3933 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BAKRA - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD BAKAR
podijeljeno je u četiri kategorije zaštite.
Prva kategorija zaštite obuhvaća tla od I-V bonitetne klase (P1, P2 i djelomično P3 prostorna
kategorija korištenja zemljišta).
To su tla koja se namjenjuju strogo primarnoj poljodjelskoj proizvodnji i ne smiju se koristiti
u druge svrhe, a nalazimo ih uz naselja Škrljevo, Krasica i Praputnjak, u okolici Hreljina i
Ponikvi, te u brojnim vrtačama, ponikvama i dolcima.
Drugu kategoriju zaštite čine tla koja dolaze dijelom u V. i VI. bonitetnu klasu, odnosno P3 i
PŠ prostornu kategoriju zemljišta. Danas su to uglavnom zapuštena poljoprivredna tla užih
bonitetnih vrijednosti, rasprostranjena između Krasice i Praputnjaka.
Treću i četvrtu kategoriju zaštite čine većinom pašnjačka tla brdskog i planinskog područja, a
uvrštena su u PŠ prostornu kategoriju.
Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu
određuju se slijedeće mjere:
- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,
- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,
- prednost treba dati tradicionalnim poljoprivrednim granama, a temelj trebaju biti
obiteljska gospodarstva.
3.7.2. Zaštita zraka
Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjenje emisije.
Zbog blizine Rafinerije nafte i TE Rijeka, za područje Grada Bakra od velikog je značaja
stalna kontrola - monitoring - kakvoće zraka kako bi se u slučaju porasta onečišćenja moglo
intervenirati na vrijeme. Jedna od takvih mjernih postaja na području Grada Bakra postavljena
je u Krasici. Također, budući sadržaji u Bakarskom zaljevu vezano uz lučke djelatnosti
moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka.
Drugi bitni onečišćivači zraka na području Grada Bakra su:
• Kamenolom Škrljevo
U trenutku izrade Prostornog plana vodi se upravni postupak za istoimeni kamenolom, kojim
se naredilo mjerenje PV (preporučenih) i GV (graničnih) vrijednosti kakvoće zraka za lebdeće
čestice.
Vezano na sanaciju kamenoloma na Škrljevu, problem predstavlja stvaranje inertne kamene
prašine karbonatnog sustava. Nastala prašina ista je kao u procesu miniranja (riječ je o gruboj
prašini veličine čestica iznad 0,001 mm koja se lako i brzo taloži), a ograničene je štetnosti.
Mjere zaštite zraka vezane na sanaciju kamenoloma na Škrljevu obuhvaćaju:
- upotrebu bušačkih strojeva na komprimirani zrak ili hidrauličkog tipa, opremljenih
uređajima za hvatanje prašine;
- postrojenje za oplemenjivanje mineralnih sirovina (drobilana i separacija) mora biti
opremljeno uređajima za otprašivanje;
- etažne puteve i operativne platoe potrebno je polijevati vodom iz autocisterni kako
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
171