3933 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BAKRA - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD BAKAR
Iz strukture zaposlenih po djelatnostima se vidi da su osnovne gospodarske grane na području
Grada Bakra:
- prerađivačka industrija,
- prijevoz, skladištenje i veze,
- trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i kućanskih predmeta,
- obrazovanje.
Podaci o zaposlenosti u razdoblju 1995. – 2000. godine pokazuju statičnu strukturu s vrlo
malim promjenama. Najvažnija djelatnost je sekundarnog karaktera, a to je prerađivačka
industrija (s udjelom od 44% u ukupnoj strukturi zaposlenih), čija se glavnina ostvaruje u
industrijskoj zoni na Kukuljanovu.
Slijedi lučko-pretovarno-skladišna djelatnost u samoj luci Bakar i u lučkim skladištima u
industrijskoj zoni (19 %), koja je s gotovo istim udjelom prisutna 1997. i 2001. godine.
Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i kućanskih aparata u značajnijem je
opadanju po broju zaposlenih i po udjelu u strukturi.
Zbog korištenja Bakarskog zaljeva za lučke i industrijske sadržaje turizam se ovdje nije
razvio. Raznolikost prostora i bogata kulturno-povijesna baština povijesne jezgre Bakra nisu
odgovarajuće vrednovane kroz bilo koji oblik turizma. Također nisu razvijeni drugi oblici
turizma (npr. izletnički i lovni).
Tradicionalna djelatnost izrade drvne stolarije za potrebe čamaca također stagnira i nazaduje.
Značajnije oživljavanje djelatnosti zabilježeno je posljednjih godina u prerađivačkoj industriji
te prijevozu, skladištenju i vezama, što znači da je započela revitalizacija gospodarstva
upravo kroz ove djelatnosti.
Pozitivna kretanja ostvarena su i u obrazovanju.
• Trgovačka društva i poslovni prostor
Prema podacima Zavoda za platni promet 12 u listopadu 2001. godine na području Bakra bilo
je registrirano 56 pravnih osoba (odnosno trgovačkih društava) sa 826 zaposlenih djelatnika.
Razlike u podacima o broju zaposlenih rezultat su primjene različitih metoda kojima se
Statistika i ZAP koriste. Izneseni statistički podaci daju godišnji prosjek zaposlenih prema
prijavama poslodavaca, dok se podaci ZAP-a odnose na isplate plaća ili druge financijske
transakcije prema radnicima. To znači da podatak ne uključuje zaposlene koji su radili, a
nisu primali plaću, kao ni radnike na dužem bolovanju ili "čekanju", pa slijedi da takvih ima
oko 440.
Na kraju 2001. registrirano je 56 trgovačkih društava, od čega 45 u Industrijskoj zoni. Četiri
trgovačka društva su u stečaju i jedno u rasformiranju.
Lučki bazen Bakar
Terminal Bakar specijaliziran je za prekrcaj rasutih i sipkih tereta, na sjevernoj strani zaljeva
(Podbok, Dobra i Dobrica), te za prekrcaj RO-RO i ostalog generalnog tereta na suprotnoj
strani zaljeva (obala Goranin). U ukupnom prometu riječke luke do danas je zadržao najveći
udio u pretovaru suhih tereta. Pored povoljnih prirodnih uvjeta terminal ima jako
gravitacijsko zaleđe s razvijenom teškom industrijom (Češka, Slovačka, Austrija i
Mađarska).
12 ZAP-a Podružnica Rijeka za listopad 2001.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
41