3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink
3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink
3933 PROSTORNI PLAN UREÄENJA GRADA BAKRA - Multilink
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
33333333333333333333333333333333333333333333339zo<br />
<strong>3933</strong><br />
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA <strong>GRADA</strong> <strong>BAKRA</strong><br />
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Naziv prostornog plana:<br />
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA <strong>GRADA</strong><br />
<strong>BAKRA</strong><br />
Naziv kartografskog prikaza:<br />
-<br />
Plan izradio:<br />
URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE D.D.<br />
Frane Petrića 4, 10000 Zagreb, tel. 01/ 48 04 300, fax. 01/ 48 12 708<br />
Pečat:<br />
Direktor:<br />
mr.sc. Ninoslav Dusper<br />
dipl.ing.arh.<br />
Broj kartografskog prikaza: Mjerilo kartografskog prikaza: Koordinator plana: Voditelj izrade plana:<br />
Jasminka Pilar Katavić, Jasminka Pilar Katavić,<br />
- -<br />
dipl.ing.arh.<br />
dipl.ing.arh.<br />
Program mjera za unapređenje Odluka predstavničkog tijela o Stručni tim u izradi Plana: Stručni suradnici<br />
stanja u prostoru (službeno glasilo): donošenju plana (službeno glasilo): planeri suradnici:<br />
Dr. Nenad Pokos<br />
“Službene novine” Primorskogoranske<br />
županije br. 17/03 goranske županije br. 21/03 dipl.ing.arh.<br />
Mr.sc. Ivica Plišić<br />
“Službene novine” Primorsko-<br />
Romana Matoc,<br />
Miroslav Rukavina,d.i.šum.<br />
Javna rasprava (datum objave): Javni uvid održan:<br />
Tomislav Rukavina, Nives Klobučar,d.i.građ.<br />
dipl.ing.arh.<br />
Damir Požgaj, d.i.str.<br />
6. lipanj 2002.g.<br />
od: 13. lipanj 2002.g. Domagoj Šumanovac, Dr.sc.Čedomir Benac<br />
do: 13. srpanj 2002.g. ing.arh.<br />
Dean Švob, d.i.šum.<br />
Dragutin Gecan<br />
Lovro Matković,d.i.el.<br />
Milan Mataija<br />
Dr.sc.Matko Bogunović<br />
Godina izrade plana:<br />
2003.<br />
Broj elaborata:<br />
1161<br />
Radni nalog:<br />
9694<br />
Pečat tijela odgovornog za<br />
provođenje javne rasprave:<br />
Odgovorna osoba za provođenje<br />
javne rasprave:<br />
Pečat nadležnog tijela:<br />
Potpis predstavničkog tijela:<br />
Aldo Žic, dipl.oec.<br />
(ime, prezime i potpis)<br />
Suglasnost na plan prema članku 24. Zakona o prostornom uređenju<br />
(Narodne novine, br 30/94 i 68/98, 61/00 i 32/02)<br />
broj suglasnosti klasa:<br />
350 - 05/02 - 01/01351,<br />
ur. broj 2170 - 77 - 01 - 00 - 03 - 12/TD<br />
datum: 14.07.2003. g.<br />
Predsjednik nadležnog tijela:<br />
Desimir Širola,dipl.ing.str.<br />
Istovjetnost ovog prostornog<br />
plana s izvornikom ovjerava:<br />
(ime, prezime i potpis)
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
NARUČITELJ:<br />
Gradonačelnik:<br />
Koordinator:<br />
ŽUPANIJA PRIMORSKO-GORANSKA<br />
GRAD BAKAR<br />
Aldo Žic, dipl. oec.<br />
Tanja Bruketa, građ.tehn.<br />
IZVRŠITELJ:<br />
Direktor:<br />
Koordinator i voditelj<br />
izrade Plana:<br />
URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE, d.d.<br />
mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.<br />
Jasminka Pilar-Katavić, dipl.ing.arh.<br />
Planeri suradnici:<br />
Stručni suradnici:<br />
Tomislav Rukavina, dipl.ing.arh.<br />
Romana Matoc, dipl.ing.arh.<br />
• demografska obilježja:<br />
dr. sc. Nenad Pokos<br />
• zaštita prirode:<br />
Miroslav Rukavina, dipl.ing.šum.<br />
• vodoopskrba i odvodnja:<br />
Mr.sc. Ivica Plišić, dipl.ing.građ.<br />
Nives Klobučar, dipl.ing.građ.<br />
• plinoopskrba:<br />
Damir Požgaj, dipl.ing.str.<br />
• geološka građa i geotehničke značajke:<br />
dr.sc. Čedomir Benac<br />
• šumske površine:<br />
Dean Švob, dipl.ing.šum.<br />
• elektroopskrba<br />
Dragutin Gecan (SSS)<br />
Lovro Matković, dipl.ing.el.<br />
• telekomunikacijski sustav<br />
Milan Mataija<br />
• vrednovanje zemljišta:<br />
dr.sc. Matko Bogunović<br />
Prijepis teksta:<br />
Mirjana Stančić-Belanović, ek.teh.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
2
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
SADRŽAJ:<br />
str.<br />
A) TEKSTUALNI DIO<br />
I. Obrazloženje<br />
1. POLAZIŠTA .................................................................................................................. 8<br />
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Bakra u odnosu<br />
na prostor i sustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske ..................... 8<br />
1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru.............................................................................. 10<br />
1.2.1. Prirodni sustavi............................................................................................................. 12<br />
1.2.2. Stanovništvo i stanovanje............................................................................................. 31<br />
1.2.3. Naselja .......................................................................................................................... 33<br />
1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti ......................................................... 35<br />
1.2.5. Gospodarstvo................................................................................................................ 38<br />
1.2.6. Infrastrukturni sustavi................................................................................................... 51<br />
1.2.7. Postupanje s otpadom................................................................................................... 61<br />
1.2.8. Zaštita prostora ............................................................................................................. 63<br />
1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke ........................................................................ 69<br />
1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg<br />
područja i ocjena postojećih prostornih planova.......................................................... 71<br />
1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu<br />
na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje................................. 82<br />
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA................................................. 86<br />
2.0. Ciljevi prostornog razvoja državnog značaja ............................................................... 86<br />
2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja........................................................... 86<br />
2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora ........................................................................ 88<br />
2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša .......................................... 90<br />
2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja ............................................................... 91<br />
2.2.1. Demografski razvoj - prognoza stanovništva i radne snage......................................... 92<br />
2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture ............................................................................ 94<br />
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture ................................ 95<br />
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i<br />
kulturno-povijesnih cjelina......................................................................................... 101<br />
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada Bakra................................... 101<br />
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora...................................................................... 103<br />
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći<br />
i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost<br />
i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza,<br />
prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina....................................................................... 104<br />
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture ......................................... 105<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
3
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
3. <strong>PLAN</strong> PROSTORNOG UREĐENJA ........................................................................ 106<br />
3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Bakra u odnosu<br />
na prostornu i gospodarsku strukturu županije........................................................... 106<br />
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora.................................. 110<br />
3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)........................... 113<br />
3.2.2. Površine za izdvojene namjene .................................................................................. 115<br />
3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja..................................................... 121<br />
3.2.4. Poljoprivredne površine ............................................................................................. 122<br />
3.2.5. Šumske površine......................................................................................................... 122<br />
3.2.6. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište .................................................. 124<br />
3.2.7. Morske površine ......................................................................................................... 124<br />
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti.............................................................. 126<br />
3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti.................................................................................. 126<br />
3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti ...................................................................................... 132<br />
3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora .............................................................. 137<br />
3.4.1. Uvjeti korištenja prostora. .......................................................................................... 137<br />
3.4.2. Uvjeti uređenja prostora ............................................................................................. 143<br />
3.4.3. Uvjeti zaštite prostora................................................................................................. 151<br />
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava.................................................................................. 156<br />
3.5.1. Prometna infrastruktura.............................................................................................. 157<br />
3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta...................................................................... 164<br />
3.5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje ...................................................................... 164<br />
3.5.4. Energetska infrastruktura............................................................................................ 166<br />
3.6. Postupanje s otpadom................................................................................................. 169<br />
3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš................................................................. 170<br />
3.7.1. Zaštita tla .................................................................................................................... 170<br />
3.7.2. Zaštita zraka................................................................................................................ 171<br />
3.7.3. Zaštita voda ................................................................................................................ 173<br />
3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke ...................................................................................... 175<br />
3.7.5. Mjere posebne zaštite ................................................................................................. 175<br />
II. Odredbe za provođenje ..................................................................................................... 180<br />
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU<br />
<strong>GRADA</strong> <strong>BAKRA</strong>....................................................................................................... 185<br />
1.1. Površine naselja.......................................................................................................... 186<br />
1.2. Površine za izdvojene namjene ................................................................................. 186<br />
1.3. Poljoprivredne površine ............................................................................................. 187<br />
1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište...................... 187<br />
1.5. Morske površine ......................................................................................................... 187<br />
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA ..................................................................... 188<br />
2.1. Građevine od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju ............................. 188<br />
2.2. Građevinska područja naselja..................................................................................... 190<br />
2.2.1. Opće odredbe.............................................................................................................. 190<br />
2.2.2. Građevine stambene namjene..................................................................................... 192<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
4
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
2.2.3. Građevine društvene namjene .................................................................................... 197<br />
2.2.4. Građevine gospodarske namjene................................................................................ 198<br />
2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene ............................................................... 201<br />
2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene ...................................................... 201<br />
2.2.7. Ostale građevine ......................................................................................................... 202<br />
2.3. Izgrađene strukture izvan naselja .............................................................................. 202<br />
2.3.1. Površine za izdvojene namjene .................................................................................. 202<br />
2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja .................................................................... 208<br />
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI ........................................... 211<br />
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI................................................. 212<br />
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH<br />
I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA............................................................. 213<br />
5.1. Prometna infrastruktura.............................................................................................. 215<br />
5.1.1. Kopneni promet.......................................................................................................... 215<br />
5.1.2. Pomorski promet ........................................................................................................ 219<br />
5.1.3. Zračni promet ............................................................................................................. 220<br />
5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta...................................................................... 220<br />
5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje ...................................................................... 221<br />
5.3.1. Sustav vodoopskrbe.................................................................................................... 221<br />
5.3.2. Sustav odvodnje.......................................................................................................... 222<br />
5.4. Energetska infrastruktura............................................................................................ 222<br />
5.4.1. Elektroopskrba............................................................................................................ 222<br />
5.4.2. Cijevni promet............................................................................................................ 224<br />
5.4.3. Opskrba plinom .......................................................................................................... 225<br />
5.4.4. Obnovljivi izvori energije........................................................................................... 225<br />
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-<br />
POVIJESNIH CJELINA ................................................................................................... 226<br />
6.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti...................................................... 226<br />
6.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina .................................................................. 227<br />
7. POSTUPANJE S OTPADOM .......................................................................................... 228<br />
8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ........................... 230<br />
8.1. Zaštita tla .................................................................................................................... 230<br />
8.1.1. Šumsko tlo.................................................................................................................. 230<br />
8.1.2. Poljoprivredno tlo....................................................................................................... 230<br />
8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje ......................................................................................... 231<br />
8.2. Zaštita zraka................................................................................................................ 232<br />
8.3. Zaštita voda ................................................................................................................ 233<br />
8.3.1. Zaštita podzemnih voda.............................................................................................. 233<br />
8.4. Zaštita mora................................................................................................................ 234<br />
8.4.1. Zaštita mora od zagađenja.......................................................................................... 234<br />
8.5. Zaštita od prekomjerne buke ...................................................................................... 234<br />
8.6. Mjere posebne zaštite ................................................................................................. 235<br />
8.6.1. Sklanjanje ljudi........................................................................................................... 235<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
5
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
8.6.2. Zaštita od potresa........................................................................................................ 236<br />
8.6.3. Zaštita od rušenja........................................................................................................ 236<br />
8.6.4. Zaštita od požara......................................................................................................... 236<br />
9. MJERE PROVEDBE <strong>PLAN</strong>A .......................................................................................... 237<br />
9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja ....................................................... 237<br />
9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja ................................................................ 237<br />
9.1.2. Urbanistički planovi uređenja..................................................................................... 237<br />
9.1.3. Detaljni planovi uređenja ........................................................................................... 238<br />
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera .............................................................. 238<br />
9.2.1. Uređenje zemljišta...................................................................................................... 238<br />
9.2.2. Ostale mjere razvoja................................................................................................... 239<br />
9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni .................... 240<br />
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ................................................................... 240<br />
B) GRAFIČKI DIO<br />
a) Kartografski prikazi u mj. 1:25000<br />
1. Korištenje i namjena površina 1:25 000<br />
2A Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski sustav 1:25 000<br />
2B Infrastrukturni sustavi i mreže – Sustav vodoopskrbe i odvodnje 1:25 000<br />
3A Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25 000<br />
3B<br />
Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih ograničenja<br />
u korištenju 1:25 000<br />
3C. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja i dijelovi primjene<br />
planskih mjera zaštite 1:25 000<br />
b) Kartografski prikazi u mj. 1:5000<br />
4. Građevinska područja - katastarske podloge 1:5000<br />
4.1. Škrljevo, Kukuljanovo, Plosna, Ponikve<br />
4.2. Bakar, Krasica, Praputnjak<br />
4.3. Hreljin<br />
4.4. Zlobin<br />
4.5. Gornje Jelenje, Lepenice<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
6
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
I. OBRAZLOŽENJE<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
7
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
1. POLAZIŠTA<br />
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA <strong>GRADA</strong> <strong>BAKRA</strong> U<br />
ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE<br />
I REPUBLIKE HRVATSKE<br />
Područje Grada Bakra smješteno je u priobalnom dijelu Primorsko-goranske županije, a<br />
graniči s gradovima Rijekom i Kraljevicom, te općinama Kostrena, Čavle, Lokve, Fužine i<br />
Vinodolska.<br />
U sastavu Grada nalazi se 9 naselja i to Bakar, Hreljin, Krasica, Kukuljanovo, Plosna,<br />
Ponikve, Praputnjak, Škrljevo i Zlobin. Administrativno središte je Bakar.<br />
Površina Grada Bakra iznosi 125,60 km 2 na kopnu, što je 3,5% prostora Primorsko-goranske<br />
županije i po prostoru se svrstava među veće jedinice lokalne samouprave u Županiji.<br />
Površina akvatorija koji pripada području Grada Bakra iznosi 191,38 ha. Sva su naselja s<br />
iznimkom Zlobina smještena u južnom dijelu prostora uz prometnice i relativno blizu mora.<br />
Tu je prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. godine - prvi rezultati<br />
po naseljima - bilo 7768 stanovnika, što je 2,6% pupulacije Županije i za 20 stanovnika<br />
manje nego 1991. godine (7.788 stanovnika).<br />
Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 61,8 stanovnika na km 2 , što je ispod prosjeka Županije<br />
koji je 84,7 st./km 2 . Područje Grada Bakra je slabije naseljeno u županijskim okvirima i među<br />
najslabije naseljenim u priobalnom dijelu Županije. Od Gradova smještenih na moru nižu<br />
gustoću ima samo Novi Vinodolski, a od Općina samo Mošćenička Draga.<br />
Zemljopisni položaj Bakarskog zaljeva odredio je njegov razvitak, pa su tu nastale privredne<br />
grane primjerene za spoj morskih i kopnenih putova, kao što su pomorstvo, lučke djelatnosti,<br />
brodogradnja i trgovina.<br />
Područje Grada Bakra karakterizira Bakarski zaljev, koji je sastavni dio Kvarnerskog<br />
akvatorija i uvučeni dio Riječkog zaljeva, a koji je po svojim prirodnim osobinama jedan od<br />
najslikovitijih zaljeva sjeverne Jadranske obale. Dubina mora u Bakarskom zaljevu kreće se<br />
od 34 do 48 metara i upravo je ta prirodno-geografska osobina u prošlosti odredila lučku<br />
namjenu ovom prostoru. I danas je zaljev podoban za privez brodova dubokog gaza i velikih<br />
kapaciteta i po tome jedinstven na sjevernom dijelu Jadranskog mora.<br />
U ranijem teritorijalnom ustroju ovo područje je bilo u sastavu općine Rijeka, gdje je Rijeka<br />
bila jako prometno i industrijsko središte i jedan od najrazvijenijih gradova bivše države.<br />
Ograničavajući faktor daljnjeg ubrzanog razvitka Rijeke bio je upravo prostor, pa je<br />
sedamdesetih godina prošlog stoljeća došlo do preseljenja dijela lučkih i industrijskih pogona<br />
na područja istočno od grada, uz postojeću infrastrukturu.<br />
Utjecaj gospodarstva Rijeke na okolna područja bio je velik, posebno na obalno područje<br />
Kostrene (preseljenje remontnog brodogradilišta “Viktor Lenac” u Martinšćicu i pogona<br />
rafinerije nafte INA u Urinj) i Bakra (izgradnja lučkog bazena za sipke terete “Podbok”) te<br />
njihovo zaleđe (izgradnja industrijskih zona R-26, R-27, R-29). Izgradnja pogona koksare<br />
sisačke željezare u Bakru koja se povezuje uz luku za sipke terete, trajno je odredila<br />
gospodarski karakter ovog grada.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
8
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Dva su osnovna razloga zbog kojih je upravo ovaj prostor doživio snažnu industrijalizaciju;<br />
prvo jer je to bilo izuzetno vrijedno litoralno područje posebnih maritimnih pogodnosti s<br />
relativno izgrađenom infrastrukturom i lučkim kapacitetima i drugo, jer je imalo znatne<br />
neiskorištene prostorne potencijale.<br />
Na prostoru Bakra bili su smješteni privredni kapaciteti od državnog interesa (proizvođač<br />
energetskog resursa koksa i lučki kapaciteti), koji nisu dali očekivane gospodarske efekte.<br />
Naprotiv, brže su se razvijala područja zapadno od Rijeke, gdje su okosnice razvoja ostale<br />
tradicionalne djelatnosti (turizam, malo i srednje poduzetništvo).<br />
Danas Bakar ima velike i neiskorištene fizičke potencijale, koji svojim dimenzijama prelaze<br />
mogućnosti lokalne samouprave. Ti potencijali osnovna su prednost ovog područja, pa će biti<br />
nužna objedinjena aktivnost Grada Bakra, Primorsko-goranske županije, zainteresiranih<br />
gospodarskih subjekata i planera, da se osmisli koncept održivog razvitka ovog područja. On<br />
treba objedinjavati gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i socijalnu sigurnost stanovništva.<br />
Bakarski zaljev<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
9
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU<br />
U nastavku iznosimo pregled osnovnih pokazatelja o stanju u prostoru na području Grada<br />
Bakra.<br />
Tablica br. 1<br />
Primorskogoranska<br />
županija<br />
Grad Bakar<br />
POVRŠINA<br />
kopno<br />
km 2 % more<br />
STANOVNICI<br />
Popis 1981.g. Popis 1991.g. Popis 2001.g.<br />
Bakar 3,04 2,42 1995 24,49 1853 23,79 1561 20,10<br />
Hreljin 35,03 27,89 1940 23,82 1897 24,36 1978 25,46<br />
Krasica 27,05 21,53 1166 14,32 1151 14,78 1294 16,66<br />
Kukuljanovo 7,04 5,60 727 8,93 775 9,95 809 10,41<br />
Plosna 14,02 11,16 1,91 24 0,29 29 0,37 43 0,55<br />
Ponikve 4,51 3,59 59 0,72 56 0,72 58 0,75<br />
Praputnjak 14,15 11,27 639 7,85 581 7,46 580 7,47<br />
Škrljevo 14,84 11,82 1185 14,55 1127 14,47 1153 14,84<br />
Zlobin 5,91 4,71<br />
410 5,03 319 4,10 292 3,76<br />
UKUPNO: 125,60 100 1,91 8145 100 7788 100 7768 100<br />
Gustoća<br />
naseljenosti<br />
2001.<br />
broj/<br />
km 2<br />
Primorskogoranska<br />
županija<br />
Grad Bakar<br />
Popis 1991.<br />
STANOVI<br />
DOMAĆINSTVA<br />
Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001.<br />
broj % broj % broj broj<br />
Bakar 739 22,09 675 20,06 671 566 513,49<br />
Hreljin 837 25,01 843 25,05 681 724 56,47<br />
Krasica 528 15,78 566 16,82 415 451 47,84<br />
Kukuljanovo 293 8,76 305 9,06 263 274 114,91<br />
Plosna 21 0,63 18 0,53 12 17 3,07<br />
Ponikve 22 0,66 21 0,62 19 19 12,86<br />
Praputnjak 271 8,10 259 7,70 210 202 40,99<br />
Škrljevo 438 13,09 500 14,86 397 415 77,70<br />
Zlobin 197 5,89 178 5,29 128 114 49,41<br />
UKUPNO: 3346 100 3365 100 2796 2782 61,85<br />
Napomena:<br />
Zbog različitih metodologija korištenih u popisima stanovništva, podaci za 1991. godinu nisu usporedivi s<br />
podacima za 2001. godinu.<br />
Tablica br.2:<br />
PODRUČJE<br />
<strong>GRADA</strong><br />
OBALNO<br />
PODRUČJE<br />
KONTINEN-<br />
TALNO<br />
PODRUČJE<br />
UKUPNO<br />
POVRŠINA<br />
STANOVNICI<br />
GUSTOĆA NASELJENOSTI<br />
st/km 2<br />
udio u<br />
Popis Popis Popis<br />
Popis 1981.g. Popis 1991.g. Popis 2001.g.<br />
km2 površini<br />
1981.g. 1991.g. 2001.g<br />
Grada broj % broj % broj % broj broj broj<br />
3,04 2,42 1995 24,49 1853 23,79 1561 20,10 824,38 765,70 645,04<br />
122,56 97,58 6150 75,51 5935 76,21 6207 79,90 63,03 60,82 63,61<br />
125,60 100 8145 100 7788 100 7768 100 64,85 62,01 61,85<br />
GRAD<br />
BAKAR<br />
Napomena: Razgraničenje obalnog i kontinentalnog područja prikazano je u točki 1.3. i označeno na shematogramu 2.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
10
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
11
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
1.2.1. Prirodni sustavi<br />
1.2.1.1. Smještaj i orografske prilike<br />
Područje Grada Bakra obilježeno je raznolikošću i nadasve razvedenim reljefom, u cjelosti je<br />
smješteno na području visokog i niskog krša, te uglavnom položeno u smjeru juga i<br />
jugozapada.<br />
Najsjevernija točka Grada Bakra seže do samih obronaka Risnjačkog masiva u području<br />
Viljskih stijena, dalje granica teče jugoistočno preko Andričičevog laza iznad Mrzlih dolaca<br />
do Sljemena, obroncima Kostanjevice kroz Velu Dragu preko Lepenica do vrhova Jelenčića,<br />
dalje do Zečjaka ponad Črnog dolca do Križišća i grebenom Biljin do mora.<br />
Sjeverozapadna granica ide preko Burnih dolaca do Male Pliši, dalje do Vrane, Bajte i<br />
Veternice, grebenom Rebar do Sv. Kuzma prema Soplju i do mora.<br />
Iz opisa granica vidi se da se radi o razmjerno velikom području koje je s jedne strane<br />
omeđeno morem i diže se do 1300 m.n.v. Ovaj smještaj ima presudnu ulogu kod klime,<br />
pedološke i geološke podloge, režima oborina, vjetra i ostalih bioloških činbenika, a kao<br />
krajnju posljedicu treba istaći i utjecaj na vegetacijski pokrov područja.<br />
Prostorom dominiraju već spomenuti vrhovi uz koje treba istaknuti i ove: Sveta Levurdica<br />
1189 m.n.v., Beljavina 1126 m.n.v., Strgarnica 1098 m.n.v. i Kalić 1089 m.n.v.<br />
Sjeverni dio karakteriziran je izraženim grebenom koji se prostire od Viljskih stijena preko<br />
Sv. Levurdice prema Tuhobiću. S ovog grebena raščlanjuje se niz sporednih kosa i grebena<br />
koji se postepeno gube u valovitom i nepravilno razvedenom terenu. Cjelokupni prostor<br />
karakteriziran je krškim fenomenima, a to su vrtače, uvale, drage, kraška polja , ponikve i<br />
ostalo.Na cijelom području vrlo je izražena kamenitost, a ponegdje nailazimo i na manje<br />
špilje.<br />
Šume zauzimaju veliki dio prostora koji radi orografskih i pedoloških uvjeta nije pogodan za<br />
poljoprivrednu proizvodnju, a u prošlosti je bio korišten za ispašu stoke. Prestankom<br />
intenzivnije ispaše, pod utjecajem prirodnih čimbenika, košenice su se pošumile, tako da je<br />
šuma osvojila uglavnom sve terene koji su bili iole plodni.<br />
1.2.1.2. Geološka građa i geotehničke značajke<br />
Poznavanje geotehničkih značajki nekog područja presudno je za procjenu prikladnosti za<br />
građenje, odnosno za procjenu stupnja geotehničkog pa i seizmičkog hazarda. Naime, izvedba<br />
građevina na geotehnički nepovoljnim lokacijama može znatno poskupiti izgradnju pojedinih<br />
objekata. Uz to, troškovi sanacije, zbog odabira neodgovarajućeg temeljenja, mogu višestruko<br />
povećati prvobitno planiranu cijenu izgradnje.<br />
Pogodnost terena za građenje odnosno geotehnička prikladnost ovisi o mnogo čimbenika čija<br />
povezanost nije uvijek izravna, a značenje je različito. Međutim, geološka građa, koja<br />
uključuje litološki sastav i strukturno-tektonski sklop je uvijek presudna.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
12
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Iz toga proizlaze osnovni geotehnički pokazatelji nekog terena:<br />
- fizičko-mehaničke značajke naslaga;<br />
- stabilnost u prirodnim uvjetima;<br />
- deformabilnost;<br />
- nosivost.<br />
Također je važan utjecaj površinskih i podzemnih voda koje potiču egzogenetske procese kao<br />
što su erozija i pojava nestabilnosti na padinama.<br />
Temeljna podloga za opis geološke građe bila je Osnovna geološka karta 1:100.000 listovi<br />
Crikvenica i Delnice, koje obuhvaćaju područje Grada Bakra. U navedenim kartama<br />
sistematizirani su podaci o geološkoj građi terena. U ovom tekstu su ti podaci dopunjeni<br />
rezultatima novijih istraživanja. Temeljna podloga za izdvajanje inženjerskogeoloških<br />
kompleksa odnosno određivanje geotehničkih značajki na području Grada Bakra bile su<br />
studije:<br />
− “Seizmička mikrorajonizacija Rijeke. Knjiga II, geološki i inženjerskogeološki radovi”, u<br />
sklopu koje su priložene geološka i inženjerskogeološka karta 1:25.000;<br />
− “Inženjerskogeološke značajke stijena i tala Županije primorsko-goranske” u sklopu koje<br />
su priložene Litološka karta 1:100.000 i Inženjerskogeološka karta 1:100.000.<br />
Također su korišteni rezultati iz: “Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Osnove<br />
korištenja i zaštite”, knjiga 1.<br />
a) Geološka građa<br />
Na području Grada Bakra ustanovljene su naslage isključivo sedimentnog tipa koje prema<br />
geološkoj starosti pripadaju permu, trijasu, juri, kredi, paleogenu i kvartaru.<br />
Naslage paleozoika odnosno donjeg do srednjeg perma (P 1,2 ) sastoje se od flišolike serije<br />
klastita. U toj seriji, u graduiranim sekvencama, smjenjuju se konglomerati, pješčenjaci<br />
različite veličine zrna, zatim siltiti i šejlovi. Na završetku klastične serije mjestimično se<br />
nalazi limonitna kora, na kojoj se taložio barit, mješavina barita i dolomita te dolomit.<br />
Permske naslage vidljive su u na površini terena na krajnjem istočnom rubu teritorija, u<br />
području Tuhobića.<br />
Trijas je zastupljen stratigrafskim članovima gornjotrijaske epohe koji se mjestimice teško<br />
razlikuju pa do sada nisu u cijelosti jasno stratigrafski razdvojeni. Donji dio naslaga sastoji se<br />
od izmjene pelitno-glinovito-dolomitnih, pelitno-siltitsko-arkoznih, i dolomitno-arkoznih<br />
naslaga s tinjcima na slojnim plohama. Boja im varira od sivozelenih preko smeđežutih do<br />
crvenih i crvenoljubičastih nijansi. Idući prema mlađim naslagama, učešće dolomita u<br />
sedimentnoj seriji raste, tako da naslage postaju dominantno dolomitične. Lokalno se u<br />
sedimentnoj seriji, u bazama sedimementacijskih sekvenci, nalaze se leće brečokonglomerata.<br />
Gornji dio naslaga leži kontinuirano na naslagama klastita. To su po sastavu dolomiti, od<br />
kojih su stariji tipovi sitno do srednje, a mlađi krupnokristalasti. U najmlađem dijelu serije<br />
već se pojavljuju dolomitični vapnenci. Naslage su u cijelosti izražene slojevitosti. Trijaske<br />
naslage vidljive su na površini u dvije zone na sjeveroistočnom i istočnom rubu područja<br />
Grada Bakra: sjeverno od Tuhobića i južno od Risnjaka.<br />
Naslage jurske epohe razvijene su na području Grada Bakra u cijelom rasponu. Iako<br />
litofacijelno različite, to su pretežito karbonatne stijene. To su naslage donje jure (lijas),<br />
srednje jure (doger) i gornje jure (malm). Lijaske naslage (J 1 ) su dolomitično-vapnenačke. U<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
13
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
donjem dijelu litološkog stupa prevladavaju mikro do krupnokristalasti dolomiti s lećama<br />
mikritnih vapnenaca. Stijene su izražene slojevitosti, mjestimično i laminirane teksture i<br />
sivosmeđe do sivocrne boje. U gornjem dijelu prevladavaju dolomiti i vapnenci u izmjeni. Te<br />
naslage su izražene slojevitosti i sive do gotovo crne boje. Dogerske naslage (J 2 ) čine mikritni<br />
vapnenci sive do tamnosive boje i izražene slojevitosti. Malmske naslage (J 3 ) sastoje se od<br />
sivih vapnenaca i dolomita u izmjeni. Naslage imaju izraženu slojevitost. U donjem dijelu<br />
litološkog stupa prevladavaju vapnenci, a u gornjem dolomiti. Unutar karbonatnih stijena<br />
nalaze se leće breča i laporovitih vapnenaca s rožnacima. U jurskim naslagama oblikovani su<br />
hipsometrijski viši i pretežito nenaseljeni predjeli sjeveroistočnog dijela teritorija grada Bakra.<br />
Kredne naslage također su litofacijelno različite, ali u cjelini karbonatnog sastava. Na<br />
površini su vidljive karbonatne stijene donje krede, zatim one na prijelazu iz donje u<br />
gornjokrednu epohu, kao i naslage gornjokredne epohe. Donji dio stupa čine karbonatne<br />
stijene donje krede (K 1 ), zatim one apt-cenomanskog doba ili prijelazne naslage (K 1,2 ).<br />
Gornjokredne naslage su one cenomansko-turonskog (K 2 1,2 ) i turonsko-senonskog doba<br />
(K 2 2,3 ).<br />
U naslagama donje krede (K 1 ) prevladavaju brečoliki vapnenci, zatim vapnenci s lećama<br />
breča i dolomita. Naslage imaju izraženu slojevitost. Prijelazne kredne naslage (K 1,2 )<br />
obilježavaju granicu između donje i gornje krede. Sastoje se od kalcitično-dolomitičnih breča<br />
i šupljikavih vapnenaca. Naslage donje krede vidljive su na površini u širokom pojasu<br />
sjeveroistočno od Škrljeva, Krasice i Hreljina. Prijelazne kredne naslage prate donjokredne<br />
naslage s jugozapadne strane u uskom isprekidanom pojasu.<br />
Naslage cenomana do turona (K 2 1,2 ) sastoje se od dolomita i vapnenaca u uzmjeni. Dolomiti<br />
su slabo uslojeni, krupnokristalasti i sivosmeđe boje. Vapnenci su kristalasti, izražene<br />
slojevitosti i sivosmeđi. Ove naslage pružaju se u relativno širokom pojasu na ravnjaku koji se<br />
pruža od Grobničkog polja na jugoistok i to sjeveroistočno od depresije Bakarskog zaljeva i<br />
Vinodolske doline.<br />
Naslage turona do senona (K 2 2,3 ) većinom tvore rudistni vapnenci, bijele do smeđe boje i<br />
kriptokristalaste do kristalaste strukture. Vapnenci su obično debeloslojeviti do bankoviti. U<br />
njima su oblikovane stjenovite padine i vrhovi sa sjeveroistočne strane Sušačke drage,<br />
Bakarskog zaljeva i Vinodolske doline.<br />
Paleogenske naslage sastoje se od starijih karbonatnih stijena (vapnenci) i mlađih klastičnih<br />
stijena (fliš i vapnenačke breče). To su slijedeći litostratigrafski članovi: foraminiferski<br />
vapnenci donjeg do srednjeg eocena (E 1,2 ), naslage fliša srednjeg do gornjeg eocena (E 2,3 ) i<br />
vapnenačke breče gornjeg eocena do donjeg oligocena (E 3 Ol 1 ).<br />
Foraminiferski vapnenci (E 1,2 ) su svijetlosmeđe boje i kristalinične do detritične strukture.<br />
Vapnenci su detritični, slabije izražene slojevitosti,a sadrže brojne fosile foraminifera.<br />
Foraminiferski vapnenci protežu se u uskom, često isprekidanom pojasu na padinama oko<br />
Bakarskog zaljeva i Vinodolske doline.<br />
Sitnoklastične naslage odnosno fliš (E 2,3 ), sastoje se pretežito od siltita i pješčenjaka te u<br />
podređenom udjelu lapora, brečokonglomerata i vapnenaca. Najčešće je jasno izražena<br />
graduirana slojevitost. Dominantno je učešće sitnozrnastih naslaga u kojima prevladavaju<br />
glinoviti do pjeskoviti siltiti, a povećanjem učešća pijeska naslage prelaze u siltozni<br />
pješčenjak. Pješčenjaci su u petrografskom smislu grauvake do subgrauvake. U flišnom<br />
kompleksu su prisutni u obliku vrlo tankih proslojaka do bankova debljine nekoliko metara. U<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
14
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
naslagama fliša oblikovano je dno depresije Bakarskog zaljeva i Vinodolske doline, kao i niži<br />
dijelovi okolnih padina. Matična stijena je gotovo u cijelosti prekrivena padniskim<br />
tvorevinama, nasipom i marinskim sedimentima.<br />
Krupnoklastične naslage odnosno breče (E 3 Ol 1 ) sadrže slabo sortirane do nesortirane<br />
odlomke uglastog do poluuglastog oblika podrijetlom iz naslaga krede i naslaga starijeg<br />
paleogena te kalcitno, rjeđe dolomitno do glinovito vezivo koje može biti onečišćeno<br />
limonitom. Nalaze se sporadično u obliku izoliranih zona na starijim karbonatnim stijenama.<br />
Na području Grada Bakra naslage kvartarne starosti su vrlo raznolikog litološkog sastava i<br />
geneze. To su: crvenica, koluvijalno-deluvijalni nanos, aktivni sipar, naplavine i marinski<br />
sedimenti.<br />
Crvenica često se susreće kao pokrivač na karbonatnim stijenama. Nalage koje se smatraju<br />
crvenicom vjerojatno nemaju istu pedogenezu na različitim lokacijama. Neke od tih naslaga<br />
imaju značajke recentnih, druge reliktnih, a treće paleo tala. Unutar naslaga crvenice susreću<br />
se i pretaloženi ostaci fliša i lesa koji su naknadno ocrvenjeni. Crvenica je po sastavu<br />
prašinasto-glinoviti materijal. U depresijama (krškim uvalama i ponikvama) crvenica je<br />
najčešće bez krupnijih frakcija, dok na uzvišenjima i padinama sadrži odlomke podrijetlom iz<br />
stjenovite podloge. Debljina crvenice je različita: od vrlo tankih i nekontunuiranih nakupina<br />
na uzvišenjima i padinama do višematarskih u depresijama. Deblje nakupine crvenice<br />
pokrivaju duboke depresije na krškoj zaravni koja se pruža od Grobničkog polja do Hreljina.<br />
Koluvijalno-deluvijalni nanos odnosno padinske tvorevine vrlo je raširen na matičnim<br />
stijenama flišnog kompleksa na padinama oko Bakarskog zaljeva, ali i u podmorju.<br />
Siparne breče sastoje od fragmenata karbonatnih stijena i kalcitično-glinovitog veziva. Nalaze<br />
se mjestimično na padinama oko Bakarskog zaljeva, ali i u podmorju.<br />
Aktivni sipar sastoji se od uglastih odlomaka različite veličine, najčešće 5 do 20 cm, ali ima i<br />
većih blokova. Materijal je nevezan i lako pokretljiv. Debljine je najčešće 1 do 3 m, a iznimno<br />
i više. Sipari su česti u podnožju litica oko Bakarskog zaljeva.<br />
Naplavine su ustanovljene u dolinama potoka Lepenica i Kostanjevica, čiji se uzvodni dijelovi<br />
nalaze unutar područja Grada Bakra.<br />
Marinski sedimenti sastoje se od rahlog do lakognječivog, pjeskovito-prašinastog materijala.<br />
Pokrivaju zaravnjene i dublje dijelove dna Bakarskog zaljeva.<br />
b) Seizmičnost<br />
Seizmičnost nekog područja predstavlja skup značajki koje opisuju pojavu potresa u<br />
promatranom prostoru i vremenu njihovog pojavljivanja. Osnovni cilj istraživanja<br />
seizmičnosti je ustanovljavanje zakonitosti pojave potresa te primjena mjera zaštite od<br />
djelovanja potresa.<br />
Područje Hrvatskog primorja je seizmički aktivno. Najveća seizmotektonska aktivnost je u<br />
zoni prosječne širine 30 km koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodola, a obuhvaća i<br />
sjeveroistočni dio otoka Krka. Ispod te zone je najveće tonjenje i najveća dubina Mohodiskontinuiteta<br />
od preko 40 km. Sile stresa i reakcije na njega kao i gravitacija stvaraju<br />
koncentraciju napona u dubini što izaziva potrese.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
15
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Niži, naseljeni dio područja Grada Bakra nalazi se unutar opisane seizmotektonski aktivne<br />
zone. Manja seizmotektonski aktivna zona nalazi se u području Fužina pa obuhvaća i rubna,<br />
istočna i uglavnom nenaseljena područja Grada.<br />
Osnovna značajka seizmičnosti u ovom području je pojava većeg broja relativno slabijih<br />
potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarišta potresa nalaze se na<br />
dubini od svega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obično ne<br />
zahvaćaju šire područje. Epicentralna područja su u Klani, Rijeci, istočno od Omišlja i<br />
između Bribira i Grižana u Vinodolskoj udolini, kao i u okolici Fužina. Prema Seizmičkoj<br />
mikrorajonizaciji Rijeke, u sklopu koje je najdetaljnije obrađen priobalni dio Primorskogoranske<br />
županije, u seizmotektonski aktivnoj zoni osnovni stupanj seizmičnosti je 7 0 MCS<br />
ljestvice, a prema području Grižane-Bribir povećava se na 8 0 .<br />
Dosad najjači potres na području Županije dogodio se 1916. upravo u zoni Bribir-Grižane.<br />
Imao je magnitudu M = 5.8 i intenzitet u epicentru I o = 7-8 0 MCS. Prema novim saznanjima<br />
najjači potresi na području Županije mogu doseći jačinu od M = 6.5. Seizmički valovi mogu<br />
doći do područja Grada Bakra i iz dva susjedna epocentralna područja: furlanskog i<br />
ljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi većih magnituda.<br />
Vrijeme pojavljivanja potresa gotovo da i ne podliježe nekoj zakonitosti. U pojedinim<br />
slučajevima jakom potresu prethode slabi potresi; a češće iza jakog potresa slijedi serija<br />
slabijih nakanadnih potresa. Razdoblja pojačane seizmičke aktivnosti izmjenjuju se s<br />
razdobljima smanjene seizmičke aktivnosti, a vrijeme trajanja tih razdoblja bitno je različito.<br />
Promatrajući jadransku seizmotektonsku zoni, razdoblje pojačane seizmičke aktivnosti bilo je<br />
od 1905. do 1928. godine, a nakon relativnog smirenja nastavlja se od 1962. godine do danas.<br />
I u naizged seizmički mirnom razdoblju zbila su se na širem području Kvarnera tri potresa<br />
velike snage: 1925. godine kod Senja (M = 4.8; I o = 5 0 MCS), 1939. godine između Omišlja i<br />
Dobrinja (M = 4.9; I o = 7 0 MCS) i 1951. u Podvelebitskom kanalu (M = 4.6; I o = 6 0 MCS).<br />
Na temelju dosadašnjih podataka područje Grada Bakra ima slijedeće maksimalne očekivane<br />
intenzitete seizmičnosti:<br />
Obalna, naseljena zona:<br />
I o = 7 0 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.);<br />
I o = 8 0 MCS (Seizmološka karta iz 1982.);<br />
I o = 6 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.);<br />
I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.);<br />
I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.);<br />
I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.);<br />
Planinska, nenaseljena zona:<br />
I o = 7 0 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.);<br />
I o = 8 0 MCS (Seizmološka karta iz 1982.);<br />
I o = 6 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.);<br />
I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.);<br />
I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.);<br />
I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.);<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
16
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
c) Mineralne sirovine<br />
Postojeće mineralne sirovine na području Županije dijele se na nemetalne sirovine visokog i<br />
srednjeg potencijala kao i metalne sirovine. Jedino nemetalne sirovine visokog potencijala<br />
imaju dovoljno velike ukupne rezerve da se njihovom eksploatacijom mogu trajno zadovoljiti<br />
potrebe Županije. U toj grupi se nalazi tehnički kamen sedimentnog podrijetla (vapnenci,<br />
dolomitični vapnenci i dolomiti). Na području Grada Bakra eksploatacija tehničkog kamena<br />
obavljala se posljednjih desetljeća jedino iz ležišta karbonatnih stijena u kamelolomu kod<br />
naselja Škrljevo (N = 5464240; E = 5020803). Sada je kamenolom zatvoren. Od Ureda za<br />
gospodarstvo Primorsko-goranske županije 1998. godine izdano je rješenje za sanaciju<br />
kamenoloma prema dopunskom rudarskom projektu, kojim se predviđa iskop u iznosu od cca<br />
192.000 m 3 stijenske mase, od čega se cca 25.750 m 3 koristi za sanaciju terena, a preostali dio<br />
ostaje za preradu. Povremeno se eksploatirao tehnički kamen iz ležišta karbonatnih stijena<br />
kod naselja Plase i u predjelu Osoj. Ekspoatacija se obavljala bez odgovarajućih dozvola.<br />
1.2.1.3. Hidrološke značajke (vode)<br />
Na vapnenačkoj podlozi područja Grada Bakra nema površinskih vodotoka, jer zbog velike<br />
vodopropusnosti površinske vode naglo prodiru u dublje slojeve gdje formiraju podzemne<br />
vodotoke, koji izbijaju kraj morske obale ili ispod morske razine kao vrulje ili izvori. Veći<br />
broj takvih vrulja nalazimo u Bakarskom zaljevu, što potvrđuje veliku rasprostranjenost<br />
vapnenačkih podloga.<br />
Na silikatnoj podlozi vrlo često se sreću izvori, a jarcima protječe voda. Ovu podlogu<br />
nalazimo na području Lepeničkog polja, a površinske se vode jarcima slijevaju u potok<br />
Lepenicu (koji utječe u akumulaciju Lepenica, te dalje u jezero Bajer u Fužinama, te konačno<br />
pokreće HE Tribalj).<br />
Na sjeveroistočnoj obali Bakarskog zaljeva postoji značajna koncentracija istjecanja<br />
podzemnih voda sjevernog dijela Hrvatskog Primorja i stoga je to vrlo značajno područje<br />
zahvata pitkih voda. Kaptirana su tri krška izvora, koji u ljetnim sušnim razdobljima ukupno<br />
daju oko 390 l/s kvalitetne pitke vode. To su:<br />
- kaptažni zahvat Perilo 220 l/s<br />
- izvor Dobra 60 l/s<br />
- izvorište Dobrica 110 l/s.<br />
Navedeni kaptažni zahvati su samo dio podzemne vode koja istječe na sjeveroistočnom rubu<br />
zaljeva. Treba spomenuti postojanje još nekih vrlo značajnih zona izviranja kao što su<br />
Lovrijenac u gradu Bakru, zatim Podbok u luci za rasute terete, priobalni izvori i vrulje u<br />
uvali Črno i uvali Žminjca prema Bakarcu.<br />
Jugozapadna obala zaljeva praktički nema izviranja, jer nema niti sliva, a klastične stijene u<br />
zaljevu predstavljaju barijeru kretanja podzemne vode iz sliva u Gorskom Kotaru. Sliv zone<br />
izviranja na sjeveroistočnoj obali je karbonatni masiv prema Gorskom Kotaru (dolina<br />
Lepenice) od Grobničkog polja na sjeverozapadu do Lič polja na jugoistoku. Dotoci vode iz<br />
sliva utvrđeni su brojnim trasiranjima podzemnih tokova u dosadašnjim istraživačkim<br />
projektima.<br />
Vrlo je značajno istaknuti veliku razliku u količini istjecanja između kišnih i sušnih razdoblja.<br />
Taj odnos prelazi 1:10, a to znači da tijekom kišnih razdoblja na sjeveroistočnoj obali izviru<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
17
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
ogromne količine vode i pojavljuju se brojni izvori, koji tijekom ljetnih sušnih razdoblja ne<br />
izbacuju vodu.<br />
Osnovni problem izvora u Bakarskom zaljevu je otvorenost vodonosnika prema utjecaju<br />
mora, pa kada tijekom ljetnih sušnih razdoblja dotoci iz sliva oslabe, pretjerana crpljenja<br />
mogu izazvati zaslanjenja kaptažnih zahvata. To se do sada događalo u nekoliko navrata i<br />
postoje planovi barem djelomične sanacije tih problema. Osim toga, načinjen je i spojni<br />
cjevovod na riječki vodoopskrbni sustav, koji može osigurati određene količine vode u<br />
vrijeme mogućih zaslanjenja, ali to su samo interventne količine, jer niti Rijeka nije u stanju<br />
stalno pokrivati zonu Bakarskog zaljeva. Međutim, bez obzira na probleme s prodorima<br />
zaslanjene vode duboko u priobalne vodonosnike, kaptirani izvori u Bakarskom zaljevu<br />
nemaju alternative i stoga je neophodna vrlo stroga zaštita dijelova zona istjecanja.<br />
Za izvore u Bakarskom zaljevu postoji županijska Odluka o zaštiti izvorišta pitke vode. Veliki<br />
dio padine na sjeveroistočnoj obali zaljeva je zaštićeno područje i u tim zonama nije moguće<br />
planirati građevinska područja.<br />
Zoni zaštite treba priključiti i uvalu Črno, jer to je glavno područje uviranja morske vode u<br />
duboki vodonosnik izvorišta Dobrica, pa manipulacija bilo kakvim opasnim teretima može<br />
biti opasnost za to izvorište.<br />
Južno od uvale Črno započinje zona izviranja Žminjca, koja seže sve do Bakarca. Prema<br />
procjenama tijekom ljetnih sušnih razdoblja u toj uvali izvire stotinjak l/s, ali kišna razdoblja<br />
donose bitna povećanja istjecanja, koja prema procjenama dosižu i nekoliko m 3 /s. Godinama<br />
se s tim izvorištem računalo kao vodoopskrbnim potencijalom, pa je čak i vrlo detaljno<br />
istraživano. Odluka o zaštiti voda to izvorište stavlja u II. kategoriju s eventualnim<br />
korištenjem u industriji.<br />
Jugozapadna obala Bakarskog zaljeva je potpuno izvan zaštite za izvorišta pitke vode.<br />
Velike količine izviranja osim hidrogeoloških problema mogu izazvati znatne geotehničke<br />
probleme, jer presijecanje povremeno velikih tokova vode može izazvati velika spiranja fliša i<br />
pokrivača na flišu i biti uzrok klizanja i velikih odrona. Naime, prva izgrađena masivna obala<br />
na Podboku kliznula je u more, često je klizanje i pojave odrona na Jadranskoj magistrali<br />
povrh zaljeva, postoje problemi s temeljem zgrade luke i dr.<br />
1.2.1.4. More<br />
Bakarski zaljev (45°18,4' N, 14°32,2'E) jedan je od najslikovitijih zaljeva naše obale.<br />
Približno je eliptičnog oblika, dužine od Bakra do Bakarca cca 4700 m, prosječne širine 600-<br />
700 m (na najužem dijelu širok je 450 m, a na najširem 1100 m).<br />
Bakarski zaljev omeđen je strmom obalom koja se spušta do mora prosječno pod kutem od<br />
45°. Ulaz u zaljev smješten je između Rta Babno i Rta Kavranić i širok je oko 300 m.<br />
Najveće dubine zaljeva nalaze se upravo na području Bakarskih vrata. Ovaj ulaz morskim<br />
putem povezuje Bakarski zaljev sa Kvarnerom, odnosno otvorenim morem. Dno mora<br />
Bakarskog zaljeva u središnjem dijelu nalazi se na cca 34-38 m dubine, blago je nagnuto od<br />
Bakra do Bakarca a dno je pretežno pokriveno slojem pijeska i mulja na vapnenastoj podlozi,<br />
koja sačinjava i obalni pojas Bakarskog zaljeva.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
18
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Temperatura mora<br />
Zbog jakog utjecaja podzemnih kraških voda, minimalne i maksimalne temperature površine<br />
mora u Bakarskom zaljevu su za oko 2 stupnja niže u odnosu na priobalno područje Rijeke.<br />
