3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink
3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink
3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
1.2.1.7. Klimatska obilježja<br />
Područje Grada Bakra pokriveno je meteorološko-mjernim postajama u Bakru i Kukuljanovu.<br />
Uslijed orografske kompozicije prostora Grada Bakra izraženi su specifični tipovi klime u<br />
kojima se izmjenjuju utjecaji mora i planinskog zaleđa.<br />
Priobalno područje Hrvatskog primorja ispod 400 m.n.v. pripada toplo umjerenoj klimi, ali<br />
prijelaznom klimatskom tipu. Prema Koppen-ovoj klasifikaciji prostor pripada zoni tipa Cfsax<br />
- prijelazni tip klime s vrućim ljetom, gdje je prosjek najtoplijeg mjeseca preko 22 0 C, a<br />
zimsko kišno razdoblje karakterizira razdjeljenost u sporedni proljetni (travanj) i jesensko<br />
zimski maksimum (listopad-studeni, a mjestimično prosinac), dakle radi se o maritimnom<br />
padalinskom režimu s dva maximuma. Temeljne karakteristike klime su dosta dug sušni i<br />
topli period u ljeti, neznatan broj dana sa snijegom, dug vegetacijski period, neravnomjeran<br />
padalinski režim, te neznatan broj dana s ekstremno niskim temperaturama.<br />
Viši predjeli ovog područja do 1000 m.n.v.pripadaju prema Koppenovoj klasifikaciji u Cfsbx<br />
tip klime. Kako se radi o prijelaznom tipu klime s jačim utjecajem kontinenta, kao posljedica<br />
miješanja tih dviju klima ovo područje obiluje naglim vremenskim promjenama koje donose<br />
obilne oborine, jake vjetrove sa sjevera i juga, vrlo česte magle i mnogo zračne vlage, te rane i<br />
kasne mrazeve. Temperature najhladnijeg mjeseca kreću se između -3 0 i +8 0 C, a najtoplijeg<br />
ispod 22 0 C.<br />
Ukoliko govorimo o južnim ekspozicijama, tu nailazimo na prijelaz mediteranske klime u<br />
kontinentalnu ,ali s jačim utjecajem mediterana. Oborina je manje, kao i kišnih dana. Ljeta su<br />
toplija, zime vlažnije sa manje snijega, a vegetacijski period je dulji.<br />
Najviši predjeli ovog područja 1000-1200 m.n.v. imaju sva obilježja Dfsbx klime, - mjesečna<br />
temperatura najhladnijeg mjeseca niža je od -3 0 C, temperature najtoplijeg mjeseca je iznad<br />
10 0 C, a manje od 22 0 C, a četiri mjeseca u godini imaju temperaturu višu od 10 0 C. Oborinske<br />
karakteristike jednake su prethodnom tipu.<br />
Prema mjerenjima na postajama Rijeka, Platak i Kraljevica može se zaključiti da količina<br />
naoblake raste od obalnog područja prema Gorskom kotaru, što je prvenstveno rezultat<br />
prodiranja zračnih masa sa Sredozemlja koje su bogate vlagom i koje se, uzdižući se prema<br />
južnim obroncima planina, ohlađuju do nivoa kondenzacije, što dovodi kao posljedicu<br />
povećanu naoblaku.<br />
Drugi razlog je i tzv. ljetni učinak planina, gdje planine pomažu termičku konvekciju koja je<br />
posljedica grijanja tla i donjih slojeva zraka, te dizanje lakšeg, toplijeg zraka, hlađenja i opet<br />
kondenziranja vodene pare.<br />
Vjetrovi koji najčešće pušu su bura i jugo. Bura je sjeverni vjetar kojemu su naročito izloženi<br />
istaknutiji vrhovi i glavice. Bura nepovoljno djeluje na vegetaciju, isušuje tlo, povećava<br />
transpiraciju , lomi grane i stabla, a na položajima koji su stalno izloženi utjecaju ovog vjetra<br />
šumska vegetacija poprima specifične forme: deblovina je kratka, loše razvijena, krošnja<br />
ekscentrična, okrenuta u smjeru vjetra. Izrazito burno područje se javlja i uz obalu, tako da u<br />
zimskim mjesecima u Bakarskom zaljevu ponekad puše i orkanska bura.<br />
Jugo je južni vjetar koji pak donosi jake i obilne oborine koje razvodnjuju tlo, pa uslijed jakih<br />
južnih vjetrova može doći i do vjetroizvala.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
26
Change language