3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

More documents

Recommendations

Info

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR 1.2.5. Gospodarstvo 1.2.5.1. Sažeti prikaz povijesnog razvitka Bakarskog zaljeva Naselje na mjestu današnjeg Bakra spominje se još u rimsko doba kao Volcera. U srednjem vijeku Bakar je grad u sastavu Vinodolske županije. Od 1225. godine grad je u posjedu Frankopana kada je izgrađen i Frankopanski kaštel (1530. godine), a 1550. godine grad prelazi u vlasništvo Zrinskih. U XV. stoljeću Bakar je značajan centar pomorstva i trgovine. U XVII. stoljeću oživljava trgovina željeznom robom. Za vrijeme Karla VI. izgrađena je cesta Bakar – Karlovac i značajno povećan prostor luke. 1749. godine Bakar je pripojen austrijskom primorju, a 1777. godine vraća se pod upravu hrvatskog bana. Za grad Bakar značajna je 1778. godina kada ga carica Marija Terezija proglašava slobodnom lukom i time postavlja temelj ubrzanog pomorskog razvoja i brodogradnje. Već u doba francuske okupacije krajem XVIII. stoljeća to je brodarstvo gotovo potpuno uništeno, ali 1822. godine (kada je Bakar opet u sastavu Hrvatske), dolazi do njegovog novog razvoja. Tako su 1856. godine registrirana 22 jedrenjaka s ukupno 8320 BRT. Bakar je ekonomski počeo propadati nakon izgradnje željezničke pruge Rijeka – Zagreb 1873. godine, kada Rijeka preuzima vodeću ulogu među lukama Sjevernog Jadrana. Od tada pa sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća traje trend nazadovanja. Naselja koja gravitiraju Bakru u to vrijeme žive od poljoprivrede i stočarstva. Nakon gotovo stoljetne stagnacije Bakarski zaljev i njegovo zaleđe postali su područje velikih privrednih zahvata koji su nastali preseljenjem industrijskih i lučkih pogona iz prostorom ograničene Rijeke. U vremenu od 1963. do 1965. godine u Urinju (najistočnijem naselju Kostrene) je izgrađena najveća rafinerija u ondašnjoj državi. Prvi vez za prihvat brodova sa rasutim teretom izgrađen je u luci Podbok u Bakarskom zaljevu 1966. godine a drugi 1967. godine, kada je kompletiran terminal za rasute i sipke terete koji je tada bio jedan od najmodernijih na Mediteranu. Po svom kapacitetu i udjelu u ukupnom prometu riječke luke ovaj terminal ima najveći udio. Od godine 1978. kada je instaliran posljednji prekrcajni most do danas nije bilo većih ulaganja u prekrcajnu tehniku, što je bitno smanjilo njegovu efikasnost i kvalitetu servisiranja. 1975. godine je puštena u pogon Koksara čija je proizvodnja bila namijenjena u prvom redu Željezari Sisak. Samo naselje Bakar ostalo je stiješnjeno između luke za sipke i rasute terete i teške industrije, t.j. velikih zagađivača kao što su koksara, rafinerija i termoelektrana. Prestankom rada željezare u Sisku gase se domaće potrebe za koksom, pa 1994. godine Koksara Bakar prestaje s radom i danas se nalazi u fazi rasformiranja. Za potrebe preseljenja industrijskih pogona i lučkih skladišta iz središta Rijeke na platou Škrljeva i Kukuljanova 1975. godine započinje izgradnja industrijsko-skladišne zone ukupne površine oko 500 ha. Zona se gradi postupno i danas predstavlja najveći proizvodnoposlovni potencijal u Županiji. Privredni kapaciteti u Bakarskom zaljevu u posljednjem desetljeću prošloga stoljeća nisu dali očekivane gospodarske efekte. Zbog gubitka tržišta Koksara je prestala djelovati. Istovremeno U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 38
