na izlazu tunela), već s jugozapadne strane iz smjera Crikvenice i Vinodola. U čvoru Rijeka predviđa se ukupni javni prekrcaj od 12,5 milijuna tona neto godišnje u 2015. godini kada se predviđa da će svi predviđeni terminali raditi punim kapacitetom. Od toga bi na željeznicu gravitiralo oko 11,3 milijuna tona godišnje u 2015. godini. Prema Zagrebu bi gravitiralo 9,5 milijuna tona, a prema Pivci 1,8 milijuna tona godišnje. U odnosu na rad planiran u sklopu idejnog projekta nizinske pruge (45 milijuna tona prometa godišnje) i idejnog projekta čvora Rijeka iz 82/85. godine (25 tona godišnje) to je višestruko manji rad u odnosu na rad iz navedenih projekata. Udio željeznice u prometu luke Rijeka iznosi oko 90%. S obzirom da je planirana izgradnja autoceste od Karlovca do Rijeke do 2004. godine, predviđa se da će dio prometa luke Rijeka (oko 10%) prijeći na cestovni promet, tim više što se do tog vremena ne predviđaju značajnija ulaganja u željeznicu na području Rijeke. U razdoblju do 2005. godine potrebno je obaviti izmjenu sustava vuče vlakova na potezu od Moravica do Rijeke i od Rijeke do Šapjana. Na taj način mogli bi se prevoziti teži vlakovi i s većom učestalošću, što bi rezultiralo povećanjem prijevozne moći za oko 25%. Međutim, i ta investicija ne bi smanjila odljev prometa s željeznice na cestu na riječkom prometnom pravcu, a i kapaciteti postojeće pruge približili bi se točki zasićenja, uz odvijanje prometa uz znatno povećane troškove prijevoza. U razdoblju iza 2005. godine trebalo bi započeti s izgradnjom nizinske pruge od Rijeke prema Karlovcu. Procjenjuje se da će sama izgradnja pruge trajati od 8-10 godina (i to uz uvjet kontinuiranog dotoka potrebnih sredstava za izgradnju), te se dovršenje nove pruge očekuje u razdoblju između 2013. i 2015. godine. Izgradnjom nove nizinske pruge znatno bi se poboljšale usluge željeznice, tako da se očekuje da bi sudjelovanje željeznice u radu Luke Rijeka iznosilo oko 90%, kao što je bilo u razdoblju prije izgradnje autoceste na tom prometnom pravcu. U strateškim razvojnim dokumentima Luke Rijeka navodi se Bršica (Raša) kao značajni potencijalni lokalitet. Međutim, to nije isto kao da se ti kapaciteti razvijaju na otoku Krku i Bakarskom zaljevu, jer se prijevozni put robe (stvari) željeznicom produljuje za 65-80 km u odnosu na rješenje iz idejnog projekta čvora, čime se gubi potencijalna prednost nizinske pruge Zagreb-Rijeka za prijevoze iz smjera Madžarske, Slovačke i Češke u odnosu na konkurentne pravce (prema Kopru i Trstu). Prema tome, koncepcija razvitka željezničkih kapaciteta mora se voditi sukladno sa razvitkom lučkih kapaciteta, jer u protivnom može doći do nepovoljnih posljedica za oba sustava. U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 98
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR • Pomorski promet Bazen Bakar važan je dio ukupnog sustava Luke Rijeka. Prognoza prometa Luke Rijeka (prikazana u tablici br. 25) izrađena je na temelju podataka iz studije 49 koju je za potrebe luke Rijeka izradio Institut prometa i veza iz Zagreba 1998. godine. U studiji je razmatrano svih 11 terminala u sustavu Luke, u razdoblju do 2015. godine. Kao lokalitet na kojem se mogu planirati i novi kapaciteti naveden je, uz Bršicu, i terminal u Bakru, što je moguće postići modernizacijom prekrcajne opreme i proširenjem terminala. Na sjevernom dijelu bazena Bakar (obala Podbok) prekrcajni kapaciteti trebaju se uskladiti sa prijevoznom moći željezničke pruge, dok će dio južno područja (obala Goranin, tj. prostor bivše koksare) svoju funkciju uskladiti sa potrebama izdvojenog područja Škrljevo, Slobodnih zona i cestovne veze. 50 Tablica br. 25 Godina Prognoza prometa Luke Rijeka (mil. netto tona) Ukupni promet Prosječna stopa Javni prekrcaj luke rasta % 2005. 21.500 6,1 7.000 7,0 2010. 27.400 5,0 9.800 7,0 2015. 31.500 2,8 12.500 5,0 Prosječna stopa rasta % b) Infrastruktura telekomunikacija i pošte Na području Primorsko-goranske županije potrebno je ostvariti gustoću od oko 50 priključaka na 100 stanovnika (obaveza Prostornog plana Primorsko-goranske županije). Bitni segmenti svjetlovodne transmisijske mreže koji se trebaju izgraditi, a čijom se realizacijom ostvaruje kvalitet mreže su: - Sušak - Sušačka Draga - Sv.Kuzam - Škrljevo - Krasica - Meja - Hreljin - Križišće (Crikvenica), - Rijeka - Delnice - Karlovac - Zagreb (uz novu autocestu), - Fužine - Zlobin - Plase - Hreljin (Rijeka). Planirani zahvati odnose se pretežno na montažu novih udaljenih pretplatničkih stupnjeva, a duž planiranih prometnica treba predvidjeti i izgradnju distribucijske kabelske kanalizacije (DTK). Osnovni ciljevi razvitka sustava veza su: − povezivanje postojećih i planiranih dislociranih digitalnih pretplatničkih stupnjeva na višu prometnu razinu, digitalnim sistemom prijenosa, − izgradnja pristupne telekomunikacijske mreže kao podzemne TK mreže. 49 “Desetogodišnji plan razvitka luke Rijeka” 50 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Knjiga 2, točka 7.1.3.1. U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 99
Page 1 and 2:
33333333333333333333333333333333333
Page 3 and 4:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 97: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241:
show all

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink