3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

More documents

Recommendations

Info

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR Postojeća 10 kV mreža priprema se već dugi niz godina za 20 kV naponski nivo, jer je razvojnim planovima usvojena koncepcija napuštanja 35 i 10 kV naponskog nivoa i prijelaz na direktnu transformaciju 110/20 kV. Napojne točke za napajanje buduće 20 kV mreže na području Grada biti će trafostanice 110/20 kV Krasica i Mavrinci, te trafostanice 110/20 kV Kraljevica, Sušak i Ivani, izvan područja obuhvata ovog Prostornog plana, te postojeća TS 35/20 kV Vrata. Postojeća i buduća 35 i 10(20) kV mreža ne prikazuje se ovim Prostornim planom, a biti će razrađena kroz planove užih područja. 3.5.4.2. Cijevni promet Jadranski naftovod Omišalj – Sisak, koji prolazi područjem Grada, međunarodne je kategorije i kapaciteta 20,000.000 tona godišnje. U narednom razdoblju predviđa se ugradnja druge, paralelne cijevi, te zaštita postojećeg cjevovoda. Širina zaštitnog koridora unutar kojeg se ne mogu graditi građevine niti provoditi drugi zahvati u prostoru iznosi 40 metara. 3.5.4.3. Opskrba plinom Prostornim planom Primorsko-goranske županije usvojena je trasa međunarodnog transportnog plinovoda Italija - Hrvatska. Na trasi kopnenog dijela magistralnog plinovoda određene su mjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesta priključka županijske mreže plinovoda. Također je predviđena alternativna trasa magistralnog plinovoda, koja je vezana i uz mogućnost dobave ukapljenog prirodnog plina, a čini je podmorska dionica Plomin - Omišalj i kopnena Omišalj - Delnice - Republika Slovenija, koja dijelom prolazi područjem Grada Bakra. Koncepcija plinifikacije Grada Bakra temelji se na Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Županije primorsko - goranske. Trasa međunarodnog magistralnog plinovoda dijelom prolazi područjem Grada Bakra. Na području Grada Bakra predviđena je lokacija kompresorske stanice (na lokaciji Fučkovi dolci), kao i mjerno redukcijske stanice (MRS Rijeka istok). Priključak visokotlačnog plinovoda izvršiti će se iz MRS Rijeka istok (Kukuljanovo). Osim visokotlačnog plinovoda iz MRS Rijeka istok vršiti će se opskrba prirodnim plinom potrošača u zoni Kukuljanovo, kao i okolnih kućanstava u ukupnoj količini od 3.652 m 3 /h. Za opskrbu prirodnim plinom Grada Bakra predviđena je izgradnja dviju redukcijskih stanica RS Bakar 1 i RS Bakar 2. Planirani kapacitet redukcijske stanice RS Bakar 1 iznosi 1.600 m 3 /h, dok planirani kapacitet redukcijske stanice RS Bakar 2 iznosi 1.300 m 3 /h. Kapacitet redukcijskih stanica predviđen je za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u kućanstvima, kao i opskrbu plinom građevina gospodarske namjene. Opskrba se vrši srednjetlačnim plinovodom položenim u javnim površinama. Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže je izgradnja plinske distributivne mreže primarno namjenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji. U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 168
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR Rješenje plinoopskrbnog sustava u urbanističkim i detaljnim planovima uređenja mora sadržavati trase i kapacitete (protoke), vrstu materijala plinske mreže, te određena primopredajna mjesta s nivoa višeg tlaka i načina preuzimanja plina kod potrošača. Prilikom projektiranja, izgradnje i održavanja plinske mreže obavezno je pridržavati se važećih propisa koji određuju bitne zahtjeve za građevinu, kao i gore navedene poslove (Zakon o gradnji). Također potrebno je pridržavati se ostalih Hrvatskih normi (HRN) koji obrađuju navedenu problematiku. U nedostatku domaćih normi moguće je koristiti Njemačke norme i propise (DIN i DVGW), Europske norme (EN), Međunarodne norme (ISO), kao i Američke norme i propise (API i ANSI). 3.5.4.4. Mogućnosti i primjena suvremenih mjera energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora energije Korištenje obnovljivih izvora energije dugoročno može pridonijeti značajnom smanjenju štetnog utjecaja na okoliš, kao i otvaranju novih radnih mjesta. Na području Grada Bakra posebna je pogodnost mogućnost korištenja sunčeve energije i energije okoline (putem dizalica topline). Za područje Grada Bakra godišnji prosjek dnevne globalne insolacije na optimalno nagnutu plohu iznosi oko 4,2 kWh/m 2 d. Prema tome, s npr. 8 m 2 površine sunčevih kolektora može se godišnje uštedjeti oko 11.680 kWh el. energije ili 985 kg lož ulja EL. Sukladno najnovijim pozitivnim propisima i preporukama nekih zapadno-europskih zemalja koji govore da se pri proizvodnji toplinske energije najprije kao primarna mora proizvesti električna energija, a tek onda sekundarna toplinska, potrebno je predvidjeti ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno električne, toplinske i rashladne energije (trigeneracija). Proizvedena električna energija se predaje u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje i hlađenje. Prednost takvih manjih jedinica u odnosu na velike kombinirane cikluse je u tome što one mogu biti disperzirane, tj. u neposrednoj blizini lokacije gdje se ukaže potreba za toplinskom energijom. Iskoristivost takvih jedinica je vrlo visoka (82-88% ukupna iskorištena energija, 39-44% proizvedena električna energija), a zadovoljavaju najstrože standarde zaštite okoliša u pogledu emisija. 3.6. POSTUPANJE S OTPADOM Sustav gospodarenja otpadom na razini Županije predviđa centralnu zonu za gospodarenje otpadom i mrežu reciklažnih dvorišta i transfer stanica, koji nisu predviđeni na području Grada Bakra. Osnove gospodarenja otpadnim tvarima zasnivaju se na slijedećim postavkama: - količinu otpada treba smanjiti već na mjestu nastajanja, a koncentraciju štetnih tvari u otpadu treba održavati što je moguće nižom, - iskoristive otpadne tvari, a posebno papir, staklo, kovine, plastične tvari i bio otpatke treba u najvećoj mogućoj mjeri nastojati iskoristiti, - nepreradive otpadne tvari potrebno je obraditi na način da se mogu trajno i sigurno zbrinuti. U postupanju s otpadom na području Grada Bakra potrebno je težiti organizaciji primarnog razdvajanja komunalnog otpada na mjestu njegova nastanka jer se time smanjuje ukupna U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 169
Page 1 and 2:
33333333333333333333333333333333333
Page 3 and 4:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Page 53 and 54:
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 167: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241:
show all

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink