3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

More documents

Recommendations

Info

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR 1.2.6.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje a) Vodoopskrba Bakarski vodovod je danas dio (podsustav) složenog riječko-sušačkog vodoopskrbnog sustava. Zahvaljujući velikim ulaganjima u drugoj polovici ovog stoljeća, posebno poslije 1970. godine, u ovom vodoopskrbnom sustavu je osigurana opskrba pitkom vodom iz javnog vodovoda za 98% domaćinstva i 100% vodoopskrbe gospodarstva. Izvorišta vode koja se koriste za vodoopskrbu, a nalaze se na području Grada Bakra su Dobra, Dobrica i Perilo. To su tipična kraška vrela čija izdašnost znatno koleba. Kod intenzivnog crpljenja u sušnom razdoblju je prisutno zaslanjivanje vode i smanjivanje izdašnosti. Slivove ovih izvora je zahvatila urbanizacija, te je zbog toga osnovni problem ugroženost podzemnih tokova od onečišćenja s površine. Time su ugroženi i kvaliteta i kontinuitet vodoopskrbe potrošača priključenih na bakarski vodovodni sustav. Izgradnjom spojnog cjevovoda Draga-Škrljevo povezan je bakarski sa sušačko-riječkim vodovodnim sustavom, što je omogućilo dovođenje vode s izvora Rječine na bakarsko područje. Time se povećava kvaliteta, pouzdanost i ekonomičnost sustava, a vodoopskrba se obavlja od viših zona prema moru. Kada izvor Rječine presuši, odnosno kada se smanji njegova izdašnost na 200 l/s, voda se iz bakarskih crpilišta crpi u više zone, tj. vodoopskrba se obavlja od mora prema višim zonama. Kako izvor Rječine povremeno presuši, crpilišta bakarskog vodovoda moraju biti stalno osposobljena za pogon. To ujedno znači da treba zaštititi izvore od zagađenja uspostavom i održavanjem zona sanitarne zaštite. Upravo zaštita voda je jedan od većih problema za sadašnju i buduću vodoopskrbu Grada Bakra i naselja oko Bakarskog zaljeva. Provedba mjera zaštite je zbog kraškog karaktera terena u dijelovima zaštitnih zona otežana, a poseban problem predstavlja činjenica da nije izgrađena nepropusna kanalizacija za odvođenje otpadnih voda. Provođenje svih mjera zaštite izvora vode za piće je najvažnija zadaća institucija u čijoj je djelatnosti prostorno planiranje, zaštita okoliša i vodno gospodarstvo. Poradi zaštite izvora vode od onečišćenja je donesena županijska "Odluka o sanitarnoj zaštiti izvorišta vode za piće na riječkom području" u kojoj su određene mjere zaštite (zabrane i ograničenja) i način provođenje mjera u zonama sanitarne zaštite čije su granice utvrđene i za bakarske izvore. Na području Grada Bakra većina naselja ima izgrađen vodoopskrbni sustav. Preostalo je riješiti vodoopskrbu naselja Zlobina, Melnice i Plase njihovim priključenjem na vodovodni sustav. b) Odvodnja Na području Grada Bakra postojeća naselja nemaju izgrađen kanalizacijski sustav. Otpadne vode se prikupljaju u septičke jame iz kojih se otpadna voda prelijeva u okolni teren. Samo u naselju Bakar se djelomično prikupljaju otpadne vode, ali se one odvode direktno u more bez prethodnog pročišćavanja. Kanalizacijski sustav je izgrađen u Industrijskoj zoni Kukuljanovo. U toj zoni se otpadne vode odvode razdjelnim sustavom, a oborinske otpadne vode odvojeno od sanitarnih otpadnih voda. U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 56
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR Oborinske vode Industrijske zone se prikupljaju u zatvoreni cijevni kanalizacijski sustav. Ovako prikupljene se dovode u retencijski bazen ispod naselja Sv. Kuzam, a odatle se otvorenim kanalom ispuštaju u more i to u zapadnom dijelu naselja Bakar. Sanitarne otpadne vode se prikupljaju zatvorenim cijevnim sustavom kojim se dovode do biološkog uređaja za pročišćavanje (bio-disk). Ovaj uređaj se nalazi neposredno uz retencijski bazen oborinskih voda. Odatle se pročišćene otpadne vode odvode hidrotehničkim tunelom do upoja. Analizama podzemnog toka je utvrđeno da ove vode istječu obalnim izvorima u lučici Urinj. S obzirom na pročišćavanje voda te na dužinu podzemnog toka ove vode, ne utječu na promjenu kvalitete obalnog mora. 1.2.6.3. Energetski sustav a) Elektroopskrba Najznačajniji elektroenergetski objekt na području Grada Bakra je trafostanica 400/220/110 kV Meline. Zbog značaja koji ima u elektroenergetskom sustavu regije i države spojena je nadzemnim vodovima na niz drugih trafostanica i izvora, koji svojim koridorima opterećuju i prostor Grada Bakra. Iz trafostanice su danas izvedeni slijedeći vodovi: - DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/220/110 kV Divača, - DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/110 kV CHE Obrovac, - DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/110 kV Tumbri, - DV 2x220 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/ 35 kV Pehlin, - DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 220/110/ 35 kV Pehlin, - DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 220/110/ 35 kV HE Senj, - DV1 220 kV TS 400/220/110 kV Meline- TE Rijeka, - DV2 220 kV TS 400/220/110 kV Meline- TE Rijeka, - DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 220/110/ 35 kV Pehlin (sa priključkom na TS 110/35 kV Rijeka), - DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 110/35 kV Krasica, - DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline- buduća TS 110/20 kV Kraljevica (jedna “trojka” ovog dvostrukog voda danas je spojena na RS 110 kV Omišalj, a druga na TS 110/35 kV Vinodol). Pored trafostanice 400/220/110 kV Meline, na području Grada nalazi se i trafostanica 110/35 kV Krasica, iz koje se 35 kV vodovima napaja distributivna elektroenergetska mreža. Navedena elektroenergetska postrojenja sastavni su dio cjelokupnog prijenosnog elektroenergetskog sustava Hrvatske i kao takva evidentirana u prostornim planovima višeg reda. Distributivni elektroenergetski vodovi i građevine 35 i 10 (20) kV naponskog nivoa ne prikazuju se u grafičkom dijelu ovog Prostornog plana. Distributivni elektroenergetski objekti 35 kV naponskog nivoa Na području Grada izgrađene su dvije distributivne trafostanice 35/10 kV: - trafostanica 35/10 kV Krasica, kapaciteta 2x4 (2x8) MVA, - trafostanica 35/10(20) kV Mavrinci, kapaciteta 2x4 (2x8) MVA. Iz njih je na 10(20)kV naponskom nivou izvedeno napajanje za većinu potrošača na području Grada Bakra, a dijelom se napajaju i područja susjednih općina. Na području Grada za potrebe distribucije izgrađena je i 35-10(20) kV rasklopnica Plase. U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B 57
Page 1 and 2:
33333333333333333333333333333333333
Page 3 and 4:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 5 and 6: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 55: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD BAKAR
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241:
show all

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink