3933 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BAKRA - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD BAKAR
U svim razvojnim planovima količine rasutog i sipkog tereta koji bi se trebao servisirati preko
riječkog pravca, terminal Bakar (uz Kontejnerski terminal Brajdica i silos), predstavlja
nositelja ukupnog prometa i glavnu kariku u razvoju i revitalizaciji riječke luke i ukupnog
lučkog sustava u Republici Hrvatskoj.
Prognoze prometa rasutih i sipkih tereta vrlo su optimistične, jer se računa sa uključivanjem
velikih proizvođača teške industrije u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Austriji, koje godišnje
potražuju 15 do 20 milijuna tona željezne rudače i ugljena, pa bi jedan dio ovih tereta bilo
moguće usmjeriti u terminal Bakar. Nadalje, u prognozama se računa s novih 350 do 500
milijuna raznih tereta prema srednjeeuropskim lukama, pa bi Jadranske luke trebale preuzeti
od 10 do 15% tih tereta što bi u slijedećih deset godina povećalo njihov teret za novih 52 do
100 milijuna tona. Tada bi na luku Rijeka otpalo oko 15 milijuna tona, od čega je značajan dio
rasutih i sipkih tereta.
Nova tehnologija treba pridonijeti kvalitetnijoj zaštiti okoliša i manjem utjecaju buke i
zagađenja za samo naselje Bakar. Prostor na području Podbok namijenjen za lučku djelatnost
ograničen je zaštitom izvorišta pitke vode «Dobra» i «Dobrica» ( I. i II. vodozaštitna zona) pa
je u skladu s tim ograničenjem i određena ukupna površina luke.
Prostor bivše koksare
Nakon obustave proizvodnje koksa u rujnu 1994. godine pristupilo se razgradnji proizvodnih
linija uz sukcesivno zbrinjavanje posebnog otpada i ekološko zbrinjavanja platoa bivše
koksare. Trenutno 58 je u tijeku završna faza razgradnje «Koksar» d.o.o Bakar, pretežito
usmjerena na sanaciju terena platoa bivše koksare.
Svi poslovi na razgradnji koksare (s izuzetkom dimnjaka i podmorskog tunela) planiraju se
završiti u cijelosti do kraja 2002. godine, kada će lokacija biti spremna za nove gospodarske
sadržaje. Financijski dugovi zaključno se rješavaju 2002. i 2003. godine.
Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 2. srpnja 1998. godine cjelokupni temeljni kapital
društva «Koksar» d.o.o. prenesen je na Hrvatski fond za privatizaciju, pa je on sada vlasnik
imovine «Koksar» d.o.o. Prema procjenama Ministarstva financija Republika Hrvatska je u
zatvaranje i sanaciju koksare uložila do 31.12. 2001. iznos od 194,7 mln. kuna (računajući i
dugovanja nekim dužnicima).
Prema ocjeni Nadzornog odbora «Koksar» d.o.o. u ovom trenutku se dio platoa zapadnije od
ulaza u glavnu trafostanicu prema naselju Bakar smatra saniranim, pa time već sada
slobodnim za korištenje u gospodarske svrhe.
Prostornim Planom uređenja Grada Bakra prenamjena prostora bivše koksare utvrđena je na
način da je cjelokupni prostor podijeljen na dva dijela:
1. na već sada saniranom prostoru zapadnije od ulaza u glavnu trafostanicu prema naselju
Bakar, prostor će se prenamijeniti za gospodarske djelatnosti strogo litoralnog karaktera,
odnosno za poslovnu zonu kontaktnog karaktera more-kopno;
2. prostor istočno od ulaza u glavnu trafostanicu do INA - rafinerije nafte u Urinju, za luku i
lučke sadržaje.
58 Godina 2001.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
130