Rujan je mjesec kada su u prosjeku podjednake temperature mora i kopna - do 19,5 °C.<br />
Na području Rijeke zabilježena je najniža srednja temperatura mora od 9,9°C u ožujku, a<br />
najveća od 22°C u srpnju.<br />
Utjecaj slatkih voda<br />
U Riječki zaljev godišnje se ulijeva oko 2,2 km 3 slatkih voda u koje ubrajamo izvore i vrulje<br />
podzemnih voda, vode Riječine, oborinske vode i ispuste otpadnih voda. Ta količina slatkih<br />
voda znatno mijenja vrijednosti saliniteta, posebno površinskog sloja. Utjecaj oborinskih voda<br />
ovisi prvenstveno o njihovoj količini i varira ovisno o godišnjem dobu.<br />
Sadržaj slatke vode Bakarskog zaljeva varira od 0,7 do 8,4% njegovog ukupnog volumena (u<br />
prosjeku 3,6%). Sadržaj slatke vode znatno je veći na samoj površini (sloj od 0,5 m) nego pri<br />
dnu.<br />
Mjerenje valova<br />
Mjerenja valova na Jadranu su vrlo rijetka i obično vezana uz neki projekt. Sistematskih<br />
višegodišnjih mjerenja koja bi mogla poslužiti kao sigurna podloga za projektiranje<br />
građevinskih konstrukcija nema. Međutim, svako mjerenje valova, bez obzira na njegovo<br />
trajanje, vrijedan je podatak kao dopuna ili potvrda provedenih analiza o valnoj klimi nekog<br />
područja.<br />
Mjerenje valova u Riječkom zaljevu obavljeno je u razdoblju od srpnja 1974. godine do<br />
svibnja 1975. godine. Mjerenje je bilo instrumentalno i kontinuirano valografom smještenim<br />
u luci Rijeka. Registrirane su pojave valova kada im je visina bila veća od 50 cm, a instrument<br />
je uključivan svakih 2 sata u trajanju od po 5 minuta. Smjer valova nije bio registriran. U<br />
navedenom razdoblju izmjerena je najveća značajna valna visina od 2,4 m dok je maksimalni<br />
izmjereni val bio visine 3,7 m. Na osnovi izmjerenih veličina može se zaključiti da se<br />
maksimalna valna visina može očekivati u dvostrukom iznosu značajne valne visine.<br />
Morske mjene<br />
Morske mjene Jadranskog mora mješovitog su tipa s izrazitom nejednakosti u visini. Općenito<br />
amplitude morskih mjena se povećavaju s juga prema sjeveru. Od Otrantskih vrata do Bakra<br />
porast amplituda je mali, a od Bakra prema sjeveru je velik zbog naglog smanjenja dubine<br />
mora.<br />
Povećanje tlaka zraka uz sjeverni vjetar (buru) ili smanjenje tlaka zraka uz jugo mogu izazvati<br />
povećanje razine mora do 150 cm na prostoru sjevernog Jadrana. Na temelju višegodišnjih<br />
mjerenja podaci za Bakar su slijedeći:<br />
- srednja amplituda: 30 cm<br />
- srednja ekstremna amplituda: 47 cm.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
19
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Izmjene morske vode<br />
Na ulazu u Bakarski zaljev postoje značajne rezidualne struje koje ukazuju na izmjenu vode s<br />
Riječkim zaljevom. Brzina izmjene varira i ovisi prvenstveno o dotoku slatkih voda i brzini<br />
vjetra. U površinskom sloju zaslađena voda izlazi iz Bakarskog zaljeva te se pojavljuje<br />
kompenzacijsko strujanje u donjim slojevima, usmjereno prema unutrašnjosti Bakarskog<br />
zaljeva.<br />
Vrijeme izmjene vode u akvatoriju procijenjeno je na osnovu mjerenja na ulazu u zaljev i<br />
iznosi 1-30 dana (u prosjeku 4 dana), ovisno o hidrometeorološkim prilikama. U zaklonjenim<br />
dijelovima zaljeva ovo vrijeme je vrlo vjerojatno znatno duže.<br />
1.2.1.5. Zemljopisna obilježja<br />
Područje Grada Bakra sastoji se od četiri izrazite i međusobno različite prirodno-zemljopisne<br />
cjeline, i to:<br />
- akvatorij i kontaktno obalno područje,<br />
- unutrašnja flišna udolina,<br />
- raščlanjena zona vapnenačko-dolomitnog pobrđa,<br />
- prisojne padine planinskog okvira.<br />
1. Područje akvatorija i kontaknog obalnog područja stvoreno je tektonskom i<br />
petrografskom predispozicijom, odnosno kontaktom vapnenca i fliša. Uski flišni pojas<br />
proteže se s manjim prekidima od Vinodola do Rječine (i dalje prema Sloveniji), a tom<br />
pojasu pripada Bakarski zaljev. Ovdje je radom nekadašnjih tekućica (danas vrulja) fliš<br />
najviše erodiran, a postglacijalnim dizanjem morske razine stvoren je zaljev. Zaljev je<br />
izraziti pejzažni naglasak i oznaka identiteta ovog i šireg prostora. Kao i drugdje u našem<br />
obalnom prostoru, kontakt vapnenca i lapora pejzažno je vrlo uočljiv, pa strme padine<br />
okružuju zaljev do visine oko 200 m. Prisojna je padina u cijelosti bila pod vinogradima, i<br />
ta pejzažna komponenta donedavno je činila glavnu odrednicu identiteta ovog prostora.<br />
Napuštanjem vinograda suhozidi i terase propadaju, a prirodna vegetacija spontano<br />
zauzima teren.<br />
2. Unutrašnja flišna udolina nalazi se na visini 200 do 300 m, i tu je smještena većina<br />
naselja, od Kukuljanova na sjeverozapadu do Hreljina na jugoistoku. Uvjetno, ovo bismo<br />
mogli nazvati krškom zaravni (dužine preko 10 km, a širine 1 do 2 km), kojoj identitet<br />
daju obrađene površine (agrarni krajolik) i naselja. Dok se prema sjeverozapadu ova terasa<br />
još nastavlja, s Hreljinom i Ružić-Selom na jugoistoku ona završava.<br />
Kontaktnu zonu prema gornjoj primorskoj padini karakterizira mjestimično još uvijek<br />
kamenjar, jer je utjecaj čovjeka ovdje bio veći, a regenerativna žarišta udaljenija. U ovoj<br />
kontaktnoj zoni se kao geomorfološko-pejzažna zanimljivost ističe dvojna krška depresija<br />
Ponikve.<br />
3. Raščlanjena zona vapnenačko-dolomitnog pobrđa sastoji se od tri uzdužna niza - prvi,<br />
najniži prati i prema unutrašnjosti omeđuje flišnu zonu na prosječno 250-300 m<br />
nadmorske visine, drugi s prosječnom visinom od 300-400 m.n.v. zatvara prema prvom<br />
niz blago svedenih uzdužnih reljefnih uvala s prostranim ponikvama, te treći, najviši niz,<br />
smješten na nadmorskoj visini između 600 i 800 m. Vegatacijski prevladavaju panjače i<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
20
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
šikare, a mjestimične kulture crnog bora, sađene uglavnom kao vjetrobrani, obogaćuju<br />
krajolik.<br />
4. Prisojne padine planinskog okvira u zemljopisnom pogledu pripadaju Gorskom Kotaru i<br />
u osnovnim crtama imaju pejzažna obilježja karakteristična za Gorski Kotar. Visinski, to<br />
je prostor iznad 800 m, geomorfološki pripada kršu, ali dobro pokrivenom, šumovitom<br />
kršu, s razvijenim mješovitim šumama (bukva, jela, smreka).<br />
Ako se želi upozoriti na pejzažne naglaske i vrijednosti, onda su to planinski masivi na<br />
rubovima ovog prostora (Risnjak na sjeveru i Tuhobić na jugu), te proplanci oko ceste<br />
Gornje Jelenje - Mrzle Vodice. Proplanci se u šumovitim prostorima i inače javljaju kao<br />
pejzažne vrijednosti, a ovdje je to naglašeno i slikovitom reljefnom komponentom.<br />
1.2.1.6. Tlo<br />
Vrednovanje prostora i tala područja Grada Bakra temeljeno je na Zakonu o poljoprivrednom<br />
zemljištu (NN br. 66/2001), Zakonu o prostornom planiranju (NN br. 30/1994), te Zakonu o<br />
zaštiti prirode (NN br. 30/1994) i nekih kasnije donesenih dopuna. Za kartografsko<br />
prikazivanje i buduće korištenje prostora te izradu prostornih planova korištene su upute<br />
Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obaveznim prostornim pokazateljima i<br />
standardu elaborata prostornih planova (NN br. 106/1998).<br />
Izvor podataka za vrednovanje prostora bile su osnovne pedološke karte s tumačima za listove<br />
Sušak 1 i Sušak 2 (Mayer, 1982; Martinović, 1973, studija Ekološko-gospodarsko<br />
vrednovanje tala Županije Primorsko goranske za potrebe razvitka poljoprivrede (od grupe<br />
autora također s Agronomskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), konzultirani su i podaci o<br />
bonitetnom vrednovanju i prijedlogu zaštite Županije (Bogunović, 1996.).<br />
Bonitiranje zemljišta bilo je osnova za razvrstavanje tala u određene kategorije zaštite.<br />
Bonitiranje je izvršeno prema Pravilniku o bonitiranju (NN br. 47/1982) i uputama koje je dao<br />
Kovačević (1983) i Kovačević i dr. (1987). Na temelju unutarnjih i vanjskih značajki tala,<br />
reljefa i klime te drugih korekcijskih čimbenika (stjenovitost, kamenitost, poplave,<br />
zasjenjenost i dr.) vrednovana su zemljišta te određen broj bodova i svrstavanje zemljišta u<br />
bonitetne razrede (klase), koje su bile osnova za razvrstavanje zemljišta u prostorne<br />
kategorije.<br />
Rezultati vrednovanja kartiranih jedinica tala daju se u priloženoj tablici br. 3, a njihova<br />
rasprostranjenost na priloženoj karti u nastavku te na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje<br />
i namjena površina”, mj. 1:25.000. Treba naglasiti da su tla pod šumom izostavljena iz<br />
procjene jer su ti prostori vrednovani od strane šumarske struke. U koloni 1 dan je broj<br />
kartirane jedinice, a u koloni 2 naziv kartirane jedinice tla i postotni sadržaj nižih jedinica.<br />
Kartirane jedinice su većinom složene zemljišne kombinacije više tipova tala ili nižih jedinica<br />
tla koje se u prostoru javljaju u različitim odnosima i teško ih je međusobno izdvojiti. U<br />
koloni 3 u brojniku date su brojčane vrijednosti postotka stjenovitosti, a u nazivniku raspon<br />
nagiba kao bitnih svojstava za bonitetnu valorizaciju prostora. U koloni 4 dati su ukupni<br />
brojevi bodova, a u koloni 5 navedena je klasa i potklasa, odnosno razred i podrazred boniteta<br />
zemljišta. Treba spomenuti da prvi broj ispisan arapskim znamenkama predstavlja klasu, a<br />
drugi podklasu zemljišta, npr. 42 znači da tlo pripada četvrtoj klasi a drugoj podklasi, a 81<br />
osmoj klasi prvoj podklasi. Bonitet zemljišta izračunat je na temelju kriterija i metodike<br />
proračuna navedenih u spomenutom Pravilniku o bonitiranju. Ističemo pravilo da se prvih pet<br />
klasa boniteta zemljišta (od 11-52 podklase) ne bi smjelo trošiti izvan poljoprivredne<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
21
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
namjene, odnosno za infrastrukturne potrebe, tim više jer je ovo isključivo krški kraj koji i<br />
onako ima vrlo malo pogodnih tala za poljoprivredu.<br />
Posljednja kolona 6 označava kategoriju prostora koja je determinirana na temelju Pravilnika<br />
o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu<br />
elaborata prostornih planova (NN br. 106/1998). Prema tom se pravilniku prostori, odnosno<br />
zemljišta u okviru poljoprivrede i šumarstva izdvajaju u 7 poznatih prostornih kategorija (P1,<br />
P2, P3, PŠ, Š1, Š2, Š3) odnosno preporuka za uporabu i korištenje. Treba naglasiti da su<br />
poneke kartirane jedinice razvrstane u više kategorija što je također naznačeno u legendi<br />
karte. To se posebno odnosi na kartirane jedinice broj 6 i 7 koje su izmiješane<br />
poljoprivrednim načinom korištenja, kao pašnjaci, odnosno nisko bonitetna ograničena<br />
zemljišta i kao takva svrstana su u PŠ kategoriju, a oaze šume imaju zaštitnu ulogu u Š2<br />
kategoriji.<br />
Najbolja tla na području Grada Bakra nalazimo na nekoliko manjih lokaliteta neposredno uz<br />
naselja Škrljevo i Krasica (sa zapadne i istočne strane), potom s južne strane naselja<br />
Praputnjak (na najvećem krškom polju toga dijela), te u okolici Meje. Ova tla smo uvrstili u<br />
prostornu kategoriju osobito vrijednih obradivih tala (P1 kategorija), pa ih zbog njhove visoke<br />
vrijednosti svakako treba zaštititi od urbanizacije. Na žalost, svi ovi lokaliteti se nalaze uz<br />
naselja i pod udarom su infrastrukturne izgradnje. Ukupna površina osobito vrijednih tala koja<br />
se javljaju na sedam lokaliteta je oko 30-tak hektara. Od tala to su duboke crvenice, ponekad<br />
koluvijalne s dobrim pedofizikalnim i pedokemijskim svojstvima. To su većinom<br />
vinogradarska tla i tla vrtova odnosno oranica. Izdvojena su u kartiranoj jedinici broj 1 i<br />
prema bonitetu spadaju u drugi razred, prvu podklasu (21) s ukupno 86 bodova.<br />
Kartirane jedinice broj 2 i 3 spadaju u kategoriju vrijednih obradivih tala, (P2). Ova tla se<br />
nalaze u krškim poljicima, uvalama i ponikvama. Tla kartirane jedinice broj dva pripadaju 32<br />
razredu boniteta i imaju površinu od 40-tak hektara i s obzirom na udaljenost svjesni smo da<br />
će i ta tla biti postupno napuštana. Usprkos tomu smatramo da bi se nekoliko obiteljskih<br />
gospodarstava moglo baviti stočarstvom i razvijati se u području sela Ponikve Krasničke i<br />
Hreljinsko Polje. Drugi navedeni lokalitet nije pristupačan pa mu je usprkos dobrome tlu to<br />
značajan nedostatak. Kartirana jedinica broj 3 zauzima područje ponikvi i dolaca, planinskog<br />
područja prema sjeveru i Risnjaku i bez obzira na povoljnost tla (koja pripadaju P2 prostornoj<br />
kategoriji) ova tla su okružena šumom, pod utjecajem su divljači pa će svaka organizirana<br />
poljoprivredna proizvodnja biti teška, tim više što je dostupnost ovih lokaliteta otežana.<br />
Površina ovih tala u ponikvama i docima iznosi svega nekoliko hektara.<br />
U kartiranoj jedinici broj 4 uz naselja Kukuljanovo, Škrljevo, Krasica, Praputnjak te Hreljin<br />
izdvojene su crvenice koluvijalne s antropogenim tlima njiva, vinograda i vrtova, posebno u<br />
okućnicama. Ova tla su pod najvećim udarom urbanizacije i sva navedena naselja se po njima<br />
šire. Njihova površina iznosi 30-tak hektara. To su tla u okućnicama, ograničena veličinom<br />
parcela i niskom stjenovitošću. Pripadaju prostornoj kategoriji ostalih obradivih tala (P3). S<br />
obzirom da je to krški teren s izmjenom dobrih i loših tala u strukturi zemljišne kombinacije<br />
na njima se može kombinirati tzv. “rahla” izgradnja, tj. izgradnja kuća s većim<br />
poljoprivrednim okućnicama. Prema bonitetu ova tla spadaju u četvrti razred, drugi podrazred<br />
(42).<br />
Istoj prostornoj kategoriji, ostalih obradivih tala (P3), pripadaju i distrično smeđa tla na<br />
pješčenjaku kartirane jedinice broj 5. To su tla koja pripadaju gorskom prostoru pješčenjaka.<br />
Veliki dio ovih tala je pod šumom, a manji dio pod oranicama i pašnjacima koji sve više<br />
zaraštaju. To su dobra tla za šume, a kiselost im je veliko ograničenje u poljoprivredi.<br />
Zauzimaju površinu od 10-tak hektara.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
22
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
23
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
24
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
U kartiranoj jedinici broj 6 izdvojili smo antropogena tla terasa i škrapa s plitkim smeđim<br />
tlima na vapnencu, umjerene stjenovitosti. Rasprostranjena su između Krasice i Praputnjaka.<br />
To su nekada većinom bila poljoprivredna tla nižih bonitetnih vrijednosti, a danas su sve više<br />
napuštena. Stoje na granici pogodnosti za poljoprivredu, jednim dijelom, a drugim dijelom su<br />
nepogodna za obradu stoga smo ih alternativno označili kao prostornu kategoriju P3 (PŠ).<br />
Zbog istih razloga tako smo označili i tla kartirane jedinice broj 7. Dio pogodnih tala za<br />
obradu nalazi se u škrapama i terasama i pripada kategoriji P3, a krš oko njih je uvršten u<br />
kategoriju PŠ.<br />
Jedina nekada intenzivno obrađivana tla vinograda koja imaju nisku bonitetnu vrijednost (61)<br />
su terasirana tla bivših vinograda Bakarskog zaljeva. Pripadaju kartiranoj jedinici broj 8. To<br />
su položaji nekada nadaleko poznatih vinograda s proizvodnjom Bakarske vodice, poznatog<br />
vina pjenušca. Danas je od tih vinograda ostalo par uskih terasa na južnom dijelu Bakarskog<br />
zaljeva, dio se, zaslugom volontera, ponovo počeo obnavljati, a sve ostalo je zarašteno. Terase<br />
tih vinograda danas predstavljaju spomenike ljudske radinosti i zbog toga imaju posebnu<br />
vrijednost. Uvažavajući pedološka svojstva ovih tala ona su uvrštena u PŠ kategoriju ostalih<br />
poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta. Zaraštanje ovih tala u šumu je sve prisutnije.<br />
Ostala tla koja pripadaju kartiranim jedinicama broj 9, 10 i 11 su većinom pašnjačka tla<br />
brdskog i planinskog prostora koja su prepuštena postupnom zaraštanju pa je i to razlog da<br />
smo ih uvrstili u PŠ prostornu kategoriju. To su tla koja pripadaju 62, 71 i 81 bonitetnom<br />
razredu odnosno podrazredu. Izrazito su stjenovita, većih nagiba i plitka.<br />
Tablica br. 3 – Rezultati vrednovanja zemljišta na području Grada Bakra<br />
Redni<br />
broj<br />
Naziv kartirane jedinice i struktura<br />
Stjenovitost<br />
%<br />
Nagib %<br />
Bodovi<br />
Bonitet<br />
Klase i<br />
podklase<br />
Prostorna<br />
kategorija<br />
korištenja<br />
zemljišta<br />
1 2 3 4 5 6<br />
1 Crvenica duboka i koluvijalna,<br />
0 86 21 P1<br />
antropogenizirana<br />
0 – 1<br />
2 Eutrično smeđa na koluvijalnom nanosu<br />
0 70 32 P2<br />
detritusa pješčenjaka - Smeđa koluvijalna<br />
duboka<br />
0 – 2<br />
3 Smeđe na vapnencu, koluvijalno –<br />
0 – 3 59 41 P2<br />
Lesivirano tipično i akrično<br />
3 – 5<br />
4 Crvenice koluvijalne, srednje duboke i plitke 2 – 10 57 42 P3<br />
– Antropogena tla njiva, vinograda i vrtova<br />
8 – 16<br />
5 Distrično smeđe lesivirana i<br />
0 52 51 P3<br />
antropogenizirana tla na pješčenjaku<br />
3 – 5<br />
6 Antropogena tla škrapa i terasa (većinom 10 – 25 47 51 (71) P3<br />
napuštena) – Smeđe na vapnencu i dolomitu 8 – 16<br />
7 Smeđe lesivirano na vapnencu – Crvenica 2 – 25 43 52 (72) PŠ<br />
lesivirana – Smeđe na vapnencu plitko<br />
3 – 10<br />
8 Terasirana tla vinograda i napuštenih 30 – 50 39 61 PŠ<br />
vinograda iz smeđeg tla i crvenice<br />
30 – 45<br />
9 Rendzina na dolomitu, plitka i srednje 0 – 10 33 62 PŠ<br />
duboka – smeđe na dolomitu<br />
10 Smeđe na vapnencu i dolomitu, plitko i<br />
srednje duboko – Vapneno dolomitna crnica<br />
– Crvenice plitke i srednje duboke<br />
8 – 30<br />
20 – 50<br />
16 – 30<br />
27 71 PŠ<br />
11 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna 50 – 90 13 81 PŠ<br />
litična i posmeđena – Smeđe na vapnencu<br />
16 – 45<br />
12 Šume Š<br />
13 Kamenolom<br />
14 Građevinska područja<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
25
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
1.2.1.7. Klimatska obilježja<br />
Područje Grada Bakra pokriveno je meteorološko-mjernim postajama u Bakru i Kukuljanovu.<br />
Uslijed orografske kompozicije prostora Grada Bakra izraženi su specifični tipovi klime u<br />
kojima se izmjenjuju utjecaji mora i planinskog zaleđa.<br />
Priobalno područje Hrvatskog primorja ispod 400 m.n.v. pripada toplo umjerenoj klimi, ali<br />
prijelaznom klimatskom tipu. Prema Koppen-ovoj klasifikaciji prostor pripada zoni tipa Cfsax<br />
- prijelazni tip klime s vrućim ljetom, gdje je prosjek najtoplijeg mjeseca preko 22 0 C, a<br />
zimsko kišno razdoblje karakterizira razdjeljenost u sporedni proljetni (travanj) i jesensko<br />
zimski maksimum (listopad-studeni, a mjestimično prosinac), dakle radi se o maritimnom<br />
padalinskom režimu s dva maximuma. Temeljne karakteristike klime su dosta dug sušni i<br />
topli period u ljeti, neznatan broj dana sa snijegom, dug vegetacijski period, neravnomjeran<br />
padalinski režim, te neznatan broj dana s ekstremno niskim temperaturama.<br />
Viši predjeli ovog područja do 1000 m.n.v.pripadaju prema Koppenovoj klasifikaciji u Cfsbx<br />
tip klime. Kako se radi o prijelaznom tipu klime s jačim utjecajem kontinenta, kao posljedica<br />
miješanja tih dviju klima ovo područje obiluje naglim vremenskim promjenama koje donose<br />
obilne oborine, jake vjetrove sa sjevera i juga, vrlo česte magle i mnogo zračne vlage, te rane i<br />
kasne mrazeve. Temperature najhladnijeg mjeseca kreću se između -3 0 i +8 0 C, a najtoplijeg<br />
ispod 22 0 C.<br />
Ukoliko govorimo o južnim ekspozicijama, tu nailazimo na prijelaz mediteranske klime u<br />
kontinentalnu ,ali s jačim utjecajem mediterana. Oborina je manje, kao i kišnih dana. Ljeta su<br />
toplija, zime vlažnije sa manje snijega, a vegetacijski period je dulji.<br />
Najviši predjeli ovog područja 1000-1200 m.n.v. imaju sva obilježja Dfsbx klime, - mjesečna<br />
temperatura najhladnijeg mjeseca niža je od -3 0 C, temperature najtoplijeg mjeseca je iznad<br />
10 0 C, a manje od 22 0 C, a četiri mjeseca u godini imaju temperaturu višu od 10 0 C. Oborinske<br />
karakteristike jednake su prethodnom tipu.<br />
Prema mjerenjima na postajama Rijeka, Platak i Kraljevica može se zaključiti da količina<br />
naoblake raste od obalnog područja prema Gorskom kotaru, što je prvenstveno rezultat<br />
prodiranja zračnih masa sa Sredozemlja koje su bogate vlagom i koje se, uzdižući se prema<br />
južnim obroncima planina, ohlađuju do nivoa kondenzacije, što dovodi kao posljedicu<br />
povećanu naoblaku.<br />
Drugi razlog je i tzv. ljetni učinak planina, gdje planine pomažu termičku konvekciju koja je<br />
posljedica grijanja tla i donjih slojeva zraka, te dizanje lakšeg, toplijeg zraka, hlađenja i opet<br />
kondenziranja vodene pare.<br />
Vjetrovi koji najčešće pušu su bura i jugo. Bura je sjeverni vjetar kojemu su naročito izloženi<br />
istaknutiji vrhovi i glavice. Bura nepovoljno djeluje na vegetaciju, isušuje tlo, povećava<br />
transpiraciju , lomi grane i stabla, a na položajima koji su stalno izloženi utjecaju ovog vjetra<br />
šumska vegetacija poprima specifične forme: deblovina je kratka, loše razvijena, krošnja<br />
ekscentrična, okrenuta u smjeru vjetra. Izrazito burno područje se javlja i uz obalu, tako da u<br />
zimskim mjesecima u Bakarskom zaljevu ponekad puše i orkanska bura.<br />
Jugo je južni vjetar koji pak donosi jake i obilne oborine koje razvodnjuju tlo, pa uslijed jakih<br />
južnih vjetrova može doći i do vjetroizvala.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
26
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Cijelo područje je pod jakim utjecajima vjetra, stoga u toku godine ima 20-50 dana s jakim<br />
vjetrom ( > 6 bofora) , a čak i do 20 dana s olujnim vjetrom ( > 8 bofora).<br />
1.2.1.8. Živi svijet<br />
• Prikaz vegetacije<br />
Biljne zajednice na području Grada Bakra u ovisnosti su o litološko-pedološkim značajkama,<br />
klimatskim i orografskim,ali i antropogenim utjecajima.<br />
Najniži dijelovi područja Grada pripadaju submediteranskoj zoni koja se podudara s<br />
primorskim kršem. Submediteranska zona u ekološko vegetacijskom smislu prijelazni je pojas<br />
kojeg je I.Horvat (1962) ukratko definirao slijedećim riječima: “S kopnenom vegetacijom<br />
veći je zimski prekid vegetacije, a s zimzelenom ljetni sušni period”<br />
Submediteranska zona dijeli sa na dva pojasa:<br />
- niži s klimazonalnom zajednicom bjelograbića (Carpinetum orientalis croaticum H-ić)<br />
- viši ili mediteransko - montani pojas s klimatogenom šumskom zajednicom crnog graba<br />
(Seslerio-Ostryetetum Ht. et H-ić).<br />
Šumska zajednica bjelograbića (Carpinetum orientalis croaticum)<br />
Zajednica bjelograbića zastupljena je samo u manjem najjužnijem dijelu područja Grada. U<br />
asocijaciji bijelog graba tipičnog sastava koji ovdje susrećemo zastupljene su slijedeće vrste:<br />
Carpinetum orientalis, Fraxinus ornus, Quercus pubescens, Acer monspessulanum, Prunus<br />
mahaleb, Ruscus aculeatus, Asparagus acutifolius i druge.<br />
Opća karakteristika je neujednačena kvantitativna struktura s čestom dominacijom jedne ili<br />
druge vrste, a rasprostiru se do nadmorske visine od 300 m.<br />
Šumska zajednica crnog graba (Seslerio-Ostryetetum)<br />
Na nadmorskoj visini od 300 do 850 m.n.v. dolazi mediteransko-montani pojas s<br />
klimatogenom zajednicom crnog graba. Tipičan sastav ove zajednice čine vrste: Ostrya<br />
carpinifolia, Fraxinus ornus, Quercus pubescens, Sesleria autominalis Juniperus oxycedrus i<br />
ostale.<br />
U pojasu crnog graba na dubljim svježijim tlima javlja se ekološki i floristički bitno različita<br />
zajednica s mezofitnim vrstama kao što su Fagus silvatica, Carpinus betulus, Acer campestre,<br />
Coryllus avellana, Tilia sp. i druge.<br />
Općenito možemo reći da su u submediteranskoj zoni šume podijeljene po načinu postanka na<br />
kulture (crni bor), panjače (koje su najzastupljenije) i šikare (pretežito u najnižim dijelovima i<br />
sa lošijom kvalitetom tla).<br />
Zona brdskog predjela prostire se iznad submediterana i to na 500-800 m.n.v. Na<br />
primorskim obroncima nalazimo primorsku šumu bukve - Fagetum croat. sesslerietosum Ht.<br />
To je zajednica prijelaznog značaja. Pored elemenata bukove šume javljaju se i elementi<br />
fitocenoze crnog graba koja se nalazi neposredno ispod ove zone. Najčešće su slijedeće vrste<br />
drveća: Fagus silvatica, Coryllus avellana, Lonicera xylosteum, Daphne mezereum,<br />
Cardamine bulbifera i ostale.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
27
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
U tom području i stabla bukve imaju naročit oblik, a općenito u kvaliteti zaostaju za stablima<br />
koja se nalaze u unutrašnjosti. Glavna diferencijalna vrsta je Sesleria autominalis koja<br />
prekriva prizemni sloj u vrlo gustom pokrovu. U toj zajednici ne nailazimo na veće skupine<br />
stabala jele.<br />
Gorski predio prostire se na nadmorskim visinama od 900 - 1200 m.n.v. Smješten je iznad<br />
submediteranske zone s južne strane i brdskog predjela s kontinentalne strane. Klimatogena<br />
zajednica je šuma bukve i jele - Fagetum croaticum abietetosum Ht.<br />
Ekološke prilike unutar njenog prostranstva jako se razlikuju. Reljef je razveden, pa se ovisno<br />
o njemu mijenjaju i mikroklimatske i edafske prilike. Zbog toga nailazimo zastupljene i<br />
druge zajednice, ali naravno u manjem području. Bukva i jela su glavne vrste drveća, no vrlo<br />
često nailazimo na smreku, gorski javor, a vrlo rijetko brijest. U sloju grmlja nalazimo<br />
Daphne mezereum, D. laureola, Lonicera xylosteum, Asperula odorata i druge.<br />
Predplaninska zona prostire se iznad 1200 m.n.v. i karakterizirana je fitocenološkom<br />
zajednicom Fagetum croaticum subalpinum Ht.- pretplaninska bukova šuma. Jela se javlja<br />
samo na donjoj granici, zone bukva je glavna vrsta, a pridružuje joj se planinski javor. U<br />
pojedinim predjelima javlja se facijes s medveđim lukom.<br />
• Šumske površine<br />
U odnosu na cjelokupnu površinu područja Grada Bakra, šume i šumsko zemljište zauzimaju<br />
oko 55% površine, te se u nastavku iznose neki od važnijih podataka vezanih uz šumske<br />
površine.<br />
Povijesni pregled<br />
O povijesti organiziranog šumarstva na ovim područjima ima vrlo malo podataka. Prvi počeci<br />
organiziranog šumarstva sežu u doba oko 1860. godine kada je Županijska oblast Rijeka (koja<br />
je gospodarila krškim šumama i područjem od Rijeke do Povila) bila ponukana radovima<br />
Uprave grada Trsta, te je angažirala prirodoslovca dr. Josipa Rom Lorenza da izradi i razloži<br />
uvjete pošumljavanja kultura krasa na temelju šumarskih i bioloških načela. Nakon izrade rad<br />
je bio proslijeđen Carskom i kraljevskom geološko državnom Vijeću koje je uskoro odobrilo<br />
sredstva za pošumljavanje ovog primorskog područja.<br />
U razdoblju između prvog i drugog svjetskog rata šume su uglavnom pripadale zemljišnim<br />
zajednicama okolnih naselja npr. Hreljin - Ružić selo, Bakar, Škrljevo, Krasica, Praputnjak,<br />
Kukuljanovo, Zlobin, Jelenje Lepenice, dok je manji dio bio u vlasništvu Državnog<br />
šumarskog erara.<br />
Nakon 1945.godine šume postaju općenarodnom imovinom, a manji dio vrijednih šuma, te<br />
one u okolici naselja ostaju u privatnom vlasništvu.<br />
Državne šume ovog područja prelaze u nadležnost Šumskog gospodarstva Viševica do 1954.<br />
godine, a nakon toga dolaze pod upravu Šumarije Rijeka do 1960.godine.<br />
Novom organiziranošću šumarstva nadležnost se prenosi na Šumsko gospodarstvo Delnice<br />
koje 1985. godine prelazi u Primorsko goransko šumsko gospodarstvo, i u tom obliku traje do<br />
konca 1990.godine.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
28
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Dana 01.01.1990. godine ustrojeno je Javno poduzeće ”Hrvatske šume”, p.o. Zagreb koje<br />
danas gospodari sa svim šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj.<br />
Stanje šuma i šumskih zemljišta<br />
Stanje šuma i šumskih zemljišta obrađeno je na temelju katastarskih podataka Državnog<br />
zavoda za statistiku od 31.12.1995.g.<br />
Tablica br. 4. Razrada površina šuma i šumskih zemljišta po katastarskim općinama i po kategoriji<br />
vlasništva.<br />
Katastarska općina Površina Državno vlasništvo % Privatno %<br />
(ha)<br />
(ha)<br />
vlasništvo (ha)<br />
Bakar 42 21 50 21 50<br />
Hreljin 576 322 66 254 44<br />
Jelenje-Lepenice 392 299 76 93 24<br />
Krasica 1541 809 52 732 48<br />
Kukuljanovo 1678 1333 80 345 20<br />
Praputnjak 204 200 98 4 2<br />
Ružić selo 1253 908 72 345 28<br />
Škrljevo 985 316 32 669 68<br />
Zlobin 179 152 85 27 15<br />
Ukupno 6850 4360 64 2490 36<br />
Iz tablice je vidljivo da je od ukupno 6.850 ha šuma i šumskih zemljišta u državnom<br />
vlasništvu 4.360 ha ili 64 %, a u privatnim posjedima 2.490 ha ili 36 %. Uzimajući u obzir da<br />
sve veći dio pašnjaka prelazi u šumska zemljišta i prirodno se zašumljuje, možemo ocijeniti<br />
da je ovaj postotak nešto veći.<br />
U slijedećoj tablici naveden je prikaz samo šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu,<br />
i to prema gospodarskim i krškim šumama po uređenosti.<br />
Tablica br. 5.<br />
Državne šume Površina (ha) Učešće (%)<br />
uređene visoke šume 1499 35<br />
uređene krške šume 2291 52<br />
neuređene krške šume 570 13<br />
Ukupno 4360 100<br />
Kako je na području Grada Bakra uređeno sveukupno 87 % državnih šuma, možemo<br />
zaključiti da je ovo područje jedno od najuređenijih po pitanju šuma na području krških šuma,<br />
dakle od Istre do južne Dalmacije. To praktično znači da su na tim površinama utvrđeni svi<br />
relevantni šumarski podaci koji omogućuju gospodarenje šumama i garantiraju izvršenje<br />
zadataka prema pravilima struke.<br />
Uređene visoke šume obuhvaćaju gospodarsku jedinicu Jelenje Velo A i B, a uređene krške<br />
šume gospodarsku jedinicu Oštrovica.<br />
Tablica br. 6. Prikaz šuma obzirom na način postanka:<br />
Ukupno šume Površina (ha) Učešće (%)<br />
kulture 255 4<br />
autohtone šume 6595 96<br />
Ukupno 6850 100<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
29
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Iz ovog prikaza vidimo da je samo 4% šuma umjetno podignuto, a uglavnom se radi o<br />
kulturama crnog bora različite starosti. Najstarija kultura ovog područja je kultura crnog bora<br />
na šumskom predjelu Vitlo, koja je stara oko 90 godina.<br />
Zdravstveno stanje šuma<br />
Kada govorimo o zdravstvenom stanju šuma na ovom području moramo razlučiti dvije<br />
osnovne vrste biljnih skupina.<br />
Zdravstveno stanje skupine listača je vrlo dobro. Tu ne nailazimo na veće probleme izazvane<br />
sušenjem drveća, no ipak se pojedinačna stabla hrasta medunca na pojedinim lokalitetima, bez<br />
nekog pravila suše. Ova pojava nije učestala, a vrlo vjerovatno je uzrokovana kompleksnim<br />
ekološkim čimbenicima. Smatramo da problemu ne treba pridavati veliku pažnju obzirom na<br />
relativno mali obim pojave.<br />
Druga skupina, četinjače, daleko su više ugrožene pojavom sušenja šuma. Analizom i<br />
procjenom zdravstvenog stanja kod jele (Abies alba) po međunarodnoj klasifikaciji utvrđeno<br />
je da je 14,65 % stabala u 3b i 4a stupnju što opisno znači da je postotak stabala koja imaju<br />
osutost krošnje više od 80 %, ako u krošnji ima preko 60 % žutih iglica, te ako je<br />
odumiranjem zahvaćen i vrh stabla. Ipak, unatoč pojavi jačeg sušenja na terenu je uočeno<br />
agresivno javljanje bukovog pomladka koji uglavnom na svim staništima zamijenjuje<br />
posušenu jelu.<br />
• Fauna područja Grada Bakra<br />
Zaštita faune vrši se na temelju Zakona o zaštiti prirode te prema posebnim pravilnicima o<br />
zaštiti pojedinih vrsta faune - Pravilniku o zaštiti sisavaca, Pravilniku o zaštiti gmazova,<br />
Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta kukaca i drugi, a na snazi su i odštetni cjenici kojima se<br />
propisuje odšteta za pojedinu zaštićenu vrstu i njene razvojne studije.<br />
Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije (Knjiga 1; Osnove korištenja i zaštite<br />
prostora), šire područje Grada Bakra svrstano je u nedovoljno istraženo područje s<br />
potencijalno vrijednom faunom.<br />
Na submediteranskom području Grada dolaze vrste južnih područja: šišmiš sredozemni,<br />
zecoušnjak, od ptica galebovi, čigre, čiope, od gmazova krška i primorska gušterica, smeđi<br />
blavor, od zmija poskok, crvenkapica, ljuta crnokrpa, kravosas, poskok i riđovka, od kukaca<br />
dolaze cvrčci, bogomoljke, štipavci, stonoge i pauci.<br />
Na gorskom području nalazimo od krupne divljači jelena, srnu, divlju svinju, mrkog<br />
medvjeda, vuka i risa, od sitne divljači zeca, lisicu, jazavca, divlju mačku, kunu, lasicu, tvora,<br />
puha, fazana, vranu, šojku, prepelicu, jarebicu i dr. Od ptica prisutne su grabljivice jastreb,<br />
kobac ptičar, škanjac mišar, sokol, te ćuk, sova, žuna dijetao i dr.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
30
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
1.2.2. Stanovništvo i stanovanje<br />
1.2.2.1. Stanovništvo po naseljima<br />
Tablica br. 7. Stanovništvo Grada Bakra po naseljima 1 , 2<br />
NASELJE 1981.g. 1991.g. 2001.g. index 91/81 Index<br />
01/91<br />
Bakar 1609 1853 1561 115,2 84,2<br />
Hreljin 1676 1897 1978 113,2 104,3<br />
Krasica 1109 1151 1294 103,8 112,4<br />
Kukuljanovo 775 775 809 100,0 104,4<br />
Plosna 29 43 - 148,3<br />
Ponikve 56 48 - 85,7<br />
Praputnjak 620 581 580 93.7 99,8<br />
Škrljevo 1159 1127 1153 97,2 102,3<br />
Zlobin 410 319 292 77,8 91,5<br />
UKUPNO 7358 7788 7768 105,8 99,6<br />
Dok je u razdoblju između 1981. i 1991. godine došlo do povećanja broja stanovnika za 5,8%,<br />
u slijedećem desetljeću (između 1991. i 2001. godine) broj stanovnika stagnira, što je<br />
nepovoljan pokazatelj s obzirom na činjenicu da na cijelom priobalnom dijelu Županije sve<br />
jedinice lokalne samouprave bilježe veći ili manji porast populacije. Iznimka je Grad Rijeka<br />
gdje je u proteklom desetgodišnjem razdoblju došlo do smanjenja za 18.997 stanovnika ili<br />
čak za 11,7% populacije iz 1991. godine.<br />
Kontinuirani i umjereni porast broja stanovnika bilježe samo naselja Hreljin za (18,0% u<br />
dvadesetgodišnjem razdoblju) i Krasica za (16,7%). Porast broja stanovnika u posljednjem<br />
desetljeću zabilježen i u naseljima Kukuljanovo, Plosna i Škrljevo.<br />
Središte područja Grada - naselje Bakar pokazuje posebno nepovoljno demografsko kretanje<br />
kroz smanjenje broja stanovnika za 292 ili 15,8%. Smanjenje broja stanovnika posljedica je u<br />
prvom redu gašenja industrijske proizvodnje i sporog prestrukturiranja lokalnog gospodarstva,<br />
što se istovremeno dogodilo i u Gradu Rijeci, ali u znatno većim razmjerima.<br />
Sva naselja Grada Bakra osim Plosne i Ponikvi su veća naselja, a ostvareni dvadesetgodišnji<br />
trendovi ne pokazuju mogućnost njihova izumiranja. Izumiranje je moguće očekivati u<br />
naseljima manjim od 20 stanovnika, intenzivne ili ekstremne depopulacije s udjelom<br />
najmlađeg stanovništva manjim od 10% 3 . Grad Bakar spada među one jedinice lokalne<br />
samouprave u Primorsko-goranskoj županiji koja nema izumirućih naselja. Naselje<br />
Praputnjak stagnira, dok je zamjetno smanjenje broja stanovnika zabilježeno samo u Zlobinu.<br />
1 Za 1991. godinu broj stanovnika naselja Hreljin je zbroj triju naselja i to: Hreljin, Meja Gaj i Ružić Selo.<br />
2 Izvori: Državni zavod za statistiku,<br />
Analiza gospodarskih efekata na području Bakarskog zaljeva - Ekonomski fakultet Rijeka, Znanstveno<br />
istraživački centar 1992.<br />
3 Dr. I. Lajić: Demografski razvitak Primorsko-goranske županije, 1996.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
31
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
STANOVNIŠTVO <strong>GRADA</strong> <strong>BAKRA</strong><br />
2500<br />
2000<br />
broj stanovnika<br />
1500<br />
1000<br />
500<br />
1981.g.<br />
1991.g.<br />
2001.g.<br />
0<br />
Bakar<br />
Hreljin<br />
Krasica<br />
Kukuljanovo<br />
Plosna<br />
Ponikve<br />
Praputnjak<br />
Škrljevo<br />
Zlobin<br />
naselja<br />
1.2.2.2. Stanovi i kućanstva<br />
Na području Grada Bakra popisom stanovništva iz 2001. godine evidentirano je 3365<br />
stambenih jedinica odnosno stanova, što je 12 stanova više od podatka za 1991. godinu. To<br />
znači da je ukupan stambeni fond u desetgodišnjem razdoblju povećan za svega 0,4%,<br />
odnosno da nove stambene izgradnje praktički nije bilo.<br />
Od ukupnog broja stanova 92,5% ili 3112 stana su stanovi za stalno stanovanje, dok su<br />
preostala 253 stana ili 7,5% stanovi za vikend stanovanje, poslovnu djelatnost ili nepodesno<br />
za stanovanje. Ukupna stambena površina iznosi 240.000 m 2 , dok je prosječna veličina stana<br />
71,3 m 2 . U tim stanovima nastanjeno je 2.782 kućanstava. Prosječan broj članova po<br />
kućanstvu iznosi 2,79 što je na razini prosjeka Županije ali nepovoljnije od zapadnog dijela<br />
»Riječkog prstena”, gdje kućanstvo prosječne veličine broji 3,1 članova.<br />
STRUKTURA STANOVA PO NASELJIMA<br />
Bakar<br />
15%<br />
5%<br />
20%<br />
Hreljin<br />
Krasica<br />
8%<br />
Kukuljanovo<br />
Plosna<br />
1%<br />
1%<br />
9%<br />
17%<br />
24%<br />
Ponikve<br />
Praputnjak<br />
Škrljevo<br />
Zlobin<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
32
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Tablica br. 8. Stanovi i kućanstva 4<br />
NASELJE<br />
Stanovnici<br />
Kućanstva<br />
Broj članova<br />
kućanstva<br />
Ukupno<br />
stanova<br />
Stanovi za<br />
stalno<br />
stanovanje<br />
Razlika<br />
stanovi za<br />
stalno<br />
stanovanje i<br />
kućanstva<br />
Bakar 1561 566 2,76 675 632 66<br />
Hreljin 1978 724 2,73 843 787 63<br />
Krasica 1294 451 2,87 566 505 54<br />
Kukuljanovo 809 274 2,95 305 298 24<br />
Plosna 43 17 2,53 18 17 0<br />
Ponikve 48 19 2,53 21 19 0<br />
Praputnjak 580 202 2,87 259 229 27<br />
Škrljevo 1153 415 2,78 500 474 59<br />
Zlobin 292 114 2,56 178 151 37<br />
UKUPNO 7768 2782 2,79 3365 3112 330<br />
Obzirom na neznatne promjene u odnosu na 1991. godinu zanimljivo je iznijeti tadašnje<br />
podatke iz kojih se vidi da je bilo 47 napuštenih stanova i 330 stanova za odmor. Istovremeno<br />
5 se stanova koristilo za poslovnu djelatnost, a razlika između broja kućanstava i stanova za<br />
stanovanje iznosila je 180.<br />
Raspoloživi podaci upućuju na zaključak da je postojeći broj stanova veći od stvarnih potreba<br />
stanovništva. Također je vidljivo da se broj nenastanjenih stanova povećao. Stoga će ubuduće<br />
u djelatnosti stanogradnje biti primaran zadatak poboljšanje kvalitete postojećeg stanovanja.<br />
1.2.3. Naselja<br />
1.2.3.1. Povijesni razvoj naselja 5<br />
U svojoj prošlosti drevni grad Bakar s neposrednim zaleđem doživljavao je česte i značajne<br />
promjene, koje su se odražavale na njegov povijesni razvoj. Kada je 1776. godine kraljica<br />
Marija Terezija osnovala Severinsku županiju, kao novu upravnu jedinicu, Bakar je postao<br />
središtem jednoga od četiri kotara koji se prostirao od Trsata, Kostrene i Drage do “mitnice<br />
Sv. Kuzme, zatim uz cestu Karolinu do onoga odvojka ove ceste koji silazi k Bakarcu,<br />
zajedno s Bakarcem i Kraljevicom”. Dvije godine kasnije, 1778., Bakar je proglašen<br />
slobodnom lukom, a 1779. godine kraljevskim gradom s municipalnom samoupravom i<br />
statutom po uzoru na riječki statut, čime su ovom drevnom gradu postavljeni temelji procvata.<br />
Iste godine osnovan je bakarski municipij koji su činili grad Bakar s okruženjem (Sv.Kuzam,<br />
Škrljevo i Kukuljanovo), zatim mjesta Kraljevica sa Šmrikom, Bakarac, Dol, Ružić Selo,<br />
Hreljin (Piket), Praputnjak, Krasica, Draga Gornja, Draga Donja, Kostrena-Sv.Barbara,<br />
Kostrena-Sv.Lucija i Podvežica. Na području ovoga municipija kraljica Marija Terezija<br />
protegnula je riječke gradske statute tako da je Bakar u svemu postao jednak tadašnjoj Rijeci.<br />
Kada je kralj Josip II. ukinuo Severinsku županiju, od jednog njenoga dijela dao je 1787.<br />
godine urediti posebnu pokrajinu - Ugarsko primorje sa tri kotara: riječkim, bakarskim i<br />
vinodolskim, kojima je upravljao riječki gubernij. Tom je podjelom Bakar bio odcijepljen od<br />
Hrvatske, ali joj je vraćen već 1791. godine. Francuskom okupacijom naših krajeva (1809.-<br />
1813.god.) i osnutkom Ilirske provincije, Bakar je postao središtem jednog od više kantona s<br />
4 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. - Prvi rezultati po naseljima, Statističko<br />
izvješće Državnog zavoda za statistiku br. 1137, 2001<br />
5 Korišteni podaci iz Bakarskog zbornika, izdavač Grad Bakar, 1997.god.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
33
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
time da je od 1814. godine magistrat grada i kotara bio podređen Rijeci kao okružnom<br />
poglavarstvu. Odlaskom Francuza Bakar je od 1822. godine opet pod vlašću hrvatskoga bana.<br />
Međutim, on će se još relativno dugo boriti da dobije municipij i upravu nad teritorijem Trsata<br />
i Sušaka, koji Rijeka nije bila voljna odstupiti. To je pitanje riješeno 1834. godine odredbom<br />
kralja Franje II. kojom je Rijeka ustupila Bakru cijelo poručje municipija s Trsatom,<br />
Sušakom, Podvežicom i Dragom.<br />
Odlaskom austrijskoga ministra unutarnjih poslova od 12. lipnja 1850. godine, Hrvatska je<br />
podijeljena u šest županija od kojih je jedna bila Riječka županija. Nju su tvorila dva<br />
politička kotara: Delnice i Bakar, ali takvo je stanje potrajalo samo do 3. lipnja 1853. god.<br />
Ukidanjem navedenih i osnutkom novih županija 1854. godine, Riječka je županija ustrojena<br />
od osam kotareva, i to od dva gradska (Rijeka i Bakar) te šest vanjskih ili seoskih kotareva -<br />
riječki, bakarski, crikvenički, delnički, vrbovski i čabarski.<br />
Na temelju Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. godine i čuvene “riječke krpice”, gradski i<br />
seoski kotari Bakar i Rijeka izdvojeni su iz Riječke županije čime je ona prestala djelovati na<br />
ovom području. Njezine poslove preuzima 1870. godine iznova uspostavljeni riječki gubernij<br />
i ovako sužena županija nastavlja djelovati pod istim imenom sa sjedištem u Ogulinu.<br />
Tijekom 60-ih godina 19.stoljeća dolazilo je do čestih prosvjeda pučanstva bakarskoga zaleđa<br />
protiv uprave municipija i zahtjeva za izdvajanjem seoskih općina od grada Bakra zbog<br />
nedovoljno racionalnog gospodarenja. Zahtjevima za razvrgavanje municipija usprotivili su se<br />
bakarski principali (prije svih župan Riječke župaije barun Bartol Zmajić i senjski biskup<br />
Vjenceslav Šoić). Na inicijativu Marijana Derenčina hrvatski je Sabor donio zaključak da se<br />
ono provede i taj je zaključak kralj Franjo Josip I. potvrdio.<br />
Podjela bakarskoga municipija između grada i općina završena je krajem rujna 1874. godine<br />
kada su ujedno prestale i municipalne obveze bakarskih općina. Nova gradska uprava u Bakru<br />
počinje djelovati od 1. listopada 1874. pod imenom Gradsko poglavarstvo Bakar kome su<br />
pripojeni Sv.Kuzam i Škrljevo Donje. Kao samostalni municipij, Bakar je s navedenim<br />
mjestima bio u nadležnosti Riječkoga gubernija sve do 1886. godine, kada je uključen u<br />
Modruško-riječku županiju i takav je status ostao sve do 1918. godine. Preostali dijelovi<br />
sadašnjeg područja Grada Bakra postali su sastavni dio kotarske oblasti Sušak, i to upravna<br />
općina Krasica (Krasica, Kukuljanovo, Praputnjak, Škrljevo i Donje Lepenice) te upravna<br />
općina Hreljin (Hreljin, Ružić Selo i Zlobin).<br />
1.2.3.2. Građevinska područja naselja i izgrađenost<br />
Građevinska područja naselja na području Grada Bakra, do donošenja ovog Prostornog plana,<br />
bila su utvrđena Prostornim planom (bivše) općine Rijeka (S.N. 8/86, te Izmjenama i<br />
dopunama SN 27/88, 30/90 i 12/95.). Ukupna površina građevinskih područja naselja iznosila<br />
je 741,0 ha, a gustoća stanovanja bila je 10,5 st./ha.<br />
Izgrađeni dio građevinskog područja naselja iznosi cca 350 ha (47% ukupnog građevinskog<br />
područja), što ukazuje na neracionalno korištenje prostora i visoku cijenu potrebnu za<br />
opremanje prometnom i komunalnom infrastrukturom.<br />
Iskaz površina građevinskog područja i gustoće stanovanja po naseljima područja Grada<br />
Bakra prikazan je u slijedećoj tablici (Napomena: naselja Hreljin, Meja-Gaj i Ružić Selo bila<br />
su utvrđena kao samostalna statistička naselja - danas je to naselje Hreljin).<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
34
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Tablica br. 9. Površine građevinskih područja i gustoća stanovanja prema Prostornom planu (bivše)<br />
općine Rijeka<br />
Grad Bakar<br />
Ukupna<br />
Izgrađeni dio Neizgrađeni dio<br />
površina Gustoća<br />
Broj stanovnika građevinskog građevinskog<br />
građevinskog stanovanja<br />
(Popis 1991.g.) područja naselja područja naselja<br />
područja naselja stan/ha<br />
/ ha<br />
/ ha<br />
/ha<br />
Bakar 1853 28,18 29,71 57,89 32,01<br />
Hreljin 1897 107,1 147,52 254,62 7,45<br />
Krasica 1151 76,81 31,03 107,84 10,67<br />
Kukuljanovo 775 37,64 33,86 71,50 10,84<br />
Plosna 29 3,28 1,65 4,93 5,88<br />
Ponikve 56 4,56 - 4,56 12,2<br />
Praputnjak 581 23,56 14,15 37,71 15,41<br />
Škrljevo 1127 59,37 27,19 86,56 13,02<br />
Zlobin 319 17,81 98,91 116,72 2,73<br />
UKUPNO 7788 358,31 382,72 741,03 10,51<br />
Izvor podataka: Prostorni plan Županije, Knjiga 1 “Osnove razvoja i zaštite”, inventarizacija građevinskog područja<br />
naselja UIH, 2001. g.<br />
1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti<br />
• Državna uprava i lokalna samouprava<br />
Raspored službi odnosno institucija državne uprave definiran je teritorijalnim ustrojstvom i<br />
pratećim zakonima, koji upravu na županijskoj razini (ispostave) zadržavaju u sjedištima<br />
bivših općina. Kako Bakar ni u ranijem ustrojstvu nije bio općina, to na njegovom području<br />
danas djeluju javne institucije državne uprave vezane uz lučku djelatnost kao i lokalna<br />
samouprava. Od državne uprave tu su:<br />
- policijska uprava/granična policija – granični prijelaz,<br />
- carinska ispostava,<br />
- lučka kapetanija – lučka ispostava.<br />
Županijska lučka uprava Kraljevica – Bakar smještena je u Kraljevici.<br />
Grad Bakar je jedinica lokalne samouprave u kojoj djeluju:<br />
− Gradsko vijeće s 15 vijećnika kao predstavničko tijelo,<br />
− Gradsko poglavarstvo s 5 članova i gradonačelnikom kao predsjednikom Poglavarstva,<br />
− Upravni odjeli koji pokrivaju: komunalni sustav, urbanizam i ekologiju, gospodarstvo te<br />
financije i proračun.<br />
Mjesni odbori djeluju u Bakru, Hreljinu, Krasici, Praputnjaku, Kukuljanovu, Škrljevu i<br />
Zlobinu.<br />
Bakar više nema javnog bilježnika.<br />
• Predškolsko i školsko obrazovanje<br />
Predškolski odgoj organiziran je u dječjem vrtiću «Fijolica» u Bakru koji ima 33 djece i<br />
dječjem vrtiću u Hreljinu s 40 djece. 6 Na Praputnjaku djeluje dječji vrtić «Zvijezdice mira»<br />
kod časnih sestara, a u Škrljevu djeluje privatni dječji vrtić «Pčelica» na dvije lokacije s 30<br />
6 Podaci za 2001. godinu<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
35
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
odnosno 55 djece.<br />
Osnovno obrazovanje organizirano je u dvije osnovne škole, Bakar i Hreljin:<br />
− osnovna škola Bakar ima 12 razrednih odjeljenja i 235 djece. Ova škola ima područne<br />
škole do 4. razreda u Škrljevu (s 4 razredna odjeljenja i 53 djece), u Krasici (4 razredna<br />
odjeljenja i 45 učenika) te u Kukuljanovu (2 kombinirana odjeljenja i 25 učenika).<br />
Osnovna škola u Bakru izgrađena je početkom prošlog stoljeća, a zadnji put je renovirana<br />
prije tridesetak godina.<br />
− osnovna škola Hreljin ima 10 razrednih odjeljenja i oko 200 djece, dok u područnim<br />
školama u Praputnjaku i Zlobinu ima po 4 kombinirana odjeljenja. Osnovna škola u<br />
Hreljinu i područna škola u Zlobinu imaju rukometno i košarkaško igralište.<br />
Jedina srednjoškolska ustanova na ovom području je Pomorska škola Bakar. Osnovana je<br />
1849. godine i od tada do danas obučila je i odgojila na tisuće vrsnih pomoraca. Posljednjih<br />
godina je privlačnost pomorskog poziva nešto slabija, što se odrazilo na smanjenje broja<br />
učenika.<br />
Danas školu pohađa 500 učenika u 11 razreda nautičkog smjera i 10 strojarskog smjera. Školi<br />
je potrebno opremanje stručnim kabinetima i sportskim sadržajima, s obzirom da je<br />
rukometno igralište jedini sportski objekt. Izgradnja nove sportske dvorane je zastala zbog<br />
problema s klizanjem terena. Sportska lučica obvezna za ovakvu školu nije odgovarajuće<br />
opremljena, pa je u tijeku priprema za ugradnju novih dizalica za čamce tzv. «soha». Škola<br />
organizira tradicionalnu Bakarsku regatu.<br />
• Zdravstvena zaštita i socijalna skrb<br />
Zdravstvena djelatnost je od značaja za Republiku Hrvatsku, a obavljaju je zdravstvene<br />
ustanove u državnom vlasništvu, u vlasništvu županija te zdravstvene ustanove u vlasništvu<br />
domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti definirane su tri<br />
razine zdravstvene zaštite; primarna, sekundarna i tercijarna.<br />
Zdravstvene ustanove na primarnoj razini koje djeluju na području Grada Bakra su ambulante,<br />
Dom zdravlja i ljekarne. Zdravstvenu zaštitu u Bakru organizira Dom zdravlja Rijeka u<br />
područnim ambulantama opće medicine Bakar, Škrljevo-Kukuljanovo, Krasica, Hreljin i<br />
Zlobin. U ambulantama djeluju timovi opće medicine i dva stomatološka tima, od čega jedan<br />
privatni. Od konzilijarno-specijalističkih usluga djeluje pedijatrijska ambulatna u okviru<br />
centra primarne zdravstvene zaštite Škrljevo-Kukuljanovo. Ljekarne djeluju u Bakru i Krasici.<br />
Problemi zdravstva su što na jednog liječnika otpada relativno velik broj pacijenata (više od<br />
1700) i to dijelom starije dobi, a trajno je prisutan problem nedostatka konzilijarnospecijalističkih<br />
pregleda.<br />
Socijalna skrb ostvaruje se putem Centra za socijalnu skrb. Grad Bakar nema ustanova za<br />
socijalnu skrb, kao što su centri za socijalni rad, zaštita maloljetnika, invalida ili starijih<br />
osoba, itd. Također nema centara organizirane socijalne zaštite.<br />
U Bakru ne djeluju ispostave Zavoda za zapošljavanje niti Republičkog fonda MIORH.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
36
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
• Kultura<br />
U fazi rekonstrukcije objekta i stvaranja stalne postave nalazi se Muzej Grada Bakra. U Bakru<br />
djeluje gradska knjižnica i čitaonica, a knjižnica postoji i na Praputnjaku. U samom Bakru<br />
postoje tri umjetničke galerije - galerija Morčić, Volcera i Petronio, a jedna je u pripremi u<br />
Kukuljanovu.<br />
Od kulturnih manifestacija najznačajnije je Margaretino leto koje se organizira krajem lipnja<br />
do početka kolovoza svake godine.<br />
• Vjerske zajednice<br />
Cijelo područje Grada Bakra organizirano pokriva katolička crkva kao jedina crkva koja tu<br />
djeluje. U Bakru je sjedište Bakarskog Dekanata, koji obuhvaća župe Kukuljanovo, Škrljevo,<br />
Krasica, Praputnjak, Hreljin, Zlobin i Bakar.<br />
Pojedine župne crkve vlasnice su vrijednih zbirki sakralnih objekata, među kojima je<br />
najbogatija u župnom uredu crkve Sv. Andreja, a značajna je i zbirka crkve Sv. Margarete u<br />
Bakru.<br />
• Udruge građana i sportska društva<br />
U svim naseljima Grada Bakra djeluju kulturno umjetnička društva i udruge. Tako su<br />
evidentirani: KUD “Sloga” Hreljin, KUD “Žažara” Zlobin, KUD “Primorka” Krasica, KUD<br />
“Kukuljanovo” Kukuljanovo, KUD “Sv. Andrej” Bakar, klapa “Škrljevo” Škrljevo, KUD<br />
“Sklad” Bakar, klapa “Mareta” Bakar, KUD “Praputnjak” Praputnjak, “Bakarska žena”<br />
Bakar, Udruga “Škrljevska žena” Škrljevo, UBNOR Bakar, Udruge maškara: Bakar, Krasica,<br />
Kukuljanovo, Šrkljevo, Praputnjak, Hreljin i Zlobin-Plase. U Škrljevu djeluje i katedra<br />
čakavskog sabora “Ljubo Pavešić”.<br />
Od sportskih društava djeluju: NK “Borac” Bakar, NK “Naprijed” Hreljin, KK “Bakar”<br />
Bakar, BK “Škrljevo” Škrljevo, BK “Kukuljanovo” Kukuljanovo, KK “Zlobin” Zlobin,<br />
Streljačko društvo “Kvarner” Kukuljanovo, SRD “Luben” Bakar i ženski boćarski klub<br />
“Hreljin”,Hreljin.<br />
Raspoloživi prostori za sportske aktivnosti su školski objekti kao što su školska sportska<br />
dvorana Osnovne škole u Bakru, igralište za rukomet Pomorske škole u Bakru te igrališta za<br />
rukomet i košarku na Hreljinu i u Zlobinu. Ostali sportski objekti su nogometna igrališta u<br />
Bakru (NK “Borac”) i Hreljinu (NK”Naprijed”), te nogometno igralište na Krasici koje<br />
koristi NK Rijeka. U Kukuljanovu postoji novo rukometno igralište, a u Škrljevu košarkaško.<br />
Kuglane su izgrađene u Bakru (četverostazna) i Zlobinu (sa 2 staze).<br />
Boćališta («jogi») postoje u svim većim naseljima, a u Kukuljanovu je izgrađena nova<br />
streljana odnosno vježbalište za gađanje letećih meta (glinenih golubova).<br />
Lokalna samouprava sredstvima proračuna sufinancira dijelom izvannastavne aktivnosti i<br />
sportske programe osnovne škole, programe sportskih klubova i udruga građana. Iz istog<br />
izvora daju se potpore učenicima i studentima.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
37
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
1.2.5. Gospodarstvo<br />
1.2.5.1. Sažeti prikaz povijesnog razvitka<br />
Bakarskog zaljeva<br />
Naselje na mjestu današnjeg Bakra spominje se još u rimsko doba kao Volcera. U srednjem<br />
vijeku Bakar je grad u sastavu Vinodolske županije. Od 1225. godine grad je u posjedu<br />
Frankopana kada je izgrađen i Frankopanski kaštel (1530. godine), a 1550. godine grad<br />
prelazi u vlasništvo Zrinskih.<br />
U XV. stoljeću Bakar je značajan centar pomorstva i trgovine. U XVII. stoljeću oživljava<br />
trgovina željeznom robom. Za vrijeme Karla VI. izgrađena je cesta Bakar – Karlovac i<br />
značajno povećan prostor luke. 1749. godine Bakar je pripojen austrijskom primorju, a 1777.<br />
godine vraća se pod upravu hrvatskog bana.<br />
Za grad Bakar značajna je 1778. godina kada ga carica Marija Terezija proglašava<br />
slobodnom lukom i time postavlja temelj ubrzanog pomorskog razvoja i brodogradnje. Već u<br />
doba francuske okupacije krajem XVIII. stoljeća to je brodarstvo gotovo potpuno uništeno, ali<br />
1822. godine (kada je Bakar opet u sastavu Hrvatske), dolazi do njegovog novog razvoja.<br />
Tako su 1856. godine registrirana 22 jedrenjaka s ukupno 8320 BRT.<br />
Bakar je ekonomski počeo propadati nakon izgradnje željezničke pruge Rijeka – Zagreb 1873.<br />
godine, kada Rijeka preuzima vodeću ulogu među lukama Sjevernog Jadrana. Od tada pa sve<br />
do sedamdesetih godina prošlog stoljeća traje trend nazadovanja. Naselja koja gravitiraju<br />
Bakru u to vrijeme žive od poljoprivrede i stočarstva.<br />
Nakon gotovo stoljetne stagnacije Bakarski zaljev i njegovo zaleđe postali su područje velikih<br />
privrednih zahvata koji su nastali preseljenjem industrijskih i lučkih pogona iz prostorom<br />
ograničene Rijeke. U vremenu od 1963. do 1965. godine u Urinju (najistočnijem naselju<br />
Kostrene) je izgrađena najveća rafinerija u ondašnjoj državi.<br />
Prvi vez za prihvat brodova sa rasutim teretom izgrađen je u luci Podbok u Bakarskom<br />
zaljevu 1966. godine a drugi 1967. godine, kada je kompletiran terminal za rasute i sipke<br />
terete koji je tada bio jedan od najmodernijih na Mediteranu. Po svom kapacitetu i udjelu u<br />
ukupnom prometu riječke luke ovaj terminal ima najveći udio. Od godine 1978. kada je<br />
instaliran posljednji prekrcajni most do danas nije bilo većih ulaganja u prekrcajnu tehniku,<br />
što je bitno smanjilo njegovu efikasnost i kvalitetu servisiranja.<br />
1975. godine je puštena u pogon Koksara čija je proizvodnja bila namijenjena u prvom redu<br />
Željezari Sisak. Samo naselje Bakar ostalo je stiješnjeno između luke za sipke i rasute terete i<br />
teške industrije, t.j. velikih zagađivača kao što su koksara, rafinerija i termoelektrana.<br />
Prestankom rada željezare u Sisku gase se domaće potrebe za koksom, pa 1994. godine<br />
Koksara Bakar prestaje s radom i danas se nalazi u fazi rasformiranja.<br />
Za potrebe preseljenja industrijskih pogona i lučkih skladišta iz središta Rijeke na platou<br />
Škrljeva i Kukuljanova 1975. godine započinje izgradnja industrijsko-skladišne zone ukupne<br />
površine oko 500 ha. Zona se gradi postupno i danas predstavlja najveći proizvodnoposlovni<br />
potencijal u Županiji.<br />
Privredni kapaciteti u Bakarskom zaljevu u posljednjem desetljeću prošloga stoljeća nisu dali<br />
očekivane gospodarske efekte. Zbog gubitka tržišta Koksara je prestala djelovati. Istovremeno<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
38
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
luka za sipke terete je izgubila glavnog korisnika, pa posluje smanjenim kapacitetom najčešće<br />
za korisnike iz Srednje Europe. Industrijska zona je samo djelomično iskorištena, daleko<br />
ispod stvarnih mogućnosti.<br />
Krajem prošlog stoljeća zbog utjecaja Koksare, rafinerije nafte INA-Urinj i Termoelektrane,<br />
područje Grada Bakra doživjelo je snažnu ekološku degradaciju.<br />
1.2.5.2. Pokazatelji stanja gospodarstva<br />
Za ocjenu stanja gospodarstva na nekom području, pored broja stanovnika, mjerodavni su<br />
podaci o ukupnom broju zaposlenih i broju zaposlenih po djelatnostima, te financijski<br />
pokazatelji poslovanja trgovačkih društava i javnih ustanova. Kako je u prosincu 1992.<br />
godine donesen Zakon o novom administrativnom ustroju Republike Hrvatske, to su se<br />
podaci po novim jedinicama lokalne samouprave počeli pratiti tek nakon završetka njihova<br />
preustroja. Tako prve podatke o zaposlenosti po jedinicama lokalne samouprave statistika<br />
bilježi za 1995. godinu.<br />
Dugogodišnje praćenje podataka također nije moguće jer je u posljednjem desetljeću prošlog<br />
stoljeća, zbog ratnih i poratnih događanja u Republici Hrvatskoj i u njenim jedinicama<br />
lokalne samouprave, došlo do diskontinuiteta u svim gospodarskim i društvenim kretanjima,<br />
pa ostvarivani trendovi nisu mjerodavni za novonastalu situaciju.<br />
• Radna snaga i zaposlenost<br />
U 2000. godini godišnji prosjek zaposlenih za Grad Bakar iznosi 1269, a kako tu nema<br />
djelatnosti sezonskog karaktera taj je podatak mjerodavan za cijelu godinu. U odnosu na<br />
1995. godinu kada je bilo 1910 zaposlenih, to je smanjenje za trećinu ili točnije za 33,56%<br />
odnosno za 641 zaposlenog.<br />
Usporede li se podaci o ukupnoj zaposlenosti sa strukturom stanovništva za Grad Bakar 7<br />
izrađenom za potrebe planiranja javnih funkcija 8 , može se izračunati brojnost pojedinih<br />
skupina stanovništva 9 obzirom na njihovu radnu aktivnost, kao i dnevne migracije. Tako<br />
slijedi da je 2001. godine Grad Bakar imao 7768 stanovnika od čega 3259 stanovnika ili<br />
42,0% stanovnika aktivnih u zemlji. Ukupan broj radnika uključujući i dnevne migrante na<br />
druga područja (prvenstveno u Rijeku) iznosio je 2850 ili 36,7% od ukupnog broja<br />
stanovnika. Broj radnika koji žive i rade na području Bakra procjenjuje se na 694, dok je<br />
dnevnih migranata na okolna područja 2156. Dnevnih migranata iz područja Bakra ima<br />
trostruko više od radnika zaposlenih na prostoru jedinice lokalne samouprave. Istovremeno na<br />
područje Bakra dnevno dolazi 620 radnika, također prvenstveno iz Rijeke, ali i iz drugih<br />
područja. Izneseni podaci ukazuju na visok stupanj dnevnih migracija u i iz područja Bakra.<br />
Koeficijent ekonomske ovisnosti, tj. odnos između uzdržavanog i aktivnog stanovništva je<br />
6,2 što je primjereno gospodarskoj situaciji u kojoj se Hrvatska nalazi.<br />
7 Analiza sadržaja javnih funkcija - Završni izvještaj (Separat PPPGŽ), URBING 1997.<br />
8 Podaci Državnog zavoda za statistiku obrađeni po zahtjevu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i<br />
stanovanja - zavoda za prostorno planiranje, 1995. g.<br />
9 U izračunu se polazi od pretpostavke da u desetgodišnjem razdoblju nije došlo do velikih promjena u starosnoj<br />
strukturi stanovništva, što je vjerojatno jer je ukupan broj stanovnika ostao praktički nepromijenjen.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
39
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
• Osnovne gospodarske grane<br />
Tablica br. 10: Zaposlenost po sektorima 10<br />
SEKTORI<br />
1995. 2000.<br />
Broj zaposlenih % Broj zaposlenih %<br />
Primarni 0 0 0 0<br />
Sekundarni 888 46,5 599 47,2<br />
Tercijarni 799 41,8 463 36,5<br />
Kvartarni 223 11,7 207 16,3<br />
UKUPNO 1910 100,0 1269 100,0<br />
Većina zaposlenih je u privrednim djelatnostima, 1062 radnika ili (83,7%) a 207 ili (16,3%) u<br />
neprivredi. 1995. godine je taj odnos bio još izraženiji u korist privrede jer je 1687 (ili<br />
88,3%) radnika radilo u privrednim granama, a 223 ( ili 11,7% ) u neprivredi.<br />
Do velikog smanjenja zaposlenosti došlo je u sekundarnom i tercijarnom sektoru, dok su u<br />
kvartarnom sektoru promjene najmanje. To je utjecalo na strukturu zaposlenosti na način da je<br />
udio tercijarnog sektora smanjen a kvartarnog povećan, dok je sekundarni sektor i dalje<br />
snažno zastupljen i određuje Bakar kao izrazito industrijsko područje.<br />
Gospodarsku strukturu kroz zaposlenost po sektorima karakterizira izrazita podjela između<br />
proizvodnje i uslužnih djelatnosti odnosno između sekundarnog i tercijarnog sektora.<br />
Primarnog sektora nema a kvartarni je nedovoljno razvijen. Takva je struktura odraz<br />
industrijsko - lučke tradicije ovog kraja.<br />
Tablica br. 11. Zaposlenost po djelatnostima 11<br />
1995. 1997. 2001.<br />
DJELATNOST<br />
Zaposleni % Zaposleni % Zaposleni %<br />
Ribarstvo - - 2 0,1 - -<br />
Prerađivačka industrija 852 44,6 409 32,6 559 44,0<br />
Opskrba el. energijom i vodom 27 1,4 55 4,4 39 3,1<br />
Građevinarstvo 9 0,5 5 0,4 1 0,1<br />
Trgovina, popravak vozila i<br />
kućanskih predmeta<br />
355 18,6 337 26,8 200 15,8<br />
Hoteli i restorani 39 2,1 41 3,3 11 0,9<br />
Prijevoz, skladištenje i veze 389 20,4 183 14,6 241 19,0<br />
Financijsko posredovanje 16 0,8 14 1,1 4 0,3<br />
Poslovanje nekretninama i<br />
poslovne usluge<br />
- - 4 0,4 7 0,5<br />
Javna uprava i obrana, obvezno<br />
osiguranje<br />
29 1,5 30 2,4 33 2,6<br />
Obrazovanje 157 8,2 155 12,3 165 13,0<br />
Zdravstvena zaštita i socijalna<br />
skrb<br />
37 1,9 21 1,6 9 0,7<br />
UKUPNO 1.910 100,0 1.256 100,0 1.269 100,0<br />
10 Izvor: Županijski ured za statistiku – Rijeka<br />
11 Izvor: - Županijski ured za statistiku - Rijeka<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
40
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Iz strukture zaposlenih po djelatnostima se vidi da su osnovne gospodarske grane na području<br />
Grada Bakra:<br />
- prerađivačka industrija,<br />
- prijevoz, skladištenje i veze,<br />
- trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i kućanskih predmeta,<br />
- obrazovanje.<br />
Podaci o zaposlenosti u razdoblju 1995. – 2000. godine pokazuju statičnu strukturu s vrlo<br />
malim promjenama. Najvažnija djelatnost je sekundarnog karaktera, a to je prerađivačka<br />
industrija (s udjelom od 44% u ukupnoj strukturi zaposlenih), čija se glavnina ostvaruje u<br />
industrijskoj zoni na Kukuljanovu.<br />
Slijedi lučko-pretovarno-skladišna djelatnost u samoj luci Bakar i u lučkim skladištima u<br />
industrijskoj zoni (19 %), koja je s gotovo istim udjelom prisutna 1997. i 2001. godine.<br />
Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i kućanskih aparata u značajnijem je<br />
opadanju po broju zaposlenih i po udjelu u strukturi.<br />
Zbog korištenja Bakarskog zaljeva za lučke i industrijske sadržaje turizam se ovdje nije<br />
razvio. Raznolikost prostora i bogata kulturno-povijesna baština povijesne jezgre Bakra nisu<br />
odgovarajuće vrednovane kroz bilo koji oblik turizma. Također nisu razvijeni drugi oblici<br />
turizma (npr. izletnički i lovni).<br />
Tradicionalna djelatnost izrade drvne stolarije za potrebe čamaca također stagnira i nazaduje.<br />
Značajnije oživljavanje djelatnosti zabilježeno je posljednjih godina u prerađivačkoj industriji<br />
te prijevozu, skladištenju i vezama, što znači da je započela revitalizacija gospodarstva<br />
upravo kroz ove djelatnosti.<br />
Pozitivna kretanja ostvarena su i u obrazovanju.<br />
• Trgovačka društva i poslovni prostor<br />
Prema podacima Zavoda za platni promet 12 u listopadu 2001. godine na području Bakra bilo<br />
je registrirano 56 pravnih osoba (odnosno trgovačkih društava) sa 826 zaposlenih djelatnika.<br />
Razlike u podacima o broju zaposlenih rezultat su primjene različitih metoda kojima se<br />
Statistika i ZAP koriste. Izneseni statistički podaci daju godišnji prosjek zaposlenih prema<br />
prijavama poslodavaca, dok se podaci ZAP-a odnose na isplate plaća ili druge financijske<br />
transakcije prema radnicima. To znači da podatak ne uključuje zaposlene koji su radili, a<br />
nisu primali plaću, kao ni radnike na dužem bolovanju ili "čekanju", pa slijedi da takvih ima<br />
oko 440.<br />
Na kraju 2001. registrirano je 56 trgovačkih društava, od čega 45 u Industrijskoj zoni. Četiri<br />
trgovačka društva su u stečaju i jedno u rasformiranju.<br />
Lučki bazen Bakar<br />
Terminal Bakar specijaliziran je za prekrcaj rasutih i sipkih tereta, na sjevernoj strani zaljeva<br />
(Podbok, Dobra i Dobrica), te za prekrcaj RO-RO i ostalog generalnog tereta na suprotnoj<br />
strani zaljeva (obala Goranin). U ukupnom prometu riječke luke do danas je zadržao najveći<br />
udio u pretovaru suhih tereta. Pored povoljnih prirodnih uvjeta terminal ima jako<br />
gravitacijsko zaleđe s razvijenom teškom industrijom (Češka, Slovačka, Austrija i<br />
Mađarska).<br />
12 ZAP-a Podružnica Rijeka za listopad 2001.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
41
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Obalu Goranin čini RO-RO rampa (25x33 m) i operativna obala (90 m, gaz 9 m), opremljena<br />
za prekcraj generalnih tereta. Obala Goranin nalazi se u funkciji pozadinskih skladišta na<br />
Škrljevu, te predstavlja manji dio lučkog područja na južnoj strani Bakarskog zaljeva.<br />
Bakarski lučki bazen ima velike mogućnosti za razvoj lučkih djelatnosti zbog dubine mora<br />
pogodne za prihvat «bulk carriera», ali do sada te mogućnosti nisu dovoljno iskorištene.<br />
Pristanište Podbok je namijenjeno isključivo prekrcaju rasutih i sipkih tereta, pa je<br />
opremljeno specijaliziranom mehanizacijom za manipulaciju brod-skladište.<br />
Danas pristanište Podbok raspolaže s 3 veza i to:<br />
- prvi za brodove gaza 18 metara i dužine 300 metara,<br />
- drugi za brodove gaza 14 metara i dužine 100 metara i<br />
- treći plići vez za brodove dužine 200 metara.<br />
U pozadini se nalaze skladišta za rasute terete i to:<br />
− skladište Podbok (dimenzija 330 x 27 m) izgrađeno 1967. godine s kapacitetom<br />
skladištenja 300.000 tona željezne rudače ili 100.000 tona ugljena. Zbog starosti oprema<br />
skladišta je u vrlo lošem stanju.,<br />
− skladište Dobra (dimenzija 340 x 19 m) je izgrađeno 1986. godine i ima kapacitet 80.000<br />
tona željezne rudače ili 25.000 tona ugljena. Skladište je u relativno dobrom stanju i<br />
postoji mogućnost njegova natkrivanja,<br />
− skladište Dobra 2 (dimenzija 160 x 36 m) ima kapacitet 80.000 tona željezne rudače ili<br />
26.000 tona ugljena. Skladište nije opremljeno.<br />
Tablica br.12. Prekrcane količine tereta u Bakarskom bazenu 13<br />
VRSTA TERETA<br />
Količine tereta u tonama<br />
1999. 2000.<br />
Koks 28.310 1.057<br />
Ugljen 1.054.005 712.178<br />
Boksit 3.508 2.800<br />
Cement 13.248 8.150<br />
Glina 22.367 66.986<br />
Željezna rudača 282.515<br />
UKUPNO 1.121.438 1.073.686<br />
Današnji instalirani kapaciteti narušeni starošću i dotrajalošću opreme nisu dovoljni za prihvat<br />
potencijalnih tereta, pa bi bez tehnološkog poboljšanja ovaj bazen mogao definitivno izgubiti<br />
status «priznatog» terminala za ovu vrstu tereta. Pored toga postojeći kapaciteti ne odgovaraju<br />
minimalnim ekološkim zahtjevima.<br />
Istovremeno se u bazenu Sušak-Rijeka prekrcalo 1999. godine 1.020.591 tonu sipkih tereta<br />
(magnezit, sol, sumpor, gnojivo, sulfat, kalcijev klorid i fosfat), a u 2000. godini 1.322.048<br />
tona.<br />
Planovi Luke Rijeka odnose se na objedinjavanje prekrcaja svih rasutih i sipkih tereta u<br />
bazenu Bakar. Tu bi se uz nabavku nove opreme odnosno instaliranje nove tehnologije tzv.<br />
13 Izvor: Terminal za rasute i sipke terete, Lučka uprava Rijeka, 2001.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
42
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
«transhipment» i rekonstrukciju dijela postojećih kapaciteta mogle prekrcati znatno veće<br />
količine tereta na ekološki prihvatljiv način.<br />
Industrijska zona<br />
Industrijska zona Bakar ima vrlo povoljan geo-prometni položaj jer se nalazi u neposrednom<br />
zaleđu gradova Rijeke (udaljenost 17 km) i Bakra, te na križanju prometnih pravaca Srednja<br />
Europa – Sredozemlje i Jadransko – Jonsko more. Rubni dijelovi Zone dotiču trase danas<br />
djelomično izgrađene autoceste Rijeka – Zagreb - Budimpešta i buduće Trst – Rijeka –<br />
Grčka. Na udaljenosti od svega 3 km nalazi se i lučko-prometni čvor u Bakru (luka za sipke i<br />
rasute terete, na sjevernoj strani zaljeva i luka za RO-RO i generalni teret na južnoj strani<br />
zaljeva, a u neposrednoj blizini je i željeznička postaja Škrljevo na pruzi Rijeka-Zagreb.<br />
Zračna luka Rijeka na Krku udaljena je svega desetak kilometara od zone.<br />
Izgradnja zone započela je 1975.godine, kada je pronađen povoljan prostor za premještaj<br />
dijela industrije i skladišta iz tada jakog industrijskog i prometnog centra, grada Rijeke.<br />
Danas je izgrađeno područje zone vrlo dobro opremljeno infrastrukturom jer ima slijedeće<br />
elemente:<br />
- 5,0 km željezničkih industrijskih kolosijeka sa spojem na postaju Škrljevo,<br />
- cestovne prometnice unutar zone u ukupnoj dužini od 6,7 km,<br />
- vodovodni sustav za sanitarne vode,<br />
- zaseban vodovodni sustav za protupožarno djelovanje kapaciteta dva različita požarna<br />
događaja,<br />
- razdvojeni sustav kanalizacijskih kolektora oborinske odvodnje i sanitarno-tehnološke<br />
vode,<br />
- mrežu visokonaponskih vodova s napajanjem iz 110/35 kV trafostanice,<br />
- lokalnu opskrbu plinom iz plinovoda,<br />
- dobro dimenzioniranu suvremenu TT mrežu,<br />
- dvije toplane za opskrbu zone toplom vodom s pripadajućim toplovodima.<br />
Zona se sastoji od tri cjeline, od kojih su dvije na području Grada Bakra a jedna na području<br />
Općine Čavle. To su:<br />
− zona R-26, koja je smještena na području Općine Čavle i u kojoj posluje poduzeće<br />
“Autopromet” Rijeka, na površini od 39.797 m 2 ;<br />
− zona R-27 na području Grada Bakra ima komparativne prednosti jer su na ovom području<br />
do danas obavljeni veći zahvati na izgradnji infrastrukture i otkupu zemljišta. Izgrađene su<br />
prometnice u zoni dužine 4200 m i spojene na regionalnu cestovnu mrežu. Izgrađen je<br />
veći dio vodoopskrbnog sustava donosno sanitarni i protupožarni vodovod. Izgrađen je i<br />
veći dio sustava odvodnje sanitarnih i oborinskih voda sve do Sv.Kuzma (retencija) i dalje<br />
do Bakra. Odvodnja otpadnih sanitarnih i tehnoloških voda riješena je do biodiska na Sv.<br />
Kuzmu te tunelom u upojnu jamu Kostrena.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
43
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Tablica br. 13. Korisnici prostora u Zoni R-27<br />
KORISNICI POVRŠINA u m 2<br />
LUKA - Rijeka 420.285<br />
BRODOMATERIJAL - Rijeka 130.118<br />
BRODOKOMERC - Rijeka 127.850<br />
MGK - Rijeka 55.575<br />
RIKARD BENČIĆ - Rijeka 52.425<br />
KONČAR - ERS - Škrljevo 29.551<br />
TRANSADRIA - Rijeka 23.727<br />
METIS - Rijeka 22.552<br />
AUTOHRVATSKA - Rijeka 20.059<br />
AGREGAT - Rijeka 16.824<br />
GUMISERVIS - Rijeka 15.500<br />
IND-EKO - Rijeka 11.047<br />
MICK - Škrljevo 7.350<br />
G.P. KRK - Krk 6.796<br />
TUTI-FRUTTI - Kukuljanovo 6.556<br />
ŠKOLJIĆ - Rijeka 6.296<br />
ŠTIMAC - Kukuljanovo 6.023<br />
TERMOENERGETIKA - Rijeka 4.978<br />
PU – POSTAJA KUKULJANOVO 4.000<br />
,KVASIĆ - Rijeka 3.802<br />
P&R METAL - Rijeka 2.819<br />
JADRAN-PHARMA - Rijeka 2.535<br />
P.K. PALFINGER - Škrljevo 2.490<br />
RIPELLE - Škrljevo 2.482<br />
JADRAN-PHARMA - Rijeka 1.274<br />
UKUPNO 982.914<br />
- zona R-29 na području Grada Bakra smještena je u predjelu “Podola” neposredno uz<br />
postojeću regionalnu cestu. U ovoj zoni su završeni radovi na internim prometnicama,<br />
izveden je vodovodni sustav te objekti elekrtoopskrbe. Sustav odvodnje oborinskih i<br />
tehnološko sanitarnih otpadnih voda riješen je privremeno.<br />
Tablica br.14. Korisnici prostora u Zoni R-29<br />
KORISNICI POVRŠINA u m 2<br />
BIMONT 45.980<br />
CROATIA LINE – Rijeka 40.571<br />
PROMGLAS – Škrljevo 22.396<br />
INDUSTROOPREMA 20.527<br />
JADRAN KOLOR 16.195<br />
JADROLINIJA – Rijeka 15.870<br />
LUMITEX – Škrljevo 15.272<br />
MITEH – Škrljevo 13.472<br />
FORTICAR – Škrljevo 12.062<br />
OMICO – Rijeka 10.376<br />
VODOGRADNJA – Rijeka 9.814<br />
VODOVOD I KANALIZACIJA - Rijeka 7.964<br />
RIJEKA KOLOR – Rijeka 7.804<br />
HERMES – Rijeka 5.861<br />
NARODNE NOVINE - Škrljevo 5.146<br />
JADRAN-IMPEX - 5.079<br />
JADRAN METAL – Pula 4.282<br />
bivši RIBOMATERIJAL - Kukuljanovo 2.534<br />
HRVATSKE VODE - Zagreb 1.951<br />
UKUPNO 263.156<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
44
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Ukupne prostorne mogućnosti zone (područje širenja) su oko 5.000.000 m 2 , dok je danas u<br />
funkciji oko 1.600.000 m 2 .<br />
Zonom upravlja trgovačko društvo «Industrijska zona» d.o.o. Bakar. Osnivači Društva su<br />
Grad Bakar sa udjelom u vlasništvu 96,322%, Općina Čavle 3,63% i Grad Rijeka 0,0485.<br />
Djelatnost Društva je:<br />
- priprema i otkup zemljišta (poslovanje nekretninama),<br />
- nadzor na gradnjom,<br />
- inženjering na području niskogradnje, hidrogradnje i prometa, uključivo i izgradnju<br />
zajedničkih objekata infrastrukture u zoni,<br />
- izrada i izvedba projekata na području građevinarstva, industrije i sl.,<br />
- praćenje i čuvanje ekološkog stanja zone (provođenje internog nadzora),<br />
- održavanje zajedničkih objekata zone.<br />
Postojeći prostorno-prometni resursi i izgrađena infrastruktura u velikom su dijelu<br />
neiskorišteni ili nedovoljno iskorišteni. Istovremeno, okolna područja - posebno Grad Rijeka<br />
imaju problema s daljnjim širenjem i smještajem novih poslovnih i industrijskih sadržaja.<br />
U planskim dokumentima, a posebno u operativnim planovima, zona nije dovoljno uključena<br />
niti prepoznata kao element mogućeg razrješenja problema daljnjeg razvoja industrije ali i<br />
drugih značajnijih poslovnih sadržaja, osobito kada se uzme u obzir buduća dobra povezanost<br />
zone s auto-cestom Rijeka-Zagreb, Jadranskom magistralom, željeznicom kao i lukama Bakar<br />
i Rijeka. Iz kontakata sa ino-partnerima potvrđeno je da je geo-prometna pozicija zone jedan<br />
od osnovnih faktora privlačnosti za ulaganja upravo na ovom području.<br />
Kapaciteti luke u Bakru, postojeći bazen za sipke i rasute terete i planirani kapaciteti na platou<br />
bivše koksare danas nisu tehnološki povezani sa zonom i Slobodnom zonom i ne koriste<br />
njezine raspoložive resurse.<br />
Poseban je problem pitanje odnosa trgovačkog društva «Industrijska zona« d.o.o. Bakar<br />
prema svom većinskom vlasniku Gradu Bakru i odnosa Društva prema jedinici lokalne<br />
samouprave kojoj pripada (opet Grad Bakar). Vlasničke ingerencije kao i ingerencije lokalne<br />
samouprave u odnosu na daljnji razvoj zone nisu odgovarajuće riješene, pa praćenje daljnjeg<br />
razvoja zone prelazi mogućnosti samog Grada Bakra. Zona ne može osigurati svoj daljnji<br />
razvoj isključivo u okviru Grada Bakra, jer su njezini kapaciteti dimenzionirani za bitno veće<br />
gospodarske sadržaje. I sam početak rada zone 1976. godine bio je motiviran pronalaženjem<br />
rješenja za industriju i gospodarstvo šireg područja Grada Rijeke (bivša općina Rijeka).<br />
Slobodna zona Kukuljanovo<br />
Na dijelu zone djeluje Slobodna zona Kukuljanovo kao dio teritorija Republike Hrvatske koji<br />
je posebno ograđen i označen i u kojem se obavljaju gospodarske djelatnosti uz posebne<br />
uvjete.<br />
U zoni se može slobodno smještati roba i obavljati:<br />
- proizvodnja roba,<br />
- oplemenjivanje roba,<br />
- trgovina na veliko i posredovanje u trgovini,<br />
- pružanje usluga, bankarski i drugi novčarski poslovi,<br />
- usluge osiguranja i reosiguranja imovine i osoba.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
45
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Odlukom Vlade Republike Hrvatske društvu “Industrijska zona” d.o.o. dodijeljena je<br />
koncesija za osnivanje Slobodne zone Kukuljanovo, pa je ugovor o koncesiji između<br />
Ministarstva gospodarstva i Društva sklopljen dana 16. lipnja 1997. godine na rok od 25<br />
godina.<br />
Do danas je potpisano više ugovora sa korisnicima Slobodne zone, no kapaciteti zone su<br />
znatno veći. Stoga su u tijeku razgovori s novim potencijalnim korisnicima.<br />
Područje Slobodne zone također je nedovoljno iskorišteno. Trenutno se pod koncesijom<br />
nalazi prostor od skoro 1.000.000 m 2 , koji je zbog mjera gospodarske politike u slobodnim<br />
zonama i povoljnog geo-prometnog položaja same Slobodne zone Kukuljanovo mogući<br />
pokretač razvoja ovog dijela Županije,.<br />
Koksara u rasformiranju<br />
Zatvaranjem Koksare 1994. godine započela je njena razgradnja koja se financira iz Državnog<br />
proračuna preko Ministarstva gospodarstva. U tijeku je posljednja faza sanacije - tzv.<br />
«ekološka sanacija», koja se sastoji od tri zahtjevna segmenta: rušenja dimnjaka, vađenja<br />
podmorskog tunela i saniranja terena.<br />
Prema planu ekološke sanacije u slijedeće tri godine bi se završili navedeni poslovi, koji su po<br />
složenosti tehnologije i opsegu posla vrlo zahtjevni. Posebno je bitna hitna sanacija samog<br />
terena. Naime, teren na kojem su bili pogoni koksare je velikim dijelom nasut, a tijekom rada<br />
koksare u teren su upuštene znatne količine katranskih ostataka s većim postotkom<br />
suspendiranih tvari i drugog opasnog otpada. Zbog erozije tla i djelovanja mora<br />
nepravovremeno saniranje terena moglo bi izazvati zagađenja mora i okoliša s dalekosežnim<br />
posljedicama.<br />
INA - Urinj<br />
Oko 10% prostora Industrije nafte INA u Urinju nalazi se na području Grada Bakra. Tu su<br />
smješteni separatori za preradu taloga iz spremnika sirove nafte i naftnih proizvoda, ostaci od<br />
čišćenja tankera, razni petrokemijski ostaci itd. Na tom dijelu nalazi se tankerska luka za<br />
specijalne terete s mogućnošću prihvata brodova veličine do 40.000 BRT.<br />
Montkemija<br />
Smještena istočno od lučkog bazena Bakar Montkemija se bavi proizvodnjom i distribucijom<br />
tehničkih plinova u suradnji s stranim partnerom. Zapošljava oko 25 ljudi. Zona ima<br />
problema s prilazom i ulazom na svoje područje.<br />
Ostalo<br />
Tradicionalna djelatnost Bakra bila je prerada drva, pa i danas u središtu grada djeluje<br />
“Bakarska stolarija”, ali u znatno smanjenom opsegu. Stolarija se bavi izradom drvenarije za<br />
brodove i brodiće, a problem ograničenosti prostora na postojećoj lokaciji je temeljni<br />
ograničavajući faktor daljnjeg razvoja ovog pogona. Stolarska radionica s 9 zaposlenih<br />
djeluje i na Hreljinu, a postoji i više manjih (sa 2-4 zaposlena) stolarskih radionica u Hreljinu,<br />
Krasici i Kukuljanovu.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
46
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Zbog izgradnje koksare na suprotnu stranu zaljeva preseljeno je pristanište koje se koristilo<br />
za potrebe zatvora s Golog otoka. Kasnije je taj prostor koristilo trgovačko društvo<br />
Montmontaža. Danas se tu nalazi suha marina u privatnom vlasništvu, odnosno u sadašnjem<br />
trenutku samo zimovalište za jahte.<br />
• Struktura površine zemljišta<br />
Tablica br.15. Vlasnička struktura zemljišta 14<br />
KATASTARSKA OPĆINA<br />
UKUPNA<br />
POVRŠINA<br />
(ha)<br />
POVRŠINA PRIVATNOG<br />
ZEMLJIŠTA<br />
% ukupne<br />
ha<br />
površine<br />
Bakar 423 193 45,6<br />
Hreljin 1.942 1.273 65,6<br />
Jelenje-Lepenice 596 274 46,0<br />
Krasica 2.090 1081 51,7<br />
Kukuljanovo 2.519 719 28,5<br />
Praputnjak 1.427 618 43,3<br />
Ružić Selo 1.563 490 31,3<br />
Škrljevo 1.446 719 49,7<br />
Zlobin 592 381 64,4<br />
UKUPNO 12.598 5.748 45,6<br />
Zemljište Grada Bakra obuhvaća 9 katastarskih općina. Oko polovine površina odnosno<br />
54,4% zemljišta je u vlasništvu države ili poslovnih subjekata, a 45,6% u privatnom<br />
vlasništvu. Najmanje privatnog zemljišta ima na Kukuljanovu jer je otkupljeno za Industrijsku<br />
zonu (71,5% zemljišta te katastarske općine).<br />
Tablica br.16 Kulture i klase zemljišta 15<br />
KATASTARSKA<br />
ZEMLJIŠTE PREMA KULTURAMA ( u ha )<br />
OPĆINA Oranice Voćnjaci Vinogradi Livade Pašnjaci Šume Neplodno<br />
Bakar 12 1 1 29 223 42 115<br />
Hreljin 65 - 8 875 360 576 58<br />
Jelenje-Lepenice 1 - - 87 108 392 8<br />
Krasica 20 1 1 83 364 1541 80<br />
Kukuljanovo 22 - 1 175 415 1678 228<br />
Praputnjak 9 - 4 191 978 204 41<br />
Ružić Selo 15 - - 20 215 1253 60<br />
Škrljevo 9 - - 34 342 985 76<br />
Zlobin 43 - - 223 158 149 19<br />
UKUPNO 196 2 15 1717 3163 6820 685<br />
Bakar je šumovito područje s 54,1% površine pod šumama, pa su šume jedan od resursa<br />
razvoja ovog područja. Šume se postepeno šire i sve više zauzimaju poljoprivredne površine,<br />
tako da su moguća manja odstupanja od navedenih podataka.<br />
Poljoprivredne površine čine oko 40,4% ukupnog prostora, ali su obradive površine (oranice,<br />
vinogradi, voćnjaci i vrtovi) vrlo male i čine oko 1,7% ukupnog prostora. Značajniji dio<br />
poljoprivrednih površina otpada na livade 13,6% i pašnjake 15,08% što daje određene<br />
mogućnosti za razvoj stočarstva.<br />
14 Izvor: Županijski ured za katastarske i geodetske poslove<br />
15 Izvor: Županijski ured za katastarske i geodetske poslove<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
47
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Poljoprivreda je u cjelini zapostavljena tako da ne pokriva potrebe lokalnog stanovništva, pa<br />
za sada služi samo manjim djelom za vlastite potrebe i za prodaju na obližnjim tržnicama.<br />
Usitnjene parcele i mali prihodi, uz mogućnost ostvarenja većih zarada u drugim<br />
djelatnostima, glavni su razlozi stalnog smanjenja poljoprivredne proizvodnje. Jedan od<br />
razloga smanjenja poljoprivredne proizvodnje je i prenamjena zemljišta i njegova prodaja za<br />
izgradnju Industrijske zone. Uvođenjem suvremenijeg načina obrade stvorile bi se<br />
pretpostavke za veću proizvodnju zdrave hrane.<br />
• Šumarstvo i lov<br />
Državne šume Primorsko-goranske županije podijeljene su u 90 gospodarskih jedinica 16 , od<br />
čega su 76 gospodarskih jedinica državne šume, a 14 je privatnih šuma. Državne šume<br />
područja Bakra spadaju pod Upravu šuma Delnice - Šumariju Lokve, a obuhvaćaju<br />
gospodarsku jedinicu Jelenje Velo (A i B), i Šumariju Rijeka, koja obuhvaća gospodarsku<br />
jedinicu Oštrovica. One ukupno imaju 14.756 ha uređenih šuma i šumskih zemljišta i<br />
2.362.745 m 3 drvne mase. Oko 46,2% šuma Šumarija Rijeka i Lokve je na području Grada<br />
Bakra. Ukupna površina gospodarskih šuma iznosi 6643 hektara.<br />
Gospodarski potencijal državnih šuma vidi se iz podataka o prosječnoj drvnoj masi koja<br />
iznosi 127 m 3 /ha u Šumariji Rijeka i 378 m 3 /ha za Šumariju Lokve. Desetgodišnji etat<br />
(sječiva drvna masa) iznosi 33 m 3 /ha u Šumariji Rijeka i 57 m 3 /ha u Šumariji Lokve. Iz<br />
iznesenih podataka je vidljiva razlika između kvalitete šuma u navedene dvije gospodarske<br />
jedinice prisutne na prostorima Grada Bakra.<br />
Struktura šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu 17 s obzirom na njihovu uređenost<br />
pokazuje da ima 35% uređenih visokih šuma, 52% uređenih kraških šuma i 23% neuređenih<br />
kraških šuma. Po pitanju kraških šuma ovo područje spada među najuređenije, jer ima<br />
utvrđene sve mjerodavne podatke koji omogućuju gospodarenje šumama po pravilima struke.<br />
Na području Bakra nalaze se tri lovišta:<br />
- Županijsko lovište broj 27 “Krasica” kojimu je lovozakupnik Lovačko društvo “Tuhobić”<br />
iz Krasice. Lovište je smješteno iznad Bakarskog zaljeva sve do Gornjeg Jelenja i<br />
nadmorske visine od gotovo tisuću metara. Lovište presijecaju prometnice Rijeka-Zagreb<br />
(željeznička pruga, poluautocesta i stara cesta) te cesta Meja - Gornje Jelenje. Površina<br />
lovišta je 4.778 ha a lovna površina je 4.031 ha. Lovište je opremljeno s dvije lovačke<br />
kuće smještajnog kapaciteta 32 ležaja, dvije visoke čeke i drugim lovno gospodarskim i<br />
lovno tehničkim objektima (lovačke staze, hranilište, pojilišta, kaljužišta i dr.).<br />
- Županijsko lovište broj 28 “Hreljin” kojemu je lovozakupnik Lovačko društvo «Srndać»<br />
iz Hreljina. Ovo se lovište nalazi u zaleđu Bakarskog zaljeva sjeveroistočno od Kraljevice,<br />
a proteže se od morske obale do vrha Tuhobić (1105 m/nm). Kroz lovište prolazi<br />
željeznička pruga Rijeka-Zagreb, cesta Hreljin-Fužine, i poluautocesta Rijeka – Zagreb.<br />
Površina lovišta je 5.731 ha a lovna površina je 3.712 ha. Lovište je opremljeno lovačkim<br />
stazama, brojnim hranilištima, pojilištima i kaljužištima.<br />
- Županijsko lovište broj 30 “Ponikve-Gradina” nalazi se sjeverno iznad Bakarskog zaljeva,<br />
a obuhvaća područje oko Ponikvi. Lovište ima mali kapacitet divljači, te može pružiti<br />
mogućnost komercijalnog lova samo na šljuke i fazane iz umjetnog uzgoja. U lovištu se<br />
nalazi streljana “Vojskovo” na Kukuljanovu.<br />
16 Šume Županije Primorsko-goranske - Separat za prostorni plan, 1997.<br />
17 Nacrt prostornog plana Grada Bakra – UIH Zagreb 1998.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
48
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Ukupni kapacitet divljači u ovim lovištima je: obični jeleni 60, srne 208, divlje svinje 74 i<br />
zečevi 264 komada. U lovištu su stalno prisutni kuna, lisica, divlji golub, grlica, šojka,<br />
kamenjarka i druge životinje, a povremeno se zapažaju medvjedi, divlje mačke, risovi i šljuke.<br />
Ukupni godišnji plan odstrela za oba lovišta iznosi 8 običnih jelena, 48 srna, 8 divljih svinja i<br />
7 zečeva 18 . Pored navedenog u lovištima je moguć lov na šljuke i na fazane iz umjetnog<br />
uzgoja. Lovstvo ima uvjete da se uključi u turističku ponudu Bakarskog zaleđa.<br />
1.2.5.3. Ocjena stanja gospodarstva<br />
• Dostignuta razina gospodarskog razvoja<br />
Za ocjenu stupnja razvitka nacionalne ekonomije najčešće se koristi bruto domaći proizvod<br />
sveden na stanovnika, koji izračunat po međunarodnim metodologijama 19 daje dobru podlogu<br />
za usporedbu među državama. Bruto domaći proizvod je vrijednost koju se može potrošiti<br />
kroz sve oblike javne ili osobne potrošnje, dok je svaka potrošnja iznad toga stvaranje duga.<br />
Što je veći bruto domaći proizvod u apsolutnom iskazu i po stanovniku to je društvo ili<br />
područje bogatije i može podmiriti veći broj i veću razinu različitih potreba.<br />
Kod jedinica lokalne samouprave ovaj indikator nije do kraja pouzdan obzirom da je metoda<br />
obračuna prilagođena nacionalnoj ekonomiji pa ne uvažava dnevne migracije stanovništva,<br />
odnosno činjenicu da ljudi na jednom mjestu rade, a na drugom troše. Županijski ljetopisi ovu<br />
kategoriju ne obrađuju.<br />
Za obračun bruto domaćeg proizvoda područja Grada Bakra korišteni su raspoloživi podaci<br />
ZAP-a i Proračuna Grada Bakra. Na temelju ukupnog bruto domaćeg proizvoda u cijenama<br />
1999. godine, prosječnog tečaja za američki dolar (vrijednost sredinom 1999. godine) 20 i<br />
broja stanovnika izračunat je bruto domaći proizvod po stanovniku koji iznosi 4.814 US$. Za<br />
usporedbu mogu koristiti bruto domaći proizvodi per capita nekih jedinica lokalne<br />
samouprave 21 :<br />
- 1998. godina: Grad Rijeka 5.099 US$, Grad Čabar 4.920 US$, Grad Delnice 3.677 US$,<br />
Riječki prsten 3.436 US$,<br />
- 1999. godina: Grad Kastav 4581 US$, Općina Ravna Gora 4.368 US$, Općina Mrkopalj<br />
2.206 US$.<br />
• Usporedba s gradovima i općinama "Riječkog prstena"<br />
Grad Bakar je prije novog teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske bio u sastavu bivše<br />
općine Rijeka. Danas jedinice lokalne samouprave nastale iz bivše općine Rijeka - Kastav,<br />
Klana, Viškovo, Jelenje, Čavle, Kostrena, Bakar i Kraljevica uz općinu Matulji (koja je bila u<br />
okviru bivše općine Opatija) imaju mnogo zajedničkog i čine tzv, "Riječki prsten" 22 .<br />
Zbog prostorne ograničenosti u samom gradu Rijeci došlo je do preseljenja dijela industrijskih<br />
pogona i lučkih kapaciteta na rubna područja tadašnje općine. Najveći novi pogoni nastali su<br />
na prostoru današnje Općine Kostrena i Grada Bakra, uz postojeću infrastrukturu. Na taj su<br />
način stvorene razlike u gospodarskoj strukturi istočnih i zapadnih jedinica lokalne<br />
samouprave, jer se zapadno od Rijeke razvijaju tradicionalne grane gospodarstva (turizam,<br />
malo i srednje poduzetništvo) a na istoku industrija, te luka i lučka skladišta.<br />
18 Vodič kroz lovišta, Primorsko-goranska županija, 1999.<br />
19 Sustav nacionalnih računa UN-SNA '93 i Europskog sustava nacionalnih računa - ASA '95.<br />
20 1 US$ = 7,1914 kuna<br />
21 Dr. M. Šverko: Koncepcija razvoja općine B. Moravice<br />
22 Prostorni plan Primorsko-goranske županije<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
49
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Tablica br.17 Broj poduzetnika u "Riječkom prstenu" i njihov udio u Županiji 23<br />
Poduzetnici<br />
PGŽ zetnici PGŽ zetnici<br />
Udio u Podu-<br />
Udio u Podu-<br />
GRAD-<br />
OPĆINA<br />
1998. '98 u % 1999. '99 u % 2000.<br />
Poduzetnici<br />
2000 u %<br />
Indeks<br />
2000/<br />
1998<br />
Bakar 79 1,29 66 1,24 50 1,26 63,29<br />
Čavle 87 1,60 87 1,63 57 1,44 65,52<br />
Jelenje 38 0,70 41 0,77 27 0,68 71,05<br />
Kastav 163 3,01 157 2,94 117 2,96 71,78<br />
Klana 25 0,46 23 0,43 17 0,43 68,00<br />
Kostrena 55 1,01 54 1,01 47 1,19 85,45<br />
Kraljevica 57 1,05 58 1,09 40 1,01 70,18<br />
Matulji 227 4,19 244 4,57 184 4,65 81,06<br />
Viškovo 171 3,15 171 3,20 137 3,46 80,12<br />
Preseljenje sadržaja iz središta Rijeke je u ranijoj fazi imalo pozitivnih posljedica, da bi<br />
kasnije u doba tranzicije uspješnost poslovanja industrijskih pogona bila znatno smanjena.<br />
Istovremeno nepovoljan utjecaj na okoliš i stanovništvo bio je takvih dimenzija da su njegove<br />
posljedice vidljive i danas. Usporedba s općinama i gradovima Riječkog prstena pokazatelj je<br />
gospodarske razvijenosti Grada Bakra u tim okvirima.<br />
KRETANJE BROJA PODUZETNIKA<br />
300<br />
Broj poduzetnika<br />
250<br />
200<br />
150<br />
100<br />
50<br />
1998.g.<br />
1999.g.<br />
2001.g.<br />
0<br />
Bakar<br />
Čavle<br />
Jelenje<br />
Kastav<br />
Klana<br />
Kostrena<br />
Kraljevica<br />
Matulji<br />
Viškovo<br />
Gradovi/općine "Riječkog prstena"<br />
Broj poduzetnika (pravnih osoba) ima relativan značaj kod ukupne ocjene gospodarskih<br />
kretanja. Međutim, negativna kretanja u gospodarstvu Hrvatske i Županije vidljiva su i na<br />
primjeru jedinica lokalne samouprave u "Riječkom prstenu", gdje se broj poduzetnika koji su<br />
uspjeli opstati 24 smanjivao iz godine u godinu u svim jedinicama, pa tako i u Bakru. Međutim<br />
noviji podaci za Bakar krajem 2001. godine sa 56 pravnih osoba, govore o povećanju, što je<br />
potvrda početka oživljavanja gospodarstva na ovom području.<br />
Ukupan prihod po zaposlenom jedan je od pokazatelja uspješnosti poslovanja, pomoću kojeg<br />
se jedinice lokalne samouprave mogu uspoređivati. Prema ukupnom godišnjem prihodu 25 po<br />
zaposlenom ostvarenom u 1999. godini Grad Bakar s ostvarenih 358.106,52 kn je nešto<br />
slabiji od Grada Kastva 393.757,20 i općina Matulji (394.701,87 kn), Čavle (390.428,16 kn) i<br />
Viškovo (366.830,94 kn).<br />
Iz podataka o udjelu pojedinog grada ili općine u gospodarstvu Županije je vidljivo da udio<br />
Grada Bakra ranijih godina blago opada (kao i većine jedinica lokalne samouprave npr.<br />
23 Izvor: Statistički bilteni ZAPa- Podružnica Rijeka za ožujak 2001.<br />
24 Podaci se odnose samo na one poduzetnike koji su imali isplate plaća u prosincu 2000. godine<br />
25 Osnovni podaci i pokazatelji za 1999.g. - ZAP - Podružnica Rijeka<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
50
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Čavle, Jelenje, Kastav, Klana, i Kraljevica) da bi nakon toga bilježio blagi rast. I ovaj<br />
podatak govori u prilog činjenici da su negativni trendovi u Bakru posljednjih godina manji<br />
od prosjeka Županije.<br />
Tablica br. 18 . Isplaćene neto plaće i odnos prema prosjeku Županije 26<br />
GRAD – OPĆINA<br />
Isplaćena netto plaća<br />
prosjek u kunama<br />
Odnos prema prosjeku<br />
Primorsko-goranske županije =<br />
100<br />
Bakar 2986 93,3<br />
Čavle 2583 80,8<br />
Jelenje 3196 99,9<br />
Kastav 2951 92,2<br />
Klana 2712 84,8<br />
Kostrena 2912 91,0<br />
Kraljevica 2695 84,3<br />
Matulji 2837 88,7<br />
Viškovo 2612 81,7<br />
Isplaćena plaća po zaposlenom jedna je od kategorija po kojoj se mjeri uspješnost poslovanja<br />
trgovačkih društava. U listopadu 2001. godine je prosječna neto plaća iznosila 2.986 kuna,<br />
što je 93,3% od županijskog prosjeka. Iznadprosječne plaće imali su samo gradovi Rijeka,<br />
Rab, Mali Lošinj i općina Fužine. Prema isplaćenim prosječnim neto plaćama 27 Grad Bakar<br />
je među jačim jedinicama lokalne samouprave u Riječkom prstenu (iza općine Jelenje).<br />
Također je povoljan odnos prema županijskom prosjeku, s obzirom da u njemu dominira<br />
Grad Rijeka koji kao županijsko i regionalno središte ima razvijene tercijarne (financijske) i<br />
kvartarne djelatnosti, što znači povoljnu kadrovsku strukturu.<br />
1.2.6. Infrastrukturni sustavi<br />
1.2.6.1. Promet i veze<br />
Prometni sustav čine međusobno povezane sve prometne grane u jedinstvenoj funkciji<br />
pružanja transportnih usluga, a čine ga podsustavi kopnenog, pomorskog, zračnog, cijevnog i<br />
telekomunikacijskog prometa.<br />
• KOPNENI PROMET<br />
a) Cestovni promet<br />
Cestovnu mrežu na području Grada Bakra čini sustav razvrstanih državnih, županijskih i<br />
lokalnih ceta, te ostalih nerazvrstanih cesta i puteva i ulica u naseljima.<br />
Državne ceste<br />
Okosnicu sustava čine slijedeće dionice državnih cesta:<br />
− dio državne ceste (D3) GP Goričan – Čakovec – Varaždin – Zagreb – Karlovac – Rijeka –<br />
Pazin – Svetvinčenat – Vodnjan u dužini od 9,8 km na području Grada,<br />
− dio državne ceste (D8) GP Pasjak Slo - Šapjane - Rijeka - Zadar - Split - Dubrovnik - GP<br />
Karasovići Jug (Jadranska turistička cesta) u dužini od 6,8 km,<br />
26 Izvor: Statistički bilten: ZAP- siječanj 2001.<br />
27 Statistički bilten PGŽ; ZAP - Podružnica Rijeka, siječanj 2002.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
51
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
− dio državne ceste (D 40) čvor Konj – (D3) – Čavle – Sv. Kuzam – Luka Rijeka (Bakar) u<br />
dužini od 7,1 km,<br />
− dio državne ceste (D 501) Oštrovica (D3) - Meja - Križišće – Šmrika (D8), u dužini od<br />
10,6 km.<br />
Ukupna dužina državnih cesta na području Grada Bakra iznosi 34,3 km.<br />
Državna cesta (D3) u dijelu koji prolazi područjem Grada Bakra izgrađena je kao<br />
poluautocesta, sa tunelima i vijaduktima, te cestovnim čvorom Oštrovica.<br />
Državna cesta (D8) u dijelu koji prolazi područjem Grada dijelom je rekonstruirana,<br />
obnovljena i proširena. Međutim, oba raskrižja koja povezuju naselje Bakar sa Jadranskom<br />
turističkom cestom loših su tehničkih karakteristika. Radovi na rekonstrukciji zapadnog ulaza<br />
u Bakar već su započeli. 28<br />
Državna cesta (D 40) u dijelu od granice područja Grada južno od naselja Sv. Kuzam do luke<br />
Bakar, obzirom na znatan intenzitet prometa, ne zadovoljava uvjete i često predstavlja “usko<br />
grlo”.<br />
Državna cesta (D 501) u dijelu koji prolazi područjem Grada Bakra prolazi kroz relativno<br />
gusto naseljeno područje (Hreljin), sa mnogo postojećih odvojaka, priključenja i raskrižja u<br />
razini. Na dijelu od Hreljina prema Križišću prometnica je nedavno rekonstruirana i proširena,<br />
a u tijeku su i radovi na rekonstrukciji ceste od Meje do Biljina (dio Hreljina).<br />
Županijske ceste<br />
Na području Grada Bakra nalaze se dionice slijedećih županijskih cesta:<br />
− dio županijske ceste (Ž 5029) Konj (D40) – Sljeme – Delnice (D32), u dužini od 7,9 km,<br />
− dio županijske ceste (Ž 5032) Crni Lug (D 32) - Gornje Jelenje (Ž 5029), u dužini od 4,3<br />
km,<br />
− županijska cesta (Ž 5059) D40 – Škrljevo – Krasica – Praputnjak D 501, u dužini od 6,2<br />
km,<br />
− županijska cesta (Ž 5060) Bakar (D8) – Ž 5059, u dužini od 3,8 km,<br />
− županijska cesta (Ž 5061) G. Jelenje (Ž 5029) – D 501, u dužini od 5,2 km,<br />
− županijska cesta (Ž 5063) D 501 – Hreljin – Ž 5068 u dužini od 3,8 km,<br />
− dio županijske ceste (Ž 5068) D 32 – Vrata – Fužine – Zlobin – Križišće (D501), u dužini<br />
od 9,9 km na području Grada Bakra.<br />
Ukupna dužina županijskih cesta na području Grada Bakra iznosi 41,1 km.<br />
Županijska cesta Ž 5029 dio je stare ceste Zagreb-Rijeka. Stanje ceste je zadovoljavajuće, a<br />
intenzitet prometa znatno je smanjen nakon puštanja u promet poluautoceste Rijeka-Delnice-<br />
Kupjak.<br />
Županijska cesta Ž 5032 unatoč pojačanom održavanju u dosta je lošem stanju, ponajviše<br />
radi utjecaja atmosferskih prilika (snijeg i led).<br />
28 Stanje 2002. godine<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
52
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Županijska cesta Ž 5059: stanje ceste je zadovoljavajuće, potrebna je rekonstrukcija zavoja<br />
između Krasice i Praputnjaka (projektna dokumentacija je u izradi), te rješenje odvodnje<br />
oborinskih voda (djelomično riješeno u naselju Krasica).<br />
Županijska cesta Ž 5060: stanje ceste je zadovoljavajuće.<br />
Županijska cesta Ž 5061: stanje je zadovoljavajuće, na cesti je nakon izgradnje poluautoceste<br />
Rijeka-Delnice-Kupjak smanjen intenzitet prometa.<br />
Županijska cesta Ž 5063 - stanje ceste je zadovoljavajuće, potrebno je obnoviti dio dotrajalog<br />
habajućeg sloja asfalta i riješiti odvodnju oborinskih voda.<br />
Županijska cesta Ž 5068: dionica od Melnica do Zlobina i kroz naselje Zlobin zadovoljava<br />
potrebe, uz tekuće i pojačano održavanje. Dionica ceste od Zlobina do Zlobinskog brda ne<br />
zadovoljava prometne standarde, obzirom na sužen kolnički trak, dotrajao asfaltni sloj (utjecaj<br />
leda i snijega) i lošu prometnu signalizaciju.<br />
Lokalne ceste<br />
Na području Grada Bakra razvrstana je lokalna cesta (L 58 056) Ponikve – D 40, dužine 3,3<br />
km. Cesta je 2002. godine djelomično obnovljena, uz sufinanciranje Grada Bakra. Dio ceste<br />
od kamenoloma Učivac do Ponikvi je u dosta lošem stanju - sužen profil ceste, dotrajao<br />
asfaltni zastor.<br />
Javni cestovni promet<br />
Na području Grada Bakra javni promet je riješen na način da KD “Autotrolej” Rijeka vrši<br />
prijevoz putnika temeljem Odluke o mreži županijskih linija na području Primorsko-goranske<br />
županije na tri stalne autobusne linije i to:<br />
- Rijeka - Škrljevo - Kukuljanovo (Plosna - Ponikve),<br />
- Rijeka - Škrljevo - Krasica - Praputnjak - Hreljin - Zlobin,<br />
- Rijeka - Kostrena - Bakar - Kraljevica.<br />
Međusobna povezanost naselja unutar Grada Bakra riješena je na način da je Grad Bakar<br />
povjerio poslove obavljanja javnog prijevoza na liniji Bakar - Škrljevo - Kukuljanovo -<br />
Krasica - Praputnjak - Hreljin - Zlobin poduzeću “Adriatic bus & tours” Rijeka.<br />
b) Željeznički promet<br />
Magistralna željeznička pruga Zagreb-Rijeka dio je mreže magistralnih pruga "Hrvatskih<br />
željeznica". Pruga je stara preko 120 godina, jednokolosječna, brdskih karakteristika, a iako je<br />
prva elektrificirana, posljednja je u Hrvatskim željeznicama ostala na pogonu istosmjernog<br />
sustava elektrovuče.<br />
Kroz povijest, ali i danas u opredjeljenju Hrvatske magistralna pruga MG-1 od državne<br />
granice (Botovo) preko Zagreba do Rijeke sa vezom prema Sloveniji predstavlja pravac<br />
širokog kruga interesa Europe i svijeta, ali ujedno i usko grlo prometne usluge, naročito na<br />
potezu Moravice - Rijeka u duljini od 81 km. Ova je dionica opterećena, osim zastarjelim<br />
sustavom vuče još i najduljim usponom od 25% na 36 km, a 2/3 pruge je u zavojima<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
53
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
minimalnih polumjera 250-300 m, što stvara velike otpore i smanjuje dopuštenu brzinu na<br />
60-65 km/h.<br />
Odsječak pruge Škrljevo - Bakar (I. reda 113), odnosno veza na obalu "Podbok"<br />
specijaliziranu za rasute terete, duljine 12 km i visinske razlike oko 270 m, dio je osnovnog<br />
magistralnog pravca. Maksimalna brzina na toj dionici iznosi 50 km/h, a dozvoljeni osovinski<br />
pritisak je 200 kN, uz dozvoljeno opterećenje po m' 65 kN. Ova dionica pruge ne pruža<br />
putničke usluge prijevoza, ali u prijevozu roba sudjeluje sa znatnim udjelom ukupnog<br />
prijevoza na pravcu Zagreb - Rijeka.<br />
Na području Grada Bakra, uz trasu magistralne željezničke pruge Zagreb - Rijeka nalaze se<br />
slijedeće željezničke stanice otvorene za javni putnički promet: Škrljevo, Meja, Melnice,<br />
Plase i Zlobin.<br />
Po broju putnika koji se koriste željeznicom najveći promet ostvaruje željeznička stanica<br />
Zlobin, te Škrljevo, dok ostale željezničke stanice bilježe tek neznatni promet. Uzrok tome<br />
jest, vjerojatno, u nedostatnom broju polazaka i odlazaka vlakova.<br />
c) Pomorski promet<br />
Pomorski promet u akvatoriju Bakarskog zaljeva odvija se u lukama otvorenim za javni<br />
promet - luci Bakar (županijskog značaja) i dijelovima Luke Rijeka - luke na obali Podbok i<br />
obali Goranin (državnog značaja).<br />
Prekrcajna luka naftnih derivata, u sklopu zone Rafinerije nafte na Urinju, luka je posebne<br />
namjene.<br />
d) Telekomunikacijski sustav<br />
Područjem Grada Bakra prolaze značajni TK vodovi I i II razine i to uz državnu cestu Zagreb<br />
– Rijeka (staru), te iz pravca naselja Čavle kroz Industrijsku zonu Kukuljanovo, naselje<br />
Kukuljanovo, Škrljevo, Bakar i dalje prema Bakarcu. Navedene dionice dijelovi su<br />
povezivanja međunarodnih i tranzitnih komutacijskih čvorova.<br />
U pristupnoj mreži, kao dijelu telekomunikacijskog sustava, na području Grada Bakra<br />
instalirano je pet komutacijskih čvorova – UPS – udaljenih pretplatničkih stupnjeva – Bakar,<br />
Kukuljanovo, Krasica, Hreljin i Zlobin, te UPM – udaljeni pretplatnički multipleksor –<br />
Gornje Jelenje.<br />
UPS-ovi – Bakar, Kukuljanovo i UPM Gornje Jelenje vezani su na višu prometnu razinu<br />
optičkim sistemom prijenosa.<br />
UPS-ovi – Krasica, Hreljin i Zlobin na višu prometnu razinu vezani su RR – radio relejnim<br />
sistemom prijenosa.<br />
Komutacijski čvorovi sa pripadajućom pristupnom TK mrežom na području Grada su:<br />
• UPS Bakar - instalirano 1024 telefonska priključka, zauzeto 71%,<br />
- izgrađeni kapacitet TK mreže je 1500 telefonskih parica od kojih je 47% zauzetih. Dužina<br />
ugrađenih TK kabela je 9,5 km, a 64% je starije od 20 godina. 36% TK kabela uvučeno je<br />
kroz novoizgrađenu DTK – distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju i novijeg je datuma.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
54
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
• UPS Kukuljanovo - instalirano 1280 telefonskih priključaka, zauzeto 81%,<br />
- izgrađeni kapacitet TK mreže je 1910 telefonskih parica od kojih je 56% zauzetih. Dužina<br />
ugrađenih TK kabela je 21,7 km. a njihova starost je uglavnom veća od 10 i 20 godina.<br />
• UPS Krasica - instalirano 640 telefonskih priključaka, zauzeto 96%,<br />
- izgrađeni kapacitet TK mreže je 870 telefonskih parica, od kojih je zauzeto 63%. Dužina<br />
ugrađenih TK kabela je 8,8 km. a njihova starost je uglavnom veća od 10 i 20 godina.<br />
• UPS Hreljin - instalirano 1024 telefonska priključka, zauzeto 82%,<br />
- izgrađeni kapacitet TK mreže je 1220 telefonskih parica od kojih je 70% zauzetih. Dužina<br />
ugrađenih TK kabela je 11,7 km, a 92% je starije od 15 godina. 8% TK kabela uvučeno je<br />
kroz novoizgrađenu DTK – distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju i novijeg je datuma.<br />
• UPS Zlobin - instalirano 256 telefonskih priključaka, zauzeto 60%,<br />
- izgrađeni kapacitet TK mreže je 160 telefonskih parica, od kojih je zauzeto 81%. Dužina<br />
ugrađenih TK kabela je 1,5 km, a njihova starost je veća od 15 godina.<br />
• UPM Gornje Jelenje - instalirano 30 telefonskih priključaka, zauzeto 57%,<br />
- instalirani kapacitet TK mreže je 70 telefonskih parica od kojih je zauzeto 22%. Dužina<br />
ugrađenih TK kabela je 2,7 km. i u potpunosti su uvučeni u DTK – distributivnu<br />
telekomunikacijsku kanalizaciju.<br />
Tablica br.19.Instalirani i uključeni telefonski priključci<br />
Broj instaliranih tel. priključaka Zauzeto (%)<br />
UPS ili UPM<br />
BAKAR 1024 71<br />
KUKULJANOVO 1280 81<br />
KRASICA 640 96<br />
HRELJIN 1024 82<br />
ZLOBIN 256 60<br />
GORNJE JELENJE 30 57<br />
UKUPNO PODRUČJE<br />
<strong>GRADA</strong><br />
Zaključak<br />
4254 75<br />
Na području Grada Bakra kapacitet TK mreže većim dijelom zadovoljava postojeću<br />
izgrađenost naselja.<br />
Kako je pristupna mreža velikim dijelom stara oko 20 godina, svojom kvalitetom ne<br />
zadovoljava uvjete koje postavljaju nove usluge u telekomunikacijama. Zbog toga će najveći<br />
dio mreže u budućnosti doživjeti rekonstrukciju.<br />
d) Pošta<br />
Poštanski uredi Hrvatskih pošta nalaze se u naseljima Bakar, Škrljevo (za područje Škrljeva,<br />
Kukuljanova, Plosne i Ponikvi), Krasica, Praputnjak, Hreljin i Zlobin.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
55
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
1.2.6.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje<br />
a) Vodoopskrba<br />
Bakarski vodovod je danas dio (podsustav) složenog riječko-sušačkog vodoopskrbnog<br />
sustava. Zahvaljujući velikim ulaganjima u drugoj polovici ovog stoljeća, posebno poslije<br />
1970. godine, u ovom vodoopskrbnom sustavu je osigurana opskrba pitkom vodom iz javnog<br />
vodovoda za 98% domaćinstva i 100% vodoopskrbe gospodarstva.<br />
Izvorišta vode koja se koriste za vodoopskrbu, a nalaze se na području Grada Bakra su Dobra,<br />
Dobrica i Perilo. To su tipična kraška vrela čija izdašnost znatno koleba. Kod intenzivnog<br />
crpljenja u sušnom razdoblju je prisutno zaslanjivanje vode i smanjivanje izdašnosti. Slivove<br />
ovih izvora je zahvatila urbanizacija, te je zbog toga osnovni problem ugroženost podzemnih<br />
tokova od onečišćenja s površine. Time su ugroženi i kvaliteta i kontinuitet vodoopskrbe<br />
potrošača priključenih na bakarski vodovodni sustav.<br />
Izgradnjom spojnog cjevovoda Draga-Škrljevo povezan je bakarski sa sušačko-riječkim<br />
vodovodnim sustavom, što je omogućilo dovođenje vode s izvora Rječine na bakarsko<br />
područje. Time se povećava kvaliteta, pouzdanost i ekonomičnost sustava, a vodoopskrba se<br />
obavlja od viših zona prema moru. Kada izvor Rječine presuši, odnosno kada se smanji<br />
njegova izdašnost na 200 l/s, voda se iz bakarskih crpilišta crpi u više zone, tj. vodoopskrba se<br />
obavlja od mora prema višim zonama.<br />
Kako izvor Rječine povremeno presuši, crpilišta bakarskog vodovoda moraju biti stalno<br />
osposobljena za pogon. To ujedno znači da treba zaštititi izvore od zagađenja uspostavom i<br />
održavanjem zona sanitarne zaštite. Upravo zaštita voda je jedan od većih problema za<br />
sadašnju i buduću vodoopskrbu Grada Bakra i naselja oko Bakarskog zaljeva. Provedba mjera<br />
zaštite je zbog kraškog karaktera terena u dijelovima zaštitnih zona otežana, a poseban<br />
problem predstavlja činjenica da nije izgrađena nepropusna kanalizacija za odvođenje<br />
otpadnih voda.<br />
Provođenje svih mjera zaštite izvora vode za piće je najvažnija zadaća institucija u čijoj je<br />
djelatnosti prostorno planiranje, zaštita okoliša i vodno gospodarstvo. Poradi zaštite izvora<br />
vode od onečišćenja je donesena županijska "Odluka o sanitarnoj zaštiti izvorišta vode za piće<br />
na riječkom području" u kojoj su određene mjere zaštite (zabrane i ograničenja) i način<br />
provođenje mjera u zonama sanitarne zaštite čije su granice utvrđene i za bakarske izvore.<br />
Na području Grada Bakra većina naselja ima izgrađen vodoopskrbni sustav. Preostalo je<br />
riješiti vodoopskrbu naselja Zlobina, Melnice i Plase njihovim priključenjem na vodovodni<br />
sustav.<br />
b) Odvodnja<br />
Na području Grada Bakra postojeća naselja nemaju izgrađen kanalizacijski sustav. Otpadne<br />
vode se prikupljaju u septičke jame iz kojih se otpadna voda prelijeva u okolni teren. Samo u<br />
naselju Bakar se djelomično prikupljaju otpadne vode, ali se one odvode direktno u more bez<br />
prethodnog pročišćavanja.<br />
Kanalizacijski sustav je izgrađen u Industrijskoj zoni Kukuljanovo. U toj zoni se otpadne<br />
vode odvode razdjelnim sustavom, a oborinske otpadne vode odvojeno od sanitarnih otpadnih<br />
voda.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
56
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Oborinske vode Industrijske zone se prikupljaju u zatvoreni cijevni kanalizacijski sustav.<br />
Ovako prikupljene se dovode u retencijski bazen ispod naselja Sv. Kuzam, a odatle se<br />
otvorenim kanalom ispuštaju u more i to u zapadnom dijelu naselja Bakar.<br />
Sanitarne otpadne vode se prikupljaju zatvorenim cijevnim sustavom kojim se dovode do<br />
biološkog uređaja za pročišćavanje (bio-disk). Ovaj uređaj se nalazi neposredno uz retencijski<br />
bazen oborinskih voda. Odatle se pročišćene otpadne vode odvode hidrotehničkim tunelom do<br />
upoja. Analizama podzemnog toka je utvrđeno da ove vode istječu obalnim izvorima u lučici<br />
Urinj. S obzirom na pročišćavanje voda te na dužinu podzemnog toka ove vode, ne utječu na<br />
promjenu kvalitete obalnog mora.<br />
1.2.6.3. Energetski sustav<br />
a) Elektroopskrba<br />
Najznačajniji elektroenergetski objekt na području Grada Bakra je trafostanica 400/220/110<br />
kV Meline. Zbog značaja koji ima u elektroenergetskom sustavu regije i države spojena je<br />
nadzemnim vodovima na niz drugih trafostanica i izvora, koji svojim koridorima opterećuju i<br />
prostor Grada Bakra. Iz trafostanice su danas izvedeni slijedeći vodovi:<br />
- DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/220/110 kV Divača,<br />
- DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/110 kV CHE Obrovac,<br />
- DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/110 kV Tumbri,<br />
- DV 2x220 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/ 35 kV Pehlin,<br />
- DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 220/110/ 35 kV Pehlin,<br />
- DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 220/110/ 35 kV HE Senj,<br />
- DV1 220 kV TS 400/220/110 kV Meline- TE Rijeka,<br />
- DV2 220 kV TS 400/220/110 kV Meline- TE Rijeka,<br />
- DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 220/110/ 35 kV Pehlin (sa priključkom na<br />
TS 110/35 kV Rijeka),<br />
- DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 110/35 kV Krasica,<br />
- DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline- buduća TS 110/20 kV Kraljevica (jedna<br />
“trojka” ovog dvostrukog voda danas je spojena na RS 110 kV Omišalj, a druga na TS<br />
110/35 kV Vinodol).<br />
Pored trafostanice 400/220/110 kV Meline, na području Grada nalazi se i trafostanica 110/35<br />
kV Krasica, iz koje se 35 kV vodovima napaja distributivna elektroenergetska mreža.<br />
Navedena elektroenergetska postrojenja sastavni su dio cjelokupnog prijenosnog<br />
elektroenergetskog sustava Hrvatske i kao takva evidentirana u prostornim planovima višeg<br />
reda. Distributivni elektroenergetski vodovi i građevine 35 i 10 (20) kV naponskog nivoa ne<br />
prikazuju se u grafičkom dijelu ovog Prostornog plana.<br />
Distributivni elektroenergetski objekti 35 kV naponskog nivoa<br />
Na području Grada izgrađene su dvije distributivne trafostanice 35/10 kV:<br />
- trafostanica 35/10 kV Krasica, kapaciteta 2x4 (2x8) MVA,<br />
- trafostanica 35/10(20) kV Mavrinci, kapaciteta 2x4 (2x8) MVA.<br />
Iz njih je na 10(20)kV naponskom nivou izvedeno napajanje za većinu potrošača na području<br />
Grada Bakra, a dijelom se napajaju i područja susjednih općina. Na području Grada za<br />
potrebe distribucije izgrađena je i 35-10(20) kV rasklopnica Plase.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
57
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Pored ovih trafostanica za potrebe napajanja kontaktne mreže na željezničkoj pruzi Rijeka -<br />
Zagreb i Sv. Kuzam - Bakar izgrađene su tri trafostanice 35/3 kV:<br />
- TS 35/3 kV EVP Vitoševo, kapaciteta 3x3,8 MVA,<br />
- TS 35/3 kV EVP Meja, kapaciteta 2x3,84 MVA,<br />
- TS 35/3 kV EVP Plase, kapaciteta 2x3,84 MVA,<br />
a za potrebe napajanja Jadranskog naftovoda trafostanica:<br />
- TS 35/6 kV Melnice, kapaciteta 2x8 MVA.<br />
Za potrebe napajanja koksare u Bakru bila je izgrađena trafostanica 35/6 kV Koksara, koja je<br />
danas izvan pogona. Trafostanica je bila u vlasništvu Koksare i u potpunosti se koristila samo<br />
za potrebe napajanja njenih postrojenja. Na 35 kV naponskom nivou trafostanica je bila<br />
povezana u distributivnu mrežu sa dva podzemna kabelska voda (na TS 110/35 kV Krasica i<br />
RS 35 kV Urinj), a sa jednim podzemnim 35 kV kabelom bila je povezana sa internom 35 kV<br />
mrežom INA-e Urinj.<br />
Područjem Grada Bakra prolaze slijedeći nadzemni 35 kV vodovi:<br />
- DV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - TS 35/10 kV Kraljevica,<br />
- DV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - RS 35-10 kV Plase,<br />
- DV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - TS 35/3 kV EVP Meja,<br />
- DV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - TS 35/10 kV Martinšćica,<br />
- DV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - TS 35/3 kV EVP Vitoševo,<br />
- DV 35 kV TS 35/3 kV EVP Meja - TS 35/3 kV EVP Plase,<br />
- DV 35 kV TS 35/3 kV EVP Plase - RS 35-10 kV Plase,<br />
- DV 35 kV RS 35-10 kV Plase - TS 35/6 kV Melnice,<br />
- DV 35 kV RS 35-10 kV Plase - TS 35/6 kV Drvenjača,<br />
- DV 35 kV EVP Vitoševo - TS 35/10(20) kV Mavrinci ( sa odcjepom za TS 35/6 kV EVP<br />
Podvežica),<br />
te 35 kV podzemni kabelski vodovi:<br />
- KV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - TS 400/220/110 kV Meline,<br />
- KV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - TS 35/6 kV INA - 300,<br />
- KV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - TS 35/6 kV INA - 350,<br />
- KV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - izlaz za DV 35 kV TS 35/3 kV EVP Meja,<br />
- KV 35 kV TS 110/35 kV Krasica - TS 35/6 kV Koksara (kabel je van pogona zbog<br />
tehničke neispravnosti),<br />
- KV 35 kV TS 35/6 kV Koksara - RS 35 kV Urinj (kabel je van pogona u tehnički<br />
ispravnom stanju),<br />
- KV 35 kV TS 35/6 kV Koksara - INA,<br />
- KV 35 kV TS 35/10(20) kV Mavrinci - izlaz za DV 35 kV TS 35/10 kV Grobnik,<br />
- KV 35 kV TS 35/10(20) kV Mavrinci - izlaz za DV 35 kV TS 35/3 kV EVP Vitoševo,<br />
- KV 35 kV RS 35-10(20) kV Plase - izlaz za DV 35 kV TS 35/6 kV Melnice,<br />
- KV 35 kV TS 35/6 kV Melnice - izlaz za DV 35 kV TS 110/35 kV HE Vinodol.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
58
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Distributivni elektroenergetski objekti 10(20) kV naponskog nivoa<br />
Područje Grada Bakra napaja se, u normalnom pogonskom stanju, na 10 kV naponskom<br />
nivou iz dvije trafostanice TS 35/10 kV (Krasica i Mavrinci), koje se nalaze na prostoru<br />
Grada i dvije (Grobnik i Kraljevica), koje su smještene na području susjednih općina.<br />
Rezervno napajanje za dio potrošača može se osigurati iz TS 35/10 kV Martinšćica i Vrata,<br />
koje su također smještene na područjima susjednih općina.<br />
Iz TS 35/10 kV Krasica napajaju se naselja Bakar, Krasica, Praputnjak, Višnjevica, Meja-Gaj,<br />
dio Hreljina, dio Škrljeva, te potrošači Luka Bakar, vodovod Perilo, vodovod Dobra, vodovod<br />
Dobrica, Montkemija i elektroenergetski objekti uz poluautacestu Rijeka-Karlovac, dionica<br />
Oštrovica-Vrata.<br />
Iz TS 35/10(20) kV Mavrinci napajaju se naselja Kukuljanovo, Ponikve, Plosna, dio Škrljeva,<br />
dio Tijani i zone “R 27-Kukuljanovo” i “R 29-Kukuljanovo”.<br />
Iz TS 35/10 kV Grobnik napaja se naselje Gornje Jelenje.<br />
Iz TS 35/10 kV Kraljevica napajaju se dio naselja Hreljin, Ružić Selo, Melnice, Plase, Zlobin,<br />
Zlobinska Draga i Zlobinsko Brdo.<br />
Na 10 kV naponskom nivou distribucija električne energije se vrši iz 42 trafostanica 10/0,4<br />
kV u vlasništvu elektrodistribucije i 20 trafostanica u vlasništvu pojedinih potrošača.<br />
Trafostanice su izvedene kao 10/0,4 kV ili 10(20)/0,4 kV, različitog tipa izvedbe (zidane<br />
gradske, montažne betonske, seoske zidane i stupne). Vodovi su izvedeni dijelom kao<br />
nadzemni, a dijelom podzemnim kabelima. Postojeća 10 kV mreža u potpunosti zadovoljava<br />
potrebe postojećeg konzuma i dobrim dijelom ima osigurane rezervne kapacitete za potrebe<br />
povećane potrošnje sadašnjih i budućih potrošača.<br />
Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja elektroenergetske mreže<br />
Napajanje potrošača električnom energijom izvedeno je preko distributivne mreže navedene u<br />
prethodnoj točki. Postojeća distributivna mreža 35 i 10 kV naponskog nivoa osigurava<br />
kvalitetno napajanje i sadržava dovoljno rezervnog kapaciteta za potrebe povećane potrošnje<br />
postojećih potrošača i u većini slučaja za priključenje novih. Sigurnost u napajanju, za većinu<br />
trafostanica 10(20)/0,4 kV, osigurana je mogućnošću dvostranog napajanja. U dijelu gdje je<br />
10(20) kV mreža izvedena s nadzemnim vodovima sigurnost u napajanju je manja, iz razloga<br />
što je vjerojatnost kvarova nadzemnih vodova veća i što se godišnje redovno održavanje vrši<br />
u beznaponskom stanju.<br />
b) Cijevni promet<br />
Gradnja naftnog terminala, naftovoda i petrokemijskog kompleksa u Omišlju započela je<br />
sredinom 70-tih godina. Iz Omišlja je izgrađen Jadranski naftovod ukupne dužine 735 km<br />
koji povezuje rafinerije nafte u Sisku, Lendavi, Bosanskom Brodu i dalje, a spojen je i s<br />
međunarodnim naftovodom. Dio trase naftovoda prolazi i jugoistočnim dijelom Grada Bakra.<br />
Prilikom izvođenja građevinskih radova, odnosno postavljanja cijevovoda, uslijed prisustva<br />
teške mehanizacije i krčenja šume gdje je to bilo potrebno došlo je do većeg utjecaja na<br />
okoliš. Osim toga, cca 30 m koridora mora biti redovito održavano i čišćeno zbog sprečavanja<br />
mogućih incidentnih situacija.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
59
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Nedavno je pušten u promet i podmorski naftovod Omišalj-Urinj, dužine 7,2 km kapaciteta 6<br />
mil. tone/godišnje, za potrebe rafinerije u Urinju.<br />
U Industrijskoj zoni Kukuljanovo postoje 2 toplane koje koriste kao gorivo TNP - jedna u<br />
zoni R-27, projektirane snage 41 MW, a instalirane 15,5 MW. Svi veći potrošači u zoni<br />
spojeni su toplovodima.<br />
Ispareni TNP sistemom plinovoda distribuira se do istih potrošača.<br />
Druga toplana je u zoni R-29, i na nju su također spojeni svi veći potrošači. Izgrađeno je oko<br />
2 km toplovoda, a plinovod ne postoji.<br />
c) Opskrba plinom<br />
Studijom i idejnim projektom opskrbe plinom Županije primorsko - goranske utvrđena je<br />
struktura i vrijednost energetskih potreba u kućanstvima i industriji, kao i procjena promjene<br />
energetske potrošnje u sektoru kućanstava, industrije i usluga za cijelu županiju.<br />
Zastupljenost korištenja pojedinih energenata za grijanje, pripremu potrošne tople vode i<br />
kuhanje u kućanstvima na području Grada Bakra prikazana je na slici 1.<br />
KORIŠTENJE POJEDINOG ENERGENTA ZA GRIJANJE U KUĆANSTVIMA<br />
15,9%<br />
17,9%<br />
0,3%<br />
EL lož ulje<br />
UNP<br />
drvo<br />
el. energija<br />
65,9%<br />
KORIŠTENJE POJEDINOG ENERGENTA ZA KUHANJE U KUĆANSTVIMA<br />
35,7%<br />
UNP<br />
drvo<br />
el. energija<br />
52,4%<br />
11,9%<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
60
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
KORIŠTENJE POJEDINOG ENERGENTA ZA PRIPREMU PTV U KUĆANSTVIMA<br />
10,7% 0,3%<br />
8,2%<br />
EL lož ulje<br />
UNP<br />
drvo<br />
el. energija<br />
80,8%<br />
Slika 1. Zastupljenost pojedinih energenata za grijanje, pripremu potrošne tople vode i kuhanje – Grad Bakar<br />
Za grijanje u kućanstvima Grada Bakra najviše se koristi drvo (65,7,1%), a zatim EL lož ulje<br />
(17,8%) i električna energija (15,9%). Od ostalih energenata koristi se UNP (0,3%).<br />
Za pripremu potrošne tople vode u kućanstvima najviše se koristi električna energija 80,8%),<br />
a zatim EL lož ulje (10,7%). Od ostalih energentata koriste se drvo (8,2%) i UNP (0,3%).<br />
Za kuhanje u kućanstvima najviše je zastupljena električna energija (52,4%), zatim UNP<br />
(35,7%) i drvo (11,9%).<br />
Na području Grada Bakra nalaze se Industrijske zone R27 i R29 Kukuljanovo. Za potrebe<br />
opskrbe toplinskom energijom Industrijske zone R27 izgrađena je kotlovnica ukupnog<br />
kapaciteta 16,2 MW. Za potrebe opskrbe toplinskom energijom Industrijske zone R29<br />
izgrađena je kotlovnica ukupnog kapaciteta 6,1 MW. Kao gorivo se u obje kotlovnice koristi<br />
UNP. Unutar zone R27 postoji izgrađena plinska cijevna mreža, te se može koristiti UNP za<br />
tehnološke potrebe kod potrošača. Kapaciteti postojećih kotlovnica nisu u potpunosti<br />
iskorišteni. Procijenjeni raspoloživi toplinski kapacitet iz postojećih kotlovnica iznosi oko 10<br />
MW.<br />
1.2.7. Postupanje s otpadom<br />
Odvoz smeća riješen je putem KD “Čistoća” Rijeka na deponij Marinići (Općina Viškovo).<br />
Čišćenje javno-prometnih površina, odvoz krupnog otpada i rad dežurne službe riješen je<br />
također putem KD “Čistoća” Rijeka.<br />
Podaci o ukupnim količinama prikupljenog komunalnog otpada, prema podacima KD<br />
“Čistoća” su:<br />
2001.god.<br />
- miješani komunalni otpad: 2038,8 t<br />
- ostaci od čišćenja ulica: 6,56 t<br />
- Ostalo: 4,57 t<br />
UKUPNO:<br />
2049,93 t<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
61
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
2002. god.<br />
- miješani komunalni otpad: 2176,47 t<br />
- ostaci od čišćenja ulica: 6 t<br />
- ostalo: 6,91 t<br />
UKUPNO:<br />
2189,38 t<br />
Vezano na odvoz krupnog otpada iz domaćinstava u naseljima, on se rješava prema<br />
godišnjem programu odvoza. Kao nadopuna, organiziran je rad dežurne službe tri dana u<br />
mjesecu, kada se krupni otpad odvozi iz naselja, ili se čiste manji divlji deponiji.<br />
Unatoč nastojanjima lokalne samouprave da se krupni otpad redovito sakuplja i legalno<br />
deponira, na području Grada Bakra tijekom vremena su se formirale tri veća divlja odlagališta<br />
otpada i to Učivac (uz makadamsku cestu od Škrljeva do kamenoloma), okoliš TS Meline na<br />
Krasici i Grušina na Hreljinu, te manja divlja odlagališta na području uz državnu cestu D 501,<br />
kod nogometnog igrališta u Krasici, uz makadamski put od kamenoloma Učivac prema Vrani<br />
i uz put prema vodospremi Praputnjak, uz protupožarni put iznad kalvarije na Hreljinu te na<br />
području Gmajnice na Zlobinu.<br />
Čišćenje divljih deponija u Gradu Bakru ugovara se povremeno sa poduzećem “Metis” za<br />
odvoz metalnog otpada, te sa KD “Čistoća” za odvoz ostalog otpada.<br />
Podaci o tehnološkom otpadu (neopasnom i opasnom), prikupljeni od strane pojedinih<br />
subjekata na području Grada Bakra su slijedeći:<br />
Neopasni otpad 2002. godine<br />
- Ferotehna: 87,0 t<br />
- Z. Kokorić, Škrljevo: 1,0 t<br />
- Gipsmont Krasica: 1,0 t<br />
- Italcroa: 2,0 t<br />
- Bimont: 9,15 t<br />
- Jadranmetali: 494,27 t<br />
- Končar ERS: 85,62 t<br />
______________________________________<br />
Ukupno:<br />
680,04 t<br />
Opasni otpad: 2002. god.<br />
- Bimont (motorna ulja): 0,64 t<br />
- Končar ERS: 10,66 t<br />
- IND EKO - Bimont: (neklorirana motorna ulja za motore): 0,45 t<br />
- Koksar: (otpad od čišćenja separatora): 30,0 t<br />
- INA rafinerija nafte Rijeka: 527,2 t<br />
_________________________________________________________________________<br />
Ukupno:<br />
568,95 t<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
62
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
1.2.8. Zaštita prostora<br />
1.2.8.1. Prirodna baština<br />
Danas je temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićen krajnji, sjeverni dio područja Grada<br />
Bakra i to kao dio nacionalnog parka Risnjak.<br />
Nacionalni park Risnjak proglašen je 1953. godine na prostoru površine 3.200 ha.<br />
Proširenjem na izvorišni dio rijeke Kupe, područje Snježnika, te područje potoka Krašićevica<br />
utvrđena je nova granica nacionalnog parka Risnjak (1997. godine), ukupne površine 64 km 2<br />
(6400 ha), od čega je na području Grada Bakra 180 ha. Temeljni prirodni fenomeni područja<br />
nacionalnog parka Risnjak su sačuvana vegetacija (sa više od tridesetak specifičnih biljnih<br />
zajednica), te rasčlanjenost reljefa i bogatstvo geomorfoloških oblika karakterističnih za krško<br />
područje (škrape, ponori, jame, ponikve, uvale i krška polja).<br />
Za cjelokupni, prošireni obuhvat nacionalnog parka izrađen je elaborat “Prostorni plan<br />
nacionalnog parka Risnjak” (NN 23/01) čiji je cilj izrade bio očuvanje prirodnih karakteristika<br />
i ravnoteže šumskih ekosustava u skladu s relevantnim zakonima i propisima i suvremenim<br />
načelima zaštite.<br />
1.2.8.2. Kulturno-povijesna baština<br />
Pregled postojeće registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine na području Grada<br />
Bakra je 29 :<br />
Zaštićeni spomenici kulture<br />
• Gradska naselja:<br />
- Bakar, rješenje o registraciji spomenika kulture, br. 137/1-1968.<br />
Srednjovjekovnu jezgru čini akropola građena kroz XVI, XVII. i XVIII. st. kao utvrđeno<br />
naselje opasano zidinama. Vrh opasanog prostora u obliku trokuta obilježen je Kaštelom. Od<br />
njega vodi krivudava linija hridinastih ivičnjaka do točke Turan na jugozapadu, a druga prema<br />
jugoistoku do Fortice. Spojnica tih dviju točaka stvara istokračni trokut, koji zatvara bakarski<br />
Gornji grad. Usred te spojnice nalaze se glavna gradska vrata.<br />
Takvo stanje utvrđenja nazire se danas u ostacima zidina i utvrđenja. Naime, proširenjem<br />
gradskog tkiva u toku XVIII i XIX st. prsten gradskih zidina je porušen ili inkorporiran u<br />
objekte koji se grade na njemu, tako da je teško prepoznatljiv. "Prilaz gradu sa sjeveroistoka<br />
štite vrata s lančanim mostom. Podno Kaštela prema moru prostirale su se kućice građana s<br />
crkvom Sv.Andrije. Ravnom ulicom preko trga Plačica dolazilo se do jedinih gradskih vrata<br />
koja su probijena kroz zidine na jugu uz kapelicu Sv. Jurja. Vrata su se noću zatvarala. S<br />
jedne i druge strane vrata bočne su kule (danas su to kuće Mavrić i kuća Baretić - biskupija)<br />
što ih štite pred trgom zvanim Star koji je već izvan gradskih zidina. Ispod tog trga, na padini<br />
prema moru, nema kuća, tek tu i tamo koja. Tu su po obronku putovi što vode k moru koji će<br />
se kasnije pretvoriti u ulice Stara cesta, Breg i Kogule i uz ulicu Lokaj." 30<br />
29 Izvadak iz separata Prostornog plana Županije: “Kulturno-povijesno naslijeđe Primorsko-goranske županije”.<br />
30 Grad Bakar kroz vjekove, Ivo Marochino, 1982.god.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
63
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Morfologija srednjovjekovne jezgre čita se u početnoj pravilnoj matrici grada u geometrijski<br />
pravilnim pješačkim potezima sjever-jug. Glavna os pješačkog toka ide u smjeru sjever-jug i<br />
to od sjevernih do južnih gradskih vrata. Taj smjer prate i ostale četiri ulice među stepenasto<br />
izgrađenim skupovima kuća, danas povezane južnom ulicom Gornja Zagrada (smjer istokzapad).<br />
Niz značajnih javnih zgrada spomeničke vrijednosti obilježava prostor gornje aglomeracije tj.<br />
“grada”. To su: hospicij iz 1526.g., plovanija (župna kuća) iz 1514.g., “biskupija” (kaptolska<br />
kuća) sa starim biskupskim grbom iz 1494.g. na pročelju, te župna crkva Svetog Andreja iz<br />
1830.g. (podignuta na mjestu srednjovjekovne crkve); barokne palače imućnih patricijskih<br />
obitelji tzv. “rimska kuća” iz XVIII. stoljeća, obitelji de Agnesi sa ložom u 1. i 2. katu.<br />
• Seoske cjeline:<br />
- Praputnjak, rješenje o registraciji spomenika kulture, br. BG-94/1-75.<br />
Povijesni izvori upućuju da je u 15. i 16. stoljeću na obradivom području kraške ponikve, uz<br />
Dolac, postojalo više samostalnih zaseoka. Izgradnjom Karolinske ceste (od 1725. do 1732.<br />
godine) uz koju su se tijekom 18. i 19. stoljeća izgrađivale okućnice, formiralo se jedinstveno<br />
naselje (tzv. uličnog tipa) Praputnjak.<br />
Krajem 18.stoljeća Praputnjak je samostalna župa, a počinje se graditi i župna crkva Sv.Josipa<br />
(na mjestu starije crkvice posvećene istom svecu).<br />
Praputnjak u cjelini predstavlja vrlo značajan prostor nekadašnje Vinodolske knežije i<br />
Bakarske gospoštije, zbog sveukupne organizacije prostora (matrica naselja) te pojedinih<br />
primjera tradicijske arhitekture.<br />
• Etno zone i etno spomenici:<br />
- Prezidi u Bakru, rješenje o registraciji spomenika kulture, br. 07-100/1-1972.<br />
Oblikovanje tog prostora, tj. pretvaranje šumskog područja u poljoprivredno na području<br />
između Bakra i Bakarca započelo je u 18. stoljeću, te se nastavilo i održavalo do 30-tih godina<br />
20. stoljeća.<br />
Krčenjem šume, prenošenjem zemlje i podzidavanjem tla kamenom u suho (prezid) te<br />
sadnjom vinove loze stečen je karakterističan terasasti oblik padine.<br />
Nekada bujni vinogradi, danas su samo sjećanje na skladan odnos čovjeka i prirode. Zapadnu<br />
stranu područja gromača danas osvaja samoniklo šumsko raslinje, dok je na istočnom dijelu<br />
padina sve prisutnije zasipanje erodivnim materijalom.<br />
Težnja za revitalizacijom krajolika Bakarskog zaljeva s naglaskom na tradicionalnim<br />
zasadima vinove loze ostvariva je vjerojatno samo putem uređenja manjeg dijela tog prostora<br />
- poligona - koji bi na zoran način svjedočio o kulturno-povijesnim vrijednostima područja,<br />
što se danas i radi na jednom dijelu područja.<br />
Gospodarska funkcija vjerojatno se više ne može vratiti obzirom na posve različite sociodemografske<br />
prilike i današnju tehnologiju poljoprivredne proizvodnje.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
64
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- Zaseoci i napuštena sela u Praputnjaku, rješenje o registraciji spomenika kulture,<br />
br. BG-612/1-75.<br />
Etnografska zona Praputnjak obuhvaća prostor ruralne cjeline Praputnjak i dijela zvanog<br />
Dolčina. Tu se nalaze lokacije napuštenih zaseoka Tadejsko i Bujansko s etnografskim i<br />
mogućim arheološkim nalazima.<br />
Prvi povijesni izvori koji svjedoče o poljoprivrednoj i vinogradarskoj zoni Praputnjak sežu u<br />
15. stoljeće, a brojni ostaci svjedoče o tipičnom, organiziranom seoskom životu primorskog<br />
krasa.<br />
• Pojedinačni objekti:<br />
- Kompleks Kaštela, rješenje o registraciji spomenika kulture, br. 05-650/2-71.<br />
Kaštel u Bakru je jedan od kasnijih frankopanskih kaštela, a po svojem karakteru nalazi se na<br />
prijelazu između utvrđenih strogo obrambenih kaštela i dvorova s većim prostorima i<br />
površinama korištenim za stambene potrebe. Danas je teško utvrditi što je pripadalo<br />
prvobitnoj građevini. Sačuvano je nekoliko gotičkih detalja kao kapiteli u maloj kapelici i<br />
konzole u obliku lavljih glava koje podržavaju nadvratnik jednih vratiju u dvorištu.<br />
Vjerojatno i dvije veće kule pripadaju toj ranijoj fazi s obrambenim okolnim zidom. Prilikom<br />
pregradnje koja je uslijedila u prvoj polovici XVI. stoljeća vjerojatno su sagrađena stambena<br />
krila prostorije. Međutim pregradnja u XVIII. st. upravo je izravnanjem visina krovova svih<br />
dijelova kaštela okrnjila njegov obrambeni karakter i fizionomiju.<br />
Međutim, usprkos svih dodataka, Kaštel djeluje kao jedna skladna zatvorena cjelina, te mu<br />
nepravilnost osnove, nepravilnost u obradi detalja i pojedinih elemenata daje specifični značaj<br />
i karakteristiku.<br />
• Memorijalne građevine:<br />
- Talijanski koncentracioni logor, rješenje o registraciji spomenika kulture,<br />
br. 09-388/1-1971.<br />
Koncentracioni logor, koji je imao karakter prihvatnog logora, izgrađen je nakon 1941. godine<br />
na prostoru bivše koksare, a danas više ne postoje njegovi ostaci.<br />
Osim registriranih spomenika kulture, na području Grada Bakra nalazimo i slijedeće<br />
evidentirane spomenike kulture:<br />
Arheološke i hidroarheološke zone i lokaliteti<br />
Red.br. Mjesto-Naselje Funk.oblik povj.građ. Vrijeme-vrsta Oblik zaštite<br />
1.Bakar<br />
_________________________________________________________________________________________________________________<br />
prapov.gradina<br />
antika<br />
kasna antika<br />
srednjovj.gradina srednji vijek eviden.<br />
arh.zona<br />
_________________________________________________________________________________________________________________<br />
2. Plosna<br />
___________________________________________________________________________<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
65
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
2.1. Gradina prapovj.gradina arh.zona eviden.<br />
3. Ponikve<br />
___________________________________________________________________________<br />
3.1. Mali Lug prapovj.gradina arh.zona eviden.<br />
___________________________________________________________________________<br />
4. Praputnjak<br />
___________________________________________________________________________<br />
4.1. Crni Vrh prapovj.gradina arh.zona eviden.<br />
___________________________________________________________________________<br />
5.Hreljin<br />
___________________________________________________________________________<br />
5.1. Hreljin (stari) prapovj.gradina, XIII-XVIII st.<br />
srednjovj. utvrda<br />
napušt. naselje arh.zona eviden.<br />
___________________________________________________________________________<br />
5.2. Sv.Juraj XIII-XVII st.<br />
arh.zona<br />
eviden.<br />
5.3. Križ prapovj.gradina arh.zona eviden.<br />
___________________________________________________________________________<br />
Seoska naselja (ruralne cjeline)<br />
___________________________________________________________________________<br />
1.Krasica<br />
___________________________________________________________________________<br />
1.1. Jelovka seos.cjelina eviden.<br />
___________________________________________________________________________<br />
1.2. Višnjevica seos.cjelina eviden.<br />
___________________________________________________________________________<br />
2. Škrljevo seos.cjelina eviden.<br />
Etno zone i etno spomenici<br />
Red.br. Mjesto-Naselje Funk.oblik povj.građ. Vrijeme-vrsta Oblik zaštite<br />
___________________________________________________________________________<br />
1. Meja Gaj etno zona eviden.<br />
2. Plosna etno zona eviden.<br />
3. Ponikve etno zona eviden.<br />
Pojedinačne građevine, kompleksi i dr.<br />
___________________________________________________________________________<br />
1.Bakar<br />
Hospicij XVI-XVII st. eviden.<br />
civilna građ.<br />
Plovanija<br />
Kaptolska kuća<br />
XVI st.<br />
civilna građ.<br />
XV st.<br />
civilna građ.<br />
eviden.<br />
eviden.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
66
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Kuća de Agnezi<br />
XIII st.<br />
(rimska kuća) civilna građ. eviden.<br />
Palača Batagliarini XVIII st. eviden.<br />
Palača Pettazi<br />
XVIII st.<br />
civilna građ.<br />
eviden.<br />
Župna crkva VI-XIX st. eviden.<br />
Sv.Andrija<br />
sakralna građ.<br />
Crkva Sv.Križa XV-XVII st. eviden.<br />
sakralna građ.<br />
Kuća Marochino XVII-XX st. eviden.<br />
civilna građ.<br />
Crkva Sv.Margareta XII st. eviden.<br />
sakralna građ.<br />
na starom groblju Crkva Majke Božje od XVI st.<br />
Porta sakralna građ. eviden.<br />
___________________________________________________________________________<br />
Kulturni krajolik<br />
___________________________________________________________________________<br />
1. Plosna značajan krajolik eviden.<br />
2. Ponikve značajan krajolik eviden.<br />
________________________________________________________________________________________________________________<br />
1.2.8.3. Kakvoća zraka 31<br />
Praćenje kakvoće zraka na području Bakarskog zaljeva provodi svakodnevno od sredine<br />
sedamdesetih godina prošlog stoljeća Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske<br />
županije.<br />
Veći izvori onečišćenja zraka u okruženju Grada Bakra su TE Rijeka i Rafinerija nafte na<br />
Urinju, te je radi potrebe stalne kontrole - monitoringa kakvoće zraka postavljena mjerna<br />
stanica na Krasici (uz onu na Hreljinu).<br />
Uz navedene izvore onečišćenja zraka povremeno onečišćenje uzrokuje i pretovar rasutih<br />
tereta u luci Podbok, zbog korištenja otvorenog sistema pretovara. Onečišćenje zraka<br />
pojačava se i uslijed utjecaja vjetra.<br />
Onečišćenje zraka uzrokuju i radovi na sanaciji kamenoloma Škrljevo, koji nastaju uslijed<br />
bušenja, miniranja i drobljenja kamena. Nakon pritužbi mještana inspekcija zaštite okoliša<br />
izdala je rješenje kojim se propisuje obaveza mjerenja emisija na ispustima onečišćujućih<br />
tvari u zrak.<br />
Na području Grada Bakra mjerne postaje nalaze se na području Krasice i Hreljina.<br />
31 Korišteni podaci iz elaborata “Idejno rješenje sustava monitoringa zraka Primorsko-goranske županije”,<br />
Županijski zavod za prostorno planiranje i zaštitu okoliša u Rijeci, 2000.god.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
67
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Lokacija mjerne stanice na Krasici izabrana je po kriteriju dominantnih strujanja zraka na<br />
široj lokaciji rafinerije na Urinju. Program praćenja obuhvaća zakonom propisane parametre<br />
za industrijske pogone i ostale parametre od opće društvenog interesa. Kontinuirano se mjeri<br />
koncentracija SO 2 , NO 2 , O 3 , C 6 H 6 , H 2 S, CO, lebdeće čestice, te podaci o smjeru i brzini<br />
vjetra.<br />
Mjerenja su pokazala da su povremeno zabilježena i registrirana prekoračenja preporučenih<br />
vrijednosti, koja su međutim trajala ograničeni vremenski period (kratkotrajna prekoračenja),<br />
što se povezuje sa poremećajem u radu procesnih peći, što uz nepovoljno meteorološko stanje<br />
dovodi do izraženijeg pogoršanja kakvoće zraka.<br />
Prema podacima Prostornog plana Županije (Knjiga 1, točka 1.7.1.) na mjernoj postaji<br />
Krasica utvrđena je III kategorija kakvoće zraka - koncentracije su veće ili jednake graničnim<br />
vrijednostima. Na području sjeverozapadnog dijela Bakarskog zaljeva utvrđena je II<br />
kategorija kakvoće zraka, što znači da su koncentracije veće od preporučenih vrijednosti.<br />
Preporučene vrijednosti su istovjetne preporukama Svjetske zdravstvene organizacije koje se<br />
baziraju na tzv. zdravstvenim razinama i predstavljaju razine pojedinih onečišćujućih tvari<br />
koje ne izazivaju posljedice na zdravlje ljudi i vegetaciju niti pri trajnoj izloženosti.<br />
Granične vrijednosti kakvoće zraka su one pri kojima se ne mogu javiti akutni učinci, ali pri<br />
dugotrajnoj izloženosti postoji rizik utjecaja na zdravlje osjetljivih osoba.<br />
Na mjernoj postaji u Hreljinu prate se koncentracije SO 2 i dima.<br />
1.2.8.4. Kakvoća mora<br />
Stanje sanitarne kvalitete priobalnog mora 32<br />
Namjena i kvaliteta obalnog mora u Republici Hrvatskoj regulirani su dvjema uredbama:<br />
Uredbom o klasifikaciji voda (NN 15/81), te Uredbom o standardima kakvoće mora na<br />
morskim plažama (NN 15/81).<br />
Prema navedenoj Uredbi o standardima kakvoće mora na morskim plažama, na području<br />
Grada Bakra obalno more svrstano je u II kategoriju.<br />
U obalnom moru raspoređenom u pojedinu kategoriju treba se postići i održavati kvaliteta<br />
odgovarajuće vrste mora koja je utvrđena Uredbom o klasifikaciji voda. Obalno more treba<br />
ispunjavati i uvjete propisane Odlukom o maksimalno dopuštenim koncentracijama opasnih<br />
tvari.<br />
Sustavno praćenje kvalitete obalnog mora na području Primorsko-goranske županije vrši se u<br />
svrhu praćenja sanitarne kakvoće mora namijenjenog kupanju i rekreaciji a u skladu s<br />
Pravilnikom o kontroli kvalitete morske vode za kupanje i rekreaciju. Osnovni kriterij za<br />
ocjenu kakvoće je bakteriološka analiza morske vode koja upućuju na utjecaj otpadnih voda<br />
naselja.<br />
Ispitivanje kvalitete mora na lokaciji u Bakru ispred Pomoske škole i parka “Banj” pokazalo<br />
je da je cijelo ispitano područje (kolovoz 2001.god.) pod jakim utjecajem fekalnih otpadnih<br />
voda.<br />
32 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Separat Stanje i namjena mora, Zavod za razvoj, prostorno<br />
planiranje i zaštitu čovjekova okoliša.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
68
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
1.3. PROSTORNO-RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE<br />
Obzirom na osobitosti prostora, područje Grada Bakra može se razlučiti na 4 prostorne cjeline<br />
prikazane na shematogramu br. 2 (u nastavku) i to:<br />
A) AKVATORIJ I KONTAKTNO OBALNO PODRUČJE<br />
B) KONTINENTALNO PODRUČJE:<br />
− unutrašnja flišna udolina,<br />
− raščlanjena zona vapnenačko-dolomitnog pobrđa,<br />
− prisojne padine planinskog okvira.<br />
A) Akvatorij i kontaktno obalno područje protežu se uz Bakarski zaljev od rta Babno<br />
(granica s općinom Kostrena), do rta Dobra (granica s Gradom Kraljevicom). Razgraničenje<br />
obalnog i kontinentalnog područja izvršeno je temeljem fizionomskih karakteristika prostora i<br />
to najvišom slojnicom na terenu iznad Bakarskog zaljeva. U ovoj zoni nalazi se samo naselje<br />
Bakar, a tu su smješteni najveći privredni kapaciteti (s izuzetkom industrijske zone<br />
Kukuljanovo), čiji značaj uvelike prelazi lokalne okvire. Temeljito narušena fizionomija<br />
krajolika jedna je od najizraženijih negativnih posljedica izgradnje tih velikih gospodarskih<br />
objekata. Na prostoru Bakarskog zaljeva antropogeni utjecaj na krajobrazni identitet prostora<br />
je najveći.<br />
Nasuprot tome, kao izrazitu vrijednost ljudske aktivnosti u pejzažu možemo spomenuti<br />
registrirani spomenik kulture - etnografsku zonu Bakarskih prezida na potezu između Bakra i<br />
Bakarca. Nekada bujni vinogradi, danas su samo sjećanje na skladan odnos čovjeka i prirode.<br />
Zapadnu stranu područja gromača danas osvaja samoniklo šumsko raslinje, dok je na<br />
istočnom dijelu padina sve prisutnije zasipanje gromača erodivnim materijalom.<br />
Grad Bakar zaštićena je urbanistička cjelina koja je, sa gledišta zaštite spomenika kulture,<br />
uslijed izgradnje industrijskih postrojenja potpuno devastirana.<br />
Prema privredno-strukturnim obilježjima Bakarski zaljev danas je tipično industrijsko<br />
područje koje, međutim, prestankom rada koksare Sisačke željezare 1994. godine, dobiva<br />
mogućnost za kvalitetnu transformaciju s bitno drugačijom fizionomijom i kvalitetnom<br />
zaštitom prostora i okoliša.<br />
Predodređenost obalnog prostora za pojedine djelatnosti uslijed izrazitih prirodnih pogodnosti<br />
(dubina mora, zaštićenost zaljeva) i postojeće infrastrukturne opremljenosti, imati će najveću<br />
ulogu prilikom određivanja smjernica budućeg korištenja tog prostora.<br />
B) Kontinentalno područje dijeli se na 3 cjeline:<br />
Unutarnja flišna udolina se na jugoistoku preko Križišća nastavlja na vinodolsku unutarnju<br />
flišnu zonu, dok se na sjeverozapadu taj geološki i morfološki jedinstven prostor pruža do<br />
izvorišta Rječine. Ovdje je u gotovo neprekinutom nizu smještena većina naselja<br />
(Kukuljanovo, Škrljevo, Krasica, Praputnjak, Hreljin) pa samim time i većina stanovništva<br />
Grada Bakra (70%). To područje predstavlja prijelazni dio između gospodarski "živog", ali<br />
dobrim dijelom i degradiranog priobalnog područja i planinskog dijela područja Grada.<br />
Naseljavanje tog prostora možemo pratiti još od vremena Rimskog carstva, preko Srednjeg<br />
vijeka sve do danas.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
69
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
70
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Neka od tih naselja i danas su velikim dijelom očuvala svoj identitet, te u naselja sa izrazitim<br />
ambijentalno-ruralnim karakteristikama svrstavamo Škrljevo, Krasicu, Praputnjak i Hreljin.<br />
Ruralna cjelina i etnografska zona naselja Praputnjak proglašeni su i spomenikom kulture.<br />
Područje Starog grada Hreljina povjesničari su uvrstili u sedam utvrda stare rimske Liburnije,<br />
pa se grad smatra jednim od najstarijih naselja na ovom prostoru. Danas je stari grad skoro u<br />
potpunosti srušen, a ostao je jedino dio zvonika crkve Sv. Jurja i zidine stambenih građevina.<br />
Cijelo područje intenzivno je naseljavano u dugom vremenskom periodu, a uz stoljetna<br />
tradicionalna zanimanja (stočarstvo, sječa drveća) oblikovan je krajolik tipičan za primorsko<br />
podneblje, sa jasnim obilježjem prirodnog predznaka, ali ne i izvornog oblika.<br />
Prostorno najveći i gospodarski najznačajniji sadržaj tog područja jest Industrijska zona koja<br />
se proteže na relaciji Škrljevo-Kukuljanovo-Cernik.<br />
Raščlanjena zona vapnenačko-dolomitnog pobrđa zona je u kojoj se ističu tri uzdužna<br />
niza. U ovom području smještena su naselja Plosna i Ponikve sa ukupno 91 stanovnikom, te<br />
naselje Zlobin, u kojem živi 292 stanovnika (podaci iz 2001. godine). Uvjeti života u tim<br />
naseljima dosta su teški zbog loših prometnih veza i nedovoljne komunalne opremljenosti<br />
naselja.<br />
Prisojne padine planinskog okvira najviša su i rubna reljefna prirodna zona koja obuhvaća<br />
raznovrsan prostor visokog vapnenačkog i dolomitnog pobrđa. U ovoj zoni ne nalazi se niti<br />
jedno samostalno naselje nego su to većinom nenaseljena područja koja ulaze u granice<br />
pojedinih naselja Grada Bakra.<br />
To područje proteže se do vrha Nacionalnog parka Risnjak i karakteriziraju ga velike šumske<br />
površine bukve, hrasta i crnogorice, koje se izmjenjuju s planinskim pašnjacima. Bakar je<br />
jedno od najšumovitijih područja Primorsko-goranske županije, a interesantan je podatak da<br />
na jednog stanovnika Županije dolazi 0,73 ha šume (prosjek za Hrvatsku je 0,5 ha).<br />
1.4. <strong>PLAN</strong>SKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG<br />
UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH <strong>PROSTORNI</strong>H<br />
<strong>PLAN</strong>OVA<br />
• STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE -<br />
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb, 1997.god.<br />
“Strategija određuje dugoročne ciljeve prostornog razvoja i planiranja u skladu s ukupnim<br />
gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, te sadrži osnove za usklađivanje i<br />
usmjeravanje prostornog razvoja, organizaciju prostora Države, razvojne prioritetne<br />
djelatnosti te planske cjeline zajedničkih prostornih i razvojnih obilježja za koje će se<br />
donositi prostorni planovi područja posebnih obilježja” 33<br />
Kao primjer složenog prometno-gospodarskog i infrastrukturnog kompleksa s elementima<br />
funkcije koridora naveden je i sustav luke Rijeka. Planiranje tih sustava treba temeljiti na<br />
gospodarskoj valorizaciji i programima s prostornom i ekološkom komponentom koja mora<br />
osigurati prihvatljivost lokacija i utjecaja na prostor i okoliš.<br />
33 Zakon o prostornom uređenju, čl. 14<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
71
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Luka Rijeka je luka s najvećim prometom u Hrvatskoj. Kod ocjene značaja pojedine luke u<br />
pretovaru tereta osnovni je kriterij efikasnost u pružanju lučkih usluga (cijene usluga, brzina i<br />
kvaliteta usluge, prometna povezanost s unutrašnjošću i drugim zemljama). Upravo je zaleđe<br />
to koje determinira stupanj razvijenosti neke luke.<br />
Strategija također navodi kao problem slabu kopnenu povezanost hrvatskih luka s<br />
unutrašnjošću i sa susjednim zemljama.<br />
Stoga je bitno ubrzati izgradnju autocesta, poluautocesta i brzih cesta na osnovnim<br />
magistralnim prometnim pravcima, od kojih se navodi pravac Zagreb-Rijeka i Jadranska<br />
obalna cesta Rijeka - Senj - Zadar - Šibenik - Split - Dubrovnik.<br />
U željezničkom prometu, uz podizanje opće tehničko-tehnološke razine, potrebno je pristupiti<br />
izgradnji novih pruga u skladu s potrebama gospodarstva i međunarodnog transportnog<br />
tržišta. Tako je navedeno da jadranska orijentacija Hrvatske podrazumijeva da se i u<br />
željezničkom prometu osiguraju podobni prometni koridori koji iz Europe vode prema<br />
hrvatskim lukama (Podunavlje - sjeverno Hrvatsko jadransko primorje, te koridor od Pule do<br />
Ploča).<br />
Vezano na pomorski promet, daljnji razvoj luka i pomorskih veza mora se temeljiti na<br />
potrebama države, odnosno pojedinih područja. Prva, glavna i vodeća hrvatska luka na obali i<br />
dalje treba biti razvedeni lučki sustav Rijeka (Rijeka, Urinj, Bakar, Omišalj, Bršica) s bitnim<br />
međunarodnim značajem. Ciljevi i pravci razvitka pomorskog prometa su:<br />
− revalorizirati prometnu vrijednost Jadrana i vrednovati izuzetne geoprometne prednosti<br />
jadranskog prometnog pravca,<br />
− reorganizirati i tehnološki unaprijediti hrvatske luke, bolje ih prometno povezati,<br />
− poboljšati praćenje tehničkih i tehnoloških promjena u pomorskom prometu (primjena<br />
kontejnera, jediničnih tovara itd.).<br />
• PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE<br />
- Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb, 1999.g.<br />
“Programom prostornog uređenja Države utvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenje<br />
Strategije prostornog uređenja Države. Program sadrži osnovne ciljeve razvoja u prostoru,<br />
kriterije i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, prijedlog prioriteta za<br />
ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, te na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i<br />
kulturnih polazišta određuje osnovu za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora,<br />
zaštitu i unapređenje okoliša, sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne<br />
infrastrukture 34 ”.<br />
Obalno područje hrvatskog Jadrana jedna je od većih prostorno – razvojnih cjelina Republike<br />
Hrvatske, koje se sastoji od užeg obalnog pojasa, akvatorija, zaobalja i otoka.<br />
Uređenje prostora obalnog područja treba temeljiti na slijedećim osnovnim smjernicama:<br />
− izgradnju i uređenje prostora planirati i provoditi tako da se očuvaju prirodne, kulturne i<br />
tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te provode mjere za sanaciju i<br />
revitalizaciju ugroženih i vrijednih područja prirodne i graditeljske baštine,<br />
34 Zakon o prostornom uređenju, čl.15<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
72
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
− ako je nužno povećati tj. proširiti građevinska područja gradova i naselja smještenih u<br />
obalnom području, uz morsku obalu ili ušća vodotoka, to treba činiti u pravilu na<br />
prostorima udaljenijim od obala, iznimno uz obalu i to tako da se izbjegne stvaranje<br />
neprekinute dužobalne zone građenja,<br />
− treba osigurati dostupnost obali i javni interes za korištenje tog prostora, kao i mogućnost<br />
prioritetnog korištenja za rekreaciju i pomorske djelatnosti, te osobito uvesti odgovarajuće<br />
režime očuvanja i korištenja prirodnih plaža,<br />
− određenje jedinstvene cjeline uređenja i zaštite obalnog pojasa te granice pomorskog<br />
dobra na kopnu mora se temeljiti na funkcionalnim kriterijima i prirodnim uvjetima na<br />
način da se osigura cjelovitost planskog obuhvata i režima korištenja prostora morfoloških<br />
jedinica.<br />
Pomorsku orijentaciju zemlje treba posebno unapređivati, s osloncem na pomorski promet i<br />
brodarstvo, te lučko gospodarstvo, uključujući prateće gospodarske djelatnosti i slobodne<br />
zone.<br />
Prioritet u izradi dokumenata je i opći razvojni plan za sustav luke Rijeka.<br />
U željezničkom prometu prioritet je (do 2005. godine) istraživanje prostornih uvjeta izgradnje<br />
novih teretnih željezničkih terminala (Krasica), te modernizacija odsječka trase Škrljevo-<br />
Rijeka.<br />
More, kao najznačajniji prirodni resurs traži sustavnu brigu o planiranju korištenja i<br />
gospodarenja, a zaštita mora ima strateško značenje. Gospodarenje područjem mora temelji se<br />
na dokumentima prostornog uređenja. Kroz planove korištenja i namjene mora trebaju se<br />
uskladiti brojne djelatnosti koje se odvijaju na moru, u podmorju i na obalnoj liniji.<br />
• <strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE (SN 14/00)<br />
- Županijski zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Rijeka, 2000. g.<br />
Prostorni plan Primorsko-goranske županije temeljni je i obvezatni dokument koji treba<br />
odrediti osnovne segmente strategije razvoja općina i gradova, a izrađuje se sa ciljem da se<br />
putem njegove planske projekcije i ustanovljenih odredbi za provedbu omogući:<br />
− racionalno korištenje prirodnih resursa,<br />
− zaštita prostora,<br />
− usmjeravanje gospodarskog razvoja (industrija, promet, turizam, poljoprivreda, usluge<br />
itd.),<br />
− usmjeravanje društvenog razvoja: rast i struktura populacije te razvoj društvenih<br />
djelatnosti (sustav naselja) itd.<br />
−<br />
Grad Bakar jedan je od 14 gradova i 21 općine u sastavu Primorsko-goranske županije, koja<br />
obuhvaća ukupno 582 naselja.<br />
Prostornim planom Primorsko-goranske županije navedeni su slijedeći ciljevi razvoja u<br />
prostoru: 35<br />
1. Podizanje opće razine razvijenosti Županije i povećanje standarda ljudi, zaposlenosti i<br />
kvalitete življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od<br />
16.000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39%.<br />
35 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Knjiga 2, Odredbe za provođenje<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
73
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
2. Poticanje progresivnog demografskog razvitka, naročito sprečavajući depopulaciju i<br />
izumiranje emigracijskih i niskonatalitetnih područja. Prosječna stopa rasta stanovništva<br />
do 2015. godine treba iznositi 0,5% prosječno godišnje.<br />
3. Uspostavljanje gospodarske i demografske ravnoteže rasta i razvitka u Županiji.<br />
4. Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite važnosti za<br />
nacionalni razvitak gospodarstva Republike Hrvatske.<br />
5. Izgrađivanje i ustrojavanje sustava upravljanja prostorom i prirodnim resursima.<br />
6. Razvitak i uređenje prostora postaviti na načelima održivog razvitka.<br />
7. Zaštitu okoliša temeljiti na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnog pristupa<br />
zaštite i razvitka, te sprečavanje onečišćenja okoliša.<br />
8. Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara uskladiti s razvitkom<br />
i očuvanjem kakvoće susjednih područja.<br />
Temeljna načela organizacije prostora Županije su slijedeća:<br />
1. Policentrizam: Razmještaj ljudi i dobara u prostoru treba biti temeljen na policentričnom<br />
načelu, a to znači organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na<br />
određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta<br />
u prostoru počivat će na suradnji i konkurenciji. Policentrizam pretpostavlja inicijativu<br />
pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne<br />
strukture.<br />
2. Prostor kao resurs: Razvojno je načelo ove organizacije prostora da se prostor<br />
racionalno koristi i zaštiti u svim elementima korištenja. Županijski prostor očituje se u<br />
velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s iznimnim geoprometnim položajem.<br />
Prostor se očito pojavljuje kao najvredniji resurs te sredine, s prostranstvima, pitkom<br />
vodom, prirodnim ljepotama, s poljima, s morem, podmorjem, obalama i pripadajućem<br />
živom svijetu. Ako se toj činjenici doda kvaliteta i zemljopisni položaj, onda se značenje<br />
prostora kao činitelja razvitka uvećava.<br />
3. Otvorenost prostora: Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama je<br />
otvoreni prostor za međunarodnu i interregionalnu suradnju. Stoga regionalni prostor<br />
Županije mora sadržavati organizacijski prostorni elementarij koji se odnosi prema<br />
regionalnim prostorima i prema bližem i daljnjem okruženju. Otvorenost tog regionalnog<br />
sustava je činitelj reprodukcije tog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu<br />
otvorenosti mora se očitovati u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih,<br />
intelektualnih, prometnih i drugih funkcija.<br />
4. Integracija prostora: Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora<br />
Županije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće<br />
gospodarska orijentacija (promet, trgovina), a temeljena je na otvorenosti prostora (3.<br />
načelo). Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u njegovoj integraciji s<br />
obodnim prostorima što treba ostvariti preko važnih regionalnih, europskih i svjetskih<br />
prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku.<br />
5. Održivi razvitak: Održivi razvitak je sintagma suvremenog razvitka i načelo organizacije<br />
prostora. Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji<br />
razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih<br />
resursa, respekt prema još nerođenima.<br />
U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela a posebno onih iz područja<br />
urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
74
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
namjene u prostoru, opterećivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora<br />
a posebno ljudskih naselja, i konačno načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog<br />
bogatstva.<br />
Područje Grada Bakra funkcionalno pripada jednim dijelom mikroregiji “Priobalje”,<br />
prostornoj cjelini P1b Rijeka-prsten, a drugim, sjevernim dijelom mikroregiji “Gorski<br />
kotar”, prostornoj cjelini G1 Delnice.<br />
Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje priobalja su:<br />
- treba ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, preusmjeravajući migracijske tokove prema<br />
bližem zaleđu (implicitne migracijske mjere) čime bi se polučio dvostruki pozitivni<br />
učinak,<br />
- obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje,<br />
- razviti lučki sustav i osigurati prostorne uvjete za razvitak,<br />
- razviti prometni sustav integrirajući sve segmente na međunarodnim (inter-regionalnim)<br />
koridorima, kao konkurentne susjednim državama,<br />
- dograđivati ostvareno djelomično spajanje vodoopskrbnog sustava Rijeke i Opatije, te<br />
Krka,<br />
- dugoročno, onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju i pojačati<br />
infrastrukturu koja će omogućiti iznalaženje pravovremenih i djelotvornih zaštitnih mjera,<br />
- izgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji<br />
izravni način zaštite mora, pa je rješavanje problema prikupljanja otpadnih voda i njihovo<br />
pročišćavanje primaran zadatak.<br />
S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru<br />
u odnosu na planirane potrebe, određene su sljedeće mjere razvoja (izdvajamo za područje<br />
Grada):<br />
- izgraditi i dograditi prometnice visokog prometnog standarda autoceste Zagreb-Rijeka i<br />
državna granica Slovenija – Rijeka – Senj – Otočac – Split – Dubrovnik, te željezničke<br />
pruge velikih učinkovitost na pravcu Trst – Kopar – Rijeka i Rijeka – Drežnik –<br />
Zagreb/Split,<br />
- apsolutni prioritet ima izgradnja odnosno dovršenje, do prometno funkcionalne<br />
cjelovitosti, cestovnog čvorišta Rijeka od Matulja do Križišća s svim pripadajućim<br />
čvorovima i spojnim cestama na bazene luke Rijeka, te prometne zone i terminale od<br />
značaja za državu. Također imaju prednost i dionice zapadno od granice s Slovenijom<br />
Šapjane – Matulji i jugoistočno Križišće – Senj – Otočac – Žuta Lokva,<br />
- ulagati u razvoj i saniranje mreže vodoopskrbe na područjima Mošćenička Draga, Lovran,<br />
Matulji, Bakar, Opatija, Crikvenica, Novi Vinodolski i Vinodolski,<br />
- graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije prema prioritetu zaštite izvorišta pitkih<br />
voda i obalnog mora.<br />
Bakarski zaljev naveden je kao posebno područje za koje je potrebno izraditi Prostorni plan<br />
područja posebnih obilježja, kojim će se odrediti detaljniji uvjeti razgraničenja prostora,<br />
smještaja gospodarskih sadržaja, društvenih djelatnosti, prometnih i drugih infrastrukturnih<br />
sustava, te mjere zaštite i provedbe.<br />
Luka Rijeka je luka otvorena za javni promet međunarodnog značenja za Republiku Hrvatsku.<br />
Bazen Bakar na sjevernom dijelu (obala Podbok) uskladiti će svoje prekrcajne kapacitete s<br />
prijevoznom moći željezničke pruge, dok će južni dio (obala Goranin) svoju funkciju uskladiti<br />
s potrebama izdvojenog područja Škrljevo, slobodnih zona i cestovne veze.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
75
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Vezano na prometne sustave, Prostornim planom područja posebnih obilježja odrediti će se<br />
koridor Jadranske autoceste i nove željezničke pruge velike učinkovitosti (Trst-Kopar)-<br />
Lupoglav-Rijeka-Josipdol-Karlovac-Zagreb / Split-Dubrovnik.<br />
Čvorište Rijeka, od Matulja do Križišća sa svim pripadajućim vezama treba izgraditi<br />
istovremeno sa izgradnjom pravca Rijeka-Zagreb-Goričan, kao nedjeljivu prometnu<br />
cjelovitost pravca.<br />
Kao dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na području riječkog<br />
primorja navedeni su i slijedeći lokaliteti:<br />
− prostor Ponikvi (Mali i Veli Lug),<br />
− Bakarski zaljev s etnozonom prezida,<br />
− graditeljska cjelina vrijednog povijesnog, ali i krajobraznog značenja Bakar.<br />
U Gorskom kotaru, kao područje osobite ljepote, naveden je i predio Risnjaka, koji se štiti u<br />
sklopu Nacionalnog parka.<br />
Prostornim planom Županije utvrđene su i mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš,<br />
od kojih za područje Grada Bakra izdvajamo:<br />
Zaštita zraka:<br />
− donošenje mjera za smanjenje onečišćenja zraka prilikom pretovara i transporta rastresitih<br />
i praškastih materijala u luci Bakar (primjena zatvorenih sustava),<br />
− za područje oko rafinerije Urinj treba donijeti sanacijski program za smanjenje<br />
onečišćenja zraka,<br />
− kotlovnice na kruta goriva pregraditi na tekuće ili plinovito gorivo.<br />
Zaštita podzemnih i površinskih voda:<br />
− radi zaštite izvorišta prvog reda prioritetno je sanirati izvor Dobricu (ranžirni kolodvor,<br />
magistralna prometnica),<br />
− izvore Dobra, Dobrica i Perilo obuhvatiti izradom Programa ispitivanja kakvoće<br />
podzemnih, površinskih i otpadnih voda.<br />
Zaštita mora:<br />
− dijelovi zatvorenog mora - uvale i zaljevi - predstavljaju osjetljiva područja i treba ih<br />
ograničenom izgradnjom zaštititi od prekomjernog onečišćenja,<br />
− razvoj industrije treba ograničiti na postojeće industrijske zone, s tim da se ni u njima ne<br />
planiraju tehnološki procesi iz kojih se izdvajaju otpadne vode s toksičnim i drugim<br />
opasnim tvarima.<br />
− u rafineriji nafte na Urinju nužno je povezivanje svih ispusta otpadnih voda (Šoići, Bakar,<br />
Urinj) zbog višeg stupnja čišćenja na zajedničkom biološko-kemijskom uređaju.<br />
• <strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> (BIVŠE) OPĆINE RIJEKA (SN 8/86, 27/88, 12/95, 19/95,<br />
12/98.) - Županijski zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Rijeka<br />
Prostorni plan bivše općine Rijeka obuhvaćao je područje četiri tadašnje općine: Rijeku,<br />
Opatiju, Crikvenicu i Krk. Plan nije bio usvojen u cjelovitosti već je bio razdvojen po<br />
pojedinim općinama.<br />
Radi prilagodbe novoj zakonskoj regulativi i uslijed promjene gospodarsko-političkih prilika,<br />
sačinjena je Izmjena i dopuna Prostornog plana općine Rijeka.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
76
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
U budući razvitak regije nastojalo se unijeti kvalitetne promjene i to u:<br />
− karakteru industrije (prednost bi trebala imati laka industrija);<br />
− razvijanju onih djelatnosti koje traže visokokvalificiranu radnu snagu;<br />
− težnji da se ravnomjerno razmjeste radni prostori;<br />
− razvoju tercijarnih i kvartarnih funkcija;<br />
− stvaranju novog urbanog sustava.<br />
Kao osnovni pravci gospodarskog razvoja navedeni su u sekundarnom sektoru:<br />
− industrija,<br />
− prerada nafte,<br />
− brodogradnja,<br />
− prerada metala i papira, a u tercijarnom sektoru i:<br />
− promet i veze, morsko brodarstvo,<br />
− željeznički promet i cestovni promet,<br />
− trgovina i vanjska trgovina,<br />
− obrtništvo, zanatstvo, ribarstvo, ugostiteljstvo i turizam, prijevoz,<br />
− financijske usluge i dr.<br />
U obrazlaganju prostorne koncepcije razvoja luke kao najznačaniji je naveden lučkoindustrijski<br />
kompleks Bakar-Škrljevo, sa dominantnom ulogom luke Bakar.<br />
Promjene u razvojnim planovima luke rezultirale su slijedećim postavkama:<br />
− lučki bazen Bakar ostaje na svojoj lokaciji i zadržava se na sadašnjem kapacitetu, bez<br />
daljnjeg povećanja i razvoja,<br />
− nakon zatvaranje koksare lučka površina Goranin mijenja namjenu koja će se odrediti<br />
posebnim studijama.<br />
U Planu je također izvršena promjena namjene tog prostora, tj. ukinuta je postojeća<br />
industrijska zona i pretvorena u radnu zonu namijenjenu prvenstveno maritimnim sadržajima.<br />
Južni dio obale Podbok koji je bio namijenjen za proširenje lučkog bazena također se<br />
prenamjenjuje u radnu zonu, a ukidaju se i radne zone uz planirani ranžirni kolodvor na<br />
Krasici.<br />
Jedinstveni kompleks na Kukuljanovu ostaje namijenjen raznovrsnoj industriji i privrednim<br />
djelatnostima.<br />
Strategiju razvoja turizma i ugostiteljstva šireg područja Rijeke treba postaviti tako da se,<br />
pored ostalog, u slučaju oslobađanja Bakarskog zaljeva od djelatnosti koje zagađuju okoliš, i<br />
ukoliko prevlada opredjeljenaje za revitalizacijom grada Bakra i čitavog zaljeva, Bakar<br />
koncipira kao turistička zona, valorizirajući prirodne i maritimne prednosti lokacije.<br />
Vezano na projekciju razvoja turizma na riječkom području, lokacija većeg centra za nautički<br />
turizam opremljenog za pružanje širokog spektra usluga, površine cca 5000 m 2 , ovim Planom<br />
nije određena. Kao jedna od varijanti koju treba uzeti u razmatranje pojavljuje se i prostor<br />
bivše Koksare.<br />
U Prometnom sustavu ucrtana je trasa planirane vanjske obilaznice Rijeke Jurdani - Soboli -<br />
Hrastenice - Sv. Kuzam (zaštitni koridor iznosi 120 m), te trasa nove prometnice od čvora<br />
Orehovica preko Drage do čvora Sv. Kuzam. Planirana magistralna prometnica vodi se od<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
77
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
čvora Sv. Kuzam preko prostora Krasice i Hreljina prema jugoistoku. Planom je zadržana<br />
površina za ranžirni kolodvor na Krasici.<br />
Vezano na građevinska područja naselja, Prostornim planom (bivše) općine Rijeka ona su bila<br />
utvrđena na način prikazan u tablici br. 20.<br />
Tablica br. 20 Građevinska područja naselja na području Grada Bakra<br />
Broj stanovnika 1991. Građevinsko područje<br />
R.br. GRAD BAKAR godine<br />
naselja (ha) 36 Gustoća (st./ha)<br />
1 BAKAR 1853 57,89 32,01<br />
2 HRELJIN 746 72,05 10,35<br />
3 KRASICA 1151 107,84 10,67<br />
4 KUKULJANOVO 775 71,50 10,84<br />
5 MEJA-GAJ 568 100,76 5,63<br />
6 PLOSNA 29 4,93 5,88<br />
7 PONIKVE 56 4,56 12,20<br />
8 PRAPUTNJAK 581 37,71 15,41<br />
9 RUŽIĆ-SELO 583 81,81 7,12<br />
10 ŠKRLJEVO 1127 86,56 13,02<br />
11 ZLOBIN 319 116,72 2,73<br />
UKUPNO 7788 741,03 10,51<br />
Izvor podataka: Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Knjiga 1 “Osnove razvoja i zaštite”<br />
Iz tablice je vidljivo da je ukupna površina građevinskog područja naselja 741,03 ha, a<br />
prosječna gustoća 10,5 st/ha. Pojedina naselja na području Grada bilježe izrazito male gustoće<br />
stanovanja, npr. Zlobin, Plosna, Meja-Gaj, Ružić-Selo i Kukuljanovo.<br />
Na području Grada Bakra na snazi su slijedeći dokumenti prostornog uređenja:<br />
• <strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> NACIONALNOG PARKA RISNJAK (N.N. 23/01)<br />
- Županijski zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Rijeka<br />
Plan je izrađen sukladno međunarodnim konvencijama iz domene zaštite okoliša, a njime se<br />
utvrđuju:<br />
− ciljevi uređivanja prostora,<br />
− organizacija i namjena prostora,<br />
− uvjeti i mjere korištenja, uređenja i zaštite parka.<br />
Ciljevi uređivanja i zaštite prostora su:<br />
− očuvanje prirodnih karakteristika i ravnoteže šumskih ekosistema i hidroloških prilika u<br />
izvornom ili zatečenom obliku,<br />
− omogućavanje korištenja prostora Nacionalnog parka u znanstvene, kulturne, odgojne,<br />
obrazovne i turističko-rekreacijske svrhe,<br />
− omogućavanje očuvanja i revitalizacije ruralnih naselja.<br />
Na području Grada Bakra unutar područja obuhvata navedenog Plana nalazi se krajnji,<br />
sjeverni dio prostora koji dopire do ispod vrha Risnjak 1528 m.n.m., a uvršten je u I. zonu,<br />
zonu potpune zaštite, koja podrazumijeva da se:<br />
− zatečeno stanje zadržava u potpunosti,<br />
36 Prostornim planom (bivše) općine Rijeka naselja Ružić Selo, Meja Gaj i Hreljin bila su utvrđena kao<br />
odvojena, samostalna statistička naselja.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
78
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
− na svim šumskim zajednicama, stijenama, liticama i vodotocima zabranjeno je vršiti bilo<br />
koje promjene,<br />
− uklanjanje vjetroizvala i stabala dozvoljeno je samo za osposobljavanje puteva i staza,<br />
− livadne visoravni Lazac i Šegine treba sačuvati u zatečenom obliku zbog njihovih<br />
pejsažnih i prirodnih vrijednosti,<br />
− košnja livada obvezna je radi očuvanja travnatih površina sa specifičnom florom i<br />
vegetacijom i radi mogućnosti ishrane divljači,<br />
− svaka izgradnja zabranjena je izuzev objekata turističke infrastrukture: puteva, staza,<br />
putokaza, informacijskih tabli, hranilišta za životinje i skloništa za posjetioce,<br />
− planinarski domovi zadržavaju se u postojećem broju.<br />
Na području Grada Bakra planiran je i jedan od sporednih ulaza u Nacionalni park, a uz njega<br />
i parkirališna površina za posjetioce, uz postojeću prometnicu.<br />
• URBANISTIČKI <strong>PLAN</strong> UREĐENJA RADNE ZONE R-27 KUKULJANOVO<br />
(S.N. 19/01 i 21/01)<br />
- Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb, 2001. god.<br />
Obuhvat Plana nalazi se na zapadnom, rubnom dijelu područja Grada Bakra i zauzima<br />
površinu od cca 315,00 ha.<br />
Plan je izrađen sukladno novim propisima iz područja prostornog uređenja i prilagođen<br />
tržišnim uvjetima, obzirom da je riječ o području povoljnog geoprometnog položaja, blizine<br />
važnih infrastrukturnih i gospodarskih resursa, što je sve povezano i osnivanjem Slobodne<br />
zone Kukuljanovo.<br />
Radna zona R 27 promatra se kao kontaktna zona srednjeeuropskog tranzita, s mogućnostima<br />
fleksibilne organizacije prostora. Postojeći platoi sa sadržajima gospodarske namjene<br />
povezani su novom prometnom mrežom sa planiranim platoima na danas još neizgrađenom,<br />
sjeverozapadnom dijelu područja obuhvata Plana.<br />
Uređenje prostora planirano je tako da se može izvoditi u fazama. Svi utvrđeni zahvati<br />
podrazumijevaju radove pripreme i opremanja prostora, što obuhvaća izvedbu usjeka i nasipa<br />
za oblikovanje platoa, te izgradnju građevina prometne i komunalne infrastrukture.<br />
Površine gospodarske namjene zauzimaju najveći dio obuhvata, a namijenjene su prvenstveno<br />
za proizvodne djelatnosti i zanatstvo, te za usluge, trgovinu, skladištenje i sl. Na postojećim i<br />
planiranim platoima osigurana je fleksibilnost sadržaja, parcelacije, veličine i oblika građevne<br />
čestice te priključaka na objekte prometne i komunalne infrastrukture, jer zbog nedostataka<br />
konkretnih programa nije moguće odrediti ove elemente uređenja prostora. To znači da će se<br />
za te platoe izrađivati idejna rješenja dijelova platoa, cijelih platoa ili više platoa, na temelju<br />
kojih će se omogućiti raspodjela površine platoa, prema programima zainteresiranosti<br />
investitora.<br />
• URBANISTIČKI <strong>PLAN</strong> UREĐENJA RADNE ZONE R-29/I KUKULJANOVO<br />
(S.N. 5/01)<br />
- Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb, 2001. god.<br />
Obuhvat Urbanističkog plana uređenja nalazi se na južnom dijelu radne zone R-29 i zauzima<br />
površinu od cca 80,00 ha.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
79
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Organizacija prostora unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja u najvećoj je mjeri<br />
uvažila postojeće stanje i položaj u širem prostoru: reljef, postojeću parcelaciju, namjenu<br />
površina, prometne tokove i druge čimbenike. Na uglavnom skošenom terenu, zemljanim<br />
radovima oblikuju se platoi za nove sadržaje gospodarske namjene, u terasastu strukturu koja<br />
nastaje usijecanjem ravnih platoa u kosi teren. Za gradnju novih sadržaja gospodarske<br />
namjene i drugih sadržaja na tim platoima ne postoje konkretni programi, već će se gradnja<br />
omogućiti prema programima koje će ponuditi zainteresirani investitori, a koji su u skladu s<br />
odrednicama Urbanističkog plana uređenja. To znači da na tim platoima treba osigurati<br />
pretpostavke za fleksibilno uređivanje prostora: parcelaciju, veličinu i oblik građevinske<br />
čestice, namjenu građevina i vrste građevina te drugih elemenata uređenja prostora.<br />
Postojeći platoi sa sadržajima gospodarske namjene povezani su s planiranim platoima na<br />
neizgrađenom, sjeveroistočnom dijelu područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja<br />
prometnicom koja kruži oko lagune Zlanjevo. Omogućeno je izravno priključivanje radne<br />
zone R 29/1 na postojeću prometnicu - državnu cestu D-40, koja prolazi jugozapadnom<br />
granicom, izvan obuhvata Urbanističkog plana uređenja, a povezivat će dvije značajne točke:<br />
jadransku magistralu na istoku i autocestu Zagreb-Rijeka (čvor Čavle) na zapadu.<br />
Uređenje prostora planirano je tako da se može izvoditi u fazama. Svi zahvati koji se predlažu<br />
podrazumijevaju radove pripreme i opremanja prostora, što obuhvaća izvedbu usjeka i nasipa<br />
za oblikovanje platoa, te izgradnju objekata prometne i komunalne infrastrukture potrebnih za<br />
optimalno korištenje površina i građevina.<br />
Granice i površine planiranih platoa i građevnih čestica definirane su prema načelnom<br />
programu Naručitelja. Na tim platoima treba osigurati fleksibilnost sadržaja, parcelacije,<br />
veličine i oblika građevne čestice te priključaka na objekte prometne i komunalne<br />
infrastrukture, jer zbog nedostatka konkretnih programa nije moguće odrediti ove elemente<br />
uređenja prostora. To znači da će se za te platoe izrađivati idejna rješenja dijelova platoa,<br />
cijelih platoa ili više platoa, na temelju kojih će se omogućiti raspodjela površine platoa na<br />
više korisnika, korištenje cijelog platoa ili više platoa od strane jednog korisnika, bez da se<br />
mijenja rješenje Urbanističkog plana uređenja.<br />
• DETALJNI <strong>PLAN</strong> UREĐENJA POVIJESNE JEZGRE <strong>GRADA</strong> <strong>BAKRA</strong><br />
(S.N.8 /99)<br />
- Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb, 1998. god.<br />
“Vraćanje gradu funkcija i sadržaja koje je izgubio, a nestanak neprimjerenih koje su<br />
unazadile i zaustavile razvoj i afirmaciju njegovog kulturnog identiteta znači iznaći optimalno<br />
i optimistično promišljanje razvojnih opcija i sadržaja prostora grada, te ocijeniti realitet za<br />
provođenje istih, obzirom na sve interesne subjekte, pošto je revitalizacija grada Bakra<br />
vezana uz promišljanje sadržaja šireg konteksta Bakarskog zaljeva.” 37<br />
Prostor grada Bakra možemo promatrati kroz njegova dva osnovna elementa: kopno i more, a<br />
slijedimo li tragove vremenskog i prostornog kontinuiteta možemo ga promatrati kroz<br />
nekoliko osobenih prostornih elemenata koji čine fizičku strukturu grada i čiji nas međusobni<br />
sklad prilikom svakog novog planiranja obavezuje na uvažavanje konteksta,a onemogućuje<br />
eventualni planski voluntarizam. Ti elementi su:<br />
37 Detaljni plan uređenja povijesne jezgre Grada Bakra<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
80
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
ZONA A - Srednjovjekovna povijesna jezgra grada kao izuzetno vrijedan povijesni sklop<br />
izgrađenih i neizgrađenih prostornih mikroelemenata-prostorna struktura u prošlosti opasana<br />
zidinama.<br />
ZONA B - Prostor komunikacije utvrđenog grada i mora-zona kontakta obalnog pojasa i<br />
srednjovjekovne jezgre (Breg, Zagrad).<br />
ZONA C - Aglomeracija zapadno od gradskih zidina-površine za proizvodnju (vinogradi,<br />
vrtovi, polja) kao neodvojivi dio cjeline ambijentalnog sklopa prirode tj. prostora koji se<br />
koristi za proizvodnju i zbijene jezgre tj. prostora koji se koristi za stanovanje i gospodarstvo.<br />
ZONA D - Razvijena linearna struktura izgradnje uz ulicu Lokaj,a nekada povijesnu<br />
komunikaciju (rimsku obalnu magistralnu cestu iz 1.st.n.e. od Aquileje preko Trsata, Bakra,<br />
Crikvenice do Senja i dalje na jug).<br />
ZONA E - Priobalni pojas (obalno pročelje zaljeva) u čijoj slici ono postaje uravnotežujući<br />
element, postament,osnovica i fronta kaskadno postavljenoj gradnji zbijene jezgre,<br />
međuprostora ispod nje, te svih ostalih prostornih elemenata.Priobalje udružuje sve<br />
aglomeracije u jedinstveni organizacijski sklop, daje skladnu sliku cjeline i predstavlja<br />
osnovni element ravnoteže tog ustroja.<br />
ZONA F - Donja aglomeracija izmjene rahle javne (Pomorska škola) i stambene namjene<br />
(individualni objekti).<br />
Unutar tih osobenih elemenata koji su obilježili oblikovni razvoj naselja, njegov položaj,<br />
sadržaje, način komunikacije i život njegovog stanovništva, mogu se izdvojiti oni koji su kao<br />
dijelovi cjeline još nedovršeni u većini svojih ili pak pojedinim svojim segmentima.<br />
Na području obuhvata Plana određene su tri osnovne zone po gradaciji zaštite:<br />
Prva zona zaštite obuhvaća osnovne urbane povijesne cjeline gradotvornog tkiva,<br />
registriranog spomenika kulture, i u njima je obavezno najstrože ponašanje uz restauraciju i<br />
revitalizaciju samoga grada i njegove morfologije, poštivanje katastra, kod pojedinačnih<br />
objekata u pretežno intaktnom štićenju, uređenje partera i “negativnih” prostora uz kvalitetnu<br />
reminiscenciju na provjerene prostore, a time je potrebno očuvati temeljni karakter i sliku<br />
prostora. Dozvoljene su interpolacije uz osnovni kriterij kvalitete arhitekture, te je nužan<br />
potpun angažman službe zaštite na pripremi pojedinačnih podloga za zahvate.<br />
Plan određuje proglašavanje zone A prvom zonom zaštite (srednjovjekovna jezgra grada).<br />
Druga zona zaštite predstavlja usporedni kontaktni i uglavnom okružujući prostor prethodnog<br />
strogo štićenog areala, a ponašanje u njemu za stupanj je slobodnije. Dozvoljene su<br />
minimalne korekcije gradske matrice u slučajevima propisane mikroregulacije, a ponašanje<br />
prema pojedinačnim prostornim strukturama identično je kao u prethodnoj zoni zaštite za<br />
razliku što je najveći dio fonda objekata nižih režima zaštite. To je prostor budućeg rasta i<br />
razvitka grada Bakra, što znači novi gradski organizam koji je ustrojen prema povijesnoj<br />
jezgri pazeći da je ne ugrozi, položajem u pejzažu, volumenima, visinom, detaljima i masom<br />
objekata, tlocrtnim rasporedom-rasterom ulica i trgova, tj. morfologijom. Dozvoljene su<br />
varijacije postojeće gradske matrice usklađene sa datostima pejzaža (obronak uz more).<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
81
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Plan određuje da se prostor ostalih zona (B, C, D, F) koje su unutar granica obuhvata<br />
zaštićene cjeline povijesne jezgre grada Bakra utvrdi kao druga zona zaštite.<br />
Trećom zonom zaštite smatra se čitavo područje zaljeva, što znači planiranje svih djelatnosti<br />
unutar zaljeva (organizacija i vođenje prometa, industrija, brodogradnja, turizam,<br />
poljoprivreda, ribarstvo), ukratko potrebno je definirati budućnost cijelog prostora, naravno<br />
uvažavajući i poštujući prirodne prednosti podneblja.<br />
1.5. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU<br />
NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE, TE PROSTORNE<br />
POKAZATELJE<br />
1.5.1. Ocjena stanja i mogućnosti razvoja<br />
Demografski podaci<br />
Prema popisu stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. godine - prvi rezultati po<br />
naseljima, na području Grada Bakra živjelo je ukupno 7768 stanovnika, što je za 20<br />
stanovnika manje nego 1991. godine. U odnosu na priobalno područje Županije to je, uz Grad<br />
Rijeku, jedna od rijetkih jedinica lokalne samouprave koja bilježi pad broja stanovnika.<br />
Najznačajniji pad broja stanovnika bilježe Bakar i Zlobin, dok umjereni porast broja<br />
stanovnika bilježe naselja Hreljin i Krasica (u posljednja dva popisa), te Kukuljanovo,<br />
Škrljevo i Plosna (u posljednjem desetljeću). Na području Grada Bakra nema naselja koja<br />
izumiru, tj. naselja s manje od 20 stanovnika, intenzivne ili ekstremne depopulacije.<br />
Od ukupnog broja stanovnika (7768) zaposlenih je 2001. godine bilo 2850 ili 36,7% od<br />
ukupnog broja stanovnika. Odnos između uzdržavanog i aktivnog stanovništva iznosi 6,2.<br />
Veličina zaposlenih radi u privrednim djelatnostima (gotovo 84%), a u neprivredi 16%.<br />
Sekundarni sektor je najzastupljeniji i određuje područje Grada Bakra kao izrazito<br />
industrijsko područje.<br />
Iz demografskih istraživanja izrađenih za potrebe Prostornog plana Primorsko-goranske<br />
županije, u priobalju Županije (bivše općine Opatija, Rijeka i Crikvenica) registrirani su<br />
slijedeći udjeli u dobnoj strukturi stanovništva:<br />
Starost 1981.g. 1991.g.<br />
0-14g. 18,9% 18,0%<br />
15-49g. 50,3% 48,8%<br />
50- 30,8% 33,2%<br />
Vidljiv je trend sve većeg učešća poodmakle populacije u strukturi stanovništva, što potvrđuju<br />
i podaci o udjelu djece u strukturi stanovništva. Djece predškolske dobi 1981. godine je bilo<br />
8% a 1991. godine 7,2%, dok je djece školske dobi 1981.godine bilo 10,9% a 1991. godine<br />
10,8% 38 . Prema demografskoj prognozi vrlo je vjerojatno da se taj trend nastavlja.<br />
Starosna struktura Grada Bakra 1991. godine bila je nešto nepovoljnija od prosjeka Županije<br />
kod srednje i starije populacije, a nešto povoljnija kod najmlađe populacije, što se vidi iz<br />
slijedećih podataka:<br />
38 Dr. Ivan Lajić: Demografski razvitak Primorsko-goranske županije, 1996.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
82
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Starost Grad Bakar PGŽ<br />
0-14g. 25,7% 25,1%<br />
15-49g. 56,1% 57,7%<br />
50- 18,2% 17,2%<br />
Između 1981. i 1991. godine zabilježen je negativan prirodni prirast, te je po naseljima tip<br />
dobnog sastava stanovništva 1991. godine bio slijedeći:<br />
- na pragu starosti: naselja Bakar i Škrljevo,<br />
- staro stanovništvo: naselja Krasica, Kukuljanovo, Meja Gaj i Praputnjak,<br />
- duboka starost: naselja Hreljin, Ružić Selo i Zlobin.<br />
Demografskim vrednovanjem populacije gradova i općina Primorsko-goranske županije<br />
prema istraživanju rađenom za potrebe planiranja javnih funkcija u okviru Prostornog plana<br />
Primorsko-goranske županije 39 , rangirani su gradovi i općine u više kategorija. Sažetak<br />
kategorizacije za Grad Bakar može se iznijeti na slijedeći način:<br />
- opći demografski parametri (prirodni prirast, migracijski saldo, kretanje stanovništva)<br />
- III kategorija od mogućih 6, (prosjek Županije je II),<br />
- parametri demografske mladosti (natalitet, prirodni prirast, kontingent stanovništva<br />
od 1-19 godina) - IV kategorija od mogućih 6 (prosjek Županije je II),<br />
- parametri demografske starosti (mortalitet, kontingent stanovništva starijeg od 60<br />
godina), također nepovoljniji od prosjeka.<br />
Demografska slika Grada Bakra nije povoljna zbog stagniranja broja stanovnika, prevelikog<br />
udjela populacije starije dobi u strukturi stanovništva i lošijih ostalih demografskih<br />
parametara, koji su uglavnom ispod županijskog prosjeka. Na nepovoljnu ocjenu najviše<br />
utječe samo naselje Bakar, dok veća naselja pokazuju određenu vitalnost populacije.<br />
Društvena infrastruktura<br />
Opremljenost objektima društvenog standarda i njihova brojnost nisu na zadovoljavajućoj<br />
razini. To je posljedica činjenice da područje Bakra zbog nepovoljnih ekoloških uvjeta nije<br />
bilo poželjno za stanovanje, pa samim time ni za rekreaciju i sportske aktivnosti. Niz<br />
društvenih, kulturnih i socijalnih potreba stanovništvo je rješavalo u Gradu Rijeci, na koju je<br />
Bakar tradicionalno orijentiran.<br />
Opadanje broja učenika posljednjih godina, napose u samom Bakru, posljedica je ukupno<br />
negativne populacijske slike Bakra. Obilježja sadašnjeg stanja društvenih djelatnosti su<br />
nedovoljni kapaciteti i njihova slaba opremljenost. To se u prvom redu odnosi na škole i<br />
njihovu opremljenost dvoranama i sportskim terenima. Pored nedostataka sportskih objekata<br />
siromašna je ponuda sportskih sadržaja. Starost sportskih objekta je uglavnom visoka pa su<br />
oni loše opremljeni.<br />
Dio problema odnosi se na zdravstvenu zaštitu koja je necjelovita. Problem predstavlja i<br />
orijentiranost na Rijeku za gotovo sve zdravstvene usluge, kao i usluge socijalne skrbi.<br />
Vrlo je skromna ponuda kulturnih sadržaja, pa tako ni kulturno-povijesne vrijednosti<br />
sakralnih objekata i bakarske stare gradske jezgre nisu odgovarajuće valorizirane.<br />
Ono što zadovoljava je ponuda dječjih vrtića kojih ima dovoljno, koji su novouređeni i<br />
39 Analiza sadržaja javnih funkcija –završni izvještaj – URBING , Zagreb 1997.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
83
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
zadovoljavaju potrebe. Nadalje je pozitivno djelovanje brojnih kulturno umjetničkih društva<br />
i sličnih udruga, koje njeguju domaću tradiciju, obrazovno djeluju u svojim sredinama i<br />
prisutni su u svim naseljima.<br />
Gospodarski podaci<br />
Izrazite prednosti Grada Bakra su povoljne prometno-zemljopisne karakteristike i izgrađena<br />
infrastruktura, koje su utjecale na stvaranje tipično industrijskog i lučkog privrednostrukturnog<br />
obilježja šireg područja. Na relativno malom prostoru u susjedstvu Bakra i u<br />
samom Bakru smješteni su privredni kapaciteti koji su državnog ili županijskog značaja.<br />
Pored proizvodnje električne energije i naftnih derivata u Kostreni, od državnog su značaja<br />
lučki kapaciteti za pretovar sipkih i rasutih tereta u Bakru. Preostali dio privrede čine<br />
proizvodnja kemikalija (plin) te proizvodnja i skladištenje u Industrijskoj zoni, koja po svom<br />
značaju također prelazi okvire samog grada Bakra i ima regionalni – županijski značaj.<br />
Grad Bakar u okviru Primorsko-goranske županije ima srednje razvijeno gospodarstvo, s<br />
dominiranjem prerađivačke industrije i lučkih aktivnosti. Druge djelatnosti nisu značajnije<br />
zastupljene, jer su izostale mjere državne razvojne politike koje bi pogodovale njihovu<br />
razvoju. Niti Grad Rijeka ne pokazuje veći interes za gospodarski razvoj područja Industrijske<br />
zone, mada je inicijator i realizator I faze njene izgradnje, jer veći dio gospodarskih i drugih<br />
aktivnosti nastoji smjestiti unutar svojih granica.<br />
U razdoblju nakon 1990. godine nastale su teže okolnosti privređivanja, što je smanjilo<br />
gospodarske aktivnosti na području Hrvatske i Primorsko-goranske županije i posebno u<br />
Gradu Rijeci. To je imalo utjecaja i na Grad Bakar, pa su danas karakteristike njegovog<br />
gospodarstva slijedeće:<br />
− relativno nepovoljna privredno strukturna obilježja, koja su pretežito klasično<br />
industrijska, s relativno niskom tehničko-tehnološkom i tržišnom fleksibilnosti i<br />
adaptabilnosti,<br />
− mala iskorištenost raspoloživih kapaciteta koji imaju veliku vrijednost proizvodnih<br />
sredstava i visoki kapitalni koeficijent, a ostvaruju neproporcionalno malen dio prihoda,<br />
− saturacija industrijskih kapaciteta sasvim je potisnula razvitak ostalih djelatnosti, s<br />
izuzetkom nekih manjih obrtničkih tvrtki,<br />
− smanjena aktivnost nosioca poljoprivredne proizvodnje na individualnim posjedima, tako<br />
da ostvarena proizvodnja ne pokriva razinu vlastitih potreba,<br />
− visok stupanj nezaposlenosti kao rezultat nepovoljnih procesa u gospodarstvu Hrvatske,<br />
− stagniranje broja stanovništva kao iznimka na priobalnom području Primorsko-goranske<br />
županije,<br />
− nepovoljnija demografska slika u odnosu na prosjek Županije,<br />
− blizina velikih zagađivača (INA i Termoelektrana), te diskontinuirano zagađivanje iz<br />
pogona luke (lučke djelatnosti).<br />
Ipak, pored navedenih negativnih karakteristika, područje Grada Bakra bilježi više značajnih<br />
pozitivnih pomaka, koji ga svrstavaju u područje atraktivno za poduzetništvo i nove<br />
investicije, a to su:<br />
− velike infrastrukturno opremljene i prometno povezane radne površine u zoni<br />
Kukuljanovo,<br />
− plato bivše koksare na samoj morskoj obali idealan za razvoj čisto litoralne gospodarske<br />
djelatnosti,<br />
− prisutnost krupnih gospodarskih subjekata koji mogu biti nositelji razvoja šireg područja,<br />
− prisutnost trgovačkih društava koja raspolažu s visokom ukupnom vrijednosti osnovnih<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
84
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
sredstava, što je ogroman potencijal za budući ubrzani razvoj,<br />
− nakon razdoblja nazadovanja i stagnacije zabilježeni su prvi pozitivni pokazatelji,<br />
− povećanje broja pravnih osoba posljednjih godina, što je pozitivno utjecalo na<br />
gospodarsku sliku ovog područja,<br />
− blagi rast zaposlenosti čime se znatno poboljšala zaposlenost, a smanjio koeficijent<br />
uzdržavanog stanovništva.<br />
Područje Bakarskog zaljeva pripada cjelini zajedničkih prostornih i razvojnih obilježja s<br />
elementima koji nadilaze lokalnu razinu kao sustavi - prostori od osobite gospodarske<br />
važnosti ili vrijednosti resursa na razini države.<br />
Istovremeno je u Bakru prisutan i legitiman interes lokalne zajednice za poboljšanje uvjeta<br />
života i otklanjanje štetnih učinaka dosadašnjeg razvitka. Stoga je nužno stvoriti preduvjete za<br />
vraćanje prostora i sadržaja koje je naselje Bakar izgubilo, a prvenstveno treba poboljšati<br />
komunalnu infrastrukturu (osobito odvodnju), revitalizirati povijesnu jezgru primjerenim<br />
sadržajima, težiti daljnjem razvitku pomorskog učilišta sve do ranga Akademije, razvoju<br />
poslovnog turizma, te istraživačkih i znanstvenih programa vezanih uz more.<br />
Prostorni pokazatelji<br />
Područje Grada Bakra smješteno je u priobalnom dijelu Primorsko-goranske županije i<br />
zauzima površinu od 125,60 km 2 na kopnu (3,5% ukupne površine Županije), odnosno 1,91<br />
km 2 na moru (u akvatoriju Bakarskog zaljeva).<br />
U sastavu Grada nalazi se devet statističkih naselja - Bakar, Hreljin, Krasica, Kukuljanovo,<br />
Plosna, Ponikve, Praputnjak, Škrljevo i Zlobin. Prosječna gustoća naseljenosti 2001. godine<br />
iznosi 61,8 st./km 2 , što je ispod prosjeka Županije.<br />
Izgradnja na području Grada Bakra do stupanja na snagu ovog Prostornog plana bila je<br />
regulirana Prostornim planom (bivše) općine Rijeka. Ukupna površina građevinskih područja<br />
svih naselja na području Grada Bakra iznosi 741,03 ha, a gustoća stanovanja 10,51 st./ha.<br />
Detaljnom analizom na terenu utvrđeno je da izgrađeni dio građevinskog poručja svih naselja<br />
iznosi 358,31 ha, što čini 47% ukupnog građevinskog područja.<br />
Na području Grada Bakra popisom stanovništva iz 2001. godine evidentirano je 3365<br />
stambenih jedinica odnosno stanova, što je 12 stanova više od podatka za 1991. godinu. To<br />
znači da je ukupan stambeni fond u desetgodišnjem razdoblju povećan za svega 0,4%,<br />
odnosno da nove stambene izgradnje praktički nije bilo.<br />
Od ukupnog broja stanova 92,5% ili 3112 stana su stanovi za stalno stanovanje, dok su<br />
preostala 253 stana ili 7,5% stanovi za vikend stanovanje, poslovnu djelatnost ili nepodesno<br />
za stanovanje. Ukupna stambena površina iznosi 240.000 m 2 , dok je prosječna veličina stana<br />
71,3 m 2 .<br />
U tim stanovima nastanjeno je 2.782 kućanstava. Prosječan broj članova po kućanstvu iznosi<br />
2,79 što je na razini prosjeka Županije ali nepovoljnije od zapadnog dijela »Riječkog<br />
prstena”, gdje kućanstvo prosječne veličine broji 3,1 članova.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
85
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Raspoloživi podaci upućuju na zaključak da je postojeći broj stanova veći od stvarnih potreba<br />
stanovništva. Također je vidljivo da se broj nenastanjenih stanova povećao. Stoga će ubuduće<br />
u djelatnosti stanogradnje biti primaran zadatak poboljšanje kvalitete postojećeg stanovanja.<br />
1.5.2. Ograničenja razvitka<br />
Ograničenja razvitka vezana su prvenstveno za potrebu očuvanja i zaštitu prirodnih resursa -<br />
izvorišta pitke vode, mora, vrijednih dijelova prirodne baštine, te zaštitu krajolika.<br />
Izvorišta pitke vode u Bakarskom zaljevu uvrštena su u prvu kategoriju izvorišta i daje im se<br />
osobito značenje (Perilo, Dobra i Dobrica). Za šire riječko područje, u koje ulazi i područje<br />
Bakarskog zaljeva, izrađen je Elaborat o zaštitnim zonama izvorišta vode za piće (1979. god.)<br />
i Odluka o zaštitnim zonama izvorišta vode za piće (1983. god, sa novelacijom 1994.god.).<br />
Odlukom su određena slivna područja izvora vode i mjere zaštite.<br />
Obzirom da je Bakarski zaljev namijenjen isključivo lučko-prometnoj djelatnosti, zbog<br />
potrebe zaštite mora od prekomjernog onečišćenja potrebna je stroga kontrola izgradnje novih<br />
građevina i svih postojećih i budućih aktivnosti. 40<br />
Zaštićeni dio prirode - dio Nacionalnog parka Risnjak - područje je u kojem se gospodari u<br />
svrhu očuvanja ekosustava, a zahvati čovjeka u prirodna dobra dopušteni su samo gdje su te<br />
aktivnosti potrebne da se osigura optimalno gospodarenje.<br />
Zaštita krajolika odnosi se prvenstveno na potrebu pažljivog promišljanja budućih sadržaja i<br />
aktivnosti u prostoru Bakarskog zaljeva, te potrebu revitalizacije naselja Bakar.<br />
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA<br />
2.0. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA DRŽAVNOG ZNAČAJA<br />
Prostornim planom Primorsko-goranske županije određene su slijedeće građevine od važnosti<br />
za državu:<br />
1. Proizvodne građevine<br />
a) Slobodna zona Škrljevo - postojeće građevine u proizvodno-poslovnom kompleksu<br />
Škrljevo-Kukuljanovo.<br />
b) Rafinerija nafte na Urinju - postojeće građevine u proizvodnoj zoni.<br />
2. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
a) Pomorske građevine:<br />
luka otvorena za javni promet od osobitog međunarodnog značenja:<br />
- Luka Rijeka (s bazenom Bakar i izdvojenom zonom Škrljevo).<br />
b) Željezničke građevine:<br />
nova željeznička pruga velikih učinkovitosti: - (Trst, Kopar) - Lupoglav - Rijeka -<br />
Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik.<br />
magistralne pruge:<br />
40 Prostorni plan Županije, Knjiga 2, točka 9.5.2.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
86
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- Rijeka-Delnice-Karlovac-Zagreb/Split (I. reda)<br />
- Škrljevo - Bakar (pomoćna I. reda).<br />
c) Cestovne građevine:<br />
Autoceste i brze ceste:<br />
- Goričan - Zagreb - Rijeka,<br />
- (Trst) Pasjak / (Ljubljana) Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split (I.etapa: Rupa - Rijeka<br />
- Senj - Zadar - Split (I.etapa:Rupa-Rijeka-Senj-Otočac).<br />
3. Poštanske i telekomunikacijske građevine:<br />
- radijski koridor Učka - Mirkovica,<br />
- međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka - Delnice - Karlovac - Zagreb; Rijeka - Krk -<br />
Senj; alternativni Rijeka-Senj.<br />
4. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
a) Građevine sustava vodoopskrbe:<br />
- regionalni vodoopskrbni sustav.<br />
5. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
a) Elektroenergetske građevine:<br />
Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje - postojeće:<br />
-transformacijsko postrojenje:<br />
TS Meline (380/220/110)<br />
-prijenosni dalekovodi 380 kV:<br />
Meline- Divača,<br />
Meline-CHE Obrovac,<br />
Meline-Tumbri.<br />
-prijenosni dalekovodi 2x220 kV:<br />
Meline-Pehlin,<br />
TS Meline - HE Senj,<br />
Meline - HE Senj (planirani).<br />
-prijenosni dalekovodi 220 kV:<br />
Meline-Pehlin,<br />
Meline-TE Rijeka.<br />
- EVP: Šapjane-Sušak-Ivani-Plase-Vrata-Delnice (planirani).<br />
b) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina:<br />
-Naftovodi i produktovodi:<br />
-magistralni naftovod za međunarodni transport:Omišalj-Sisak,<br />
-Plinovodi (planirani):<br />
- magistralni plinovod za međunarodni transport DN 700 radnog tlaka 75<br />
bara kopnom Pula-Viškovo-Kamenjak-Delnice-Vrbovsko-Karlovac,<br />
-magistralni plinovod Kamenjak-Kukuljanovo-Urinj-Omišalj,<br />
-alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport<br />
Omišalj-Delnice-Republika Slovenija.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
87
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA<br />
Opći ciljevi razvoja izvedeni iz postavki Prostornog plana Primorsko-goranske županije i<br />
istraživanja koja su prethodila izradi tog plana. Ti su ciljevi isti za cijelo područje Županije.<br />
To su:<br />
− razvitak i uređenje prostora ostvariti po načelima održivog razvoja,<br />
− podići razinu razvijenosti i povećati životni standard stanovništva,<br />
− pozitivno utjecati na demografska kretanja,<br />
− uspostaviti demografsku i gospodarsku ravnotežu,<br />
− povećati volumen proizvodnje roba i usluga,<br />
− povećati broj radnih mjesta,<br />
− postupno ostvarivati uravnoteženu gospodarsku strukturu.<br />
Prostornim planom Primorsko-goranske županije određene su slijedeće građevine i zahvati od<br />
važnosti za Županiju:<br />
1. Građevine društvenih djelatnosti:<br />
a) Srednje škole:<br />
- Bakar<br />
2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
a) Luke otvorene za javni promet:<br />
-Bakar<br />
b) Luke posebne namjene:<br />
- prekrcajna luka naftnih derivata u Bakarskom zaljevu<br />
3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i inastalacijama:<br />
a) Ostale državne ceste:<br />
-Rijeka-Zagreb “Lujzijana”<br />
-čvor Čavle - čvor Sveti Kuzam (JTC) - luka Bakar (planirana)<br />
b) Osnovne županijske ceste:<br />
-“Karolina” Vrbovsko-Ravna Gora-Mrkopalj-Fužine-Hreljin-Meja,<br />
-čvor Oštrovica- Gornje Jelenje-Mrzle Vodice-Crni Lug,<br />
-Mošćenička Draga-Medveja-Lovran-Opatija-Rijeka-Kostrena- Bakar-<br />
Kraljevica-čvor Šmrika,<br />
-Crikvenica-Tribalj-Drivenik-Križišće-Meja-Praputnjak-Krasica-Sv.Kuzam -<br />
Kukuljanovo - Cernik - Čavle.<br />
4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima,<br />
uređajima i instalacijama:<br />
a) Telekomunikacijske građevine:<br />
-magistralni TK kabeli II.razine (državni i županijski):<br />
-Rijeka-Delnice-Ogulin/Karlovac),<br />
-Rijeka-Krk-Rab-Pag.<br />
-alternativni pravci:<br />
Rijeka-Senj.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
88
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
b) Poštanske građevine:<br />
-postojeći poštanski uredi koji pripadaju središtu pošta Rijeka.<br />
5. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:<br />
a) “Rijeka”<br />
6. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
a) Kostrena - Urinj<br />
7. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima,uređajima i instalacijama.<br />
a) Transformatorske stanice:<br />
-Krasica 110/35 kV,<br />
-Plase (planirana 110/20 kV).<br />
-Mavrinci (planirana 110/10 (20) kV).<br />
b) Distribucijski dalekovod 110 kV:<br />
-Meline - Krasica,<br />
-Meline - HE Vinodol,<br />
-Meline - HE Vinodol (planirani 2 x 110 kV),<br />
-Krasica - Ivani (planirani 2 x 110 kV).<br />
8. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
a) - RS Bakar 1<br />
- RS Bakar 2<br />
- KS/MRS Fučkovi dolci<br />
- MRS Rijeka istok<br />
b) Županijska plinska mreža (plinoopskrbna mreža Grada Bakra).<br />
2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora<br />
Područja Grada Bakra koja karakterizira visoki stupanj ekološke osjetljivosti su Bakarski<br />
zaljev i područje Risnjaka. Sve aktivnosti i planirani zahvati u tim prostorima trebaju biti<br />
izvedeni na način da se u što je moguće manjoj mjeri utječe na ekosustave, jer je čuvanje i<br />
optimalno korištenje prirodnih datosti nužan preduvjet kvalitetnom uređenju prostora.<br />
Od strateških ciljeva Republike Hrvatske koji se odnose na zaštitu resursa, za područje Grada<br />
Bakra mogu se izdvojiti slijedeći:<br />
• Zaštita izvorišta vode<br />
Svi izvori vode u Bakarskom zaljevu su tipična kraška vrela s relativno velikim kolebanjem<br />
izdašnosti. Na temelju višegodišnjih hidrogeoloških i ostalih vodoistražnih radova ( 1966 -<br />
1994. godina) utvrđena su slivna područja izvora vode u Bakarskom zaljevu. Ta slivna<br />
područja imaju tipične kraške karakteristike, što znači da postoje različiti stupnjevi opasnosti<br />
od onečišćenja podzemne vode sa površine.<br />
Veći dio grada Bakra i sva okolna naselja (Kukuljanovo, Sv.Kuzam, Škrljevo, Ponikve,<br />
Plosna, Krasica, Praputnjak i Hreljin) izgrađeni su na slivnim područjima obalnih izvora u<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
89
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Bakarskom zaljevu, što otežava njihovu zaštitu od onečišćenja komunalnim i gospodarskim<br />
otpadom, a povećana je i opasnost od akcidentnih zagađenja, posebno u prometu naftnim<br />
derivatima.<br />
Nepostojanje nepropusne kanalizacije u spomenutim naseljima predstavlja veliku opasnost<br />
onećišćenja izvora uz obalu Bakarskog zaljeva. Zbog toga je izgradnja nepropusne<br />
kanalizacije za sakupljanje i odvođenje sanitarno-potrošnih i onečišćenih oborinskih otpadnih<br />
voda s prometnih površina, te njihovo odvođenje van područja Bakarskog zaljeva od<br />
izuzetnog značaja za zaštitu bakarskih izvora.<br />
• Zaštita mora<br />
U cilju očuvanja kvalitete mora potrebno je riješiti sustav odvodnje otpadnih voda na<br />
području zaljeva i time spriječiti izravno izlijevanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških voda u<br />
more. Također, potrebno je u što je moguće kraćem vremenu sanirati prostor bivše koksare,<br />
gdje su evidentirana znatna zagađenja koksnim katranom i amonijačnom vodom.<br />
2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša<br />
Osim dijela područja Nacionalnog parka Risnjak, Prostornim planom Primorsko-goranske<br />
županije predložene su za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika Kukuljanske Ponikve, dok<br />
su od kulturno-povijesnog naslijeđa, u kategoriji etnozona, registrirana područja Bakarskih<br />
prezida i Praputnjaka.<br />
Kukuljanske Ponikve 41 su oko 200 m duboka ponikva s dnom razdijeljenim na dva dijela -<br />
Veli i Mali Lug. Najniža točka nalazi se u V. Lugu na oko 99 m nadmorske visine.<br />
Geomorfološki i hidrološki je zanimljiviji Mali Lug, a u njemu raste i posebna primorska<br />
poplavna šuma s poljskim jasenom koja je nakon jačih i dužih kiša u jesen i proljeće<br />
poplavljena vodom. Voda tada snažno izbija na vrelima u sjevernom kutu Malog Luga, a<br />
ponire na nekoliko podzemnih otvora - ponora u središnjem dijelu Malog Luga. Ponikve se<br />
katkad napune vodom do visine od nekoliko desetaka metara i postaju pravo periodičko<br />
kraško jezero.<br />
Posebnu vrijednost u poplavnoj šumi Malog Luga predstavljaju, svojom starošću i<br />
dimenzijama, pojedina stabla poljskog jasena, koja su kao soliterna stabla (u kategoriji<br />
spomenika prirode) već ranije predložena za zaštitu (S.Bertović, 1961.), ali je većina njih<br />
danas nažalost posječena. To su u u stvari fragmenti drevnih poplavnih šuma Mediterana<br />
kakve su nešto bolje sačuvane samo na vrlo malo mjesta, npr. kod nas glasovita Motovunska<br />
šuma u Istri.<br />
Slikovitošću se još odlikuje područje Dolčine podno Praputnjaka, nekad zajedno s<br />
Bakarskim prezidima vrijedna poljoprivredna oaza, a danas važno kao posljednje stanište<br />
nekoliko prorijeđenih i ugroženih vrsta biljaka (kockavica, orhideje i dr.) kojima na riječkom<br />
području prijeti izumiranje.<br />
U botaničkom smislu ističe se i stjenovito prisojno pobočje brda Turčine iznad Bakra, na<br />
kojem osim vazdazelenih grmova zelenike raste i vrlo rijetka paprat petrarkina slezenica, koju<br />
je u 19.st. na ovom nalazištu pronašao naš poznati florist D.Hirc.<br />
41 “Prijedlog programskih smjernica razvoja Bakarskog zaljeva”, Zavod za razvoj, prostorno planiranje i zaštitu<br />
čovjekova okoliša u Rijeci, 1996. god.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
90
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Zbog nazočnosti rijetkih, endemičnih i ugroženih biljaka zanimljivo je i dolomitno područje<br />
iznad tunela Sopalj povrh Bakra, na strmom sjevernom rubu Kostrenskog poluotoka. Ovaj<br />
botanički važan, a prostorno manji lokalitet bilo bi potrebno štititi barem na lokalnoj razini.<br />
Šume Bakarskog zaljeva su u prošlosti većim dijelom posječene i iskrčene te pretvorene u<br />
kamenjarske pašnjake, suhe submediteranske travnjake i poljoprivredne površine od kojih su<br />
najpoznatiji bakarski terasasti vinogradi ograđeni suhozidima - gromačama. Napuštanjem<br />
poljoprivredne proizvodnje šuma se polako vraća i osvaja svoje prijašnje položaje, pa se tako<br />
i na napuštenim terasama vinograda počinje opet zelenjeti bijelograbova šumica i manji<br />
šumarci crnog bora, naravno samo na onim mjestima koje zbog strmine nisu potpuno ogoljela<br />
erozijom i pretvorena u siparišta. Nekoć su ti vinogradi bili poznati zbog dobivanja pjenušca -<br />
bakarske vodice. Danas su oni potpuno napušteni i tako su svjetski poznate bakarske gromače<br />
(ili prezidi) ostale zajedno s tunerima kod Bakarca svojevrsni spomenici nasljeđa ljudskog<br />
rada, koji zavređuju više pažnje nego dosad, kao i odgovarajuću zaštitu.<br />
Osim ogoljelog kamenitog tla na strmim kamenitim padinama koji se odlikuju raspucalim<br />
vapnenačkim škrapama ili grižinama (goli krš), te siparištima stvorenim od napuštenih<br />
prezida i šumaraka koji se smjenjuju s površinama kamenjara, na području Bakarskog zaljeva<br />
nalazimo tek manje oaze obradivog tla. Takve su manje obradive površine primjerice vrtovi<br />
iza “Nautike” u Bakru. Na širem području Bakarskog zaljeva dubljeg tla podesnog za<br />
poljoprivredu ima osobito na platou duž naselja Škrljevo - Krasica - Praputnjak - Hreljin.<br />
U široj okolici tih naselja, na vrlo raščlanjenom reljefu, s brojnim izrazitim i dubokim<br />
ponikvama prostiru se pašnjaci kovilja i ljekovite kadulje pogodni za uzgoj sitne stoke. Stoke<br />
je danas preostalo vrlo malo i ovi su pašnjaci većim dijelom prepušteni zaraštanju pionirskim<br />
stadijima šumske vegetacije, tj. šikarom crnoga jasena. Tek manje površine zauzimaju livade<br />
košanice, koje se nalaze na zaravnjenom platou između Škrljeva i Krasice, a nastale su<br />
napuštanjem obradivih, oraničnih površina. Zaštita preostalog, obradivog poljoprivrednog tla<br />
stoga se nameće kao imperativ.<br />
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOG ZNAČAJA<br />
Za sagledavanje mogućeg razvoja nekog područja potrebno je pravilno procijeniti raspoložive<br />
resurse tog područja ali i neposrednog okruženja. Područje Grada Bakra u okviru Primorskogoranske<br />
županije je višestruko vrijedno područje jer ima vrlo povoljan zemljopisni položaj,<br />
izgrađenu infrastrukturu te izgrađene značajne gospodarske kapacitete. Istovremeno, to se<br />
područje nalazi u neposrednoj blizini jakog lučkog, prometnog, industrijskog i urbanog<br />
središta Grada Rijeke, te ima dio sadržaja preseljenih iz Rijeke (luka i industrijska zona), koji<br />
s kapacitetima u Rijeci čine tehnološku cjelinu.<br />
Stoga će na daljnji razvoj ovog područja najviše utjecati slijedeći resursi:<br />
- izgrađeni gospodarski potencijali (prerađivački i skladišno-poslovni), koji svojim<br />
kapacitetima prelaze lokalne okvire,<br />
- pripremljene i infrastrukturno opremljene radne površine u okviru industrijske zone,<br />
- značajni lučki kapaciteti,<br />
- pripremljene ili djelomično pripremljene radne površine na obalnoj crti zaljeva<br />
pogodne za litorarne djelatnosti,<br />
- izgrađena prometna infrastruktura kao i planirani novi objekti, te izgrađena ostala<br />
infrastruktura,<br />
- ljudski-kadrovski potencijali samog Grada Bakra i susjednih područja,<br />
- blizina jakog prometnog i industrijskog središta Rijeke,<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
91
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- blizina turističkih područja županijskog priobalja.<br />
Ciljevi razvoja grupirani su na opće i posebne ciljeve. Opći ciljevi navedeni su u točki 2.1.<br />
“Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja”.<br />
Posebni ciljevi razvoja su specifični za Grad Bakar koji ima velike neiskorištene potencijale.<br />
To su:<br />
- bolje iskoristiti postojeće proizvodne i poslovne platoe u zoni Kukuljanovo, kako bi se<br />
poboljšao omjer između izgrađenih površina i stvarnih mogućnosti zone, i na taj način<br />
ostvarili bolji rezultati poslovanja korisnika ovog prostora,<br />
- uvođenjem nove tehnologije stvoriti uvjete za povećanje prometa u lučkom bazenu Bakar<br />
i proširivanje djelatnosti s novim vrstama sipkog tereta,<br />
- izvršiti prenamjenu prostora bivše koksare isključivo za strogo litoralne sadržaje s<br />
neutralnim utjecajem na okoliš,<br />
- poboljšati prometnu infrastrukturu kao i pojedine segmente komunalne infrastrukture<br />
(posebno odvodnja),<br />
- prilagođavati strukturu novih zona gospodarske namjene potrebama domicilnog<br />
stanovništva, kako bi se prvenstveno rješavao problem njihovog zapošljavanja,<br />
- u naseljima bakarskog zaleđa stvoriti preduvjete za brži razvoj tradicionalnih gospodarskih<br />
grana (kao što su prerada drva), ali i novih djelatnosti (proizvodnja zdrave hrane,<br />
cvjećarstvo, izletnički i lovni turizam),<br />
- sve gospodarske sadržaje i tehnologije podrediti zahtjevima očuvanja okoliša, te povijesnih<br />
i kulturnih vrijednosti ovog kraja,<br />
- poboljšati razinu kvalitete stanovanja,<br />
- poboljšati uvjeta rada i razinu usluga društvenih djelatnosti u svim segmentima,<br />
- trajno čuvati biološku izvornost i raznolikosti te ekološku stabilnost, racionalno koristeći<br />
prirodna dobra i unapređujući stanje okoliša,<br />
- valorizirati staru gradsku jezgru Grada Bakra u funkciji izletničkog turizma i održavanja<br />
kulturnih manifestacija,<br />
- prostorno oblikovati i očuvati postojeće urbane i ruralne strukture naselja,<br />
- u cilju zaštite izvorišta vode za piće izgraditi sustav odvodnje Bakra i susjednih naselja,<br />
- izgraditi plinsku mrežu.<br />
2.2.1. Demografski razvoj - prognoza stanovništva i radne snage<br />
Cilj prikupljanja demografske statističke građe je njihova upotreba u svrhu konstrukcije<br />
sveobuhvatnog demografskog indikatora, (ukupno kretanje stanovništva, prirodni prirast,<br />
migracijski saldo, opći demografski parametri). Područje Grada Bakra je u istraživanjima<br />
provedenim za potrebe Prostornog plana Primorsko-goranske županije 42 , koja se baziraju na<br />
demografskim kretanjima u razdoblju 1981. do 1991. godine, prepoznato kao područje sa<br />
srednje povoljnim demografskim kriterijima. Prema demografskim parametrima Bakar je<br />
svrstan u III kategoriju gradova/općina Županije (od ukupno 6 kategorija), zajedno s<br />
gradovima Opatija, Rab i Vrbovsko i općinama Baška i Punat. Prosjek Županije je II<br />
kategorija. U I i II kategoriji nalazi se dvanaest, a u IV, V i VI sedamnaest gradova i općina.<br />
42 Analiza sadržaja javnih funkcija - Završni izvještaj, Separat za PPPGŽ, URBING/1997<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
92
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Prognoza stanovništva za Grad Bakar rađena je na temelju podataka iz Prostornog plana<br />
Primorsko-goranske županije 43 , kojem je prethodilo istraživanje demografskog razvitka<br />
dr.sc.Ivana Lajića 44 , koje je rađeno posebno za potrebe prostornog planiranja. Pored toga što<br />
su ti dokumenti obvezujući pri izradi prostornih planova nižeg reda, oni daju ulazne parametre<br />
temeljem kojih je moguće izvesti pokazatelje neophodne za dimenzioniranje gospodarskog<br />
rasta i razvoja društvenih djelatnosti ovog područja.<br />
Iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije slijedi da će Grad Bakar 2015. godine imati<br />
8.159 stanovnika odnosno 5% više nego 2001. godine. U odnosu na 1991. godinu to je<br />
povećanje isto, zbog činjenice da je posljednjih deset godina između 1991. i 2001. godine broj<br />
stanovnika stagnirao. Ova prognoza sadrži pretpostavku da će u nastupajućem razdoblju doći<br />
do umjerenog oživljavanja gospodarstva, novog zapošljavanja i nove stambene izgradnje.<br />
Tablica 21. Projekcija broja stanovnika po dobnim skupinama<br />
1996. 2015.<br />
Stanovnika Udio % Stanovnika Udio %<br />
Predškolska djeca 506 6,5 579 7,1<br />
Školska djeca 1097 14,1 1085 13,3<br />
Radno aktivno stanovništvo 4993 64,2 4879 59,8<br />
Stanovništvo starije dobi 1182 15,2 1616 19,8<br />
UKUPNO 7778 100,0 8159 100,0<br />
Podloga za izradu projekcije u prethodnoj tablici su podaci iz već spomenutog istraživanja<br />
demografskog razvitka autora dr.sc. Ivana Lajića. Ukupan broj djece do 14 godina<br />
(predškolska i školska djeca) povećat će se od 1603 u 1996. godini na 1664 u 2015. godini,<br />
odnosno za 3,8%. Najveće povećanje u istom razdoblju odnosi se na populaciju starije dobi<br />
koje će se povećati za 36,7%, dok će se radno aktivno stanovništvo smanjiti za 2,28%.<br />
Vidljive promjene u krajnjim velikim dobnim skupinama, gdje se sporo smanjuje udio<br />
najmlađe, ali ubrzano povećava udio najstarije populacije, odražava se na promjenu «jezgre<br />
populacije», a to je u pravilu stanovništvo radnoaktivne dobi. U cijeloj Primorsko-goranskoj<br />
županiji udio stanovništva radnoaktivne dobi bit će manji u apsolutnom i relativnom iznosu,<br />
što će osjetno smanjiti demografski pritisak na novo zapošljavanje.<br />
Tablica 22. Bilanca radne snage za 2015. godinu 45 Broj stanovnika<br />
% od ukupnog broja<br />
stanovnika<br />
Ukupan broj stanovnika 8159 100<br />
Radni kontingent 4960 60,8<br />
Aktivno stanovništvo 3663 44,9<br />
Broj zaposlenih 3329 40,8<br />
Zaposleni u inozemstvu 196 2,4<br />
Nezaposleni i izvan aktivnosti 130 1,6<br />
Da bi se ostvarilo što manje dnevnih migracijskih kretanja radne snage potrebno je ostvariti<br />
što viši stupanj iskorištenosti radnog kontingenta, pa je stopa iskorištenost od 75,3%<br />
pozitivan pokazatelj u tom smjeru. Prognoze upućuju na značajno smanjenje broja zaposlenih<br />
u inozemstvu te nezaposlenih i izvan aktivnosti.<br />
43 Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Sl.n. 14/00)<br />
44 Dr. Ivan Lajić: Demografski razvitak Primorsko-goranske županije, 1996.<br />
45 Dr.Ivan Lajić: Demografski razvitak Primorsko-goranske županije, 1996.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
93
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
U istraživanju demografskog razvitka Primorsko-goranske županije 46 navodi se da će buduće<br />
razdoblje biti razdoblje ubrzane modernizacije, afirmacije tržišne privrede i privatizacije.<br />
Ukupan broj zaposlenih u neprivredi će se smanjivati pa će u strukturi zaposlenih 2015.<br />
godine njihov udio iznositi između 10,8% i 12,1%, dok će u privredi biti zaposleno između<br />
89,2% i 87,9%.<br />
Uzmu li se u razmatranje dimenzije buduće zaposlenosti na obalnom prostoru Županije,<br />
vidljivo je da predstoji razdoblje kada će se početi osjećati deficit radne snage. Naime, broj<br />
nezaposlenih i izvan aktivnosti bit će nedostatan potrebama gospodarstva ovog područja,<br />
pogotovo jer je u projekcijama radne snage pretpostavljena vrlo visoka razina iskorištenosti<br />
radnog kontingenta. To znači da će i tada dio stanovništva Grada Bakra dnevno migrirati na<br />
radna mjesta u Rijeci i drugim područjima Županije.<br />
2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture<br />
Presudan utjecaj na koncepciju dugoročnog razvitka Grada Bakra ima politika gospodarskog<br />
razvitka Hrvatske kao i mjere ekonomske politike koje će se na razini države donositi.<br />
Globalni ciljevi te politike su povećanje proizvodnje roba i usluga, podizanje produktivnosti<br />
rada (intelektualnog i izvršnog), povećanje profitabilnosti poslovanja i porast životnog<br />
standarda.<br />
Na lokalnoj razini koncepcija razvitka gospodarstva temelji se na dosadašnjim rezultatima i<br />
dostignutom stupnju razvitka, raspoloživim potencijalima (resursima) i komplementarnosti s<br />
okolnim područjima Riječkog prstena, Grada Rijeke i obalnog područja Primorsko-goranske<br />
županije.<br />
Razvoj područja Grada Bakra bazirat će se na postojećim prostornim, izgrađenim, ljudskim i<br />
prirodnim resursima, te na povezivanju gospodarskog, prostornog, ekološkog i društvenog<br />
razvoja. Budući razvitak gospodarstva ima najveće mogućnosti u sekundarnim djelatnostima,<br />
dakle proizvodnji, koja po svom značaju prelazi lokalne okvire. Pravci budućeg razvoja u<br />
okviru pojedinih sektora su:<br />
− Primarni sektor - oživljavanje postojećih i uvođenje novih poljoprivrednih djelatnosti u<br />
okviru obiteljskih domaćinstava, kao što su: povrtlarstvo, voćarstvo, proizvodnja zdrave<br />
hrane, uzgoj ljekovitog i začinskog bilja, cvjećarstvo, pčelarstvo, kozarstvo, ovčarstvo,<br />
peradarstvo itd.;<br />
− Sekundarni sektor – danas najrazvijeniji, ima vrlo dobre uvjete za daljnji razvoj postojećih<br />
proizvodnih grana (industrija i proizvodno obrtništvo). Također postoje vrlo dobri<br />
preduvjeti za uvođenje potpuno novih prerađivačkih grana s novim tehnologijama, kao i<br />
oživljavanje proizvodnje unutar Slobodne zone;<br />
− Tercijarni sektor i dalje je perspektivan, jer će se ubuduće povećati i modernizirati lučki<br />
promet te prateće usluge. Prostor bivše koksare pogodan je za lučke i druge djelatnosti<br />
litorarnog karaktera. Od ostalih tercijarnih odnosno uslužnih djelatnosti, najveći razvoj<br />
imati će trgovina koja prati aktivnosti gospodarstva i stanovništva. Također se očekuje<br />
ubrzani razvoj uslužnih djelatnosti u funkciji gospodarstva kao što su financijske i<br />
intelektualne usluge (banke, osiguranja, konzalting usluge). Turističku ponudu može se<br />
ostvariti kroz izletnički, lovni i gastro turizam.<br />
46 Dr. Ivan Lajić: Demografski razvitak Primorsko-goranske županije, 1996.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
94
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture<br />
2.2.3.1. Osnove razvoja naselja<br />
Sukladno smjernicama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornog plana<br />
Primorsko-goranske županije, investicijskom politikom i decentralizacijom društvenih i<br />
gospodarskih struktura potrebno je poticati stvaranje policentrične mreže gradova i naselja na<br />
području Primorsko-goranske županije.<br />
Koncepcijom prostornog uređenja određena je pozicija Primorsko-goranske županije u<br />
odnosu na osnovni sustav razvojnih područja Republike Hrvatske. Unutar nje određena su<br />
"težišta razvitka" - mikroregije, kao temeljne cjeline prostorne organizacije Primorskogoranske<br />
županije. Za svako "težište" prepoznato je područje ("žarište razvitka") koje ima<br />
ulogu generatora razvoja pojedinog "težišta". Stoga je predložen sustav središta razvitka do<br />
razine središta mikroregija. Nadalje, prostor mikroregija diferenciran je u manje funkcionalne<br />
(homogene) cjeline specifičnih obilježja - "prostorne cjeline".<br />
Područje Grada Bakra, prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije, pripada<br />
dijelom prostornoj cjelini P1b Rijeka - prsten, sa središnjim naseljem Bakrom, a dijelom<br />
prostornoj cjelini G1 - Delnice.<br />
Ostala naselja osim Bakra svrstana su u kategoriju “ostala naselja”.<br />
Planirane funkcije središta u riječkom prstenu, među kojima je i Bakar, prikazane su u tablici<br />
br. 23.<br />
Tablica 23: Planirane funkcije središta u riječkom prstenu<br />
RANG<br />
VII.<br />
Središta u<br />
riječkom prstenu<br />
SREDIŠNJE<br />
SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE<br />
NASELJE SKUPINA MINIMALNI SADRŽAJI<br />
Bakar<br />
Uprava i<br />
pravosuđe<br />
Školstvo<br />
Kultura<br />
Zdravstvo<br />
Financijske i slične usluge<br />
Trgovina obrt i usluge<br />
Šport<br />
-gradski/općinski organi samouprave<br />
-sjedište javnog bilježnika<br />
-policijska stanica<br />
-osnovna škola i/ili srednja škola<br />
-kino<br />
-knjižnice i čitaonice<br />
-primarna zdravstvena zaštita<br />
-banka- ispostava<br />
-specijalizirane trgovine, servisi i obrtničke<br />
radionice<br />
-pojedinačni sportski objekti<br />
Osnove razvoja ostalih naselja trebaju biti bazirane prvenstveno na kvalitetnijoj opremljenosti<br />
komunalnom infrastrukturom, boljoj prometnoj povezanosti sa središnjim naseljem područja<br />
Grada - Bakrom, te na jačanju uslužnih funkcija.<br />
2.2.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti<br />
Na određivanje koncepcije razvoja društvenih djelatnosti utječu prostorne mogućnosti<br />
odnosno ograničenja, organizacija prostora koja uključuje i prometnu povezanost, regionalna<br />
pripadnost, administrativno-teritorijalna podjela i demografska slika područja. Tako<br />
postavljena koncepcija osnovica je za definiranje prijedloga mreže javnih ustanova.<br />
Razvoj javnih službi slijediti će razvoj i razmještaj njihovih korisnika i na taj način<br />
poboljšavati standard i razinu kvalitete života. Javne ustanove kao središnje uslužne<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
95
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
funkcije imaju svoje područje utjecaja i prema njima se usmjerava stanovništvo<br />
odgovarajućeg gravitacijskog područja.<br />
Ponuda usluga javnih funkcija Grada Bakra treba biti u skladu s potrebama lokalnog<br />
stanovništva, stanovništva gravitirajućeg područja (dijelova susjednih općina i gradova), te<br />
gostujućih turista. Raznovrsnost ponude treba ostvariti kroz nadopunjavanje sadržaja koji su<br />
komplementarni s ponudom na širem gravitacijskom području.<br />
Grad Bakar je administrativna jedinica koja se nalazi u gravitacijskom prostoru metropolskog<br />
područja Grada Rijeke. Uz gradove Rijeku i Bakar tu su još Grad Kastav i općine Čavle,<br />
Jelenje, Klana i Viškovo. Ostale značajke geo-prometnog položaja Bakra su:<br />
- povezanost s prometnim čvorištem Rijeka,<br />
- povoljne prirodno geografske osobine Bakarskog zaljeva,<br />
- blizina jakog turističkih područja s bogatom ponudom hotelskih, ugostiteljskih i<br />
rekreacijskih sadržaja,<br />
- vitalno gospodarstvo Riječkog prstena.<br />
Planirani razvoj društvenih djelatnosti obuhvaća kod lokalne samouprave, (pored postojećih<br />
sadržaja), djelovanje javnog bilježnika i policijske postaje ili njene ispostave. Predškolsko i<br />
školsko obrazovanje zadržat će se na postojećoj strukturi i kapacitetima, ali je planirano<br />
povećanje predškolskog i školskog standarda kroz dopunu edukativnog i sportskog programa.<br />
Zadržati će se broj jedinica primarne zdravstvene zaštite ali će se povećati broj medicinskih<br />
timova (specijalistički, stomatološki). Također će se poticati privatna inicijativa i otvaranje<br />
privatnih ambulanti. Ljekarničku službu moguće je obogatiti otvaranjem privatnih ljekarni<br />
(primjereno je još 2 privatne ljekarne). Postoje preduvjeti za izgradnju manjeg doma<br />
umirovljenika. Ponudu kulturnih sadržaja dopunit će se obnovom gradskog muzeja i<br />
poboljšanjem uvjeta rada knjižnice i čitaonice te osposobljavanjem kino dvorane.<br />
2.2.3.3. Osnove razvoja sustava prometne i komunalne infrastrukture<br />
a) Prometna infrastruktura<br />
Prometni sustav na području Grada Bakra čine prometni podsustavi cestovnog, željezničkog i<br />
pomorskog prometa.<br />
• Cestovni promet<br />
Područjem Grada Bakra prolaze dva primarna cestovna koridora - vezna pravca državnog i<br />
međunarodnog značenja - dužobalni koridor (Jadranska magistrala) i poprečni koridor<br />
Podunavlje - Jadran. Na tu okosnicu vezuju se ostale prometnice županijskog i lokalnog<br />
značaja.<br />
Autocesta Goričan - Zagreb - Rijeka na području Grada izgrađena je u profilu autoceste, a<br />
treba planirati izgradnu punog profila autoceste.<br />
Procjena prometne potražnje 47 na tom pravcu jest da će prosječni godišnji promet dostići<br />
razinu od 12.000-17.000 vozila na dan (uz korištenje postojeće, “stare ceste”).<br />
47 Separat PPŽ: Sustav prometa Županije Primorsko-goranske, točka 2.1.3.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
96
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Planirana priobalna dionica Jadranske autoceste (brze ceste) na dijelu koji prolazi područjem<br />
Grada Bakra predstavlja dio rješenja prometnog čvorišta Rijeka (od Matulja do Križišća), sa<br />
distribucijom prometa od izuzetnog državnog i županijskog značaja - veza na riječki i<br />
bakarski bazen, tj. lučki sustav Rijeka. Osnovna funkcija najveće hrvatske luke upravo je<br />
integriranje europskih i državnih kopnenih (ceste, željeznica) i pomorskih prometnih tokova.<br />
U smjeru od Rijeke prema Senju, prognoze za 2015. godinu govore o čak 60.000 vozila na<br />
dan, što ukazuje na hitnu potrebu izgradnje istočnog dijela cestovnog čvora Rijeke (Orehovica<br />
- Križišće).<br />
Navedenim glavnim smjerovima državnih cesta treba dodati i potrebu izgradnje dijela dionice<br />
čvor Oštrovica (postojeći) - čvor Hreljin (planirani), tj. veze državnih cesta Goričan - Zagreb-<br />
Rijeka, i Pasjak-Rupa-Rijeka-Senj-Zadar-Split, te spojnih cesta čvor Sv.Kuzam (planirani) -<br />
bazen Bakar, odnosno prema zoni Kukuljanovo i čvoru Čavle.<br />
Na navedenu glavnu cestovnu mrežu, koju čine prometni pravci državnog i županijskog<br />
značaja nadovezuje se mreža županijskih i lokalnih cesta.<br />
Županijska mreža cesta povezuje sva gradska i općinska središta sa županijskim centrom i<br />
međusobno, te sa susjednim županijama. Na području Grada Bakra sustav županijskih cesta<br />
neže doživjeti bitne promjene. U funkciji planiranih sadržaja i aktivnosti u Bakarskom zaljevu<br />
biti će neophodno izgraditi nove prometnice prema prostorima luke na sjevernoj strani<br />
zaljeva, odnosno do prostora bivše koksare na južnoj strani zaljeva. U navedenom razdoblju<br />
potrebno je voditi brigu i o poboljšanju tehničkih elemenata pojedinih prometnica i njihovom<br />
redovnom održavanju.<br />
Mreža lokalnih cesta čini tkivo ostalih cestovnih veza važnih u funkcioniranju županijskog<br />
prometa, te ulice u naseljima.<br />
• Željeznički promet<br />
U novoj je razvojnoj koncepciji Luke Rijeka 48 došlo do odstupanja od koncepcije razvoja<br />
lučkih kapaciteta kako su oni zacrtani u idejnom projektu nove dolinske pruge i željezničkog<br />
čvora Rijeka iz 1986. godine. Naime, odustaje se od nove luke za generalni teret na otoku<br />
Krku (5-6 milijuna tona godišnje), predviđa se bitno smanjenje prognoziranog rada u luci<br />
Bakar (sa 12 na oko 3 milijuna tona godišnje), a predviđa se izgradnja novih lučkih kapaciteta<br />
u Rijeci, zapadno od postojeće luke (Zagrebačko pristanište s 3-4 milijuna tona godišnje) i<br />
nove luke većeg kapaciteta na području Raše (Bršice). Na taj način se težište rada (81%<br />
prometa) sa istočnog dijela čvora Rijeka (kako je to bilo zacrtano idejnim projektom čvora<br />
Rijeka) premješta na središnji i zapadni dio čvora. Takva promjena ima za posljedicu potrebu<br />
preispitivanja predviđenih željezničkih kapaciteta na istočnom dijelu čvora (trase priključnih<br />
pruga, ranžirni kolodvor na Krasici, obilazna pruga oko Rijeke i dr.).<br />
48 “Prostorno prometna studija redefiniranja željezničkog teretnog koridora Krasica” - Željezničko projektno<br />
društvo, d.d. Zagreb, 2001.god.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
97
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Tablica br. 24. Prognoza željezničkog prometa u čvoru Rijeka (u milijunima tona netto)<br />
Prijevoz željeznicom<br />
Godina<br />
Ukupno luka<br />
Udio želj. (%) Ukupno Smjer Zagreb<br />
Smjer<br />
Slovenija<br />
1994. 7,2 90,3 6,5 4,7 1,8<br />
2000. 5,0 90,0 4,5 1,6 2,9<br />
2005. 7,0 80,0 5,6 4,6 1,0<br />
2010. 9,8 70,0 6,9 5,9 1,0<br />
2015. 12,5 90,0 11,3 9,5 1,8<br />
Nakon što je, u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.godina) i Programu<br />
prostornog uređenja Republike Hrvatske (1988.godina), usvojena trasa nove nizinske pruge<br />
od Zagreba do Rijeke trasom pruge kroz Drežničko polje (tzv. “Drežnička” trasa), to je imalo<br />
utjecaja i na rješenje željezničkog čvora Rijeka. Pruga u čvor ne ulazi kroz tunel Risnjak i<br />
kolodvor Krasica (koji je bio smješten na izlazu tunela), već s jugozapadne strane iz smjera<br />
Crikvenice i Vinodola.<br />
U čvoru Rijeka predviđa se ukupni javni prekrcaj od 12,5 milijuna tona neto godišnje u 2015.<br />
godini kada se predviđa da će svi predviđeni terminali raditi punim kapacitetom. Od toga bi<br />
na željeznicu gravitiralo oko 11,3 milijuna tona godišnje u 2015. godini. Prema Zagrebu bi<br />
gravitiralo 9,5 milijuna tona, a prema Pivci 1,8 milijuna tona godišnje. U odnosu na rad<br />
planiran u sklopu idejnog projekta nizinske pruge (45 milijuna tona prometa godišnje) i<br />
idejnog projekta čvora Rijeka iz 82/85. godine (25 tona godišnje) to je višestruko manji rad u<br />
odnosu na rad iz navedenih projekata. Udio željeznice u prometu luke Rijeka iznosi oko 90%.<br />
S obzirom da je planirana izgradnja autoceste od Karlovca do Rijeke do 2004. godine,<br />
predviđa se da će dio prometa luke Rijeka (oko 10%) prijeći na cestovni promet, tim više što<br />
se do tog vremena ne predviđaju značajnija ulaganja u željeznicu na području Rijeke.<br />
U razdoblju do 2005. godine potrebno je obaviti izmjenu sustava vuče vlakova na potezu od<br />
Moravica do Rijeke i od Rijeke do Šapjana. Na taj način mogli bi se prevoziti teži vlakovi i s<br />
većom učestalošću, što bi rezultiralo povećanjem prijevozne moći za oko 25%. Međutim, i ta<br />
investicija ne bi smanjila odljev prometa s željeznice na cestu na riječkom prometnom pravcu,<br />
a i kapaciteti postojeće pruge približili bi se točki zasićenja, uz odvijanje prometa uz znatno<br />
povećane troškove prijevoza.<br />
U razdoblju iza 2005. godine trebalo bi započeti s izgradnjom nizinske pruge od Rijeke prema<br />
Karlovcu. Procjenjuje se da će sama izgradnja pruge trajati od 8-10 godina (i to uz uvjet<br />
kontinuiranog dotoka potrebnih sredstava za izgradnju), te se dovršenje nove pruge očekuje u<br />
razdoblju između 2013. i 2015. godine. Izgradnjom nove nizinske pruge znatno bi se<br />
poboljšale usluge željeznice, tako da se očekuje da bi sudjelovanje željeznice u radu Luke<br />
Rijeka iznosilo oko 90%, kao što je bilo u razdoblju prije izgradnje autoceste na tom<br />
prometnom pravcu.<br />
U strateškim razvojnim dokumentima Luke Rijeka navodi se Bršica (Raša) kao značajni<br />
potencijalni lokalitet. Međutim, to nije isto kao da se ti kapaciteti razvijaju na otoku Krku i<br />
Bakarskom zaljevu, jer se prijevozni put robe (stvari) željeznicom produljuje za 65-80 km u<br />
odnosu na rješenje iz idejnog projekta čvora, čime se gubi potencijalna prednost nizinske<br />
pruge Zagreb-Rijeka za prijevoze iz smjera Madžarske, Slovačke i Češke u odnosu na<br />
konkurentne pravce (prema Kopru i Trstu). Prema tome, koncepcija razvitka željezničkih<br />
kapaciteta mora se voditi sukladno sa razvitkom lučkih kapaciteta, jer u protivnom<br />
može doći do nepovoljnih posljedica za oba sustava.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
98
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
• Pomorski promet<br />
Bazen Bakar važan je dio ukupnog sustava Luke Rijeka. Prognoza prometa Luke Rijeka<br />
(prikazana u tablici br. 25) izrađena je na temelju podataka iz studije 49 koju je za potrebe luke<br />
Rijeka izradio Institut prometa i veza iz Zagreba 1998. godine. U studiji je razmatrano svih 11<br />
terminala u sustavu Luke, u razdoblju do 2015. godine.<br />
Kao lokalitet na kojem se mogu planirati i novi kapaciteti naveden je, uz Bršicu, i terminal u<br />
Bakru, što je moguće postići modernizacijom prekrcajne opreme i proširenjem terminala.<br />
Na sjevernom dijelu bazena Bakar (obala Podbok) prekrcajni kapaciteti trebaju se uskladiti sa<br />
prijevoznom moći željezničke pruge, dok će dio južno područja (obala Goranin, tj. prostor<br />
bivše koksare) svoju funkciju uskladiti sa potrebama izdvojenog područja Škrljevo, Slobodnih<br />
zona i cestovne veze. 50<br />
Tablica br. 25<br />
Godina<br />
Prognoza prometa Luke Rijeka (mil. netto tona)<br />
Ukupni promet Prosječna stopa Javni prekrcaj<br />
luke<br />
rasta %<br />
2005. 21.500 6,1 7.000 7,0<br />
2010. 27.400 5,0 9.800 7,0<br />
2015. 31.500 2,8 12.500 5,0<br />
Prosječna stopa<br />
rasta %<br />
b) Infrastruktura telekomunikacija i pošte<br />
Na području Primorsko-goranske županije potrebno je ostvariti gustoću od oko 50 priključaka<br />
na 100 stanovnika (obaveza Prostornog plana Primorsko-goranske županije).<br />
Bitni segmenti svjetlovodne transmisijske mreže koji se trebaju izgraditi, a čijom se<br />
realizacijom ostvaruje kvalitet mreže su:<br />
- Sušak - Sušačka Draga - Sv.Kuzam - Škrljevo - Krasica - Meja - Hreljin - Križišće<br />
(Crikvenica),<br />
- Rijeka - Delnice - Karlovac - Zagreb (uz novu autocestu),<br />
- Fužine - Zlobin - Plase - Hreljin (Rijeka).<br />
Planirani zahvati odnose se pretežno na montažu novih udaljenih pretplatničkih stupnjeva, a<br />
duž planiranih prometnica treba predvidjeti i izgradnju distribucijske kabelske kanalizacije<br />
(DTK).<br />
Osnovni ciljevi razvitka sustava veza su:<br />
− povezivanje postojećih i planiranih dislociranih digitalnih pretplatničkih stupnjeva na višu<br />
prometnu razinu, digitalnim sistemom prijenosa,<br />
− izgradnja pristupne telekomunikacijske mreže kao podzemne TK mreže.<br />
49 “Desetogodišnji plan razvitka luke Rijeka”<br />
50 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Knjiga 2, točka 7.1.3.1.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
99
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
c) Infrastruktura vodoopskrbe<br />
Cilj razvitka vodoopskrbe u dugoročnom razdoblju na području Županije jest uspostaviti<br />
suvremeni sustav koji će osigurati dovoljnu količinu kvalitetne vode prvenstveno za piće.<br />
U narednom planskom razdoblju potrebno je povezati na županijskoj razini tri podsustava -<br />
“Rijeka”, “Lokve” i “Novi Vinodolski”, te danas samostalne sustave otoka Raba i Cresa-<br />
Lošinja.<br />
Podsustav “Rijeka” obuhvaća među ostalim i zahvate Dobru, Dobricu i Perilo.<br />
Podsustav “Lokve” (danas pod nazivom Goranski vodovod) dijelom je već u gradnji, a<br />
podrazumijeva izgradnju akumulacije Križ i spoja na cjevovod uz autocestu od Zlobina,<br />
Fužina, Delnica, Ravne Gore i Vrbovskog prema Karlovačkoj županiji, odnosno prema<br />
podsustavu “Rijeka”.<br />
Veći broj naselja na području Grada Bakra ima izgrađen vodoopskrbni sustav. Vodu iz<br />
vodovoda nemaju stanovnici naselja, odnosno dijelova naselja Zlobin, Plase, Melnice, Meja-<br />
Gaj, Ponikve i Plosna. U narednom razdoblju potrebno je do ovih naselja dovesti<br />
vodoopskrbne sustave kako bi sveukupno stanovništvo područja Grada Bakra imalo vodu iz<br />
vodovoda.<br />
Time bi se postigla 100% opskrba pitkom vodom vodom domaćinstva i 100% vodoopskrba<br />
gospodarstva na području Grada Bakra.<br />
U naselju Bakar izgrađen je vodoopskrbni sustav kojim su vodom opskrbljeni svi stanovnici<br />
grada. Sve građevine imaju priključak na vodovodnu mrežu. U narednom razdoblju je<br />
potrebno rekonstruirati pojedine dijelove mreže u kojima cjevovodi profilima ne<br />
omogućavaju transport potrebnih količina vode za gašenje požara. Također je potrebno<br />
provoditi radove na održavanju sustava.<br />
d) Infrastruktura odvodnje<br />
Osnovni cilj u razvoju sustava odvodnje jest izgraditi potrebnu mrežu i uređaje za<br />
pročišćavanje voda s ispustima.<br />
Neki od ciljeva razvoja, utvrđeni Prostornim planom županije su:<br />
− predvidjeti novelaciju rješenja sustava odvodnje koji su u izgradnji i djelomično u funkciji<br />
(sustav Kostrena), koji obuhvaća područja Bakra i zone Kukuljanovo,<br />
− graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije u zonama I, II i III sanitarne zaštite<br />
izvorišta pitkih voda gdje nema kanalizacije, kao što je područje iznad Bakarskog zaljeva s<br />
naseljima Škrljevo, Krasica, Praputnjak i Hreljin,<br />
− zbog zaštite mora, područja gradskih naselja s izravnim ispuštanjem onečišćenih voda u<br />
more treba spojiti na središnji uređaj i ukinuti nekontrolirane ispuste (Bakar).<br />
U svim naseljima na području Grada Bakra je potrebno izgraditi kanalizacijski sustav. Ovime<br />
će se sve vode dovedene u naselja i odvoditi. To će omogućiti kvalitetnu obradu i ispuštanje<br />
otpadnih voda bez negativnog utjecaja na okoliš. Posebno je to važno kako bi se zadržala<br />
kvaliteta obalnog mora te zaštitila pitka voda u bakarskim izvorima.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
100
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Kanalizacijski sustav u naselju Bakar nije izgrađen. Postoje samo djelomično izgrađeni<br />
cjevovodi koji odvode prikupljenu otpadnu vodu direktno u more. U narednom razdoblju<br />
potrebno je izgraditi razdjelni sustav odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda.<br />
e) Energetska infrastruktura<br />
- elektroopskrba<br />
Prema važećim razvojnim planovima prijenosne elektroenergetske mreže svi postojeći 400-<br />
220-110 kV vodovi zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas. Predviđa se napuštanje samo<br />
110 kV nadzemnog voda za HE Vinodol, u zamjenu za kojeg će se novo predviđenom trasom<br />
izgraditi novi DV 2x110 kV 400/220/110 kV Meline-TS 110/35 kV HE Vinodol, sa spojem<br />
na buduću TS 110/25 kV EVP Plase. Zbog budućih potreba predviđena je izgradnja slijedećih<br />
elektroenergetskih postrojenja ovog naponskog nivoa:<br />
− DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 220/110/ 35 kV HE Senj 2,<br />
− DV 2x110 kV 400/220/110 kV Meline-TS 110/35 kV HE Vinodol, sa spojem na buduću<br />
TS 110/25 kV EVP Plase<br />
− DV 110 kV TS 110/25 kV EVP Plase - TS 110/25 kV EVP Vrata,<br />
− DV 2x110 kV TS 110/35 kV Krasica - buduća TS 110/x kV Ivani.<br />
Pored ovih vodova predviđena je na području Grada izgradnja trafostanice 110/20 kV<br />
Mavrinci. Trafostanica je planirana uz lokaciju postojeće privremene TS 35/10(20) kV<br />
Mavrinci, a biti će izgrađena kada postojeća trafostanica 35/10(20) kV svojim kapacitetom<br />
neće moći zadovoljavati potrebe konzuma koji se iz nje napaja (zone R27-Kukuljanovo i R29-<br />
Kukuljanovo), odnosno kada njeno vršno opterećenje dostigne 12-13 MVA. Zbog potrebe<br />
napajanja kontaktne mreže na željezničkoj pruzi Zagreb-Rijeka sa 25 kV naponom, umjesto<br />
sadašnjih istosmjernih 3 kV, na području Grada je predviđena izgradnja trafostanice 110/25<br />
kV Plase.<br />
f) Cijevni promet<br />
Područjem Grada Bakra prolazi dio međunarodnog Jadranskog naftovoda (JANAF), koji vodi<br />
od Omišlja preko Gorskog kotara do Siska, gdje se grana prema Madžarskoj i Češkoj,<br />
odnosno prema Bosanskom Brodu i Pančevu. Kapacitet kontinentalnog naftovoda je 20 mil.<br />
tona godišnje. U narednom razdoblju planira se ugradnja druge paralelne cijevi te zaštita<br />
postojećeg cjevovoda.<br />
g) Plinoopskrba<br />
Osnovni cilj plinarskog gospodarstva je svakom potrošaču omogućiti korištenje plina kao<br />
energenta.<br />
Prema izvršenoj ekonomskoj analizi u Studiji i idejnom projektu plinifikacije Županije,<br />
postoji ekonomska opravdanost plinifikacije područja Grada Bakra.<br />
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturnopovijesnih<br />
cjelina<br />
2.2.4.1.Zaštita krajobraznih vrijednosti<br />
Krajobraz ili krajolik jest pojam koji podrazumijeva cjelovitu prostornu, biofizičku i<br />
antropogenu strukturu, koja se na području Grada Bakra sastoji od potpuno prirodnih predjela<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
101
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
(planinsko područje Risnjaka) do predjela koji su već u znatnoj mjeri izgrađeni, odnosno čak i<br />
degradirani (Bakarski zaljev). Širenje gradskog područja Rijeke uklopilo je u svoju strukturu i<br />
mnoga, dotada ruralna naselja koja su, postavši sastavni dijelovi velike gradske aglomeracije,<br />
dobrim dijelom izgubila svoj identitet.<br />
Prostornim planom Županije na riječkom primorju kao područja, odnosno ambijenti<br />
koncentracije osobito vrijednih elemenata, izdvojeni su slijedeći predjeli na području Grada:<br />
− prostor Ponikvi (Mali i Veli Lug),<br />
− Bakarski zaljev s etnozonom prezida,<br />
− Bakar, kao graditeljska cjelina vrijednog povijesnog, ali i krajobraznog značenja.<br />
Osim navedenog, područje Grada Bakra obuhvaća i dio sjeverozapadnog gorskog područja<br />
županije, gdje se svojom osobitom ljepotom, vrijednošću i osjetljivošću ističe područje<br />
Risnjaka.<br />
Osnovni cilj zaštite krajobraznih vrijednosti jest očuvanje identiteta prirodnih područja, stoga<br />
su pojedini dijelovi posebnih prirodnih vrijednosti predloženi za zaštitu (detaljnije u točki<br />
2.2.4.2.).<br />
2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti<br />
Prostornim planom Primorsko-goranske županije, te evidencijom i valorizacijom područja<br />
Grada Bakra temeljem Zakona o zaštiti prirode predlaže se zaštititi:<br />
• U kategoriji zaštićeni krajolik: Kukuljanske Ponikve<br />
“U zaštićenom krajoliku mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu<br />
krajolika, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način<br />
korištenja kultiviranog krajobraza” (Zakon o zaštiti prirode, čl.9.).<br />
Ponikve kod Kukuljanova (Mali i Veli Lug) geomorfološki i pejsažno vrlo su zanimljiv krški<br />
oblik. Između ponikvi nisko je sedlo, a relativna dubina depresije je oko 200 m. Najniža točka<br />
je u Velom Lugu, na nadmorskoj visini od 96 m.n.v.<br />
2.2.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina<br />
Cilj zaštite graditeljske baštine je uspostavljanje i provođenje takvog sustava zaštite koji će s<br />
raznih gledišta (prostorno planiranje, graditeljstvo, turizam i dr.) utjecati na ispravan odnos<br />
društva i pojedinih korisnika ne samo prema kulturnoj, već i prirodnoj baštini, čime će se<br />
postići integracija zaštite u strategiju društvenog razvitka i prostornog uređenja.<br />
Stalnim praćenjem i znanstvenim istraživanjem odgovarajućih pojava i procesa u prostoru<br />
potrebno je pridonijeti uspostavi uravnoteženog odnosa osnovnih izvornih povijesnih oblika<br />
graditeljske baštine i suvremenih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih<br />
cjelina. Time će se uz očuvanje njihovih izvornih povijesnih vrijednosti, omogućiti i njihovo<br />
korištenje za stambenu, turističku, kulturnu, odgojno-obrazovnu i znanstveno-israživačku<br />
namjenu.<br />
Prvenstvenu brigu u kontekstu zaštite graditeljske baštine treba usmjeriti na registriranu i<br />
evidentiranu baštinu (navedenu u Polazištima, točka 1.2.7.2.), a prvenstveno u sanaciji i<br />
prezentaciji trebaju imati najugroženiji spomenici, odnosno oni koji će se na najbolji način<br />
moći uklopiti u programe razvoja.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
102
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU <strong>GRADA</strong><br />
<strong>BAKRA</strong><br />
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora<br />
Polazne smjernice za određivanje kriterija za racionalno utvrđivanje veličine građevinskog<br />
područja naselja sadržane su u :<br />
- Zakonu o prostornom uređenju,<br />
- Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske,<br />
- Prostornom planu Primorsko-goranske županije.<br />
Racionalno korištenje prostora ima za cilj postići učinkovitiju organizaciju prostora i štednju<br />
resursa, što se prije svega odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za<br />
izgradnju naselja.<br />
Temeljno načelo planiranja i usklađivanja prostornog razvitka utvrđeno Strategijom<br />
prostornog uređenja Republike Hrvatske (točka 3.1.3.) jest:<br />
“Racionalnim korištenjem prostora mora se postići učinkovitija funkcionalna organizacija i<br />
štednja resursa. S gledišta temeljnih odrednica prostornog planiranja, to se prioritetno<br />
odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, industrijskih<br />
kapaciteta (formiranje građevinskih područja) te na gradnju, obnovu, rekonstrukciju i<br />
modernizaciju infrastrukturnih mreža.<br />
Gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u već formiranim zonama tih djelatnosti ( a<br />
po potrebi s proširenjem) i tamo gdje to infrastruktura omogućava, bez zauzimanja novih<br />
površina šuma, vrijednih poljodjelskih površina, a osobito prostora namijenjenog rekreaciji i<br />
turizmu. U prostornim planovima moraju se odrediti područja vrijednih resursa na kojima je<br />
isključena prenamjena prostora.<br />
U planiranju trasa velike infrastrukture treba prioritetno ispitati mogućnost korištenja<br />
postojećih koridora i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa (osobito<br />
prosjecanje vrijednih poljodjelskih i šumskih površina).<br />
Strateški cilj je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora,<br />
osobito ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti, nego da se<br />
poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor”.<br />
Osim promoviranja načela racionalnog korištenja prostora, Strategija prostornog uređenja<br />
Republike Hrvatske kao strateški cilj određuje “Utvrđivanje kriterija i mjera za racionalno<br />
planiranje prostornih obuhvata građevinskih područja svih tipova i veličina naselja, sukladno<br />
potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih djelatnosti u njima”.<br />
U pogledu određivanja prostora za razvoj naselja, kao prioritetne navedene su slijedeće<br />
smjernice:<br />
• “Svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje neopravdano<br />
širenje građevinskih područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećih<br />
građevinskih područja. Ova smjernica je samo prvi korak u novom procesu redefiniranja<br />
građevinskih područja (kroz prostorne planove uređenja prostora općina i gradova) i<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
103
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
njihovoga drastičnog smanjivanja na dimenzije primjerene potrebama. Za novu stambenu<br />
gradnju (koja je u naseljima prostorno najzastupljenija) i drugu gradnju, prioritetno<br />
koristiti dijelove građevinskih područja naselja koja su već opremljena komunalnom<br />
infrastrukturom. Novu gradnju (stambenu i drugu) ponajprije provoditi na nedovoljno ili<br />
neracionalno izgrađenim dijelovima gradova i naselja (interpolacijom ili dogradnjom i<br />
nadogradnjom). Pri tome urbanom obnovom (rekonstrukcijom, sanacijom i sl.) očuvati<br />
graditeljski identitet povijesnih središta naselja a dati prioritet održavanju ili uređenju<br />
postojećeg stambenog fonda.<br />
• Kada je nužno povećati, tj. proširiti građevinska područja gradova i naselja smještenih u<br />
obalnom području, uz morsku obalu ili obalu osobito vrijednih voda, to treba činiti u<br />
pravilu na prostorima udaljenijim od obala, a samo u opravdanim slučajevima i uz obalu.<br />
Takvim planskim pristupom čuvanja što više prirodnih neizgrađenih prostora, između<br />
izgrađenih područja obalnih naselja, istovremeno se i štiti javni interes i osigurava<br />
različitim subjektima višenamjensko i optimalno korištenje ovog najvrednijeg dijela<br />
nacionalnog teritorija.<br />
• Novu stambenu gradnju usmjeravati i interpolacijama, prije svega, u nadovoljno ili<br />
neracionalno izgrađene dijelove gradova i naselja kao i dogradnjama ili nadogradnjama<br />
postojećih objekata. Aktivnostima očuvanja i obnove (rekonstrukcija, sanacija) postojećeg<br />
stabenog fonda davati isto značenje kao i novim stambenim gradnjama (osobito u<br />
povijesnim urbanim cjelinama) i treba ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu<br />
djelatnost.<br />
Prostornim planom Primorsko-goranske županije (Poglavlje 4.6., točka 4.6.2.1.), navodi<br />
se:<br />
• Planirana velika građevinska područja će se maksimalno racionalizirati na način da se<br />
smanji njihova veličina, broj i struktura. Na taj će se način racionalizirati korištenje<br />
prostora, infrastrukture (ceste, vodovod, odvodnja, elektrovodovi itd.) i sadržaje javnog<br />
interesa (škole, bolnice, uprava itd.). Na tom i takvom prostoru prvenstveni je cilj<br />
vrednovanje prirodnih obilježja (krajobraznih, bioloških, klimatskih itd.) i njihovo<br />
respektiranje u načinu korištenja prostora. U tom je pogledu posebno nužno sačuvati<br />
obalni pojas (mora i kopna) za javne potrebe (odmor, rekreacija, sport, zdravstvo itd.), a<br />
maksimalno smanjiti sudjelovanje stanovanja i rada (radne zone, stanovanje, turistički<br />
kompleksi itd.)”<br />
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i<br />
planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost,<br />
iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i<br />
posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina<br />
Postojeći i planirani broj stanovnika<br />
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na području Grada Bakra živjelo je ukupno 7.788<br />
stanovnika. Prema podacima Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2001. godine - prvi<br />
rezultati po naseljima, ukupni broj popisanih osoba iznosi 7.768 stanovnika.<br />
Demografska projekcija za 2015. godinu, usklađena s Prostornim planom Županije, predviđa<br />
porast broja stanovnika, te on za cjelokupno područje Grada Bakra iznosi ukupno 8.159<br />
stanovnika.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
104
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Gustoća stanovanja<br />
Minimalna gustoća stanovanja određena Prostornim planom Županije za prostornu cjelinu<br />
P1b - Rijeka prsten i Grad Bakar iznosi 20 stanovnika/hektaru.<br />
Iz toga proizlazi da se najveća dopuštena veličina, tj. površina građevinskog područja svih<br />
naselja na području Grada Bakra (P) dobije iz omjera projiciranog broja stanovnika (b) i<br />
određene minimalne gustoće stanovanja (c).<br />
P = b/c = 8159/20 = 407,95 ha<br />
Dakle, najveća dopuštena površina svih naselja na području Grada Bakra iznosi 407,95 ha.<br />
Izgrađenost<br />
Izgrađenost građevinskog područja temeljni je podatak za dimenzioniranje planiranog<br />
građevinskog područja naselja. Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko<br />
zemljište na kojem su izgrađene građevne čestice, izgrađene infrastrukturne građevine i<br />
površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta i dr.).<br />
Detaljnom analizom stanja na terenu utvrđeno je da ukupna površina izgrađenog dijela<br />
građevinskog područja svih naselja na području Grada Bakra iznosi 358,31 ha. Detaljni<br />
izračun po pojedinom naselju prikazan je u tablici br. 26 (u nastavku, u točki 3.2.1.).<br />
Temeljem kriterija određenih Prostornim planom Primorsko-goranske županije, iz<br />
izgrađenog dijela građevinskog područja izuzeta je svaka neizgrađena površina veća od 2000<br />
m 2 , te svi neizgrađeni rubni prostori koji imaju širinu veću od 30 metara.<br />
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture<br />
Današnje relativno zaostajanje Bakra u razvojnom smislu nastalo je promjenom gospodarske<br />
strukture i zapošljavanja, te padom gospodarskih djelatnosti koje su izvor sredstava razvoja.<br />
Aktiviranje prostora bivše koksare i industrijska, odnosno slobodna carinska zona na<br />
Kukuljanovu ključni su prostori mogućeg pozitivnog utjecaja, kako na razvoj Bakra, tako i<br />
ostalih naselja.<br />
Pri tome maksimalnu brigu treba posvetiti planiranju prostora i funkcioniranju naselja, kako<br />
bi ona ostala uravnotežena u svojoj strukturi. Na taj način naselja će, i uz postupno<br />
prihvaćanje novog stanovništva, zadržati svoj povijesni i socijalni identitet.<br />
Smjernice za uređenje naselja trebaju se prvenstveno oslanjati na očuvanju identiteta i granica<br />
naselja, a interpolacije unutar već izgrađenog dijela naselja potrebno je uvjetovati poštivanjem<br />
tradicionalnog, primorskog načina gradnje.<br />
Unapređenje uređenja naselja na području Grada Bakra treba se osnivati prvenstveno na<br />
programima infrastrukturne rekonstrukcije i revitalizacije. Među mogućim mjerama i<br />
smjernicama unapređenja naselja i komunalne infrastrukture kao bitne navodimo slijedeće:<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
105
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
− transformacija središnjeg naselja Bakra treba se osnivati na urbanoj osnovi, revitalizaciji i<br />
infrastrukturnoj rekonstrukciji, prvenstveno rješenju odvodnje. Cilj tih postupaka je<br />
jačanje uloge jednog od središta u riječkom prstenu, a pri tome bi posebnu pažnju trebalo<br />
obratiti zadržavanju pomorske tradicije Bakra. Osim toga, osobito su važne “kontaktne<br />
zone” s bočnim lučkim kapacitetima i kompatibilnost gradskih i gospodarskih funkcija, te<br />
jačanje usluga koje će Grad Bakar ponuditi jakim gospodarskim subjetima (trgovine,<br />
hotel, ugostiteljstvo, kultura, zabava i sl.). U tom kontekstu osobito je važno restaurirati<br />
zdanje Kaštela i zgradu Muzeja,<br />
− ostala naselja u zaleđu Bakarskog zaljeva razvijati će se pretežito unutar danas već<br />
zaokruženih prostornih cjelina, a potrebno je jačati i druge njihove funkcije, osim<br />
stambenih. Zbog zaštite podzemnih voda i izvorišta u Bakarskom zaljevu prioritet za ta<br />
naselja je izgradnja sustava odvodnje. Na daljnji razvitak, prvenstveno Krasice i<br />
Pratputnjaka, značajno će utjecati i planirani koridor priobalne dionice autoceste i<br />
željezničke pruge,<br />
− Zlobin, naselje smješteno na prijelazu u goransko područje koje bilježi stalan pad broja<br />
stanovnika, potrebno je revitalizirati poticajnim mjerama, prvenstveno usmjerenim na<br />
rješenje vodoopskrbe, te mjerama za razvitak seoskog turizma, za što postoje značajni<br />
prirodni preduvjeti.<br />
3. <strong>PLAN</strong> PROSTORNOG UREĐENJA<br />
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU <strong>GRADA</strong> <strong>BAKRA</strong> U<br />
ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU PRIMORSKO-<br />
GORANSKE ŽUPANIJE<br />
Prostorni plan Primorsko-goranske županije odredio je funkcionalnu diferencijaciju prostora,<br />
te je kao jedna od ukupno 5 mikroregija - funkcionalnih cjelina u Županiji određena i cjelina<br />
“Priobalje”, unutar koje se većim dijelom nalazi i područje Grada Bakra (manjim, sjevernim<br />
dijelom nalazi se i unutar mikroregije “Gorski kotar”).<br />
Priobalje je najvažnije težište razvitka Županije i njezin najperspektivniji dio. Za razvitak<br />
priobalja najvažniji je razvitak infrastrukture, koja je, obzirom na prisustvo gospodarskih<br />
sadržaja, državnog značaja. Obzirom na očekivani razvitak, od presudnog je značaja zaštita<br />
prirodnih resursa, posebno zraka i mora.<br />
Funkcionalna cjelina “Priobalje” dijeli se na slijedeće prostorne cjeline:<br />
• P1A Rijeka - centar<br />
• P1B Rijeka - prsten (područje Grada Bakra)<br />
• P2 Opatija<br />
• P3 Rupa<br />
• P4 Crikvenica - Novi Vinodolski<br />
Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje priobalja su 51 :<br />
1. Treba ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, preusmjeravajući migracijske tokove prema<br />
bližem zaleđu (implicitne migracijske mjere) čime bi se polučio dvostruki pozitivni učinak.<br />
2. Obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje.<br />
3. Razviti lučki sustav i osigurati prostorne uvjete za razvitak.<br />
51 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Knjiga 3, čl. 145<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
106
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
4. Razviti prometni sustav integrirajući sve segmente na međunarodnim (inter-regionalnim)<br />
koridorima, kao konkurentne susjednim državama.<br />
5. Dograđivati ostvareno djelomično spajanje vodoopskrbnog sustava Rijeke i Opatije, te<br />
Krka.<br />
6. Dugoročno, onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju i pojačati<br />
infrastrukturu koja će omogućiti iznalaženje pravovremenih i djelotvornih zaštitnih mjera.<br />
7. Izgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji<br />
izravni način zaštite mora, pa rješavanje problema prikupljanja otpadnih voda i njihovo<br />
pročišćavanje primaran je zadatak.<br />
8. S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u<br />
prostoru u odnosu na planirane potrebe, određene su sljedeće mjere razvoja:<br />
9. Pojedine pogone iz industrijskih zona u gradovima i naseljima dislocirati.<br />
10. Izgraditi i dograditi prometnice visokog prometnog standarda autoceste Zagreb-Rijeka i<br />
državna granica Slovenija – Rijeka – Senj – Otočac – Split – Dubrovnik, te željezničke<br />
pruge velikih učinkovitost na pravcu Trst – Kopar – Rijeka i Rijeka – Drežnik –<br />
Zagreb/Split.<br />
11. Apsolutni prioritet ima izgradnja odnosno dovršenje, do prometno funkcionalne<br />
cjelovitosti cestovnog čvorišta Rijeka od Matulja do Križišća s svim pripadajućim<br />
čvorovima i spojnim cestama na bazene luke Rijeka, te prometne zone i terminale od<br />
značaja za državu. Također imaju prednost i dionice zapadno od granice s Slovenijom<br />
Šapjane – Matulji i jugoistočno Križišće – Senj – Otočac – Žuta Lokva.<br />
12. Ulagati u razvoj i saniranje mreže vodoopskrbe na područjima Mošćenička Draga,<br />
Lovran, Matulji, Bakar, Opatija, Crikvenice, Novi Vinodolski i Vinodolski.<br />
13. Novelirati rješenja sustava odvodnje na područjima: Opatija, Mošćenička Draga, Rijeka,<br />
Kostrena, Kraljevica, Crikvenica, Novi Vinodolski i Vinodolski.<br />
14. Graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije prema prioritetu zaštite izvorišta pitkih<br />
voda i obalnog mora.<br />
15. Poboljšati i zaštititi kakvoću zraka u Rijeci planiranim preseljenjem rafinerije Mlaka na<br />
Urinj, izgradnjom zatvorenih sustava za pretovar u lukama, te promicanjem upotrebe<br />
plina u svim izvorima u središtu grada Rijeke ili spajanjem na centralizirane toplinske<br />
izvore.<br />
Putem sustava središnjih naselja koji je određen za područje Primorsko-goranske županije,<br />
odnosno kroz određivanje pozicije središnjeg naselja unutar sustava, određuju se osnovne<br />
poticajne razvojne aktivnosti i određuje mreža školskih, zdravstvenih, sportskih i upravnih<br />
funkcija, koje uz gospodarski poticaj promiču razvoj naselja i gravitirajućeg područja. Time je<br />
formirana osnova sustava središnjih naselja na koju se nadovezuju ostala naselja i centri<br />
manjih prostornih cjelina (lokalni centri). Naselje Bakar središnje je naselje VII ranga, čije su<br />
planirane funkcije prikazane u tablici br. 23, točka 2.2.3.1. “Osnove razvoja naselja”. Sva<br />
ostala naselja svrstana su u kategoriju “ostala naselja”.<br />
Snažno žarište razvoja (urbano područje koje svojom snagom utječe na razvoj gravitirajućeg<br />
područja) mikroregije priobalja je područje Grada Rijeke, koje je ujedno i ishodište razvoja<br />
regije i makroregije. Gorski kotar je dio Županije kojeg karakterizira depopulacija<br />
stanovništva i nedostatak osnovne infrastrukture, a osnovni prirodni resursi su šume i voda.<br />
Gospodarstvo će se bazirati na razvoju šumarstva, turizma, drvne industrije, stočarstva i<br />
prometa.<br />
U narednom razdoblju realno je očekivati da će velik broj djelatnosti značajnih za<br />
gospodarstvo Bakra doživjeti porast zaposlenosti. Među onima vidljivijeg rasta izdvaja se<br />
područje proizvodnih djelatnosti i lučkog prometa. Očekuje se također oživljavanje litorarnih<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
107
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
djelatnosti te reafirmacija obrtništva, (proizvodnog i uslužnog), što će zahtijevati veće<br />
angažiranje osobnog rada i kapitala. Također se očekuje da će doći do razvitka nekih oblika<br />
turizma, kao što su izletnički, lovni i sportsko-rekreacijski.<br />
Pod veznim pravcima podrazumijevaju se oni pravci na kojima se formiraju gospodarske i<br />
društvene silnice razvoja i na kojima je razvijena prometna infrastruktura. Okosnicu<br />
Primorsko-goranske županije čine dva primarna vezna pravca - pravac Podunavlje - Jadran -<br />
Sredozemlje, te Jadranski obalni pravac, koja oba prolaze područjem Grada Bakra. Pravac<br />
Podunavlje - Jadran od osobite je važnosti kao transverzala na kojoj se ostvaruje integracija<br />
kopnenog prometa (ceste, željeznice, cijevni, zračni promet, telekomunikacije) i pomorskog<br />
prometa (putničkog i teretnog).<br />
Sekundarnu mrežu veza čine skupine kopnenih i pomorsko-otočnih pravaca, preko kojih se<br />
integriraju dijelovi ili cjeline županijskog prostora. Sekundarnu mrežu čine državne i<br />
županijske ceste, trajektne veze te pomorske linije.<br />
Slika br.2: Žarišta razvitka i vezni pravci 52<br />
52 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Knjiga 1, Točka 4.3.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
108
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Na primarnim veznim pravcima (koje čine magistralne ceste i magistralne željezničke pruge,<br />
naftovod, telekomunikacijski vodovi, te morske i zračne luke), nužno je izgraditi prometnice<br />
visokog prometnog standarda, a to je dovršenje autoceste Zagreb-Rijeka i granica Slovenije -<br />
Rijeka - Split - Dubrovnik, te izgradnja željezničke pruge velikih učinkovitosti Zagreb -<br />
Rijeka i Trst - Rijeka - Split.<br />
Područje Grada Bakra funkcionalno se može podijeliti na akvatorij i kontaktno obalno<br />
područje, te na kontinentalno područje.<br />
Osnovni cilj razvoja vezan na prostor akvatorija i kontaktnog obalnog područja jest<br />
transformacija Bakarskog zaleđa kao gospodarskog sklopa s bitno drugačijom fizionomijom i<br />
poboljšanom, tj. vraćenom kvalitetom prostora i okoliša. Prioritetni cilj jest oživljavanje<br />
gospodarstva sa što manje zahvata i uz što brže uključivanje u prometne i gospodarske<br />
sustave županije i države. Glavna planerska usmjerenja su ostvarivanje lučko-prometne<br />
funkcije zaljeva temeljene na pogodnosti prostora, i to s gledišta prirodnih uvjeta i<br />
gospodarskog okruženja, te revitalizacija naselja Bakar.<br />
Za gospodarski razvitak Bakarskog zaljeva nužna je izgradnja cestovne infrastrukture, kojom<br />
će se planirani sadržaji kvalitetnije povezati sa zonom Kukuljanovo, te sa širim okruženjem.U<br />
kontekstu sanacije Bakarskog zaljeva, nužna je i izgradnja cjelovitog sustava odvodnje.<br />
Težnja za revitalizacijom krajolika vezano na čuvene Bakarske prezide ostvariva je samo<br />
putem uređenja jednog manjeg dijela tog prostora, koji će svjedočiti o nekadašnjim<br />
tradicionalnim kulturno-povijesnim vrijednostima (nasadi vinove loze).<br />
U kontinentalnom području svojim značajem ističe se zona gospodarske namjene<br />
Kukuljanovo (koja obuhvaća ranije zone R-27 i R-29). Stavljanje u funkciju svih područja<br />
zone Kukuljanovo (i Slobodne carinske zone unutar nje), strateški je interes Primorskogoranske<br />
županije.<br />
Formiranje građevinskog područja naselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene u<br />
kontinentalnom području treba omogućiti usklađen razvitak kako stambenih, tako i<br />
gospodarskih funkcija, uz nužno očuvanje prirodnih i stvorenih vrijednosti.<br />
Vezano na odnos između gospodarske strukture Županije i područja Grada Bakra bitno<br />
je naglasiti da glavni razvojni potencijal ovog područja leži u optimalnom korištenju<br />
postojećih, te otvaranju novih zona gospodarske namjene.<br />
Raskorak između postojeće izgrađenosti područja i realnih prostornih mogućnosti već sada<br />
daje velike mogućnosti izgradnje novih površina gospodarske namjene, koje su glavni<br />
razvojni potencijal ovog područja.<br />
Na prostoru Grada Bakra primarno je popunjavanje zone Kukuljanovo, a zatim otvaranje<br />
više manjih radnih zone rubno uz postojeća naselja. Obalno područje s obje strane Bakarskog<br />
zaljeva može primiti litorarne sadržaje ekološki prihvatljive za samo naselje Bakar. Manji<br />
poslovni prostori mogu djelovati u okviru građevinskih područja naselja. Proizvodne i<br />
poslovne zone svojim sadržajima i tehnologijama moraju biti usklađene sa zakonskim<br />
standardima zaštite okoliša.<br />
Da bi se očuvali i pravilno koristili prirodni i stvoreni resursi potrebno je pridržavati se<br />
osnovnih načela rasporeda gospodarskih kapaciteta i sadržaja u prostoru, i to:<br />
- nove gospodarske sadržaje primarno rješavati u okviru zone (proizvodne namjene)<br />
Kukuljanovo ili Slobodne zone, kako bi se boljim iskorištenjem radnih površina postigla<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
109
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
niža cijena poslovanja,<br />
- djelovanje proizvodnih i poslovnih sadržaja u zoni podrediti zahtjevima svih oblika zaštite<br />
okoliša,<br />
- na obalnom prostoru postojećim sadržajima Lučkog bazena Bakar omogućiti tehnološku<br />
modernizaciju i proširenje u skladu s zahtjevima zaštite okoliša, posebno zaštite izvorišta<br />
pitke vode,<br />
- na ostalom obalnom prostoru smještati isključivo sadržaje litoralnog karaktera koji su<br />
prihvatljivi za kontaktna područja sa stanovanjem,<br />
- nove manje zone poslovne namjene rubno uz postojeća naselja namijeniti za proizvodno i<br />
uslužno obrtništvo,<br />
- nove ugostiteljsko-turističke kapacitete graditi prije svega u postojećim naseljima ili<br />
unutar granica proširenja naselja te u okviru postojećih vikend naselja,<br />
- turističku ponudu usmjeriti u većem dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna ponude<br />
susjednih područja, na način da se osiguraju prostori za nove i atraktivne turističkorekreacijske<br />
sadržaje, kao npr. igrališta za timske sportove, tenis tereni, boćališta, poučne<br />
staze, biciklističke staze, centri za jahanje i sl.,<br />
- održavati postojeće šume putem pravilnog gospodarenja i djelovati na očuvanju šuma u<br />
reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima,<br />
- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti, te drugih negativnih<br />
utjecaja na njih,<br />
- lovstvo tretirati kao kvalitetnu turističku ponudu i uskladiti interese lovaca i ostalih<br />
korisnika prostora,<br />
- posebno sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno-stočarsku djelatnost i<br />
proizvodnju zdrave hrane,<br />
- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za<br />
uzgoj i preradu (povrtlarstvo, voćarstvo, gljivarstvo, uzgoj ljekovitog i začinskog bilja,<br />
ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo),<br />
- poboljšati prometnu povezanost i postupno rješavati probleme ostale infrastrukture,<br />
posebno vodoopskrbe i odvodnje.<br />
U okvirima tih smjernica, Prostornim planom uređenja Grada Bakra određena je osnovna<br />
namjena i korištenje prostora, uz nužno očuvanje prirodnih značajki područja.<br />
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE<br />
PROSTORA<br />
Namjena prostora iskazuje se nizom funkcija koje iskazuju bitne značajke načina korištenja,<br />
uređenja i zaštite prostora. Te funkcije dijele se na:<br />
- antropogena područja i<br />
- prirodna područja.<br />
Antropogena područja su područja u kojima se obavljaju ili planiraju zahvati u prostoru<br />
kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. Sukladno planiranim aktivnostima,<br />
prostor se dijeli na:<br />
- površine naselja,<br />
- površine izvan naselja za izdvojene namjene.<br />
Prirodna područja su područja u kojima se planiraju samo aktivnosti u prostoru, tj. u kojima<br />
