3933 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BAKRA - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD BAKAR
Niži, naseljeni dio područja Grada Bakra nalazi se unutar opisane seizmotektonski aktivne
zone. Manja seizmotektonski aktivna zona nalazi se u području Fužina pa obuhvaća i rubna,
istočna i uglavnom nenaseljena područja Grada.
Osnovna značajka seizmičnosti u ovom području je pojava većeg broja relativno slabijih
potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarišta potresa nalaze se na
dubini od svega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obično ne
zahvaćaju šire područje. Epicentralna područja su u Klani, Rijeci, istočno od Omišlja i
između Bribira i Grižana u Vinodolskoj udolini, kao i u okolici Fužina. Prema Seizmičkoj
mikrorajonizaciji Rijeke, u sklopu koje je najdetaljnije obrađen priobalni dio Primorskogoranske
županije, u seizmotektonski aktivnoj zoni osnovni stupanj seizmičnosti je 7 0 MCS
ljestvice, a prema području Grižane-Bribir povećava se na 8 0 .
Dosad najjači potres na području Županije dogodio se 1916. upravo u zoni Bribir-Grižane.
Imao je magnitudu M = 5.8 i intenzitet u epicentru I o = 7-8 0 MCS. Prema novim saznanjima
najjači potresi na području Županije mogu doseći jačinu od M = 6.5. Seizmički valovi mogu
doći do područja Grada Bakra i iz dva susjedna epocentralna područja: furlanskog i
ljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi većih magnituda.
Vrijeme pojavljivanja potresa gotovo da i ne podliježe nekoj zakonitosti. U pojedinim
slučajevima jakom potresu prethode slabi potresi; a češće iza jakog potresa slijedi serija
slabijih nakanadnih potresa. Razdoblja pojačane seizmičke aktivnosti izmjenjuju se s
razdobljima smanjene seizmičke aktivnosti, a vrijeme trajanja tih razdoblja bitno je različito.
Promatrajući jadransku seizmotektonsku zoni, razdoblje pojačane seizmičke aktivnosti bilo je
od 1905. do 1928. godine, a nakon relativnog smirenja nastavlja se od 1962. godine do danas.
I u naizged seizmički mirnom razdoblju zbila su se na širem području Kvarnera tri potresa
velike snage: 1925. godine kod Senja (M = 4.8; I o = 5 0 MCS), 1939. godine između Omišlja i
Dobrinja (M = 4.9; I o = 7 0 MCS) i 1951. u Podvelebitskom kanalu (M = 4.6; I o = 6 0 MCS).
Na temelju dosadašnjih podataka područje Grada Bakra ima slijedeće maksimalne očekivane
intenzitete seizmičnosti:
Obalna, naseljena zona:
I o = 7 0 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.);
I o = 8 0 MCS (Seizmološka karta iz 1982.);
I o = 6 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.);
I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.);
I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.);
I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.);
Planinska, nenaseljena zona:
I o = 7 0 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.);
I o = 8 0 MCS (Seizmološka karta iz 1982.);
I o = 6 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.);
I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.);
I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.);
I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.);
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
16