3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink
3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink
3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
naslagama fliša oblikovano je dno depresije Bakarskog zaljeva i Vinodolske doline, kao i niži<br />
dijelovi okolnih padina. Matična stijena je gotovo u cijelosti prekrivena padniskim<br />
tvorevinama, nasipom i marinskim sedimentima.<br />
Krupnoklastične naslage odnosno breče (E 3 Ol 1 ) sadrže slabo sortirane do nesortirane<br />
odlomke uglastog do poluuglastog oblika podrijetlom iz naslaga krede i naslaga starijeg<br />
paleogena te kalcitno, rjeđe dolomitno do glinovito vezivo koje može biti onečišćeno<br />
limonitom. Nalaze se sporadično u obliku izoliranih zona na starijim karbonatnim stijenama.<br />
Na području Grada Bakra naslage kvartarne starosti su vrlo raznolikog litološkog sastava i<br />
geneze. To su: crvenica, koluvijalno-deluvijalni nanos, aktivni sipar, naplavine i marinski<br />
sedimenti.<br />
Crvenica često se susreće kao pokrivač na karbonatnim stijenama. Nalage koje se smatraju<br />
crvenicom vjerojatno nemaju istu pedogenezu na različitim lokacijama. Neke od tih naslaga<br />
imaju značajke recentnih, druge reliktnih, a treće paleo tala. Unutar naslaga crvenice susreću<br />
se i pretaloženi ostaci fliša i lesa koji su naknadno ocrvenjeni. Crvenica je po sastavu<br />
prašinasto-glinoviti materijal. U depresijama (krškim uvalama i ponikvama) crvenica je<br />
najčešće bez krupnijih frakcija, dok na uzvišenjima i padinama sadrži odlomke podrijetlom iz<br />
stjenovite podloge. Debljina crvenice je različita: od vrlo tankih i nekontunuiranih nakupina<br />
na uzvišenjima i padinama do višematarskih u depresijama. Deblje nakupine crvenice<br />
pokrivaju duboke depresije na krškoj zaravni koja se pruža od Grobničkog polja do Hreljina.<br />
Koluvijalno-deluvijalni nanos odnosno padinske tvorevine vrlo je raširen na matičnim<br />
stijenama flišnog kompleksa na padinama oko Bakarskog zaljeva, ali i u podmorju.<br />
Siparne breče sastoje od fragmenata karbonatnih stijena i kalcitično-glinovitog veziva. Nalaze<br />
se mjestimično na padinama oko Bakarskog zaljeva, ali i u podmorju.<br />
Aktivni sipar sastoji se od uglastih odlomaka različite veličine, najčešće 5 do 20 cm, ali ima i<br />
većih blokova. Materijal je nevezan i lako pokretljiv. Debljine je najčešće 1 do 3 m, a iznimno<br />
i više. Sipari su česti u podnožju litica oko Bakarskog zaljeva.<br />
Naplavine su ustanovljene u dolinama potoka Lepenica i Kostanjevica, čiji se uzvodni dijelovi<br />
nalaze unutar područja Grada Bakra.<br />
Marinski sedimenti sastoje se od rahlog do lakognječivog, pjeskovito-prašinastog materijala.<br />
Pokrivaju zaravnjene i dublje dijelove dna Bakarskog zaljeva.<br />
b) Seizmičnost<br />
Seizmičnost nekog područja predstavlja skup značajki koje opisuju pojavu potresa u<br />
promatranom prostoru i vremenu njihovog pojavljivanja. Osnovni cilj istraživanja<br />
seizmičnosti je ustanovljavanje zakonitosti pojave potresa te primjena mjera zaštite od<br />
djelovanja potresa.<br />
Područje Hrvatskog primorja je seizmički aktivno. Najveća seizmotektonska aktivnost je u<br />
zoni prosječne širine 30 km koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodola, a obuhvaća i<br />
sjeveroistočni dio otoka Krka. Ispod te zone je najveće tonjenje i najveća dubina Mohodiskontinuiteta<br />
od preko 40 km. Sile stresa i reakcije na njega kao i gravitacija stvaraju<br />
koncentraciju napona u dubini što izaziva potrese.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
15
Change language