se prirodno okruženje koristi bez trajne promjene postojećeg stanja. Oblici aktivnosti su<br />
poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo i sl., a prostor se prema namjeni dijeli na:<br />
− poljoprivredne površine,<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
110
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
− šumske površine,<br />
− ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,<br />
− morske površine.<br />
Prostornim planom se evidentiraju, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, a<br />
pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom<br />
površina za pojedine kategorije korištenja prostora.<br />
Osnovna namjena površina područja Grada Bakra sastoji se u podjeli na:<br />
- površine naselja,<br />
- površine izvan naselja za izdvojene namjene,<br />
- poljoprivredne površine,<br />
- šumske površine,<br />
- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,<br />
- morske površine.<br />
Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja naselja ili<br />
van građevinskog područja naselja.<br />
Razgraničenjem se određuju:<br />
1. Građevinska područja za:<br />
- površine naselja<br />
- površine izvan naselja za izdvojene namjene.<br />
2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture<br />
(prometne, energetske, komunalne itd.), gospodarske građevine u funkciji obavljanja<br />
poljoprivredne djelatnosti, zdravstvene i rekreacijske građevine, te planinarske<br />
domove i skloništa i sl.<br />
U smislu ovog Prostornog plana, upotrebljavaju se izrazi i pojmovi koji imaju slijedeće<br />
značenje:<br />
1. Grad Bakar - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne<br />
samouprave sa statusom Grada.<br />
2. grad Bakar - označava naselje Bakar.<br />
3. Granica građevinskog područja naselja - definira površinu građevinskog područja<br />
naselja.<br />
4. Naselje uz obalu mora smatra se ono kojem je horizontalna projekcija udaljenosti<br />
građevinskog područja manja od 100 m od obale mora. Na području Grada Bakra to je naselje<br />
Bakar.<br />
5. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične<br />
funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. U<br />
površinama za izdvojene namjene ne može se planirati nova stambena izgradnja. Osnovne<br />
grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena,<br />
sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena i groblja.<br />
6. Građevina osnovne namjene – građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i<br />
predviđena ovim Prostornim planom.<br />
7. Građevine stambene namjene dijele se na stambene građevine i višestambene<br />
građevine.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
111
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- stambena građevina je slobodnostojeća kuća, dvojna ili kuća u nizu, a sadrži najviše 3<br />
stana,<br />
- višestambena građevina je građevina sa više od 3 stana.<br />
8. Pomoćne građevine su građevine u funkciji građevine osnovne namjene (garaže,<br />
drvarnice, spremišta, kotlovnice, vrtne sjenice i sl.).<br />
9 Manje građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim,<br />
skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima.<br />
10. Poljoprivredne gospodarske građevine su:<br />
- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta<br />
poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.<br />
- s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl.<br />
11. Podrum - dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana u teren,<br />
s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od najniže točke<br />
konačno uređenog okolnog terena.<br />
12. Potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida je 1,5<br />
m, a najveća visina sljemena je 3,5 m.<br />
13. Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum) ili<br />
nadzemne (prizemlje, kat i potkrovlje). Za novu stambenu izgradnju etaža mora imati<br />
minimalnu svjetlu visinu 2,40 m, a za pomoćne prostorije minimalno 2,10 m. Potkrovna<br />
stambena etaža mora imati visinu na najnižem dijelu minimalno 1,5 m. U postojećim<br />
građevinama zadržavaju se postojeće visine etaža.<br />
14. Gradivi dio čestice – dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina<br />
osnovne namjene i pomoćnih građevina te ostalih građevina prema odredbama ovog<br />
Prostornog plana.<br />
15. Koeficijent izgrađenosti (K ig ) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim<br />
građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna<br />
projekcija svih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze<br />
cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i<br />
obrađene kao okolni teren, terase na terenu i parkirališne površine.<br />
16. Koeficijent iskorištenosti (K is ) je odnos ukupne (brutto) razvijene površine pod<br />
građevinama i površine građevne čestice.<br />
17. Visina građevine mjeri se na njenom pročelju, od najniže točke konačno uređenog<br />
terena do sljemena ili najviše kote ravnog krova.<br />
18. Regulacijski pravac – granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put,<br />
javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.<br />
19. Građevinski pravac – određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne<br />
građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu, a sve vodeći računa o<br />
lokalnim uvjetima.<br />
20. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se:<br />
− reljef, more, zelenilo;<br />
− posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;<br />
− karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;<br />
− ambijentalne vrijednosti;<br />
− veličina i izgrađenost građevnih čestica;<br />
− način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina;<br />
− komunalna oprema;<br />
− opremljenost komunalnom infrastrukturom;<br />
− druge vrijednosti i posebnosti.<br />
21. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta određene ovim Prostornim planom su:<br />
I. minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni put<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
112
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
II.<br />
III.<br />
optimalno uređeno građevinsko zemljište, obuhvaća osim pripreme i osnovnu<br />
infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrba, odvodnja i električna energija<br />
visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i<br />
opremanja.<br />
3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)<br />
Ovim Prostornim planom definirana su građevinska područja naselja koja zadovoljavaju<br />
potrebe Grada Bakra za buduće razdoblje, a stimulativna su u smislu poboljšanja kvalitete<br />
stanovanja i opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom.<br />
Razgraničenje površine naselja obavljeno je određivanjem granice građevinskog područja,<br />
uvažavajući kriterije Prostornog plana Primorsko-goranske županije i smjernice Strategije<br />
prostornog uređenja Republike Hrvatske, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1<br />
“Korištenje i namjena površina”, mj. 1:5000, te br. 4 “Građevinska područja” mj. 1:5000.<br />
Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine<br />
predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede,<br />
šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan<br />
građevinskih područja.<br />
Prilikom određivanja građevinskih područja naselja uvaženi su svi kriteriji, smjernice i mjere<br />
u pogledu racionalnog gospodarenja i zaštite prostora. Definiranje građevinskog područja<br />
provodilo se kroz objektivno sagledavanje potreba za prostorom za svako naselje,<br />
uvažavanjem postojećih demografskih kretanja, procjenom budućih demografskih procesa,<br />
procjenom gospodarskih potencijala i potreba, te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za<br />
pojedino naselje.<br />
Iz zona namijenjenih razvoju naselja izuzete su površine neprimjerne za izgradnju, kao što su<br />
šumsko i poljoprivredno zemljište i sl.<br />
Prilikom određivanja prostora za razvoja naselja poštivane su slijedeće smjernice:<br />
- nakon detaljne provjere na terenu, utvrđene su stvarne granice zaposjednosti prostora i<br />
određene granice izgrađenog dijela naselja;<br />
- uspostavljen je sustav informacija (demografska kretanja, lokacijske i građevinske<br />
dozvole i dr.) u svrhu osiguranja korištenja i planiranja područja za razvoj,<br />
- građevinska područja naselja nisu planirana unutar granica II. zone sanitarne zaštite<br />
izvorišta vode za piće.<br />
Prostornim planom Primorsko-goranske županije definirani su kriteriji za određivanje veličine<br />
građevinskih područja naselja.<br />
Temelj za dimenzioniranje građevinskih područja naselja je projekcija stanovništva od<br />
8.159 stanovnika u 2015. godini.<br />
Poštujući taj kriterij, te temeljem analize svih prethodno navedenih pokazatelja, analize<br />
građevinskih područja iz Prostornog plana bivše općine Rijeka i utvrđivanja postojećeg stanja<br />
izgrađenosti, određena su građevinska područja naselja na području Grada Bakra, koja iznose:<br />
- ukupna površina građevinskog područja: 407,55 ha,<br />
- površina izgrađenog dijela građevinskog područja: 358,31 ha<br />
- površina neizgrađenog dijela građevinskog područja: 49,24 ha<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
113
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Gustoća stanovanja iznosi 20,02 st./ha.<br />
Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Bakra, i to<br />
za:<br />
- Bakar NA 1 1-2 ,<br />
- Kukuljanovo: NA 2 ,<br />
- Škrljevo: NA 3 1-3 ,<br />
- Krasica: NA 4 1-2 ,<br />
- Višnjevica: NA 5 1-3 ,<br />
- Praputnjak: NA 6 1-8 ,<br />
- Hreljin: NA 7 1-3 ,<br />
- Melnice: NA 8 1-4 ,<br />
- Plase: NA 9 1-2,<br />
- Zlobin: NA 10,<br />
- Zlobinska Draga: NA 11 1-4,<br />
- Ponikve: NA 12,<br />
- Plosna: NA 13 1-3 ,<br />
- Gornje Jelenje: NA 14 1-2 .<br />
Raspored navedenih građevinskih područja prema granicama statističkih (administrativnih)<br />
naselja prikazan je u tablici br. 26.<br />
Za naselje Bakar (NA1 1 i NA1 2 ), kao središnje naselje područja Grada, detaljna namjena<br />
površina utvrditi će se izradom urbanističkog plana uređenja (UPU 1).<br />
Za dio naselja Praputnjak (NA6 1 ), (registrirana seoska cjelina), također je obavezna izrada<br />
urbanističkog plana uređenja (UPU 2).<br />
Za sva ostala naselja zahvati u prostoru i uvjeti smještaja građevina utvrđuju se temeljem<br />
odrednica ovog Prostornog plana.<br />
Tablica br. 26. Iskaz površina građevinskih područja naselja i gustoća stanovanja<br />
1.1. POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA<br />
GRAD<br />
BAKAR<br />
Statističko<br />
naselje<br />
Oznaka građevinskog<br />
područja<br />
Izgrađeni<br />
dio<br />
(ha)<br />
Neizgrađeni<br />
dio<br />
(ha)<br />
Površina<br />
ukupno<br />
(ha)<br />
Stanovništvo<br />
- projekcija<br />
2015.g.<br />
Gustoća<br />
stanovnika<br />
Bakar NA1 1-2 28,18 3,59 31,77 1620 50,99<br />
Kukuljanovo NA2 37,64 9,0 46,64 850 18,20<br />
NA3<br />
Škrljevo<br />
1-3 , NA4 1 ,<br />
NA14 1<br />
59,37 4,13 63,50 1200 18,9<br />
NA4<br />
Krasica<br />
2 , NA5 1-3 ,<br />
NA14 2<br />
76,81 4,88 81,69 1350 16,52<br />
Praputnjak NA6 1-8 23,56 3,02 26,58 600 22,57<br />
Hreljin<br />
NA6 4 , NA6 5 ,<br />
NA7 1-3 , NA8 1-4 , 107,1 19,8 126,9 2100 16,50<br />
Zlobin<br />
NA9 1-2<br />
NA 10,<br />
NA11 1-4 ,<br />
17,81 4,82 22,63 329 14,5<br />
Ponikve NA12 4,56 0 4,56 60 13,2<br />
Plosna NA 13 1-3 3,28 0 3,28 50 15,2<br />
GRAD BAKAR UKUPNO: 358,31 49,24 407,55 8159 20,02<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
114
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
3.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene<br />
Izdvojene namjene su prikazane na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena<br />
površina”, mjerilo 1:25.000, te na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja”<br />
(katastarska podloga u mjerilu 1:5000). Unutar površina izvan naselja za izdvojene namjene<br />
mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, te druge građevine i sadržaji koji<br />
upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora.<br />
Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene obavljeno je određivanjem<br />
granica građevinskog područja, za:<br />
- gospodarsku namjenu (proizvodnu i poslovnu - I i K),<br />
- ugostiteljsko-turističku namjenu (vikend naselje - T),<br />
- sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centar - R),<br />
- infrastrukturnu namjenu -IS, L,<br />
- groblja - G,<br />
Ukupna površina građevinskog područja površina za izdvojene namjene iznosi 724,3 ha, od<br />
čega izgrađeni dio iznosi 270,37 ha, a neizgrađeni 453,93 ha.<br />
3.2.2.1. Površine gospodarske namjene<br />
Površine za gospodarsku namjenu su izdvojene površine predviđene za proizvodnu i poslovnu<br />
namjenu.<br />
Prostorni razmještaj površina gospodarske namjene baziran je na sadašnjem razmještaju<br />
gospodarstva, stvarnim prostornim mogućnostima, planiranom sustavu središnjih naselja i<br />
rasporedu stanovništva, te povezanosti na prometnu i komunalnu infrastrukturu.<br />
Ukupna površina zona gospodarske namjene na području Grada Bakra iznosi 529,31 ha.<br />
Proizvodna namjena (I)<br />
Prostornim planom Primorsko-goranske županije proizvodne zone definirane su kao<br />
industrijski kompleksi (proizvodnja, prerađivačka industrija, obrtništvo i sl.). Među ostalim<br />
proizvodnim zonama naveden je i proizvodno-poslovni kompleks Škrljevo - Kukuljanovo,<br />
namjenjen slobodnoj zoni, raznovrsnoj industriji, lučkim pozadinskim skladištima i ostalim<br />
djelatnostima koje trebaju zadovoljiti uvjete zaštite okoliša.<br />
Unutar površine proizvodne namjene moguć je i smještaj sadržaja, odnosno površina<br />
poslovne namjene, kao što su skladišta, servisi i sl.<br />
Ovim Prostornim planom predviđene su dvije zone proizvodne namjene na području Grada<br />
Bakra i to:<br />
- zona Kukuljanovo (R 27) - I 1 , površine 315,48 ha, pretežito neizgrađena,<br />
- zona Kukuljanovo (R 29)- I 2 , površine 178,54 ha, pretežito neizgrađena.<br />
Ukupna površina zona proizvodne namjene na području Grada Bakra iznosi 494,02 ha, od<br />
čega izgrađeni dio iznosi 139,07 ha, a neizgrađeni dio 354,95 ha.<br />
Za cjelovitu zonu I 1 i za dio zone I 2 izrađeni su i na snazi su urbanistički planovi uređenja (SN<br />
21/01 i SN 5/01), dok će se za preostali dio zone I 2 morati izraditi novi urbanistički plan<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
115
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
uređenja (UPU 3). Ukoliko se ukaže potreba (uslijed promjene zakonske regulative ili novih<br />
okolnosti), potrebno je pristupiti izradi novih urbanističkih planova uređenja, odnosno<br />
izmjena i dopuna postojećih urbanističkih planova uređenja i za cjelovitu zonu I 1 (UPU 12) i<br />
dio zone I 2 (UPU 11).<br />
Poslovna namjena (K)<br />
Poslovna namjena obuhvaća proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje proizvodne<br />
pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.).<br />
Prostornim planom predviđene su slijedeće zone poslovne namjene:<br />
- Susanićevo - K 1 , površine 4,28 ha, pretežito neizgrađena,<br />
- Moravac - K 2 , površine 1,3 ha, pretežito izgrađena,<br />
- Učivac - K 3 , površine 0,64 ha, izgrađena,<br />
- plato bivše koksare - K 4 , površine 12,26 ha, pretežito neizgrađena,<br />
- Montkemija -K 5 , površine 3,87 ha, izgrađena,<br />
- Punta Križa - K 6 , površine 0,62 ha, izgrađena,<br />
- Glavičina - K 7 , površine 3,07 ha, pretežito neizgrađena,<br />
- Lunga - K 8 , površine 7,32 ha, neizgrađena,<br />
- Lonja, K 9 , površine 1,93 ha, pretežito neizgrađena.<br />
Od navedenih zona, svojim značajem osobito se ističe zona poslovne namjene K 4 , smještena<br />
na platou bivše koksare. Dominantna djelatnost na cjelokupnom prostoru bivše koksare<br />
vezana je uz pomorsko-nautičku orijentaciju i pomorsko gospodarstvo, koje uključuje i lučke<br />
djelatnosti. Izgradnja energetskih ili komunalnih građevina koje nisu funkcionalno vezane uz<br />
pomorsko gospodarstvo je isključena. Na prostoru zone poslovne namjene K 4 planiraju se<br />
sadržaji bliski pomorskoj tradiciji grada Bakra, kao što su:<br />
- suha marina, kapaciteta oko 450 jahti većih od 10 m, sa svim pratećim sadržajima<br />
nužnim za održavanje jahti,<br />
- polivalentna dvorana, veličine 80x70 m, koja bi služila za održavanje nautičkih i<br />
drugih sajmova, kulturno-zabavnih priredbi i sl. u funkciji znatno šireg područja od<br />
samog grada Bakra,<br />
- prometne površine, koje podrazumijevaju rješenje kolnog i pješačkog prometa i<br />
prometa u mirovanju.<br />
Ukupna površina zona poslovne namjene na području Grada Bakra iznosi 35,29 ha, od čega<br />
izgrađeni dio iznosi 7,52 ha, a neizgrađeni 27,77 ha.<br />
Za zonu na platou bivše koksare (K 4 ) i na Lungi (K 8 ), određuje se obavezna izrada<br />
urbanističkog plana uređenja (UPU8 i UPU5), dok se za sve ostale zone poslovne namjene<br />
propisuje obavezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU1-DPU8).<br />
3.2.2.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene (T)<br />
Namjena predviđena za ugostiteljstvo i turizam je osim u građevinskim područjima naselja<br />
predviđena i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, koja se planiraju bez nove<br />
stambene gradnje.<br />
Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Prostornim planom obuhvaćaju<br />
postojeća vikend naselja. Ukupna površina zona ugostiteljsko-turističke namjene na području<br />
Grada Bakra iznosi 33,04 ha, od čega izgrađeni dio iznosi 22,37 ha, a neizgrađeni dio 10,67<br />
ha.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
116
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Prostornim planom predviđene su dvije zone ugostiteljsko-turističke namjene (vikend<br />
naselje), koje čine područja sezonskog stanovanja u gorskim dijelovima područja Grada, i to:<br />
- Lepenice - T 1-6 , površine 18,26 ha, izgrađeno,<br />
- Zlobinska Draga - T 7 , površine 14,78 ha, pretežito neizgrađeno.<br />
Na području dispergiranog vikend naselja Lepenice (T 1-6 ), obzirom na smještaj dijelom u II<br />
zoni sanitarne zaštite izvorišta voda za piće, a dijelom u vodoopskrbnom rezervatu, nije<br />
dopuštena nova izgradnja.<br />
Za zonu vikend naselja Zlobinska Draga (T 2 ) određuje se obavezna izrada urbanističkog plana<br />
uređenja (UPU 10).<br />
3.2.2.3. Površine sportsko-rekreacijske namjene (R)<br />
Površine za sportsko-rekreacijsku namjenu su veća područja namijenjena obavljanju sportskih<br />
i rekreacijskih aktivnosti, a razvrstana su na sportske centre (R).<br />
Sportski centri na području Grada Bakra su:<br />
- Vojskovo - R 1 , površine 33,49 ha, pretežito neizgrađeno,<br />
- Gaj - R 2 , površine 1,24 ha, pretežito izgrađeno,<br />
- Moravac - R 3 , površine 4,4 ha, izgrađeno,<br />
- Budin - R 4 , površine 2,02 ha, izgrađeno,<br />
- Krasica - R 5 , površine 5,7 ha, izgrađeno,<br />
- Praputnjak - R 6 , površine 0,95 ha, izgrađeno,<br />
- Lonja - R 7 , površine 2,22 ha, izgrađeno.<br />
Na područjima sportsko-rekreacijske namjene (sportski centar) moguća je izgradnja otvorenih<br />
i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), te<br />
smještaj rekreacijskih i pratećih uslužnih djelatnosti. Ukupna površina svih navedenih zona<br />
iznosi 50,01 ha, od čega izgrađeni dio iznosi 18,68 ha, a neizgrađeni 31,33 ha.<br />
Za zonu Vojskovo (R 1 ) određena je obavezna izrada urbanističkog plana uređenja (UPU 6),<br />
dok se za zonu Gaj (R 2 ) propisuje obavezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU 9).<br />
3.2.2.4. Površine infrastrukturne namjene (IS, L)<br />
Ukupna površina zona infrastrukturne namjene iznosi 104,95 ha, od čega izgrađeni dio iznosi<br />
77,67 ha, a neizgrađeni 27,28 ha.<br />
Površine infrastrukturne namjene na području Grada Bakra razvrstane su na:<br />
- kolodvor Škrljevo - IS 1 , površine 9,71 ha, izgrađen,<br />
- trafostanicu Meline - IS 2 , površine 48,45 ha, izgrađena,<br />
- trafostanicu Krasica -IS 3 , površine 1,4 ha, izgrađena,<br />
- luku Podbok - L 1 , površine 16,0 ha, pretežito izgrađena,<br />
- luku Goranin - L 2 , površine 4,9 ha, pretežito neizgrađena,<br />
- prekrcajnu luku naftnih derivata - L 3 , površine 24,49 ha, pretežito neizgrađena.<br />
Uloga kolodvora Škrljevo, te značaj trafostanica Meline i Krasica obrazloženi su u točki<br />
3.5.1.1. (Prometni sustav - željeznička infrastruktura) i 3.5.3.1. (Energetski sustav - sustav<br />
elektroopskrbe) u nastavku.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
117
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Svojim značajem posebno se ističu površine luka.<br />
• Luka Podbok (L 1 )<br />
Gospodarski aspekt razvoja luke sa prognozama prometa prikazan je u točki 3.3.1. “Prikaz<br />
gospodarskih djelatnosti” u nastavku Obrazloženja.<br />
Prostornim planom određena je zona luke Podbok površine 16,0 ha.<br />
U odnosu na izgrađeni dio, planirani prostor za razvitak luke na zapadu je određen sa<br />
granicom I. vodozaštitne zone (izvorište Dobra), a na sjeveru koridorom planirane županijske<br />
ceste koja treba omogućiti kvalitetan pristup luci. Operativna obala je proširena u odnosu na<br />
današnju površinu.<br />
Planovi Luke Rijeka podrazumijevaju proširenje postojećih i izgradnju novih sadržaja na<br />
Podboku, na prostoru iznad željezničke pruge. Novi skladišni prostor bio bi površine cca<br />
11.000 m 2 , a odrediti će se nakon detaljnih ispitivanja geotehničkih karakteristika tla.<br />
Nadogradnjom postojećeg transportnog sustava prostor iznad pruge iskoristio bi se za<br />
uskladištenje rasutog tereta na ekološki i tehnološki napredan način.<br />
Preduvjet za novu izgradnju na prostoru luke Podbok je izrada urbanističkog plana uređenja<br />
(UPU 7).<br />
• Luka Goranin (L 2 )<br />
Prenamjena prostora bivše koksare na kojem je završen proces demontaže postrojenja od<br />
velikog je i dugoročnog značaja ne samo za razvoj grada Bakra. Dominantna djelatnost na<br />
prostoru bivše koksare treba biti vezana uz pomorsko-nautičku orijentaciju i pomorsko<br />
gospodarstvo koje uključuje i lučke djelatnosti.<br />
Stoga je ovim Prostornim planom određena površina luke “Goranin” istočnije od glavne<br />
trafostanice do područja prekrcajne luke naftnih derivata, površine 4,9 ha.<br />
Razvitak na tom prostoru ovisi o razvojnim planovima Luke Rijeka, a neke od mogućnosti su<br />
RO-RO terminal, skladišni prostori i dr. Prekrcaj rasutih tereta ne dolazi u obzir, on se mora<br />
odvijati na prostoru luke Podbok. Radi kvalitetnije povezanosti na cestovnu mrežu, u zaleđu<br />
prostora bivše koksare planirana je nova prometnica - državna cesta - koja omogućava i vezu<br />
sa sadržajima u zoni Kukuljanovo i Slobodnoj zoni.<br />
Uređenje prostora i opremanje sadržajima na području luke treba se utvrditi urbanističkim<br />
planom uređenja (UPU 9).<br />
• Prekrcajna luka naftnih derivata (L 3 )<br />
Prostornim planom utvrđena je površina prekrcajne luke naftnih derivata (INA-Rafinerija<br />
nafte Rijeka), uz granicu sa Općinom Kostrena. Ukupna površina zone iznosi 24,49 ha.<br />
Razvojni planovi INE predviđaju na navedenom području izgradnju slijedećih građevina:<br />
- istakačke ruke na privezima tankerske luke Bakar, (radi povećanja sigurnosti spoja<br />
tankera i rafinerijskih manipulativnih instalacija),<br />
- rekonstrukcija instalacija za obradu balastnih i zauljenih voda, (radi povećanja<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
118
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
kvalitete obrade voda i zadovoljavanja ekoloških propisa),<br />
- proširenje tankerske luke Bakar (utvrdica na privezu br.8), radi povećanja sigurnosti,<br />
- rezervoarski prostor za balastne vode i bunker brodova (radi opskrbe tankera u<br />
tankerskoj luci Bakar),<br />
- tankerski privez za tankere od 30.000 do 80.000 DWT-a (radi bočnog privezivanja<br />
tankera s većim gazom umjesto nesigurnog veza u četverovez i spajanja po krmi na<br />
vezu br. 3),<br />
- tankerski privez za tankere od 60.000 DWT (na granici Općine Kostrena).<br />
Izgradnja novih građevina u funkciji je poboljšanja sigurnosti rafinerijskih instalacija za<br />
prihvat i otpremu rafinerijskih derivata i proizvoda, a preduvjet je izrada urbanističkog plana<br />
uređenja (UPU4).Urbanistički plan uređenja potrebno je izraditi za cjelovitu zonu Rafinerije<br />
nafte na Urinju, koja na području općine Kostrena obuhvaća građevinsko područje proizvodne<br />
namjene (I-1).<br />
3.2.2.5. Površine groblja (G)<br />
Površine za groblja izvan građevinskog područja naselja na području Grada Bakra su:<br />
- Kukuljanovo G 1 , površine 0,64 ha,<br />
- Škrljevo - G 2 , površine 0,86 ha,<br />
- Bakar (staro groblje) - G 3 , površine 0,35 ha,<br />
- Bakar (novo groblje) - G 4 , površine 1,43 ha,<br />
- Krasica - G 5 , površine 1,3 ha,<br />
- Praputnjak - G 6 , površine 0,22 ha,<br />
- Hreljin - G 7 , površine 1,54 ha.,<br />
- Zlobin - G 8, površine 0,15 ha.<br />
Ukupna površina groblja iznosi 6,49 ha.<br />
Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj<br />
funkciji groblja - kapele, mrtvačnice i sl. te ostala potrebna komunalna infrastruktura.<br />
Uređenje groblja i gradnja pratećih građevina mora biti primjereno primorskoj tradiciji.<br />
Tablica br. 27.Iskaz površina građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene<br />
1.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA ZA IZDVOJENE NAMJENE<br />
GRAD BAKAR<br />
Oznaka<br />
1.2.1. GOSPODARSKA NAMJENA I,K<br />
Izgrađeni<br />
dio(ha)<br />
Neizgrađeni<br />
dio(ha)<br />
Površina<br />
ukupno<br />
(ha)<br />
Postotak od<br />
ukupne<br />
površine<br />
Grada<br />
1.2.1.1. Proizvodna namjena I<br />
Zona Kukuljanovo (R 27) I 1 110,24 205,24 315,48 2,5<br />
Zona Kukuljanovo (R29) I 2 28,83 149,71 178,54 1,42<br />
Proizvodna namjena UKUPNO I 139,07 354,95 494,02 3,93<br />
1.2.1.2. Poslovna namjena K<br />
Susanićevo K 1 0,36 3,92 4,28 0,03<br />
Moravac K 2 1,3 - 1,3 0,01<br />
Učivac K 3 - 0,64 0,64 0,005<br />
Plato bivše koksare K 4 - 12,26 12,26 0,09<br />
Montkemija K 5 3,87 - 3,87 0,03<br />
Punta Križa K 6 0,62 - 0,62 0,005<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
119
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Glavičina K 7 0,93 2,14 3,07 0,02<br />
Lunga K 8 - 7,32 7,32 0,05<br />
Lonja K 9 0,44 1,49 1,93 0,01<br />
Poslovna namjena UKUPNO K 7,52 27,77 35,29 0,29<br />
Gospodarska namjena UKUPNO I,K 146,59 382,72 529,31 4,23<br />
1.2.2.<br />
UGOSTITELJSKO TURISTIČKA<br />
NAMJENA<br />
T<br />
1.2.2.1. Vikend naselja T<br />
Lepenice T 1-6 18,26 - 18,26 0,14<br />
Zlobinska Draga T 7 4,11 10,67 14,78 0,01<br />
Ugostiteljsko-turistička namjena UKUPNO T 22,37 10,67 33,04 0,26<br />
1.2.3. SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA R<br />
1.2.3.1. Sportski centar R<br />
Vojskovo R 1 2,58 30,91 33,49 0,26<br />
Gaj R 2 0,82 0,42 1,24 0,009<br />
Moravac R 3 4,4 - 4,4 0,03<br />
Budin R 4 2,02 - 2,02 0,01<br />
Krasica R 5 5,7 - 5,7 0,04<br />
Praputnjak R 6 0,94 - 0,94 0,007<br />
Lonja R 7 2,22 - 2,22 0,003<br />
Sportski centri UKUPNO R 18,68 31,33 50,01 0,4<br />
Sportsko-rekreacijska namjena UKUPNO R 18,68 31,33 50,01 0,4<br />
1.2.4. INFRASTRUKTURNA NAMJENA IS,L<br />
Kolodvor Škrljevo IS 1 9,71 - 9,71 0,07<br />
Trafostanica Meline IS 2 48,45 - 48,45 0,37<br />
Trafostanica Krasica IS 3 1,4 - 1,4 0,01<br />
Luka Podbok L 1 11,16 4,84 16,0 0,12<br />
Luka Goranin L 2 - 4,9 4,9 0,03<br />
Prekrcajna luka naftnih derivata L 3 6,95 17,54 24,49 0,19<br />
Infrastrukturna namjena UKUPNO IS,L 77,67 27,78 105,45 0,82<br />
1.2.5. GROBLJA G<br />
Kukuljanovo G 1 0,64 - 0,64 0,005<br />
Škrljevo G 2 0,86 - 0,86 0,006<br />
Bakar (staro) G 3 0,35 - 0,35 0,002<br />
Bakar (novo) G 4 - 1,43 1,43 0,01<br />
Krasica G 5 1,3 - 1,3 0,01<br />
Praputnjak G 6 0,22 - 0,22 0,0001<br />
Hreljin G 7 1,54 - 1,54 0,01<br />
Zlobin G 8 0,15 - 0,15 0,001<br />
Groblja UKUPNO G 5,06 1,43 6,49 0,04<br />
GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN<br />
NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE<br />
UKUPNO 270,37 459,93 724,3 5,75<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
120
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja<br />
Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju<br />
građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kao postojeća<br />
izgradnja izvan građevinskog područja.<br />
Za postojeće pojedinačne građevine izvan građevinskih područja dozvoljava se rekonstrukcija<br />
u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.<br />
Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:<br />
- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova<br />
građevina u postojećim gabaritima,<br />
- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta<br />
instalacija,<br />
- dogradnja ili nadogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne površine max 12<br />
m 2 .<br />
Izvan građevinskog područja mogu se graditi i građevine za koje se ne određuju građevinska<br />
područja, kao što su:<br />
- građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),<br />
- gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti,<br />
- zdravstvene i rekreacijske građevine,<br />
- planinarski domovi, skloništa i sl.<br />
Iznimno, na području smještenom zapadno i južno od naselja Kukuljanovo (NA2), a<br />
označenom na kartografskom prikazu br. 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja<br />
posebnih ograničenja u korištenju”, izgradnja građevina izvan građevinskog područja nije<br />
dopuštena.<br />
Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana mogu se graditi građevine infrastrukture,<br />
gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti te skloništa za<br />
planinare. Temeljem prostornih planova užeg područja grade se zdravstvene i rekreacijske<br />
građevine, te planinarski domovi.<br />
Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje<br />
pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene<br />
su jednom građevnom česticom.<br />
Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su:<br />
- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna ili šumarska),<br />
- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje<br />
otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.).<br />
- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih<br />
vrijednosti i autohtonog graditeljstva.<br />
Temeljno opredjeljenje planskih postavki Prostornog plana Županije je da se značajnije ne<br />
mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, posebno ne na štetu prirodnih resursa<br />
od osobitog značenja i vrijednosti, nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno<br />
koristi već angažirani prostor.<br />
Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja utvrđeni su u točki 3.4.2.3. Obrazloženja<br />
ovog Prostornog plana.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
121
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
3.2.4. Poljoprivredne površine (P)<br />
Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavljeno je temeljem vrednovanja zemljišta<br />
i utvrđenih bonitetnih kategorija (navedeno u točki 1.2.1.6. Obrazloženja), a prikazano je na<br />
kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000. Poljoprivredno tlo<br />
osnovne namjene razgraničeno je na osobito vrijedno tlo (P1), vrijedno obradivo tlo (P2) i<br />
ostala obradiva tla (P3), a mora se štititi od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja<br />
poljoprivredne djelatnosti.<br />
Pedološke podatke koji su korišteni prilikom vrednovanja zemljišta za izradu kartografskog<br />
prikaza “Korištenje i namjena površina” trebalo bi novelirati i dopuniti s novim pedološkim<br />
istraživanjima kako bi se potpunije sagledale sve poljoprivredne površine. Sve te podatke<br />
moguće je objediniti kroz geografsko informatički sustav na razini Grada ili Županije pomoću<br />
kojeg bi se gospodarilo prostorom i na brz i jednostavan način pronalazili adekvatni podaci o<br />
svim prostornim resursima.<br />
Obradive površine na području Grada Bakra znatno su smanjene u odnosu na prošla vremena,<br />
a nalaze se ponajviše u blizini naselja, dakle u okućnicama. Poljodjelska proizvodnja zasniva<br />
se uglavnom na osobnim potrebama, jer je proizvodnja za tržište još uvijek nerentabilna.<br />
Šuma zauzima najveći dio prostora. Šumom danas zarašćuje i pašnjački i oranični prostor.<br />
Uloga šuma u ekološkom vrednovanju, ugođaju i zaštitnoj funkciji je velika, ali je potrebno<br />
ograničiti njeno naglo širenje na ostala područja uključujući pašnjake (predlaže se kozarstvo).<br />
Naime, držanje nekoliko stada koza (po 50-60 životinja) bi prirodno reguliralo odnose<br />
pašnjačkih i šumskih površina, jer se ne bi smjelo dozvoliti da pašnjačke površine potpuno<br />
nestanu i obrastu šumom. Da li će se to ostvariti zavisi o zacrtanim pravcima razvitka<br />
poljodjelstva u našoj državi, Županiji i nižim razinama.<br />
3.2.5. Šumske površine (Š)<br />
Šumske površine na području Grada Bakra zauzimaju značajne površine (cca 6.850 ha ili<br />
preko 50% površine Grada). Uzimajući u obzir da sve veći dio pašnjaka prelazi u šumsko<br />
zemljište, tj. prirodno se zašumljuje, možemo ocijeniti da će učešće šuma i šumskog zemljišta<br />
u ukupnoj površini Grada i dalje rasti.<br />
Danas se šumske površine prema namjeni dijele na gospodarske šume, koje zauzimaju oko<br />
7000 ha, te šume posebne namjene - šume u Nacionalnom parku Risnjak i unutar ostalih<br />
dijelova prirode predloženih za zaštitu, koje zauzimaju površinu od 393 ha.<br />
Prostornim planom uređenja šumske površine na području Grada razvrstane su na<br />
gospodarske šume (Š1) i šume posebne namjene (Š3), a razgraničenje je utvrđeno<br />
određivanjem granica na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj.<br />
1:25.000.<br />
Gospodarske šume služe za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, te osim<br />
gospodarske vrijednosti imaju i općekorisnu funkciju. U njima se vrše zahvati kojima se<br />
poboljšava struktura same šume, prvenstveno preko uzgojnih radova, njege, čišćenja i<br />
prorjede.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
122
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Korištenje šuma i šumskih zemljišta na ovim prostorima ima dugu tradiciju, no uglavnom je<br />
uvijek dominiralo korištenje kroz proizvodnju drvne mase, dok su ostale, sporedne funkcije<br />
šuma bile malo korištene.<br />
Državnim i privatnim šumama gospodari JP “Hrvatske šume” Šumarija Rijeka. U krškim<br />
šumama vrši se sječa čišćenja, te ovdje ne možemo govoriti o etatu nego o ostvarenju manjih<br />
količina posječene mase kroz uzgojne radove, i to malih promjera i bez tehničke<br />
upotrebljivosti. U privatnim šumama ne možemo govoriti o etatu koji je svake godine<br />
ujednačen, tu se radi o različitim potrebama pučanstva za ogrijevnim drvom koje se isto tako<br />
ostvaruje kroz uzgojne sječe tankih sortimenata.<br />
Drvne zalihe, prirast i etat (sječive mase) dajemo na temelju raspoloživih podataka, koji se<br />
prvenstveno odnose na državne uređene šume GJ “ Oštrovica” i GJ “ Jelenje Velo A i B “.<br />
Teško je procijeniti koliki su iznosi navedenih podataka za dio koji se odnosi na državne<br />
neuređene šume, i za šume s pravom vlasništva, stoga ove podatke treba uzeti sa izvjesnom<br />
rezervom. No, kako se ovdje radi uglavnom o krškim šumama u kojima se ne javljaju velike<br />
drvne zalihe po hektaru, a dijelom se radi i o prirodno pošumljenim pašnjacima, procjena<br />
može biti dobar pokazatelj. Ipak, ukoliko se radi o krškim šumama kojima prvotni cilj nije<br />
proizvodnja drvne mase, sami podaci o drvnoj zalihi i etatu nisu od glavne važnosti. Radi se o<br />
obraštenosti terena, pa za cilj treba imati zeleni okoliš, a ne sječive mase, barem dok šikare i<br />
makije ne stasaju u više uzgojne oblike.<br />
Tablica 28. Prikaz drvnih zaliha, prirasta i etata državnih šuma, te ocjene za privatne šume i za<br />
državne neuređene šume.<br />
Kategorija vlasništva<br />
šume<br />
Drvna zaliha<br />
(m 3 )<br />
Godišnji prirast<br />
(m 3 )<br />
Godišnji etat<br />
(m 3 )<br />
Državne uređene i<br />
neuređene šume<br />
349.000 6.225 4.300<br />
Privatne šume 50.000 750 450<br />
Ukupno 399.000 6.975 4.750<br />
Iz prethodnog pregleda vidljivo je da je ukupna zaliha drva na prostorima Grada Bakra oko<br />
399.000 m 3 , a godišnji prirast 6975 m 3 , te da bi godišnje trebalo posjeći oko 4750 m 3 ili 68%<br />
prirasta, što znači uštedu od 32%. No, i ti podaci su dijelom procijenjeni sa izvjesnom<br />
rezervom (odnose se na privatne i državne neuređene šume), tako da je ušteda u svakom<br />
slučaju i nešto veća. Sječiva masa temeljena na stručno dendrometrijski utvrđenim podacima<br />
osiguravala bi trajnost prihoda, kao i ekološko unapređenje ovih šuma.<br />
Od načina gospodarenja u gospodarskim šumama predviđa se njega postojećeg i budućeg<br />
podmlatka i mladika, čišćenje u mladim sastojinama, te prorjede u starijim i kvalitetnijim<br />
sastojinama. Sve zahvate treba izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća.<br />
Šume posebne namjene na području Grada su šume unutar zaštićenog dijela prirode<br />
(Nacionalni park Risnjak), odnosno dijelova prirode predloženih za zaštitu temeljem Zakona<br />
o zaštiti prirode (zaštićeni krajolik Kukuljanske Ponikve). Na tim površinama dozvoljena su<br />
znanstvena istraživanja, rekreacija, izletnički turizam i sl.<br />
Korištenje sporednih funkcija šuma<br />
Korištenje šumskih proizvoda regulirano je u skladu s Pravilnikom o sporednim šumskim<br />
proizvodima (JP “Hrvatse šume”, 1994.god.), te u dogovoru sa Šumarijom Rijeka. Šumski<br />
proizvodi su plodovi šumskog grmlja, gljive, ljekovito bilje, ispaša ovaca, ubiranje meda i sl.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
123
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Iako se u svijetu trend korištenja šuma u mnogome kreće ka šumi kao mjestu za odmor i<br />
relaksaciju kod nas još uvijek to nije jako izraženo. Ipak, možemo uočiti veću zainteresiranost<br />
pučanstva ka skijanju, planinarenju, vožnjama bicklima u prirodi, šetnjama, te bilo kojem<br />
načinu provođenja slobodnog vremena sa ciljem povratka prirodi kao temeljnoj potrebi<br />
svakog čovjeka. Možemo zaključiti da će se u skoro vrijeme više nego danas prostori ovih<br />
šuma koristiti u slijedeće namjene:<br />
- izletišno-rekreacijska,<br />
- planinarenje i izletnički turizam (postoje mnoge markirane planinarske staze koje planinari<br />
rado posjećuju u velikoj broju), pogotovo u Nacionalnom parku Risnjak,<br />
- razvoj brdskog biciklizma.<br />
Zauzimanje prostora u šumama i na šumskim zemljištima može se vršiti jedino uz prethodnu<br />
suglasnost “Hrvatskih šuma”. Zauzimanje prostora u cilju podizanja gospodarskih i drugih<br />
objekata (industrijske zone) uvjetovano je slijedećim redoslijedom:<br />
- neobrasla šumska zemljišta i kamenjari,<br />
- djelomično obrasla šumska zemljišta loše kvalitete,<br />
- šikare i panjače loše kvalitete.<br />
Podržavanjem ovog prijedloga korištenja šuma osigurao bi se daljnji razvitak šuma, kako u<br />
gospodarskom, tako i u zaštitno ekološkom pogledu.<br />
3.2.6. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ)<br />
Prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili<br />
oranicama, sve više zarastaju zajedno sa šumama, stoga su izdvojeni u kategoriju ostalog<br />
poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ).<br />
Ukupna površina navedene kategorije korištenja prostora na području Grada Bakra iznosi<br />
3646 ha.<br />
3.2.7. Morske površine (M)<br />
Akvatorij područja Grada Bakra zauzima površinu od 191,38 ha, što predstavlja oko 1,5%<br />
ukupne površine Grada. Plan namjene akvatorija omogućava usklađeno korištenje i razvitak<br />
postojećih i planiranih, (prvenstveno gospodarskih) sadržaja smještenih na području<br />
Bakarskog zaljeva.Razgraničenje morskih površina provedeno je određivanjem namjene za:<br />
- prometne djelatnosti (luke otvorene za javni promet, luke posebne namjene, unutarnji<br />
plovni put),<br />
- ostale morske površine.<br />
Prometne djelatnosti u akvatoriju Bakarskog zaljeva od primarnog su značaja ne samo na<br />
lokalnoj, već i županijskoj i državnoj razini.<br />
Luke otvorene za javni promet na području Grada Bakra su luka Bakar (županijski značaj), te<br />
luka Podbok i luka Goranin (državni značaj). Luke posebne namjene su prekrcajna luka<br />
naftnih derivata (L 3 ), luke zona poslovne namjene na platou bivše koksare i na Punta Križi<br />
(zone K 4 i K 6 ), te lučica domicilnog stanovništva na lokaciji Dobra. Prometne djelatnosti<br />
detaljnije su obrazložene u točki 3.5.1.2. Pomorski promet.<br />
Ostale morske površine obuhvaćaju more izvan navedenih dijelatnosti, gdje je dopušteno<br />
tradicionalno ribarenje, održavanje natjecanja u veslanju, regata školskih čamaca i sl. Unutar<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
124
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
ostalih morskih površina određena su i lučka područja koja su svrstana u područja posebnih<br />
ograničenja u korištenju (obrađeno u točki 3.4.1.1.).<br />
Tablica br. 29. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina<br />
ISKAZ <strong>PROSTORNI</strong>H POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA<br />
1.0. GRAD BAKAR OZNAKA<br />
1.1.<br />
Građevinska područja<br />
naselja<br />
izg. dio<br />
UKUPNO ha<br />
neizgr.<br />
dio<br />
ukupno<br />
% OD<br />
POVRŠINE<br />
<strong>GRADA</strong><br />
STAN/ha<br />
ha/STAN *<br />
NA 358,31 49,24 407,55 3,24 20,02<br />
1.2.<br />
Površine izvan naselja za<br />
izdvojene namjene<br />
1.2.1. Gospodarska namjena I,K 146,59 382,72 529,31 4,23 15,33<br />
1.2.2.<br />
Ugostiteljsko-turistička<br />
namjena<br />
T 22,37 10,67 33,04 0,26 246,94<br />
1.2.3.<br />
Sportsko-rekreacijska<br />
namjena<br />
R 18,68 31,33 50,01 0,4 151,76<br />
1.2.4. Infrastrukturna namjena IS,L 77,67 27,78 105,45 0,82 77,37<br />
1.2.5. Groblja G 5,06 1,43 6,49 0,04 1257,2<br />
Građevinska<br />
područja za izdvojene<br />
namjene<br />
UKUPNO<br />
I,K,T,<br />
R,IS,L,G<br />
270,37 453,93 724,3 5,75 11,22<br />
GRAĐEVINSKA PODRUČJA<br />
UKUPNO (1.1. + 1.2.)<br />
628,68 503,17 1131,85 8,97 7,19<br />
1.3. Poljoprivredne površine P<br />
1.3.1.<br />
Poljoprivredno tlo osnovne<br />
namjene<br />
Osobito vrijedno obradivo tlo P1 49,93 0,39 0,006*<br />
Vrijedno obradivo tlo P2 154,34 1,21 0,018*<br />
Ostala obradiva tla P3 171,62 1,34 0,021*<br />
Poljoprivredne<br />
površine<br />
UKUPNO P 375,89 2,94 0,046*<br />
1.4. Šumske površine Š<br />
Gospodarske šume Š1 7.012,17 54,99 0,86*<br />
Šume posebne namjene Š3 393,97 3,08 0,05*<br />
Šumske površine UKUPNO Š 7.406,14 58,07 0,90*<br />
1.5.<br />
Ostalo poljoprivredno tlo,<br />
šume i šumsko zemljište<br />
PŠ 3646,12 29,00 0,45*<br />
Kopnene površine UKUPNO 3646,12 29,00 0,45<br />
1.6. Morske površine M<br />
1.6.1. Prometne djelatnosti - - - -<br />
1.6.2. Ostale morske površine O 191,38 1,5 0,02*<br />
Morske površine UKUPNO 191,38 1,5 0,02*<br />
GRAD BAKAR UKUPNO 12.751,38 100 8.159*<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
125
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI<br />
3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti<br />
3.3.1.1. Globalna projekcija razvoja<br />
Prognoziranje razvoja gospodarskih i društvenih djelatnosti je u slučaju Grada Bakra vrlo<br />
složen zadatak. Njega određuju postojeće gospodarsko stanje s relativno skromnim<br />
rezultatima i poduzetničkim inicijativama, te mnoštvom nepoznanica i budućih rizika s jedne<br />
strane i veliki gospodarski potencijali s druge.<br />
Za prognoziranje razvoja Grada Bakra prilagođen je materijal Znanstveno-istraživačkog<br />
centra Ekonomskog fakulteta u Rijeci 53 . U tom istraživanju je posebno obrađeno područje<br />
Riječkog prstena. Na temelju dosadašnjih analiza ocijenjeno je da su prosječne godišnje stope<br />
rasta za Riječki prsten djelomično primjerene za sam Grad Bakar, odnosno da one u jednom<br />
dijelu mogu biti veće s obzirom na činjenicu da Bakar ima posebno vrijedne gospodarske<br />
potencijale. To omogućuje prognoziranje osnovnih razvojnih tendencija koje mogu poslužiti<br />
kao podloga za izradu ovog Prostornog plana kao i za planove užih područja.<br />
Stoga su prognoze rađene u dvije varijante, obje relativno optimistične, koje se razlikuju u<br />
dinamici rasta. Predložene varijante pored različitih prosječnih godišnjih stopa imaju različitu<br />
dinamiku rasta bruto domaćeg proizvoda tijekom pojedinih višegodišnjih razdoblja. Tako se u<br />
I. varijanti u prvom razdoblju od 1999. godine do kraja 2005. godine planiraju manje stope<br />
rasta bruto domaćeg proizvoda, a u slijedećem desetgodišnjem razdoblju dolazi do<br />
povećavanja prosječnih godišnjih stopa rasta makroekonomskih veličina. U II. varijanti<br />
predviđena je obrnuta situacija, što znači da se ubrzani rast očekuje do 2005. godine, a nakon<br />
toga umjereniji.<br />
Tablica 30. Prosječne stope rasta<br />
Razdoblje<br />
Prosječne stope %<br />
I. varijanta<br />
Prosječne stope %<br />
II. varijanta<br />
BDP Investicije Zaposlenost BDP Investicije Zaposlenost<br />
1999 -2005. 5,0 4,4 3,8 9,6 9,9 4,9<br />
2006-2015. 9,6 7,1 1,9 5,0 6,6 1,8<br />
1999-2015. 7,7 6,0 2,5 6,9 8,0 3,1<br />
Izvor: Dr. I. Žuvela: Koncepcija razvoja grada Rijeka 1998-2015.<br />
Predložene stope rezultat su imperativa značajnijeg gospodarskog rasta zbog ostvarivanja<br />
zadanih ciljeva, približavanja europskim standardima i Europskoj uniji. Istovremeno ove<br />
stope ocijenjene su realnim i ostvarivim. Prognoze obuhvaćaju sve privredne i neprivredne<br />
grane.<br />
Tablica 31. Projekcija makroekonomskih veličina Grada Bakra - I. varijanta<br />
GODINA BRUTO DOMAĆI<br />
INVESTICIJE<br />
ZAPOSLENI<br />
PROIZVOD<br />
(u kunama)<br />
(u kunama)<br />
1999. 268.871.143 22.405.929 1.496<br />
2006. 379.108.312 38.403.720 1.870<br />
2015. 947.770.780 105.392.111 2.262<br />
Napomena: Investicije za 1999. su procijenjene na temelju podataka ZAP-a<br />
53 Dr. Ivo Žuvela: Koncepcija razvoja grada Rijeka 1998-2015, Ekonomski fakultet Rijeka- Znanstveno istraživački centar,<br />
2000.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
126
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Tablica 32. Projekcija makroekonomskih veličina Grada Bakra - II. varijanta<br />
GODINA BRUTO DOMAĆI<br />
PROIZVOD<br />
(u kunama)<br />
INVESTICIJE<br />
(u kunama)<br />
ZAPOSLENI<br />
PREMA<br />
STATISTICI<br />
1999. 268.871.143 22.405.929 1.496<br />
2006. 510.855.172 62.324.331 2.094<br />
2015. 832.693.930 117.659.520 2.513<br />
Napomena: Investicije za 1999. su procijenjene na temelju podataka ZAP-a<br />
Prema I. varijanti dobivene veličine na kraju prognoziranog razdoblja su nešto veće. Zbog<br />
aktualnog stanja i sporijeg kretanja gospodarskog rasta vjerojatnija je II. varijanta.<br />
Iz prethodnih tablica je vidljivo da indeks povećanja bruto domaćeg proizvoda u razdoblju od<br />
1999. do 2015. godine iznosi 353 u I. varijanti, a 310 u II. varijanti. Očekivani bruto domaći<br />
proizvod po stanovniku u 2015. godini (izračunat u cijenama iz 1999. godine) 54 iznosi 16.153<br />
US$ u I. varijanti odnosno 14.192 US$ u II. varijanti. Ova prognoza ima već ranije navedeni<br />
nedostatak, koji se javlja kod obračuna bruto domaćeg proizvoda po stanovniku na lokalnoj<br />
razini, posebno za Grad Bakar koji će i ubuduće imati velik broj dnevnih migracija. Naime, s<br />
obzirom na planirani vrlo umjeren rast stanovništva i očekivan višestruki porast zaposlenih,<br />
to će relativno visok BDP po stanovniku biti velikim dijelom rezultat ukupnih gospodarskih<br />
kretanja na širem području (Rijeka i Riječki prsten).<br />
Za ostvarenje navedene projekcije, indeks porasta investicija za razdoblje od 1999. - 2015.<br />
godine iznosi 254 u I. varijanti i 343 u II. varijanti. Budući da je postojeće i planirano<br />
gospodarstvo Grada Bakra kapitalno ekstenzivno, to je planiran udio investicija bitno veći u<br />
II. varijanti, što se vidi u slijedećem prikazu.<br />
Godina I. Varijanta II. Varijanta<br />
1999. 12,00% 12,00%<br />
2005. 10,13% 12,20%<br />
2015. 11,12% 14,13%<br />
Planirani broj zaposlenih u 2015. godini prema bilanci stanovništva (navedeno u točki<br />
2.2.1.Obrazloženja 55 ) računa s 3.329 zaposlena stanovnika što je 40,8% ukupno planirane<br />
populacije Bakra. Prema projekcijama zaposlenih na području Grada Bakra očekuju se 2015.<br />
godine 2.262 zaposlenih u I. varijanti odnosno 2.513 zaposlenih u II. varijanti. Znači da bi i<br />
tada između 24,5% i 32,1% zaposlenih dnevno odlazilo na rad u Rijeku i druga županijska<br />
središta. Međutim, stvaran broj dnevnih migranata bit će znatno veći jer se očekuju izražene<br />
dvosmjerne migracije.<br />
Tablica 33. Projekcija zaposlenih po djelatnostima - I. varijanta<br />
ZAPOSLENI<br />
DJELATNOST<br />
1999. 2005. 2015.<br />
Broj % Broj Broj %<br />
Ribarstvo 9 0,6 12 10 0,4<br />
Prerađivačka industrija 587 39,3 916 1174 50,3<br />
Opskrba el. energijom i vodom 38 2,5 40 45 2,0<br />
Građevinarstvo 2 0,1 5 20 0,9<br />
Trgovina i popravak vozila i kućanskih<br />
predmeta<br />
217 14,5 227 247 10,9<br />
Hoteli i restorani 12 0,8 15 35 1,6<br />
54 1 US$ = 7,1914 kuna<br />
55 Prognoza stanovništva i radne snage, tablica 22.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
127
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Prijevoz, skladištenje i veze 424 28,3 415 449 19,8<br />
Financijsko posredovanje 4 0,3 8 36 1,6<br />
Poslovanje nekretninama i poslovne usluge 15 37 1,6<br />
Javna uprava i obrana, obvezno osiguranje 31 2,1 40 48 2,1<br />
Obrazovanje 163 10,9 165 178 7,9<br />
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 9 0,6 12 20 0,9<br />
UKUPNO 1496 100,0 1870 2262 100,0<br />
Očekivana struktura zaposlenosti je gotovo jednaka u obje varijante. To je rezultat toga što se<br />
najveće povećanje zapošljavanja očekuje u okviru zone Kukuljanovo, planirane za pretežno<br />
proizvodne a samo djelomično poslovno-servisne namjene. Nove investicije donijet će nove<br />
tehnologije i zapošljavanje na području Zone, čime će proizvodne djelatnosti i nadalje<br />
dominirati u strukturi zaposlenosti. Pomaci prema tercijarizaciji i kvartarizaciji bit će značajni<br />
ali ipak nedovoljni da bitno promijene gospodarsku strukturu. To više što i u slučaju<br />
ostvarenja optimističkih prognoza povećanja prometa u Bakarskom bazenu, zbog suvremenih<br />
tehnologija koje prethode tom povećanju, neće biti značajnijih potreba za radnom snagom.<br />
Tablica 34. Projekcija zaposlenih po djelatnostima - II. varijanta<br />
DJELATNOST<br />
ZAPOSLENI<br />
1999. 2005. 2015.<br />
Broj % Broj Broj %<br />
Ribarstvo 9 0,6 10 8 0,3<br />
Prerađivačka industrija 587 39,3 1055 1261 50,2<br />
Opskrba el. energijom i vodom 38 2,5 44 48 1,9<br />
Građevinarstvo 2 0,1 10 25 1,0<br />
Trgovina i popravak vozila i kućanskih<br />
predmeta<br />
217 14,5 247 262 10,4<br />
Hoteli i restorani 12 0,8 20 40 1,6<br />
Prijevoz skladištenje i veze 424 28,3 415 479 19,6<br />
Financijsko posredovanje 4 0,3 28 47 1,9<br />
Poslovanje nekretninama i poslovne usluge 35 55 2,2<br />
Javna uprava i obrana, obvezno osiguranje 31 2,1 48 76 3,0<br />
Obrazovanje 163 10,9 168 188 7,5<br />
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 9 0,6 14 24 1,0<br />
UKUPNO 1496 100,0 2094 2513 100,0<br />
3.3.1.2. Značajniji gospodarski subjekti<br />
Zona Kukuljanovo<br />
Glavne prednosti koje će utjecati na daljnji razvoj Zone Kukuljanovo (koja obuhvaća ranije<br />
zone R-27 i R-29) su povoljan geoprometni položaj, dobra povezanost sa srednjeeuropskim<br />
zaleđem, velike prostorne mogućnosti, blizina lučkog sustava i Slobodna zona. Zona može<br />
zbog svog položaja i opremljenog kvalitetnog prostora računati na interes stranih i domaćih<br />
ulagača. Stoga već sada nudi prostor za smještanje novih industrijskih-proizvodnih i<br />
poslovnih sadržaja, a istovremeno pruža povoljne uvjete za dinamičan razvoj postojećih<br />
proizvodno-poslovnih sadržaja. Obveza je novih korisnika zone uskladiti tehnologije s<br />
prethodno izrađenim i prihvaćenim studijama utjecaja na okoliš.<br />
Planira se bolje funkcionalno povezivanje zone s lučkim sustavom (lučki bazeni Rijeka i<br />
Bakar) i prometnim sustavima (cestovni i željeznički čvor Rijeka), kao i daljnje<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
128
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
osposobljavanje radnih platoa zone za prihvat novih djelatnosti. Urbanističkim planovima<br />
uređenja radnih zona R-27 56 i R-29 razrađen je program izgradnje i uređenja cijele zone.<br />
Određena je namjena površina, i to:<br />
- površine gospodarske – pretežito proizvodne namjene,<br />
- zaštitne zelene površine,<br />
- prometne površine – cestovne i željezničke,<br />
- površine za infrastrukturne građevine i uređaje.<br />
Grad Bakar kao većinski vlasnik zone nastoji poticajnim mjerama (poduzetnički krediti,<br />
stimulativna komunalna naknada itd.) usmjeriti i dio manjih proizvodnih i servisnih pogona<br />
obrtničkog tipa u zonu.<br />
Luka Podbok<br />
Desetgodišnjim planom razvoja riječke luke planirana je prenamjena pojedinih lučkih<br />
područja i to djelomično kroz premještanje prekrcaja sipkih tereta koji se danas prekrcavaju u<br />
bazenima Rijeka i Sušak (potaša, fosfat, sumpor itd.) na terminal Bakar. Na taj način bi se<br />
rasteretili riječki bazeni a formirao višenamjenski terminal za prekrcaj rasutih i sipkih tereta,<br />
kao što su željezna rudača, ugljen, boksit, fosfat, sumpor, kalijev klorid itd. Objedinjavanjem<br />
prekrcaja sipkih i rasutih tereta na jednom terminalu uz uvođenje nove tehnologije,<br />
(modernizacija prekrcajnih uređaja i djelomična sanacija postojećih kapaciteta), ostvarila bi se<br />
