3933 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BAKRA - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD BAKAR
Luka Rijeka je luka s najvećim prometom u Hrvatskoj. Kod ocjene značaja pojedine luke u
pretovaru tereta osnovni je kriterij efikasnost u pružanju lučkih usluga (cijene usluga, brzina i
kvaliteta usluge, prometna povezanost s unutrašnjošću i drugim zemljama). Upravo je zaleđe
to koje determinira stupanj razvijenosti neke luke.
Strategija također navodi kao problem slabu kopnenu povezanost hrvatskih luka s
unutrašnjošću i sa susjednim zemljama.
Stoga je bitno ubrzati izgradnju autocesta, poluautocesta i brzih cesta na osnovnim
magistralnim prometnim pravcima, od kojih se navodi pravac Zagreb-Rijeka i Jadranska
obalna cesta Rijeka - Senj - Zadar - Šibenik - Split - Dubrovnik.
U željezničkom prometu, uz podizanje opće tehničko-tehnološke razine, potrebno je pristupiti
izgradnji novih pruga u skladu s potrebama gospodarstva i međunarodnog transportnog
tržišta. Tako je navedeno da jadranska orijentacija Hrvatske podrazumijeva da se i u
željezničkom prometu osiguraju podobni prometni koridori koji iz Europe vode prema
hrvatskim lukama (Podunavlje - sjeverno Hrvatsko jadransko primorje, te koridor od Pule do
Ploča).
Vezano na pomorski promet, daljnji razvoj luka i pomorskih veza mora se temeljiti na
potrebama države, odnosno pojedinih područja. Prva, glavna i vodeća hrvatska luka na obali i
dalje treba biti razvedeni lučki sustav Rijeka (Rijeka, Urinj, Bakar, Omišalj, Bršica) s bitnim
međunarodnim značajem. Ciljevi i pravci razvitka pomorskog prometa su:
− revalorizirati prometnu vrijednost Jadrana i vrednovati izuzetne geoprometne prednosti
jadranskog prometnog pravca,
− reorganizirati i tehnološki unaprijediti hrvatske luke, bolje ih prometno povezati,
− poboljšati praćenje tehničkih i tehnoloških promjena u pomorskom prometu (primjena
kontejnera, jediničnih tovara itd.).
• PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE
- Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb, 1999.g.
“Programom prostornog uređenja Države utvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenje
Strategije prostornog uređenja Države. Program sadrži osnovne ciljeve razvoja u prostoru,
kriterije i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, prijedlog prioriteta za
ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, te na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i
kulturnih polazišta određuje osnovu za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora,
zaštitu i unapređenje okoliša, sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne
infrastrukture 34 ”.
Obalno područje hrvatskog Jadrana jedna je od većih prostorno – razvojnih cjelina Republike
Hrvatske, koje se sastoji od užeg obalnog pojasa, akvatorija, zaobalja i otoka.
Uređenje prostora obalnog područja treba temeljiti na slijedećim osnovnim smjernicama:
− izgradnju i uređenje prostora planirati i provoditi tako da se očuvaju prirodne, kulturne i
tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te provode mjere za sanaciju i
revitalizaciju ugroženih i vrijednih područja prirodne i graditeljske baštine,
34 Zakon o prostornom uređenju, čl.15
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
72