3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink
3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink
3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- osnovna stijena-fliš je potpuno pokrivena padinskim tvorevinama mjestimice debljim od<br />
10 m,<br />
- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,<br />
- dijelovi terena su stabilni u prirodnim uvjetima, dok su mjestimice vidljiva aktivna i<br />
umirena klizišta; velika je opasnost od pojave nestabilnosti prilikom zasjecanja ili<br />
nasipavanja,<br />
- upojnost terena je u cijelosti mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, a pokrivač<br />
promjenljive vodopropusnosti; mogućnost erozije je znatna,<br />
- teren je u samo mjestimice pogodan za građenje uz predhodno provedena detalja<br />
istraživanja.<br />
(7) IV Geotehnička kategorija - zona naplavina:<br />
- naplavine su debljine nekoliko m i vrlo raznolikog granulometrijskog sastava,<br />
- teren je jako deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,<br />
- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom<br />
zasjecanja,<br />
- upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka,<br />
- teren je u cijelosti nepogodan za građenje.<br />
(8) U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske<br />
županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za<br />
urbanističke i detaljne planove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5000.<br />
Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata<br />
biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone koje su<br />
nepogodne za građenje.<br />
8.2. ZAŠTITA ZRAKA<br />
Članak 152.<br />
(1) Postojeći i planirani (prvenstveno lučki) sadržaji u Bakarskom zaljevu moraju svoju<br />
tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka. Za postojeći skladišni prostor otvorenog tipa<br />
na području luke Podbok putem inspekcijskih službi zaštite okoliša poduzeti će se mjere<br />
provedbe monitoringa, kako bi se mogla odrediti kategorizacija zraka i propisati eventualna<br />
izrada sanacijskog programa, tj. poduzimanje mjera kako bi se postigle preporučene<br />
vrijednosti kakvoće zraka (PV).<br />
(2) Zbog blizine i utjecaja TE Rijeka i Rafinerije nafte na Urinju potrebna je stalna kontrola<br />
- monitoring kakvoće zraka.<br />
(3) Mjere zaštite zraka vezane na sanaciju kamenoloma na Škrljevu obuhvaćaju:<br />
- upotrebu bušačkih strojeva na komprimirani zrak ili hidrauličkog tipa, opremljenih<br />
uređajima za hvatanje prašine,<br />
- postrojenje za oplemenjivanje mineralnih sirovina (drobilana i separacija) mora biti<br />
opremljeno uređajima za otprašivanje,<br />
- etažne puteve i operativne platoe potrebno je polijevati vodom iz autocisterni kako bi se<br />
spriječilo dizanje prašine,<br />
- najveća dopuštena koncentracija unutar područja sanacije kamenoloma ne smije preći<br />
10-100 mg/m 3 zraka,<br />
- ukupne lebedeće čestice (lč) ne smiju prijeći 150 µg/m 3 , dok taložna tvar (sediment) ne<br />
smije prijeći 350 mg/m 2 na dan.<br />
(4) Uređaji za loženje, ovisno o toplinskom kapacitetu i vrsti goriva podliježu redovitom<br />
inspekcijskom nadzoru, a mjerenja trebaju biti u skladu s Uredbom o GVE onečišćujućih tvari<br />
u zrak iz stacionarnih izvora.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
232