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR luka za sipke terete je izgubila glavnog korisnika, pa posluje smanjenim kapacitetom najčešće za korisnike iz Srednje Europe. Industrijska zona je samo djelomično iskorištena, daleko ispod stvarnih mogućnosti. Krajem prošlog stoljeća zbog utjecaja Koksare, rafinerije nafte INA-Urinj i Termoelektrane, područje Grada Bakra doživjelo je snažnu ekološku degradaciju. 1.2.5.2. Pokazatelji stanja gospodarstva Za ocjenu stanja gospodarstva na nekom području, pored broja stanovnika, mjerodavni su podaci o ukupnom broju zaposlenih i broju zaposlenih po djelatnostima, te financijski pokazatelji poslovanja trgovačkih društava i javnih ustanova. Kako je u prosincu 1992. godine donesen Zakon o novom administrativnom ustroju Republike Hrvatske, to su se podaci po novim jedinicama lokalne samouprave počeli pratiti tek nakon završetka njihova preustroja. Tako prve podatke o zaposlenosti po jedinicama lokalne samouprave statistika bilježi za 1995. godinu. Dugogodišnje praćenje podataka također nije moguće jer je u posljednjem desetljeću prošlog stoljeća, zbog ratnih i poratnih događanja u Republici Hrvatskoj i u njenim jedinicama lokalne samouprave, došlo do diskontinuiteta u svim gospodarskim i društvenim kretanjima, pa ostvarivani trendovi nisu mjerodavni za novonastalu situaciju. • Radna snaga i zaposlenost U 2000. godini godišnji prosjek zaposlenih za Grad Bakar iznosi 1269, a kako tu nema djelatnosti sezonskog karaktera taj je podatak mjerodavan za cijelu godinu. U odnosu na 1995. godinu kada je bilo 1910 zaposlenih, to je smanjenje za trećinu ili točnije za 33,56% odnosno za 641 zaposlenog. Usporede li se podaci o ukupnoj zaposlenosti sa strukturom stanovništva za Grad Bakar 7 izrađenom za potrebe planiranja javnih funkcija 8 , može se izračunati brojnost pojedinih skupina stanovništva 9 obzirom na njihovu radnu aktivnost, kao i dnevne migracije. Tako slijedi da je 2001. godine Grad Bakar imao 7768 stanovnika od čega 3259 stanovnika ili 42,0% stanovnika aktivnih u zemlji. Ukupan broj radnika uključujući i dnevne migrante na druga područja (prvenstveno u Rijeku) iznosio je 2850 ili 36,7% od ukupnog broja stanovnika. Broj radnika koji žive i rade na području Bakra procjenjuje se na 694, dok je dnevnih migranata na okolna područja 2156. Dnevnih migranata iz područja Bakra ima trostruko više od radnika zaposlenih na prostoru jedinice lokalne samouprave. Istovremeno na područje Bakra dnevno dolazi 620 radnika, također prvenstveno iz Rijeke, ali i iz drugih područja. Izneseni podaci ukazuju na visok stupanj dnevnih migracija u i iz područja Bakra. Koeficijent ekonomske ovisnosti, tj. odnos između uzdržavanog i aktivnog stanovništva je 6,2 što je primjereno gospodarskoj situaciji u kojoj se Hrvatska nalazi. 7 Analiza sadržaja javnih funkcija - Završni izvještaj (Separat PPPGŽ), URBING 1997. 8 Podaci Državnog zavoda za statistiku obrađeni po zahtjevu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja - zavoda za prostorno planiranje, 1995. g. 9 U izračunu se polazi od pretpostavke da u desetgodišnjem razdoblju nije došlo do velikih promjena u starosnoj strukturi stanovništva, što je vjerojatno jer je ukupan broj stanovnika ostao praktički nepromijenjen. U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 39
Page 1 and 2: 33333333333333333333333333333333333
Page 3 and 4: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 37: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 89 and 90:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241:
show all

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink