3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

More documents

Recommendations

Info

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR 1.2.1. Prirodni sustavi 1.2.1.1. Smještaj i orografske prilike Područje Grada Bakra obilježeno je raznolikošću i nadasve razvedenim reljefom, u cjelosti je smješteno na području visokog i niskog krša, te uglavnom položeno u smjeru juga i jugozapada. Najsjevernija točka Grada Bakra seže do samih obronaka Risnjačkog masiva u području Viljskih stijena, dalje granica teče jugoistočno preko Andričičevog laza iznad Mrzlih dolaca do Sljemena, obroncima Kostanjevice kroz Velu Dragu preko Lepenica do vrhova Jelenčića, dalje do Zečjaka ponad Črnog dolca do Križišća i grebenom Biljin do mora. Sjeverozapadna granica ide preko Burnih dolaca do Male Pliši, dalje do Vrane, Bajte i Veternice, grebenom Rebar do Sv. Kuzma prema Soplju i do mora. Iz opisa granica vidi se da se radi o razmjerno velikom području koje je s jedne strane omeđeno morem i diže se do 1300 m.n.v. Ovaj smještaj ima presudnu ulogu kod klime, pedološke i geološke podloge, režima oborina, vjetra i ostalih bioloških činbenika, a kao krajnju posljedicu treba istaći i utjecaj na vegetacijski pokrov područja. Prostorom dominiraju već spomenuti vrhovi uz koje treba istaknuti i ove: Sveta Levurdica 1189 m.n.v., Beljavina 1126 m.n.v., Strgarnica 1098 m.n.v. i Kalić 1089 m.n.v. Sjeverni dio karakteriziran je izraženim grebenom koji se prostire od Viljskih stijena preko Sv. Levurdice prema Tuhobiću. S ovog grebena raščlanjuje se niz sporednih kosa i grebena koji se postepeno gube u valovitom i nepravilno razvedenom terenu. Cjelokupni prostor karakteriziran je krškim fenomenima, a to su vrtače, uvale, drage, kraška polja , ponikve i ostalo.Na cijelom području vrlo je izražena kamenitost, a ponegdje nailazimo i na manje špilje. Šume zauzimaju veliki dio prostora koji radi orografskih i pedoloških uvjeta nije pogodan za poljoprivrednu proizvodnju, a u prošlosti je bio korišten za ispašu stoke. Prestankom intenzivnije ispaše, pod utjecajem prirodnih čimbenika, košenice su se pošumile, tako da je šuma osvojila uglavnom sve terene koji su bili iole plodni. 1.2.1.2. Geološka građa i geotehničke značajke Poznavanje geotehničkih značajki nekog područja presudno je za procjenu prikladnosti za građenje, odnosno za procjenu stupnja geotehničkog pa i seizmičkog hazarda. Naime, izvedba građevina na geotehnički nepovoljnim lokacijama može znatno poskupiti izgradnju pojedinih objekata. Uz to, troškovi sanacije, zbog odabira neodgovarajućeg temeljenja, mogu višestruko povećati prvobitno planiranu cijenu izgradnje. Pogodnost terena za građenje odnosno geotehnička prikladnost ovisi o mnogo čimbenika čija povezanost nije uvijek izravna, a značenje je različito. Međutim, geološka građa, koja uključuje litološki sastav i strukturno-tektonski sklop je uvijek presudna. U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 12
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR Iz toga proizlaze osnovni geotehnički pokazatelji nekog terena: - fizičko-mehaničke značajke naslaga; - stabilnost u prirodnim uvjetima; - deformabilnost; - nosivost. Također je važan utjecaj površinskih i podzemnih voda koje potiču egzogenetske procese kao što su erozija i pojava nestabilnosti na padinama. Temeljna podloga za opis geološke građe bila je Osnovna geološka karta 1:100.000 listovi Crikvenica i Delnice, koje obuhvaćaju područje Grada Bakra. U navedenim kartama sistematizirani su podaci o geološkoj građi terena. U ovom tekstu su ti podaci dopunjeni rezultatima novijih istraživanja. Temeljna podloga za izdvajanje inženjerskogeoloških kompleksa odnosno određivanje geotehničkih značajki na području Grada Bakra bile su studije: − “Seizmička mikrorajonizacija Rijeke. Knjiga II, geološki i inženjerskogeološki radovi”, u sklopu koje su priložene geološka i inženjerskogeološka karta 1:25.000; − “Inženjerskogeološke značajke stijena i tala Županije primorsko-goranske” u sklopu koje su priložene Litološka karta 1:100.000 i Inženjerskogeološka karta 1:100.000. Također su korišteni rezultati iz: “Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Osnove korištenja i zaštite”, knjiga 1. a) Geološka građa Na području Grada Bakra ustanovljene su naslage isključivo sedimentnog tipa koje prema geološkoj starosti pripadaju permu, trijasu, juri, kredi, paleogenu i kvartaru. Naslage paleozoika odnosno donjeg do srednjeg perma (P 1,2 ) sastoje se od flišolike serije klastita. U toj seriji, u graduiranim sekvencama, smjenjuju se konglomerati, pješčenjaci različite veličine zrna, zatim siltiti i šejlovi. Na završetku klastične serije mjestimično se nalazi limonitna kora, na kojoj se taložio barit, mješavina barita i dolomita te dolomit. Permske naslage vidljive su u na površini terena na krajnjem istočnom rubu teritorija, u području Tuhobića. Trijas je zastupljen stratigrafskim članovima gornjotrijaske epohe koji se mjestimice teško razlikuju pa do sada nisu u cijelosti jasno stratigrafski razdvojeni. Donji dio naslaga sastoji se od izmjene pelitno-glinovito-dolomitnih, pelitno-siltitsko-arkoznih, i dolomitno-arkoznih naslaga s tinjcima na slojnim plohama. Boja im varira od sivozelenih preko smeđežutih do crvenih i crvenoljubičastih nijansi. Idući prema mlađim naslagama, učešće dolomita u sedimentnoj seriji raste, tako da naslage postaju dominantno dolomitične. Lokalno se u sedimentnoj seriji, u bazama sedimementacijskih sekvenci, nalaze se leće brečokonglomerata. Gornji dio naslaga leži kontinuirano na naslagama klastita. To su po sastavu dolomiti, od kojih su stariji tipovi sitno do srednje, a mlađi krupnokristalasti. U najmlađem dijelu serije već se pojavljuju dolomitični vapnenci. Naslage su u cijelosti izražene slojevitosti. Trijaske naslage vidljive su na površini u dvije zone na sjeveroistočnom i istočnom rubu područja Grada Bakra: sjeverno od Tuhobića i južno od Risnjaka. Naslage jurske epohe razvijene su na području Grada Bakra u cijelom rasponu. Iako litofacijelno različite, to su pretežito karbonatne stijene. To su naslage donje jure (lijas), srednje jure (doger) i gornje jure (malm). Lijaske naslage (J 1 ) su dolomitično-vapnenačke. U U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 13
Page 1 and 2: 33333333333333333333333333333333333
Page 3 and 4: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 11: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 63 and 64:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 65 and 66:
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241:
show all

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink