3933 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BAKRA - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD BAKAR
Korištenje šuma i šumskih zemljišta na ovim prostorima ima dugu tradiciju, no uglavnom je
uvijek dominiralo korištenje kroz proizvodnju drvne mase, dok su ostale, sporedne funkcije
šuma bile malo korištene.
Državnim i privatnim šumama gospodari JP “Hrvatske šume” Šumarija Rijeka. U krškim
šumama vrši se sječa čišćenja, te ovdje ne možemo govoriti o etatu nego o ostvarenju manjih
količina posječene mase kroz uzgojne radove, i to malih promjera i bez tehničke
upotrebljivosti. U privatnim šumama ne možemo govoriti o etatu koji je svake godine
ujednačen, tu se radi o različitim potrebama pučanstva za ogrijevnim drvom koje se isto tako
ostvaruje kroz uzgojne sječe tankih sortimenata.
Drvne zalihe, prirast i etat (sječive mase) dajemo na temelju raspoloživih podataka, koji se
prvenstveno odnose na državne uređene šume GJ “ Oštrovica” i GJ “ Jelenje Velo A i B “.
Teško je procijeniti koliki su iznosi navedenih podataka za dio koji se odnosi na državne
neuređene šume, i za šume s pravom vlasništva, stoga ove podatke treba uzeti sa izvjesnom
rezervom. No, kako se ovdje radi uglavnom o krškim šumama u kojima se ne javljaju velike
drvne zalihe po hektaru, a dijelom se radi i o prirodno pošumljenim pašnjacima, procjena
može biti dobar pokazatelj. Ipak, ukoliko se radi o krškim šumama kojima prvotni cilj nije
proizvodnja drvne mase, sami podaci o drvnoj zalihi i etatu nisu od glavne važnosti. Radi se o
obraštenosti terena, pa za cilj treba imati zeleni okoliš, a ne sječive mase, barem dok šikare i
makije ne stasaju u više uzgojne oblike.
Tablica 28. Prikaz drvnih zaliha, prirasta i etata državnih šuma, te ocjene za privatne šume i za
državne neuređene šume.
Kategorija vlasništva
šume
Drvna zaliha
(m 3 )
Godišnji prirast
(m 3 )
Godišnji etat
(m 3 )
Državne uređene i
neuređene šume
349.000 6.225 4.300
Privatne šume 50.000 750 450
Ukupno 399.000 6.975 4.750
Iz prethodnog pregleda vidljivo je da je ukupna zaliha drva na prostorima Grada Bakra oko
399.000 m 3 , a godišnji prirast 6975 m 3 , te da bi godišnje trebalo posjeći oko 4750 m 3 ili 68%
prirasta, što znači uštedu od 32%. No, i ti podaci su dijelom procijenjeni sa izvjesnom
rezervom (odnose se na privatne i državne neuređene šume), tako da je ušteda u svakom
slučaju i nešto veća. Sječiva masa temeljena na stručno dendrometrijski utvrđenim podacima
osiguravala bi trajnost prihoda, kao i ekološko unapređenje ovih šuma.
Od načina gospodarenja u gospodarskim šumama predviđa se njega postojećeg i budućeg
podmlatka i mladika, čišćenje u mladim sastojinama, te prorjede u starijim i kvalitetnijim
sastojinama. Sve zahvate treba izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća.
Šume posebne namjene na području Grada su šume unutar zaštićenog dijela prirode
(Nacionalni park Risnjak), odnosno dijelova prirode predloženih za zaštitu temeljem Zakona
o zaštiti prirode (zaštićeni krajolik Kukuljanske Ponikve). Na tim površinama dozvoljena su
znanstvena istraživanja, rekreacija, izletnički turizam i sl.
Korištenje sporednih funkcija šuma
Korištenje šumskih proizvoda regulirano je u skladu s Pravilnikom o sporednim šumskim
proizvodima (JP “Hrvatse šume”, 1994.god.), te u dogovoru sa Šumarijom Rijeka. Šumski
proizvodi su plodovi šumskog grmlja, gljive, ljekovito bilje, ispaša ovaca, ubiranje meda i sl.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
123