3933 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BAKRA - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD BAKAR
1.2.1. Prirodni sustavi
1.2.1.1. Smještaj i orografske prilike
Područje Grada Bakra obilježeno je raznolikošću i nadasve razvedenim reljefom, u cjelosti je
smješteno na području visokog i niskog krša, te uglavnom položeno u smjeru juga i
jugozapada.
Najsjevernija točka Grada Bakra seže do samih obronaka Risnjačkog masiva u području
Viljskih stijena, dalje granica teče jugoistočno preko Andričičevog laza iznad Mrzlih dolaca
do Sljemena, obroncima Kostanjevice kroz Velu Dragu preko Lepenica do vrhova Jelenčića,
dalje do Zečjaka ponad Črnog dolca do Križišća i grebenom Biljin do mora.
Sjeverozapadna granica ide preko Burnih dolaca do Male Pliši, dalje do Vrane, Bajte i
Veternice, grebenom Rebar do Sv. Kuzma prema Soplju i do mora.
Iz opisa granica vidi se da se radi o razmjerno velikom području koje je s jedne strane
omeđeno morem i diže se do 1300 m.n.v. Ovaj smještaj ima presudnu ulogu kod klime,
pedološke i geološke podloge, režima oborina, vjetra i ostalih bioloških činbenika, a kao
krajnju posljedicu treba istaći i utjecaj na vegetacijski pokrov područja.
Prostorom dominiraju već spomenuti vrhovi uz koje treba istaknuti i ove: Sveta Levurdica
1189 m.n.v., Beljavina 1126 m.n.v., Strgarnica 1098 m.n.v. i Kalić 1089 m.n.v.
Sjeverni dio karakteriziran je izraženim grebenom koji se prostire od Viljskih stijena preko
Sv. Levurdice prema Tuhobiću. S ovog grebena raščlanjuje se niz sporednih kosa i grebena
koji se postepeno gube u valovitom i nepravilno razvedenom terenu. Cjelokupni prostor
karakteriziran je krškim fenomenima, a to su vrtače, uvale, drage, kraška polja , ponikve i
ostalo.Na cijelom području vrlo je izražena kamenitost, a ponegdje nailazimo i na manje
špilje.
Šume zauzimaju veliki dio prostora koji radi orografskih i pedoloških uvjeta nije pogodan za
poljoprivrednu proizvodnju, a u prošlosti je bio korišten za ispašu stoke. Prestankom
intenzivnije ispaše, pod utjecajem prirodnih čimbenika, košenice su se pošumile, tako da je
šuma osvojila uglavnom sve terene koji su bili iole plodni.
1.2.1.2. Geološka građa i geotehničke značajke
Poznavanje geotehničkih značajki nekog područja presudno je za procjenu prikladnosti za
građenje, odnosno za procjenu stupnja geotehničkog pa i seizmičkog hazarda. Naime, izvedba
građevina na geotehnički nepovoljnim lokacijama može znatno poskupiti izgradnju pojedinih
objekata. Uz to, troškovi sanacije, zbog odabira neodgovarajućeg temeljenja, mogu višestruko
povećati prvobitno planiranu cijenu izgradnje.
Pogodnost terena za građenje odnosno geotehnička prikladnost ovisi o mnogo čimbenika čija
povezanost nije uvijek izravna, a značenje je različito. Međutim, geološka građa, koja
uključuje litološki sastav i strukturno-tektonski sklop je uvijek presudna.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
12