3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

More documents

Recommendations

Info

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR 3.2.4. Poljoprivredne površine (P) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavljeno je temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija (navedeno u točki 1.2.1.6. Obrazloženja), a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000. Poljoprivredno tlo osnovne namjene razgraničeno je na osobito vrijedno tlo (P1), vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3), a mora se štititi od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Pedološke podatke koji su korišteni prilikom vrednovanja zemljišta za izradu kartografskog prikaza “Korištenje i namjena površina” trebalo bi novelirati i dopuniti s novim pedološkim istraživanjima kako bi se potpunije sagledale sve poljoprivredne površine. Sve te podatke moguće je objediniti kroz geografsko informatički sustav na razini Grada ili Županije pomoću kojeg bi se gospodarilo prostorom i na brz i jednostavan način pronalazili adekvatni podaci o svim prostornim resursima. Obradive površine na području Grada Bakra znatno su smanjene u odnosu na prošla vremena, a nalaze se ponajviše u blizini naselja, dakle u okućnicama. Poljodjelska proizvodnja zasniva se uglavnom na osobnim potrebama, jer je proizvodnja za tržište još uvijek nerentabilna. Šuma zauzima najveći dio prostora. Šumom danas zarašćuje i pašnjački i oranični prostor. Uloga šuma u ekološkom vrednovanju, ugođaju i zaštitnoj funkciji je velika, ali je potrebno ograničiti njeno naglo širenje na ostala područja uključujući pašnjake (predlaže se kozarstvo). Naime, držanje nekoliko stada koza (po 50-60 životinja) bi prirodno reguliralo odnose pašnjačkih i šumskih površina, jer se ne bi smjelo dozvoliti da pašnjačke površine potpuno nestanu i obrastu šumom. Da li će se to ostvariti zavisi o zacrtanim pravcima razvitka poljodjelstva u našoj državi, Županiji i nižim razinama. 3.2.5. Šumske površine (Š) Šumske površine na području Grada Bakra zauzimaju značajne površine (cca 6.850 ha ili preko 50% površine Grada). Uzimajući u obzir da sve veći dio pašnjaka prelazi u šumsko zemljište, tj. prirodno se zašumljuje, možemo ocijeniti da će učešće šuma i šumskog zemljišta u ukupnoj površini Grada i dalje rasti. Danas se šumske površine prema namjeni dijele na gospodarske šume, koje zauzimaju oko 7000 ha, te šume posebne namjene - šume u Nacionalnom parku Risnjak i unutar ostalih dijelova prirode predloženih za zaštitu, koje zauzimaju površinu od 393 ha. Prostornim planom uređenja šumske površine na području Grada razvrstane su na gospodarske šume (Š1) i šume posebne namjene (Š3), a razgraničenje je utvrđeno određivanjem granica na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000. Gospodarske šume služe za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, te osim gospodarske vrijednosti imaju i općekorisnu funkciju. U njima se vrše zahvati kojima se poboljšava struktura same šume, prvenstveno preko uzgojnih radova, njege, čišćenja i prorjede. U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 122
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR Korištenje šuma i šumskih zemljišta na ovim prostorima ima dugu tradiciju, no uglavnom je uvijek dominiralo korištenje kroz proizvodnju drvne mase, dok su ostale, sporedne funkcije šuma bile malo korištene. Državnim i privatnim šumama gospodari JP “Hrvatske šume” Šumarija Rijeka. U krškim šumama vrši se sječa čišćenja, te ovdje ne možemo govoriti o etatu nego o ostvarenju manjih količina posječene mase kroz uzgojne radove, i to malih promjera i bez tehničke upotrebljivosti. U privatnim šumama ne možemo govoriti o etatu koji je svake godine ujednačen, tu se radi o različitim potrebama pučanstva za ogrijevnim drvom koje se isto tako ostvaruje kroz uzgojne sječe tankih sortimenata. Drvne zalihe, prirast i etat (sječive mase) dajemo na temelju raspoloživih podataka, koji se prvenstveno odnose na državne uređene šume GJ “ Oštrovica” i GJ “ Jelenje Velo A i B “. Teško je procijeniti koliki su iznosi navedenih podataka za dio koji se odnosi na državne neuređene šume, i za šume s pravom vlasništva, stoga ove podatke treba uzeti sa izvjesnom rezervom. No, kako se ovdje radi uglavnom o krškim šumama u kojima se ne javljaju velike drvne zalihe po hektaru, a dijelom se radi i o prirodno pošumljenim pašnjacima, procjena može biti dobar pokazatelj. Ipak, ukoliko se radi o krškim šumama kojima prvotni cilj nije proizvodnja drvne mase, sami podaci o drvnoj zalihi i etatu nisu od glavne važnosti. Radi se o obraštenosti terena, pa za cilj treba imati zeleni okoliš, a ne sječive mase, barem dok šikare i makije ne stasaju u više uzgojne oblike. Tablica 28. Prikaz drvnih zaliha, prirasta i etata državnih šuma, te ocjene za privatne šume i za državne neuređene šume. Kategorija vlasništva šume Drvna zaliha (m 3 ) Godišnji prirast (m 3 ) Godišnji etat (m 3 ) Državne uređene i neuređene šume 349.000 6.225 4.300 Privatne šume 50.000 750 450 Ukupno 399.000 6.975 4.750 Iz prethodnog pregleda vidljivo je da je ukupna zaliha drva na prostorima Grada Bakra oko 399.000 m 3 , a godišnji prirast 6975 m 3 , te da bi godišnje trebalo posjeći oko 4750 m 3 ili 68% prirasta, što znači uštedu od 32%. No, i ti podaci su dijelom procijenjeni sa izvjesnom rezervom (odnose se na privatne i državne neuređene šume), tako da je ušteda u svakom slučaju i nešto veća. Sječiva masa temeljena na stručno dendrometrijski utvrđenim podacima osiguravala bi trajnost prihoda, kao i ekološko unapređenje ovih šuma. Od načina gospodarenja u gospodarskim šumama predviđa se njega postojećeg i budućeg podmlatka i mladika, čišćenje u mladim sastojinama, te prorjede u starijim i kvalitetnijim sastojinama. Sve zahvate treba izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća. Šume posebne namjene na području Grada su šume unutar zaštićenog dijela prirode (Nacionalni park Risnjak), odnosno dijelova prirode predloženih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode (zaštićeni krajolik Kukuljanske Ponikve). Na tim površinama dozvoljena su znanstvena istraživanja, rekreacija, izletnički turizam i sl. Korištenje sporednih funkcija šuma Korištenje šumskih proizvoda regulirano je u skladu s Pravilnikom o sporednim šumskim proizvodima (JP “Hrvatse šume”, 1994.god.), te u dogovoru sa Šumarijom Rijeka. Šumski proizvodi su plodovi šumskog grmlja, gljive, ljekovito bilje, ispaša ovaca, ubiranje meda i sl. U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 123
Page 1 and 2:
33333333333333333333333333333333333
Page 3 and 4:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Page 53 and 54:
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 121: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241:
show all

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink