3933 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BAKRA - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD BAKAR
1.3. PROSTORNO-RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE
Obzirom na osobitosti prostora, područje Grada Bakra može se razlučiti na 4 prostorne cjeline
prikazane na shematogramu br. 2 (u nastavku) i to:
A) AKVATORIJ I KONTAKTNO OBALNO PODRUČJE
B) KONTINENTALNO PODRUČJE:
− unutrašnja flišna udolina,
− raščlanjena zona vapnenačko-dolomitnog pobrđa,
− prisojne padine planinskog okvira.
A) Akvatorij i kontaktno obalno područje protežu se uz Bakarski zaljev od rta Babno
(granica s općinom Kostrena), do rta Dobra (granica s Gradom Kraljevicom). Razgraničenje
obalnog i kontinentalnog područja izvršeno je temeljem fizionomskih karakteristika prostora i
to najvišom slojnicom na terenu iznad Bakarskog zaljeva. U ovoj zoni nalazi se samo naselje
Bakar, a tu su smješteni najveći privredni kapaciteti (s izuzetkom industrijske zone
Kukuljanovo), čiji značaj uvelike prelazi lokalne okvire. Temeljito narušena fizionomija
krajolika jedna je od najizraženijih negativnih posljedica izgradnje tih velikih gospodarskih
objekata. Na prostoru Bakarskog zaljeva antropogeni utjecaj na krajobrazni identitet prostora
je najveći.
Nasuprot tome, kao izrazitu vrijednost ljudske aktivnosti u pejzažu možemo spomenuti
registrirani spomenik kulture - etnografsku zonu Bakarskih prezida na potezu između Bakra i
Bakarca. Nekada bujni vinogradi, danas su samo sjećanje na skladan odnos čovjeka i prirode.
Zapadnu stranu područja gromača danas osvaja samoniklo šumsko raslinje, dok je na
istočnom dijelu padina sve prisutnije zasipanje gromača erodivnim materijalom.
Grad Bakar zaštićena je urbanistička cjelina koja je, sa gledišta zaštite spomenika kulture,
uslijed izgradnje industrijskih postrojenja potpuno devastirana.
Prema privredno-strukturnim obilježjima Bakarski zaljev danas je tipično industrijsko
područje koje, međutim, prestankom rada koksare Sisačke željezare 1994. godine, dobiva
mogućnost za kvalitetnu transformaciju s bitno drugačijom fizionomijom i kvalitetnom
zaštitom prostora i okoliša.
Predodređenost obalnog prostora za pojedine djelatnosti uslijed izrazitih prirodnih pogodnosti
(dubina mora, zaštićenost zaljeva) i postojeće infrastrukturne opremljenosti, imati će najveću
ulogu prilikom određivanja smjernica budućeg korištenja tog prostora.
B) Kontinentalno područje dijeli se na 3 cjeline:
Unutarnja flišna udolina se na jugoistoku preko Križišća nastavlja na vinodolsku unutarnju
flišnu zonu, dok se na sjeverozapadu taj geološki i morfološki jedinstven prostor pruža do
izvorišta Rječine. Ovdje je u gotovo neprekinutom nizu smještena većina naselja
(Kukuljanovo, Škrljevo, Krasica, Praputnjak, Hreljin) pa samim time i većina stanovništva
Grada Bakra (70%). To područje predstavlja prijelazni dio između gospodarski "živog", ali
dobrim dijelom i degradiranog priobalnog područja i planinskog dijela područja Grada.
Naseljavanje tog prostora možemo pratiti još od vremena Rimskog carstva, preko Srednjeg
vijeka sve do danas.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
69