3933 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BAKRA - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD BAKAR
Tablica br. 24. Prognoza željezničkog prometa u čvoru Rijeka (u milijunima tona netto)
Prijevoz željeznicom
Godina
Ukupno luka
Udio želj. (%) Ukupno Smjer Zagreb
Smjer
Slovenija
1994. 7,2 90,3 6,5 4,7 1,8
2000. 5,0 90,0 4,5 1,6 2,9
2005. 7,0 80,0 5,6 4,6 1,0
2010. 9,8 70,0 6,9 5,9 1,0
2015. 12,5 90,0 11,3 9,5 1,8
Nakon što je, u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.godina) i Programu
prostornog uređenja Republike Hrvatske (1988.godina), usvojena trasa nove nizinske pruge
od Zagreba do Rijeke trasom pruge kroz Drežničko polje (tzv. “Drežnička” trasa), to je imalo
utjecaja i na rješenje željezničkog čvora Rijeka. Pruga u čvor ne ulazi kroz tunel Risnjak i
kolodvor Krasica (koji je bio smješten na izlazu tunela), već s jugozapadne strane iz smjera
Crikvenice i Vinodola.
U čvoru Rijeka predviđa se ukupni javni prekrcaj od 12,5 milijuna tona neto godišnje u 2015.
godini kada se predviđa da će svi predviđeni terminali raditi punim kapacitetom. Od toga bi
na željeznicu gravitiralo oko 11,3 milijuna tona godišnje u 2015. godini. Prema Zagrebu bi
gravitiralo 9,5 milijuna tona, a prema Pivci 1,8 milijuna tona godišnje. U odnosu na rad
planiran u sklopu idejnog projekta nizinske pruge (45 milijuna tona prometa godišnje) i
idejnog projekta čvora Rijeka iz 82/85. godine (25 tona godišnje) to je višestruko manji rad u
odnosu na rad iz navedenih projekata. Udio željeznice u prometu luke Rijeka iznosi oko 90%.
S obzirom da je planirana izgradnja autoceste od Karlovca do Rijeke do 2004. godine,
predviđa se da će dio prometa luke Rijeka (oko 10%) prijeći na cestovni promet, tim više što
se do tog vremena ne predviđaju značajnija ulaganja u željeznicu na području Rijeke.
U razdoblju do 2005. godine potrebno je obaviti izmjenu sustava vuče vlakova na potezu od
Moravica do Rijeke i od Rijeke do Šapjana. Na taj način mogli bi se prevoziti teži vlakovi i s
većom učestalošću, što bi rezultiralo povećanjem prijevozne moći za oko 25%. Međutim, i ta
investicija ne bi smanjila odljev prometa s željeznice na cestu na riječkom prometnom pravcu,
a i kapaciteti postojeće pruge približili bi se točki zasićenja, uz odvijanje prometa uz znatno
povećane troškove prijevoza.
U razdoblju iza 2005. godine trebalo bi započeti s izgradnjom nizinske pruge od Rijeke prema
Karlovcu. Procjenjuje se da će sama izgradnja pruge trajati od 8-10 godina (i to uz uvjet
kontinuiranog dotoka potrebnih sredstava za izgradnju), te se dovršenje nove pruge očekuje u
razdoblju između 2013. i 2015. godine. Izgradnjom nove nizinske pruge znatno bi se
poboljšale usluge željeznice, tako da se očekuje da bi sudjelovanje željeznice u radu Luke
Rijeka iznosilo oko 90%, kao što je bilo u razdoblju prije izgradnje autoceste na tom
prometnom pravcu.
U strateškim razvojnim dokumentima Luke Rijeka navodi se Bršica (Raša) kao značajni
potencijalni lokalitet. Međutim, to nije isto kao da se ti kapaciteti razvijaju na otoku Krku i
Bakarskom zaljevu, jer se prijevozni put robe (stvari) željeznicom produljuje za 65-80 km u
odnosu na rješenje iz idejnog projekta čvora, čime se gubi potencijalna prednost nizinske
pruge Zagreb-Rijeka za prijevoze iz smjera Madžarske, Slovačke i Češke u odnosu na
konkurentne pravce (prema Kopru i Trstu). Prema tome, koncepcija razvitka željezničkih
kapaciteta mora se voditi sukladno sa razvitkom lučkih kapaciteta, jer u protivnom
može doći do nepovoljnih posljedica za oba sustava.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
98