dodatna financijska korist i zadovoljavajući ekološki učinci.<br />
Tablica 35. Prognoze prometa rasutih i sipkih tereta<br />
GODINA Luka Rijeka d.d. (tona) Strani konzultanti 57 (tona)<br />
2002. 1.853.396 2.398.000<br />
2003. 1.862.663 2.614.000<br />
2004. 1.871.976 2.849.000<br />
2005. 2.006.336 3.105.000<br />
2006. 2.141.368 3.385.000<br />
2007. 2.277.075 3.690.000<br />
2008. 2.424.945 4.022.000<br />
2009. 2.574.094 4.384.000<br />
2010. 2.724.835 4.778.000<br />
2011. 2.877.083 4.778.000<br />
2012. 2.905.854 4.778.000<br />
Izvor: Terminal za rasute i sipke terete – Bakar, Idejno rješenje tehnologije rada,<br />
Lučka uprava Rijeka 2001.<br />
Plan računa s mogućnošću ponovnog oživljavanja srednje europskog tržišta i većim obujmom<br />
uvoza sirovina iz prekomorskih zemalja, a to znači i povratak rasutih i sipkih tereta u Bakar.<br />
Projektom Samsung od Međunarodnog razvojnog fonda EDCF planira se nabavka nove<br />
opreme, te rekonstrukcija dijela postojeće. Uvođenjem nove tehnologije će se pored<br />
povećanja kapaciteta postići visoki standardi zaštite okoliša.<br />
Prednosti budućeg višenamjenskog terminala u Bakru su u mogućnost prihvata većih<br />
brodova, bržem protoku robe i kraćem zadržavanju brodova, efikasnijem utovaru vagona i<br />
vaganju.<br />
56 Urbanistički plan uređenja radne zone R – 27 Kukuljanovo, UIH, Zagreb 2001.<br />
57 Procjene konzultantskih kuća «Softremer» i «Rotterdam Maritime Group»<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
129
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
U svim razvojnim planovima količine rasutog i sipkog tereta koji bi se trebao servisirati preko<br />
riječkog pravca, terminal Bakar (uz Kontejnerski terminal Brajdica i silos), predstavlja<br />
nositelja ukupnog prometa i glavnu kariku u razvoju i revitalizaciji riječke luke i ukupnog<br />
lučkog sustava u Republici Hrvatskoj.<br />
Prognoze prometa rasutih i sipkih tereta vrlo su optimistične, jer se računa sa uključivanjem<br />
velikih proizvođača teške industrije u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Austriji, koje godišnje<br />
potražuju 15 do 20 milijuna tona željezne rudače i ugljena, pa bi jedan dio ovih tereta bilo<br />
moguće usmjeriti u terminal Bakar. Nadalje, u prognozama se računa s novih 350 do 500<br />
milijuna raznih tereta prema srednjeeuropskim lukama, pa bi Jadranske luke trebale preuzeti<br />
od 10 do 15% tih tereta što bi u slijedećih deset godina povećalo njihov teret za novih 52 do<br />
100 milijuna tona. Tada bi na luku Rijeka otpalo oko 15 milijuna tona, od čega je značajan dio<br />
rasutih i sipkih tereta.<br />
Nova tehnologija treba pridonijeti kvalitetnijoj zaštiti okoliša i manjem utjecaju buke i<br />
zagađenja za samo naselje Bakar. Prostor na području Podbok namijenjen za lučku djelatnost<br />
ograničen je zaštitom izvorišta pitke vode «Dobra» i «Dobrica» ( I. i II. vodozaštitna zona) pa<br />
je u skladu s tim ograničenjem i određena ukupna površina luke.<br />
Prostor bivše koksare<br />
Nakon obustave proizvodnje koksa u rujnu 1994. godine pristupilo se razgradnji proizvodnih<br />
linija uz sukcesivno zbrinjavanje posebnog otpada i ekološko zbrinjavanja platoa bivše<br />
koksare. Trenutno 58 je u tijeku završna faza razgradnje «Koksar» d.o.o Bakar, pretežito<br />
usmjerena na sanaciju terena platoa bivše koksare.<br />
Svi poslovi na razgradnji koksare (s izuzetkom dimnjaka i podmorskog tunela) planiraju se<br />
završiti u cijelosti do kraja 2002. godine, kada će lokacija biti spremna za nove gospodarske<br />
sadržaje. Financijski dugovi zaključno se rješavaju 2002. i 2003. godine.<br />
Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 2. srpnja 1998. godine cjelokupni temeljni kapital<br />
društva «Koksar» d.o.o. prenesen je na Hrvatski fond za privatizaciju, pa je on sada vlasnik<br />
imovine «Koksar» d.o.o. Prema procjenama Ministarstva financija Republika Hrvatska je u<br />
zatvaranje i sanaciju koksare uložila do 31.12. 2001. iznos od 194,7 mln. kuna (računajući i<br />
dugovanja nekim dužnicima).<br />
Prema ocjeni Nadzornog odbora «Koksar» d.o.o. u ovom trenutku se dio platoa zapadnije od<br />
ulaza u glavnu trafostanicu prema naselju Bakar smatra saniranim, pa time već sada<br />
slobodnim za korištenje u gospodarske svrhe.<br />
Prostornim Planom uređenja Grada Bakra prenamjena prostora bivše koksare utvrđena je na<br />
način da je cjelokupni prostor podijeljen na dva dijela:<br />
1. na već sada saniranom prostoru zapadnije od ulaza u glavnu trafostanicu prema naselju<br />
Bakar, prostor će se prenamijeniti za gospodarske djelatnosti strogo litoralnog karaktera,<br />
odnosno za poslovnu zonu kontaktnog karaktera more-kopno;<br />
2. prostor istočno od ulaza u glavnu trafostanicu do INA - rafinerije nafte u Urinju, za luku i<br />
lučke sadržaje.<br />
58 Godina 2001.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
130
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Poljoprivreda, šumarstvo i lov<br />
Relativno male poljoprivredne površine (oranice, voćnjaci i vinogradi) nisu dovoljno<br />
iskorištene. Višegodišnje zanemarivanje tradicionalnih poljoprivrednih grana, usitnjene<br />
parcele i mali prihodi na sadašnjoj tehnološkoj razini uz mogućnost ostvarenja većih zarada u<br />
drugim djelatnostima, glavni su razlozi smanjenja poljoprivredne proizvodnje.<br />
Okrupnjavanjem zemljišta i uvođenjem suvremenijeg načina obrade stvorile bi se<br />
pretpostavke za veću proizvodnju, koja bi uz vlastite potrebe mogla pokrivati dio ponude na<br />
tržištima susjednih područja, prvenstveno Rijeke i turističkih centara Županije.<br />
Uz tradicionalne poljoprivredne grane (voćarstvo, povrćarstvo, cvjećarstvo, pčelarstvo)<br />
značajne su mogućnosti za razvoj stočarstva (kozarstvo, ovčarstvo, peradarstvo). Također<br />
postoji mogućnost uzgoja novih poljoprivrednih proizvoda (npr. zdrave hrane, ljekovitog<br />
bilja, začinskog bilja, gljivarstva itd). Poseban poticaj treba dati preradi poljoprivrednih<br />
proizvoda u namirnice sa zaštićenim geografskim porijeklom. Nositelji ovih aktivnosti mogu<br />
biti obiteljska gospodarstva u okviru dopunske djelatnosti.<br />
Cilj gospodarenja šumama je njihovo privođenje u optimalno stanje za proizvodnju drvne<br />
mase. Zbog sadašnje centraliziranosti upravljanja i raspodjele dobiti na razini Hrvatske, te<br />
nepostojanja šumarije na području Grada Bakra, ne koriste se prednosti i pogodnosti koje<br />
pruža ovaj razvojni resurs. Za očekivati je da će se ta razvojna ograničenja u budućnosti<br />
uskladiti s potrebama lokalne samouprave, promjenom zakona koji reguliraju ovu<br />
problematiku.<br />
Površine koje danas zauzimaju lokalna lovačka društva su značajne i neće se u doglednoj<br />
budućnosti bitno mijenjati. Uz dodatna uređenja lovišta moguć je daljnji razvoj ove<br />
djelatnosti kao i njeno uključivanje u turističku ponudu Primorsko-goranske županije.<br />
Trgovina i ostale usluge<br />
Ova grupa djelatnosti ima dobre perspektive zahvaljujući činjenici da se na području Grada<br />
Bakra očekuje određen porast broja stanovnika i dinamičan gospodarski rast. Na temelju<br />
poznatih prognoza realno je očekivati da će se trgovina kao djelatnost i dalje razvijati uz<br />
proširenje ponude i povećanje razine usluge. Razvojni programi većih trgovačkih tvrtki iz<br />
okolnih područja i samog Bakra u pravilu govore o proširivanju ponude i dopuni ponude<br />
pratećom proizvodnjom ili pakiranjem, što može biti ostvareno u okviru Industrijske zone.<br />
Mnogo brže će se razvijati ostale intelektualne usluge i servisi koji će pratiti razvoj<br />
proizvodne djelatnosti, koja će po broju zaposlenih i nadalje biti najbrojnija. Ovo se odnosi na<br />
financijsko posredovanje, intelektualne usluge, kao što su računovodstveni servisi, revizorske<br />
usluge, računalni servisi, osiguranja, posredovanje pri prometu nekretninama, i td.<br />
Turizam<br />
Na području Bakra turizam u klasičnom stacionarnom obliku nije razvijen jer nema<br />
značajnijih resursa za njegov razvoj i jer je nespojiv s ostalim gospodarskim sadržajima.<br />
Budući da je turizam djelatnost koja multiplikativno djeluje na razvoj ostalih gospodarskih,<br />
javnih, kulturnih i sportskih aktivnosti a istovremeno najbolje verificira postojeće kulturno i<br />
povijesno nasljeđe kao i prirodne ljepote nekog područja, nužno je pronaći one oblike<br />
turizma koji imaju šanse na tom prostoru.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
131
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
U slučaju Bakra treba poticati one aktivnosti koje se mogu prilagoditi postojećem okruženju,<br />
što znači da je moguć razvoj njegovih pojedinih oblika, kao što je izletnički, lovni,<br />
rekreacijski turizam itd. Značajne su mogućnosti proširenja ugostiteljske ponude, koja će u<br />
ponudu uključiti i domaći autohtoni proizvod i zdravu hranu.<br />
3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti<br />
Prema već citiranom istraživanju 59 i Prostornom planu Primorsko-goranske županije, Grad<br />
Bakar je prema općim demografskim parametrima (veličina središnjeg naselja, kretanje<br />
stanovništva, prirodni prirast, migracijski saldo) svrstan u III kategoriju od ukupno šest<br />
kategorija naselja. Ta kategorizacija ima uporište i u Programu prostornog uređenja<br />
Republike Hrvatske 60 . Prema njemu se određuje razvitak javnih službi kao skupine središnjih<br />
uslužnih funkcija, koje slijede razmještaj njihovih korisnika i time podižu i poboljšavaju<br />
standard i kvalitetu života stanovništva.<br />
Također, Prostornim planom Županije središnje naselje Bakar određeno je kao središte u<br />
riječkom prstenu, sa VII rangom centraliteta. U skladu s tim rangom centraliteta određeni su i<br />
minimalni sadržaji središnjih uslužnih funkcija, prema skupinama društvenih djelatnosti<br />
(prikazani u tablici br. 23).<br />
Planiranje razvoja društvenih djelatnosti na administrativnom području Grada Bakra treba<br />
izvršiti dogradnjom postojećih sadržaja potrebnih da se zadovolje barem minimalni uvjeti<br />
pokrivenosti gravitacijskog područja središnjim uslužnim funkcijama.<br />
Uprava i pravosuđe<br />
Svi segmenti prava i pravosuđa planirani su u županijskom središtu, dok se u središtima<br />
gradova i općina koji su u prethodnom ustroju bili sjedišta općina (ujedno i sjedišta<br />
gravitacijskih područja), nalaze ispostave županijskih službi i sudbene vlasti s pratećim<br />
službama.<br />
Odredbe novog Ustava Republike Hrvatske (NN 113/00 i 124/00) proširuju prava lokalne<br />
samouprave, što je regulirano Zakonom o područnoj (regionalnoj samoupravi) NN 33/2001.<br />
Prema tom Zakonu djelokrug općina i gradova je obavljanje poslova koji se odnose na:<br />
- uređenje naselja i stanovanja,<br />
- prostorno i urbanističko planiranje,<br />
- komunalnu djelatnost,<br />
- brigu o djeci,<br />
- socijalnu skrb,<br />
- primarnu zdravstvenu zaštitu,<br />
- odgoj i osnovno obrazovanje,<br />
- kulturu, tjelesnu kulturu i sport,<br />
- zaštitu potrošača,<br />
- zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,<br />
- protupožarnu i civilnu zaštitu.<br />
59 Analiza sadržaja javnih funkcija - Završni izvještaj, Separat za PPPGŽ, URBING/1997<br />
60 Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja - Zavod za<br />
prostorno planiranje 1999<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
132
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Grad Bakar planiran je i ubuduće kao jedinica lokalne samouprave gradskog karaktera sa<br />
pratećim upravnim odjelima gradske uprave. U skladu s pravima iz novog Zakona o<br />
područnoj (regionalnoj) samoupravi ustrojeni su upravni odjeli gradske uprave Bakra.<br />
Neovisno o teritorijalnoj podjeli u mreži sadržaja pravosuđa, određuju se sjedišta javnih<br />
bilježnika na svakih 20.000 stanovnika, odnosno 200 pravnih subjekata. Na temelju toga se<br />
planira ponovno djelovanje javnog bilježnika u samom Bakru. Mreža javnih bilježnika i<br />
njene promjene reguliraju se posebnim Zakonom odnosno njegovim izmjenama i dopunama.<br />
U svim sjedištima lokalne samouprave planirane su institucije policije odnosno policijske<br />
postaje ili njihove ispostave, pa se to odnosi i na Grad Bakar.<br />
Predškolsko i školsko obrazovanje<br />
Planiranje predškolskih ustanova u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave. Postavke na<br />
temelju kojih se planira mreža tih ustanova su:<br />
- središta organizirane brige za predškolsku djecu su u svim središtima gradova/općina pa<br />
tako i u gradu Bakru,<br />
- potreban broj ustanova, njihov razmještaj, kao i veličina grupa-jedinica ovisit će o broju<br />
predškolske populacije.<br />
Kako se temeljem demografskih prognoza očekuje umjereno povećanje broja predškolske<br />
djece, to će se briga za njihovo obrazovanje i dalje provoditi u okviru postojećih kapaciteta.<br />
Postoji mogućnost otvaranja novih manjih jedinica u drugim naseljima, kapaciteta do 50<br />
djece. Daljnji razvoj ove djelatnosti ići će prema poboljšanju standarda predškolskog odgoja i<br />
naobrazbe.<br />
Osnovno školstvo planira se primjenom prihvaćenih standarda i normativa na temelju<br />
planirane demografske slike. Osnovno načelo je da moraju postojati samostalne osnovne<br />
škole u svim gradskim/općinskim središtima. Područni odjeli samostalnih osnovnih škola<br />
osnivaju se sukladno potrebama lokalnih zajednica na teritoriju jedinice lokalne samouprave.<br />
Temeljem ovih postavki zadržavaju se postojeće osnovne škole u Bakru i Hreljinu. Planira<br />
se opremanje sportskim sadržajima obiju škola.<br />
Djelatnost srednjeg školstva obavljaju srednjoškolske ustanove (srednje škole i učenički<br />
domovi) te druge pravne osobe. Prema važećem standardu jedna srednja škola dolazi na<br />
10.000 do 30.000 stanovnika. Grad Bakar prema očekivanim demografskim kretanjima neće<br />
zadovoljiti taj kriterij. Međutim, u slučaju Pomorske škole u Bakru ti standardi nisu presudni<br />
obzirom na značaj, kvalitetu, pomorsku orijentaciju i tradiciju ove ustanove. Školu treba<br />
opremiti sportskom dvoranom (započeta izgradnja) i odgovarajućom sportskom lučicom.<br />
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb<br />
Zdravstvena djelatnost je od značaja za Republiku Hrvatsku. Obavljaju je zdravstvene<br />
ustanove u državnom vlasništvu, vlasništvu županija te zdravstvene ustanove u vlasništvu<br />
domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba. Način organizacije i provođenje zdravstvene<br />
zaštite utvrđuju se Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Postoje tri razine zdravstvene zaštite;<br />
primarna, sekundarna i tercijarna.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
133
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Zdravstvene ustanove na primarnoj razini su Dom zdravlja, ustanova za hitnu medicinsku<br />
pomoć, ustanova za zdravstvenu njegu u kući i ljekarna. Kod utvrđivanja mreže zdravstvenih<br />
ustanova primarne zdravstvene zaštite za Primorsko-goransku županiju, kao i za<br />
dimenzioniranje mreže korišteni su slijedeći normativi:<br />
- dom zdravlja - gravitacijsko područje do 30.000 stanovnika,<br />
- ambulanta opće medicine - gravitacijsko područje do 2.000 stanovnika,<br />
- 1 tim cjelovite primarne zaštite na 1.000 stanovnika,<br />
- hitna medicinska pomoć - do 40.000 stanovnika kao dežurstvo, a preko 40.000<br />
stanovnika kao posebna služba,<br />
- ljekarna - gravitacijsko područje do 5.000 stanovnika.<br />
Zdravstvene ustanove osnivaju se u skladu s mrežom zdravstvene djelatnosti, a mjerila za<br />
postavljanje mreže, pored navedenih normativa, su:<br />
- zdravstveno stanje, broj, starosna i socijalna struktura stanovništva,<br />
- jednaki uvjeti/mogućnosti za korištenje zdravstvenih usluga,<br />
- potreban razina zdravstvene djelatnosti (primarna, sekundarna ili tercijarna),<br />
- stupanj organizacije područja, prometna povezanost i specifičnost naseljenosti te<br />
dostupnost demografski ugroženih područja,<br />
- gospodarske mogućnosti.<br />
Socijalna skrb je organizirana društvena djelatnost u okviru koje se ostvaruje društvena briga i<br />
interes za socijalnu sigurnost pojedinih radnih ljudi i građana, kojima je pored drugih<br />
društvenih mjera potrebna i posebna pomoć društvene zajednice. Djelatnost socijalne skrbi je<br />
od posebnog društvenog interesa, a obavljaju je organizacije socijalne zaštite u skladu s<br />
Programom razvoja socijalne zaštite kojeg donosi Sabor RH. Za lociranje ustanova socijalne<br />
skrbi i zaštite određeni su normativi i standardi, od kojih je važno navesti slijedeće:<br />
- lokacija organizacije socijalne zaštite mora biti u središtu naselja ili njegovoj blizini,<br />
- dom za djecu i mladež mora biti lociran u gradskom području (Bakar),<br />
- igrališta trebaju imati površinu od minimalno 15 m 2 po školskom djetetu.<br />
Iz navedenih normativa i standarda minimalni sadržaji zdravstva i socijalne skrbi za Grad<br />
Bakar su sadržaji primarne zdravstvene zaštite, i to:<br />
- ambulante opće medicine, zadržavanje postojećih šest s proporcionalnim povećanjem<br />
broja timova do dvanaest (u naseljima Bakar, Škrljevo,Kukuljanovo, Krasica, Hreljin i<br />
Zlobin).<br />
- najmanje dvije ljekarne (Bakar i Krasica), mada će vjerojatno postojati interes za otvaranje<br />
barem još dvije privatne ljekarne (u naseljima Hreljin, Škrljevo ili Kukuljanovo).<br />
Predlaže se proširivanje ponude zdravstvene zaštite specijalističkim, stomatološkim i drugim<br />
ambulantama i sadržajima u privatnom vlasništvu.<br />
Također postoje preduvjeti za izgradnju novog doma umirovljenika prema normativima i<br />
standardima u svojoj kategoriji, uz uvjet da bude lociran u naselju gdje postoje uvjeti za<br />
korištenje zdravstvenih i socijalnih ustanova kao i za društvenu aktivnost korisnika doma.<br />
Dom treba planirati za manje od 200 ljudi, ukupne površina zemljišta za gradnju veće od 50<br />
m 2 po korisniku, i s površinom zatvorenog prostora doma većom od 38 m 2 po korisniku.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
134
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
135
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Kultura i sport<br />
Mreža kulturnih i sportskih sadržaja se zasniva na postavkama iz zakonske regulative, ali i<br />
nekim usmjerenjima iz dokumenata prostornog uređenja. Prilikom utvrđivanja mreže<br />
maksimalno treba respektirati postojeće stanje. U središtu ranga Bakra treba biti smještena<br />
većina kulturnih odnosno sportskih sadržaja. Prema važećim planovima minimalni sadržaji su<br />
knjižnica, čitaonica, kino, muzej, galerije, zbirke, sportski klubovi i školske-sportske<br />
dvorane. Grad Bakar ima dio tih kulturnih sadržaja. Međutim, potrebno je završiti<br />
rekonstrukciju gradskog muzeja i poboljšati uvjete rada knjižnice i čitaonice. Također<br />
nedostaje kino dvorana, pa postojeću ponudu treba dopunjavati s tim ali i drugim sadržajima,<br />
ovisno o potrebama za koje se tijekom slijedećeg razdoblja pokaže interes.<br />
Kompleks Kaštela treba rekonstruirati i namijeniti javnoj namjeni - znanosti, kulturi,<br />
obrazovanju, uslužnoj i ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti.<br />
Sportsko-rekreacijska područja se prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije<br />
dijele na sportske centre i rekreacijska područja. S obzirom da na području Grada Bakra ima<br />
više sportskih objekata ali ne i cjelovitog sportskog centra to će buduća izgradnja ići u smjeru<br />
kompletiranja sadržaja i podizanja kvalitete tih objekata. Sportsko-rekreacijski centar na<br />
Kukuljanovu trebat će dopuniti u skladu s normativima 61 (1 sportsko igralište za mali<br />
nogomet, rukomet, odbojku i košarku). Također je potrebna izgradnja više dječjih igrališta i<br />
parkova, više terena za boćanje, teniskih terena i drugo. Ostali sportsko-rekreacijski sadržaji<br />
gradit će se prema potrebama i mogućnostima stanovništva po naseljima.<br />
Unutar građevinskog područja grada Bakra (NA1 1 ) planira se uređenje kupališta (plaže), a<br />
točna lokacija na kopnu i u akvatoriju Bakarskog zaljeva utvrditi će se izradom Urbanističkog<br />
plana uređenja Bakra (UPU 1).<br />
Vjerske zajednice, udruge građana<br />
Planiranje vjerskih sadržaja na području Grada Bakra je u domeni katoličke crkve, s<br />
obzirom na to da se ona jedina pojavljuje na tom prostoru. Stoga je za očekivati da će se<br />
osiguranje lokacija za eventualne vjerske objekte i sadržaje ostvariti putem suradnje planera<br />
i predstavnika crkve.<br />
Udruge građana, političke stranke i druge organizacije nastaju kao odraz interesa svake<br />
pojedine lokalne zajednice, odnosno posebnih strukovnih organiziranja ili raznih<br />
humanitarnih nastojanja. Zbog specifičnog karaktera ovih sadržaja javnih funkcija, oni se ne<br />
mogu planirati pa tako ni uvrštavati u dokumente prostornog uređenja.<br />
61 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, čl. 57.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
136
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA<br />
3.4.1. Uvjeti korištenja prostora<br />
Uvjetima korištenja određuje se način korištenja prostora određenog namjenom,<br />
obrazloženom u točki 3.2. ovog Prostornog plana.<br />
A) Uvjeti korištenja građevinskih područja<br />
A1) Građevinska područja naselja<br />
Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Bakra, i to za<br />
naselja Bakar, Kukuljanovo, Škrljevo, Krasicu, Višnjevicu, Praputnjak, Hreljin, Melnice,<br />
Plase, Zlobin, Zlobinsku Dragu, Ponikve, Plosnu i Gornje Jelenje.<br />
Na građevinskim područjima naselja na području Grada Bakra gradi se u skladu s odredbama<br />
ovog Prostornog plana, zakona, te detaljnije prostorno-planske dokumentacije.<br />
Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za izgradnju<br />
(neizgrađeni dio građevinskog područja). Razgraničenje izgrađenog dijela obavljeno je rubom<br />
izgrađenih i uređenih građevnih čestica.<br />
Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene<br />
građevne čestice, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale<br />
površine (parkovi, igrališta i sl.).<br />
Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane javne i<br />
nerazvrstane prometnice. Neposredan pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu<br />
mora se osigurati prometnicom širine najmanje 4,5 m ili pristupnim putem širine najmanje 3,0<br />
m i duljine najviše 50,0 m. Iznimno, neposredan pristup građevne čestice na javnoprometnu<br />
površinu može se osigurati i pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m, i to:<br />
- kod gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina unutar registriranih<br />
povijesnih graditeljskih cjelina (Bakar NA1 1 i Praputnjak NA6 1 ),<br />
- kod rekonstrukcije postojećih građevina kod kojih zatečeni priključak na<br />
javnoprometnu površinu ima elemente pješačkog prolaza ili stubišta.<br />
Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj građevina planirane namjene, vrste,<br />
oblika, veličine, kapaciteta i sl. u zadanim mjerama korištenja, te omogućiti zaštitu prostora.<br />
Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za<br />
koja nije propisana obavezna izrada urbanističkog plana uređenja mogu se graditi:<br />
a) stambene građevine građene kao slobodnostojeće, poluotvorene ili u nizu,<br />
- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske<br />
građevine, na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene,<br />
b) građevine društvene namjene (otvorena sportska igrališta i ambulante), te građevine<br />
županijskog značaja (Srednja škola Bakar)<br />
c) građevine gospodarske namjene:<br />
- pretežito poslovne, tlocrtne projekcije do 400 m 2 ,<br />
- poljoprivredne gospodarske građevine tlocrtne projekcije do 200 m 2 .<br />
d) građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije do 400 m 2 ,<br />
e) ostale građevine.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
137
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Posredno provođenje ovog Prostornog plana određeno je za središnje naselje područja<br />
Grada - Bakar, dio registrirane povijesne cjeline (seosko naselje) Praputnjak, te za pojedine<br />
građevine unutar građevinskog područja naselja.<br />
Obavezna izrada urbanističkog plana uređenja određena je za:<br />
• UPU 1 - Bakar (NA1 1-2 ) sa površinama izvan naselja za izdvojene namjene:<br />
G 3 , G 4 i R 4 )<br />
• UPU 2 - Praputnjak (NA6 1 )<br />
Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu br.<br />
3C “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite”<br />
u mj. 1:25.000, te na kartografskom prikazu br.4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000.<br />
Obavezna izrada detaljnog plana uređenja određena je za:<br />
• pojedinačne građevine:<br />
a) stambene namjene:<br />
- višestambene građevine unutar građevinskog područja naselja Krasica (NA4),<br />
Kukuljanovo (NA2) i Škrljevo (NA3),<br />
b) društvene namjene:<br />
- osim otvorenih sportskih igrališta i ambulanti, te građevina županijskog značaja<br />
(Srednja škola Bakar),<br />
c) gospodarske namjene:<br />
- pretežito poslovne, tlocrtne projekcije veće od 400 m 2 ,<br />
- poljoprivredne gospodarske građevine tlocrtne projekcije veće od 200 m 2 .<br />
d) ugostiteljsko-turističke namjene:<br />
- tlocrtne projekcije veće od 400 m 2 .<br />
A2) Površine izvan naselja za izdvojene namjene<br />
Površine izvan naselja za izdvojene namjene svojom se strukturom i načinom korištenja<br />
razlikuju od naselja, a u njima se ne može planirati nova stambena izgradnja.<br />
Nova izgradnja u građevinskim područjima za izdvojene namjene moguća je temeljem<br />
planova užih područja.<br />
Obavezna izrada urbanističkog plana uređenja određena je za:<br />
• UPU 3 - dio zone Kukuljanovo (R29) I 2,<br />
• UPU 4 - prekrcajna luka naftnih derivata L 3 (zajedno sa građevinskim područjem zone<br />
proizvodne namjene I-1 - Rafinerija nafte na Urinju na području općine<br />
Kostrena),<br />
• UPU 5 - Lunga K 8,<br />
• UPU 6 - Vojskovo R 1 ,<br />
• UPU 7 - luka Podbok L 1 ,<br />
• UPU 8 - zona poslovne namjene K 4 na prostoru bivše koksare,<br />
• UPU 9 - luka Goranin L 2,<br />
• UPU 10 - vikend naselje Zlobinska Draga T 7<br />
• UPU 11 - dio zone Kukuljanovo (R29) I 2 62<br />
• UPU 12 - dio zone Kukuljanovo (R27) I 1 62<br />
62 Iako su za navedena područja već izrađeni i na snazi urbanistički planovi uređenja, ukoliko se ukaže potreba<br />
(uslijed promjene zakonske regulative ili novih okolnosti) biti će potrebno pristupiti izradi novih urbanističkih<br />
planova uređenja, odnosno izmjena i dopuna postojećih planova (S.N. 19/01 i 21/01, te S.N. 5/01) i za gore<br />
navedene zone.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
138
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu br.<br />
3C “Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja primjene posebnih mjera uređenja i<br />
zaštite”, mj. 1:25.000, te na kartografskom prikazu br.4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000.<br />
Obavezna izrada detaljnog plana uređenja određena je za slijedeće površine izvan naselja za<br />
izdvojene namjene:<br />
• DPU 1 - Susanićevo K 1 ,<br />
• DPU 2 - Moravac K 2,<br />
• DPU 3 - Učivac K 3,<br />
• DPU 4 - Montkemija K 5,<br />
• DPU 5 - Punta Križa K 6,<br />
• DPU 6 - Glavičina K 7,<br />
• DPU 7 - Lonja K 9,<br />
• DPU 8 - Gaj R 2<br />
Do donošenja urbanističkih planova uređenja dozvoljeni su slijedeći zahvati u prostoru:<br />
• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja Bakra - NA1 1-2 (UPU 1) i Urbanističkog<br />
plana uređenja dijela naselja Praputnjak - NA 6 1 (UPU 2) dopuštena je:<br />
- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,<br />
- rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke, te javne i<br />
društvene namjene, prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela;<br />
• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja zone sportsko-rekreacijske namjene<br />
Vojskovo -R 1 (UPU 6) dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina;<br />
• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja luke Podbok - L 1 (UPU 7) dopuštena je<br />
rekonstrukcija postojećih građevina i sanacija njihovih dotrajalih konstruktivnih<br />
dijelova.<br />
• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja vikend naselja Zlobinska Draga - T 7<br />
(UPU 10) dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina u opsegu neophodnom za<br />
poboljšanje uvjeta života i rada.<br />
• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja:<br />
- dijela zone Kukuljanovo - I 2 (UPU 3),<br />
- zone poslovne namjene Lunga - K 8 (UPU 5),<br />
- zone poslovne namjene na platou bivše Koksare - K 4 (UPU 8),<br />
- luke Goranin - L 2 (UPU 9), nije dopuštena izgradnja novih građevina niti uređenje<br />
površina.<br />
• Urbanistički plan uređenja za zonu Rafinerije nafte na Urinju, koja na području<br />
Općine Kostrena obuhvaća zonu proizvodne namjene I-1, a na području Grada Bakra<br />
zonu prekrcajne luke naftnih derivata L 3 , potrebno je izraditi kao jedinstveni, cjeloviti<br />
plan, a proceduru donošenja provesti sukladno Zakonu o prostornom uređenju na<br />
Općinskom vijeću Općine Kostrena, odnosno Gradskom vijeću Grada Bakra. Do<br />
donošenja navedenog urbanističkog plana uređenja koji je na području Grada Bakra<br />
označen oznakom UPU 4, dopuštena je:<br />
- izgradnja istakačkih ruku na privezima tankerske luke,<br />
- rekonstrukcija instalacija za obradu balastnih i zemljanih voda.<br />
Do donošenja detaljnih planova uređenja (DPU 1 - DPU 8) na površinama poslovne i<br />
sportsko-rekreacijske namjene dopuštena je samo rekonstrukcija postojećih građevina.<br />
B) Uvjeti korištenja površina izvan građevinskih područja<br />
Površine izvan građevinskog područja obuhvaćaju poljoprivredne i šumske površine, ostalo<br />
poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište i morske površine.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
139
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba odbaciti konvencionalnu, a<br />
promovirati razvitak ekološke poljoprivrede - proizvodnje bez primjene mineralnih gnojiva,<br />
pesticida i drugih agrokemikalija. Razvoj poljoprivrede treba se temeljiti na obiteljskim<br />
gospodarstvima, a osnovne djelatnosti su stočarstvo, povrćarstvo, voćarstvo, pčelarstvo,<br />
cvjećarstvo i vinogradarstvo.<br />
Korištenje šumskih površina koje su ovim Planom definirane kao gospodarske i šume<br />
posebne namjene počiva na temeljnom načelu da se postojeće šumske površine ne smiju<br />
smanjivati. Korištenje gospodarskih šuma podrazumijeva, uz gospodarske učinke, i<br />
održavanje biološke raznolikosti, te sposobnosti obnavljanja vitalnosti i potencijala šuma.<br />
Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište koristit će se na način da se mozaik<br />
šumskog i poljoprivrednog zemljišta ne smije smanjivati na štetu šume. Dio tih površina<br />
koristiti će se za izgradnju planirane mreže prometne i komunalne infrastrukture.<br />
Morske površine koristit će se prvenstveno u funkciji gospodarskih sadržaja u Bakarskom<br />
zaljevu, a u znatno manjoj mjeri i za tradicionalan ribolov, odnosno sportsko-rekreacijske<br />
aktivnosti.<br />
3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju<br />
Područja posebnih ograničenja u korištenju prikazana su na kartografskom prikazu 3B “Uvjeti<br />
korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju” u mj. 1:25.000, a<br />
odnose se na tlo (geotehničke značajke, lovišta), krajobraz, vode i morske površine.<br />
• Tlo - geotehnička prikladnost terena<br />
Osnovno geotehničko zoniranje područja Grada Bakra izvršeno je na temelju raspoloživih<br />
podataka, a bez dodatnih terenskih istraživanja. Ustanovljeno je šest geotehničkih kategorija<br />
terena odnosno tla. To su:<br />
I –zona krša<br />
U toj zoni karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, a samo mjestimično je<br />
pokrivena crvenicom. Teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema<br />
opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima.<br />
Upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti je dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Teren je<br />
u cijelosti pogodan za građenje. Manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjedne<br />
zone te vrlo strme padine.<br />
IA –zona pokrivenog krša<br />
U toj zoni karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine > 2 m. Teren je<br />
deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti.<br />
Upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra,<br />
mogućnost erozije postoji. Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih<br />
geotehničkih značajki u odnosu na goli krš. Manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod<br />
crvenice.<br />
I-II –zona trijaskih klastično-karbonatnih stijena<br />
Osnovnu stijenu tvore trijaski klastiti i dolomiti, koji su vidljivi na površini terena ili<br />
djelomice pokriveni glinovitom korom raspadanja do padinskim tvorevinama. Teren nije<br />
deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina, osim na mjestima debljeg glinovitog<br />
pokrivača. Teren je uglavnom stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti<br />
prilikom zasjecanja. Upojnost terena je mala, klastiti su vodonepropusni, a dolomiti male<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
140
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
vodopropusnosti. Mogućnost erozije je mjestimice znatna. Tereni ove geotehničke kategorije<br />
su u cijelosti pogodni za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na<br />
terene I kategorije. Manje pogodna mjesta su šire zone i padine pokrivene potencijalno<br />
pokretnim glinovitim naslagama.<br />
II –zona paleozojskih klastičnih stijena<br />
Osnovnu stijenu tvore paleozojske klastične stijene koje su vrlo raznolikog litološkog sastava<br />
(glinoviti do pjeskoviti šejlovi, pješenjaci i koglomerati). Osnovna stijena je većinom<br />
pokrivena glinovitom korom raspadanja, a djelomično i padinskim tvorevinama. Teren je<br />
djelomično deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je u mjestimice<br />
nestabilan u prirodnim uvjetima, a dodatne nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom<br />
zasijecanja. Pojava manjih klizišta je moguća. Upojnost terena je izrazito mala, klastična<br />
stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je znatna. Tereni ove kategorije<br />
većinom su pogodni za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na<br />
zone I kategorije. Manje pogodna mjesta su šire zone i padine pokrivene potencijalno<br />
pokretnim glinovitim naslagama.<br />
III zona fliša<br />
U ovoj zoni fliška stijenska masa je potpuno pokrivena padinskim tvorevinama mjestimice<br />
debljim od 10 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Dijelovi<br />
terena su stabilni u prirodnim uvjetima, dok su mjestimice vidljiva aktivna i umirena klizišta.<br />
Velika je opasnost od pojave nestabilnosti prilikom zasjecanja ili nasipavanja. Upojnost<br />
terena je u cijelosti mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, a pokrivač promjenljive<br />
vodopropusnosti. Mogućnost erozije je znatna. Teren je u samo mjestimice pogodan za<br />
građenje uz predhodno provedena detalja istraživanja.<br />
IV –zona naplavina<br />
Naplavine su promjenljivog granulometrijskog sastava. Teren je deformabilan pod dodatnim<br />
opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu<br />
pojaviti prilikom zasjecanja. Upojnost i vodopropusnost terena je slaba do dobra; razina<br />
podzemne vode je visoka. Teren je u cijelosti nepogodan za građenje.<br />
Zaključak:<br />
Najveći dio područja Grada Bakra zauzima područje golog krša (I geotehnička kategorija).<br />
Deblje naslage crvenice na kršu (Ia geotehnička kategorija) raširene su na zaravni iznad<br />
Bakarskog zaljeva, gdje se nalazi većina naselja. Trijaske klastično-dolomitne stijene (I-II<br />
geotehnička kategorija), paleozojski klastiti (II geotehnička kategorija) i naplavine (IV<br />
geotehnička kategorija) oblikuju hipsometrijski više i mahom nenaseljene dijelove Grada<br />
Bakra. Osobito su problematične padine oko Bakarskog zaljeva, što uključuje i sam grad<br />
Bakar. Naime, zbog česte izmjene vapnenačke i flišne stijenske podloge, prisustva<br />
potencijalno nestabilnog pokrivača različite debljine, nasipanog materijala i tokova podzemne<br />
vode, malo je novih pogodnih površina za građenje. Najbolji prostor, s geotehničkog<br />
stanovišta, pokriva u cijelosti srednjovjekovna gradska jezgra, dok se u neposrednoj okolici<br />
nalaze bitno nestabilniji dijelovi terena. Primjer je još uvijek aktivno klizište, koje je<br />
pokrenuto nepažljivim izvođenjem iskopa za sportsku dvoranu uz Pomorsku školu.<br />
Nekadašnja rušenja i sadašnja oštećenja obale pokazuju da se niti na morskom dnu ne može<br />
graditi bez posebnog opreza i dobrog poznavanja geološke građe i geotehničkih značajki<br />
lokacije.<br />
U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske županije<br />
(Knjiga 3: Odredbe za provođenje) biti će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
141
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
građevinskih područja za planove užih područja na temelju topografske podloge mjerila<br />
1:5000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih<br />
rezultata biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone<br />
koje su nepogodne za građenje.<br />
Potencijalna područja za istraživanje mineralnih sirovina<br />
U prethodnom tekstu opisano da je na većem dijelu područja Grada Bakra osnovna<br />
karbonatna stijena (vapnenci, dolomitični vapnenci i karbonatne breče) vidljiva na površini<br />
terena pa stoga i lako dostupna za eksploataciju, odnosno za osnivanje kamenoloma. To se<br />
prvenstveno odnosi na kamenolome građevinsko-tehničkog kamena, a manje na kamenolome<br />
arhitektonskog odnosno ukrasnog kamena, zbog znatnije tektonske oštećenosti stijenske<br />
mase.<br />
U skladu s zakonima i ostalim propisima Republike Hrvatske, prilikom eksploatacije<br />
građevinsko-tehničkog kamena postoje ograničavajući čimbenici kao što su zone zaštite<br />
izvorišta pitke vode, zaštićeni dijelovi prirodne i kulturno-povjesne baštine, blizina naselja,<br />
prometnica i sl. U odredbama Prostornog plana Županije također je navedeno da se<br />
eksploatacija mineralnih sirovina, pa tako i građevinsko-tehničkog kamena ne može vršiti u<br />
obalnom pojasu.<br />
Prilikom postupka otvaranja kamenoloma građevinsko-tehničkog ili eventualno<br />
arhitektonskog kamena treba se pridržavati odredbi precizno navedenih u Zakonu o rudarstvu<br />
te pravilnicima o istraživanjima i eksploataciji mineralnih sirovina. U odredbama Prostornog<br />
plana Primorsko-goranske županije navedeno je za svaki kamenolom čije su utvrđene<br />
eksploatacijske rezerve veće od 100.000 m 3 , potrebno izraditi i studiju utjecaja na okoliš.<br />
Eksploatacijski prostor, odnosno mikrolokaciju budućeg kamenoloma moguće je odrediti<br />
samo na temelju istraživačkih radova određenih odgovarajućim propisima. Šira potencijalno<br />
zanimljiva područja za eksploataciju mogu se odrediti na temelju studije isplativosti u kojoj<br />
moraju biti analizirani tehnički i ekonomski pokazatelji kao i ograničenja određena<br />
Prostornim planom uređenja Grada Bakra.<br />
• Lovišta<br />
Prikaz lovišta na području Grada Bakra naveden je u točki 1.2.5.2. Obrazloženja, a ovim se<br />
Prostornim planom ne predviđaju njihove izmjene.<br />
• Krajobraz<br />
Kao područje posebnog ograničenja u korištenju izdvojen je prostor zapadno i južno od<br />
naselja Kukuljanovo (NA2) i to kao zaštitno područje unutar kojeg nije dopuštena izgradnja<br />
izvan građevinskog područja.<br />
• Vode<br />
Obzirom da na području Grada Bakra nema stalnih površinskih vodotoka, ograničenja u<br />
korištenju odnose se prvenstveno na ustanovljene zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.<br />
Sukladno odredbama Prostornog plana Županije (SN 14/00, čl. 17 i 60), I i II zona te<br />
vodoopskrbni rezervat prostori su koji po svojoj osjetljivosti predstavljaju I. kategoriju zaštite,<br />
unutar koje je zabranjena gradnja i zahvati u prostoru, tj. ne mogu se planirati nova<br />
građevinska područja, osim nužne infrastrukture.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
142
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
II kategoriju zaštite predstavlja neistraženo područje (smješteno na sjeveroistočnom dijelu<br />
područja Grada Bakra), unutar kojeg nije moguće planirati nove zone gospodarske namjene.<br />
U III. zoni sanitarne zaštite izvorišta vode za piće (koja predstavlja III. kategoriju zaštite)<br />
nužna je pojačana pažnja pri formiranju građevinskih područja, planiranju izgradnje ili drugih<br />
zahvata u prostoru.<br />
Na kartografskom prikazu označena su i najznačajnija izvorišta na području Grada Bakra -<br />
Dobra, Dobrica i Perilo.<br />
• Morske površine<br />
Ograničenja u korištenju morskih površina odnose se na lučka područja i površinu<br />
predviđenu za veslačku stazu.<br />
Lučka područja u akvatoriju Bakarskog zaljeva utvrđena su za luke otvorene za javni promet<br />
(luka Bakar - županijski značaj, luke Podbok i Goranin - državni značaj), te za luke posebne<br />
namjene, navedene u točki 3.5.1.2. Obrazloženja.<br />
Unutar lučkih područja sve se djelatnosti odvijaju u skladu s odredbama Lučke uprave.<br />
Za potrebe održavanja tradicionalnih regata školskih čamaca, te povremenih natjecanja u<br />
veslanju u akvatoriju Bakarskog zeljva, Prostornim planom određena je veslačka staza dužine<br />
2.150 m i širine 90 m.<br />
Korištenje navedenih morskih površina odvija se u skladu s potrebama korisnika (luke)<br />
odnosno prema prilikama (natjecanja u veslanju, regate školskih čamaca i sl.).<br />
Također, prema Prostornom planu županije, obalno more na području Grada Bakra svrstano je<br />
u drugu kategoriju - to je more na području veće izgrađenosti obalnog pojasa, tj. more u zoni<br />
utjecaja otpadnih voda. Stoga je izgradnja javnog sustava za odvodnju od izuzetnog značaja.<br />
3.4.2. Uvjeti uređenja prostora<br />
3.4.2.1. Građevinska područja naselja<br />
Građevinska područja naselja na području Grada Bakra utvrđena su na kartografskim<br />
prikazima br. 1. “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i br. 4. “Građevinska<br />
područja”, mj. 1:5000, a dijele se na:<br />
- Bakar NA 1 1-2 ,<br />
- Kukuljanovo: NA 2 ,<br />
- Škrljevo: NA 3 1-3 ,<br />
- Krasica: NA 4 1-2 ,<br />
- Višnjevica: NA 5 1-3 ,<br />
- Praputnjak: NA 6 1-8 ,<br />
- Hreljin: NA 7 1-3 ,<br />
- Melnice: NA 8 1-4 ,<br />
- Plase: NA 9 1-2,<br />
- Zlobin: NA 10,<br />
- Zlobinska Draga: NA 11 1-4,<br />
- Ponikve: NA 12,<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
143
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- Plosna: NA 13 1-3 ,<br />
- Gornje Jelenje: NA 14 1-2 .<br />
Za građevinska područja naselja s izuzetkom dijela građevinskog područja naselja Bakar<br />
(NA1 2 ) ovim je Prostornim planom, u skladu s kriterijima Prostornog plana županije,<br />
određena obaveza I. kategorije uređenosti građevinskog zemljišta, tj. osiguranje pristupnog,<br />
direktnog kolnog, odnosno javnog pristupa pojedinoj građevnoj čestici. Za neizgrađeni dio<br />
građevinskog područja naselja Bakar (NA1 2 ) propisuje se obavezna II kategorija uređenosti<br />
građevinskog zemljišta, koja osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristupni put,<br />
vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju. Eventualnu višu razinu uređenosti građevinskog<br />
područja naselja Grad Bakar može odrediti Programom mjera za unapređenje stanja u<br />
prostoru, odnosno četverogodišnjim programima investiranja u građevine i uređenje<br />
komunalne infrastrukture.<br />
Unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine:<br />
- stambene namjene,<br />
- društvene namjene,<br />
- ugostiteljsko-turističke namjene,<br />
- gospodarske namjene,<br />
- infrastrukturne i komunalne namjene,<br />
- ostale građevine.<br />
Građevine stambene namjene utvrđene ovim Prostornim planom dijele se na stambene i<br />
višestambene građevine.<br />
Stambene građevine mogu se graditi kao slobodnostojeće, poluotvorene ili u nizu, a najmanja<br />
dopuštena površina građevne čestice iznosi:<br />
- za slobodnostojeće stambene građevine: 300 m 2 ,<br />
- za poluotvorene stambene građevine: 250 m 2 ,<br />
- za stambene građevine u nizu: 200 m 2 .<br />
Ovisno o vrsti gradnje, najveći dopušteni koeficijenti izgrađenosti iznose 0,4 ili 0,5 (izuzetno<br />
u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, može biti i 0,6).<br />
Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine iznosi 2 etaže, odnosno 11,5 m.<br />
Uz građevine stambene namjene na jednoj građevnoj čestici mogu se graditi i pomoćne i<br />
manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske građevine.<br />
Višestambene građevine mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1),<br />
Krasica (NA4), Kukuljanovo (NA2) i Škrljevo (NA3), a mogu imati i poslovne sadržaje u<br />
nižim etažama.<br />
Za izgradnju višestambenih građevina unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1 1 )<br />
propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.<br />
Građevine društvene namjene služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog<br />
interesa, a u pravilu se grade na istaknutim lokacijama.<br />
Građevine društvene namjene čine predškolske i školske ustanove, građevine zdravstvene,<br />
kulturne i socijalne djelatnosti, građevine sportsko-rekreacijske namjene i vjerske građevine.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
144
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,5, a za građevine sporta i<br />
rekreacije 0,8. Najveća visina iznosi 14,5 metara (3 etaže), osim za vjerske građevine, gdje<br />
može biti i veća.<br />
Za izgradnju građevina društvene namjene unutar građevinskog područja naselja Bakar<br />
(NA1 1 ) propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.<br />
Građevine gospodarske namjene unutar građevinskog područja naselja dijele se na<br />
građevine pretežito poslovne namjene i na poljoprivredne gospodarske građevine.<br />
Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je<br />
osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka,<br />
svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih voda sl.), te će se isključiti one djelatnosti i<br />
tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i<br />
kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega<br />
negativnih utjecaja.<br />
Zatečene građevine gospodarske namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz<br />
uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.<br />
Građevine pretežito poslovne namjene grade se ako građevna čestica ima površinu najmanje<br />
400 m 2 . Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5, najveći dopušteni broj etaža je<br />
2 etaže, a visina građevine mora biti u skladu s namjenom, funkcijom i tehnološkim procesom<br />
(najviše 12,5 m).<br />
Uvjet za izgradnju građevina pretežito poslovne namjene je izgrađena pristupna prometnica<br />
širine najmanje 5,5 metara.<br />
Unutar građevina pretežito poslovne namjene dopušten je i smještaj prostora stambene<br />
namjene, najveće dopuštene površine 100 m 2 .<br />
Unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1 1 ) za izgradnju građevina pretežito<br />
poslovne namjene propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.<br />
Poljoprivredne gospodarske građevine ne mogu se graditi unutar građevinskog područja<br />
naselja Bakar (NA1 1-2 ). Površina građevne čestice ne može biti manja od 1000 m 2 , a može se<br />
graditi građevina visine najviše 1 etaže (5 metara).<br />
Građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi uz uvjet da se građevna čestica<br />
mora nalaziti uz javno-prometnu površinu čiji je kolnik širine minimalno 5,5 metara.<br />
Najmanja površina građevne čestice iznosi 400 m 2 , a najveći dopušteni koeficijent<br />
izgrađenosti 0,5.<br />
Najveći dopušteni broj etaža iznosi četiri, a najveća dopuštena visina 14,0 m. U sklopu čestice<br />
mogu se graditi i sportski tereni, bazeni, terase i sl.<br />
Unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1 1 ) za izgradnju građevina ugostiteljskoturističke<br />
namjene propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.<br />
Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su vodovi i građevine u funkciji<br />
prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, te<br />
groblja unutar građevinskog područja naselja.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
145
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Ostale građevine u smislu ovog Prostornog plana su montažne građevine, kiosci i reklamni<br />
panoi. Za montažne građevine vrijede svi uvjeti kao i za klasično građene građevine. Kiosci<br />
su tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije,<br />
voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga. Lokacije za<br />
postavu kioska na području Grada Bakra utvrđuju se planom rasporeda kioska kojeg donosi<br />
Gradsko poglavarstvo Grada Bakra<br />
3.4.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene<br />
Nova izgradnja na površinama izvan naselja za izdvojene namjene moguća je samo temeljem<br />
planova užih područja, a ovim su Prostornim planom određeni kriteriji i smjernice za<br />
izgradnju.<br />
Površine gospodarske namjene određene su kao proizvodne i poslovne.<br />
Površine proizvodne namjene namijenjene su raznovrsnoj industriji, slobodnoj zoni, lučkim<br />
pozadinskim skladištima i ostalim sličnim djelatnostima. Unutar površina proizvodne<br />
namjene moguć je smještaj sadržaja, odnosno površina poslovne namjene, kao što su<br />
skladišta, servisi i sl.<br />
Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju<br />
proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - obrtništvo, skladištenje, servise,<br />
komunalne usluge i sl.).<br />
Za dio zone proizvodne namjene I 2 za koji je propisana obavezna izrada Urbanističkog plana<br />
uređenja (UPU 3), propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.<br />
Uređenje navedenog dijela zone proizvodne namjene Kukuljanovo (I 2 ), utvrditi će se<br />
temeljem slijedećih graničnih vrijednosti:<br />
- najmanja dopuštena veličina građevne čestice je 1000 m 2 ,<br />
- najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20 m,<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,5,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti je 1,5,<br />
- najveća dopuštena visina građevina iznosi 14,5 m,<br />
- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 9,0 m,<br />
- pojedini dijelovi građevina (akcenti) mogu biti najviše dvostruko viši od najveće<br />
dopuštene visine građevine. Najveća dopuštena površina viših dijelova građevine je 10%<br />
bruto izgrađene površine građevine.<br />
Za sve zone poslovne namjene, s izuzetkom zone K 4 na platou bivše koksare, propisuje se I<br />
kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.<br />
Za zonu poslovne namjene na platou bivše koksare (K 4 ) propisuje se III. kategorija uređenja<br />
građevinskog zemljišta (visoko uređeno građevinsko zemljište), koje obuhvaća sve elemente<br />
pripreme i opremanja (vodoopskrba, odvodnja, električna energija, telekomunikacijski<br />
sustav).<br />
U zonama poslovne namjene s izuzetkom zone na platou bivše koksare (K 4 ) utvrđuju se<br />
slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina:<br />
- najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi 500 m 2 ,<br />
- najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20 m,<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
146
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,5,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je 1,0,<br />
- najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,5 m,<br />
- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.<br />
Površine ugostiteljsko-turističke namjene obuhvaćaju postojeća vikend naselja za koja se<br />
propisuje obavezna I kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.<br />
U izgrađenim dijelovima vikend naselja Lepenice (T 1-6 ) moguća je samo rekonstrukcija<br />
postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.<br />
Uvjeti smještaja građevina i uređenje površina u zoni vikend naselja Zlobinska Draga (T 7 ) su<br />
slijedeći:<br />
- površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m 2 ,<br />
- najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1500 m 2 ,<br />
- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 50,0 m 2 ,<br />
- dopuštena je izgradnja najviše jedne etaže, a najveća dopuštena visina građevine<br />
iznosi 5,5 m,<br />
- udaljenost od građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m,<br />
- elementi oblikovanja građevine moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi okolnom<br />
prirodnom okolišu.<br />
Površine sportsko-rekreacijske namjene uređuju se na način da je na njima moguća<br />
izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina.<br />
Za zone sportsko-rekreacijske namjene propisuje se I kategorija uređenosti građevinskog<br />
zemljišta.<br />
Površine infrastrukturne namjene određene ovim Prostornim planom su kolodvor Škrljevo,<br />
trafostanica Meline i Krasica, te luke Podbok, Goranin i prekrcajna luka naftnih derivata.<br />
Za građevinsko područje površina infrastrukturne namjene u Bakarskom zaljevu, i to za:<br />
- luku Podbok L 1<br />
- luku Goranin L 2 ,<br />
- prekrcajnu luku naftnih derivata L 3,<br />
propisuje se III. kategorija uređenja građevinskog zemljišta.<br />
Zona kolodvora Škrljevo uređivati će se u skladu s rješenjem željezničkog čvora Rijeka.<br />
Zona trafostanice Meline u potpunosti je izgrađena i na njoj su mogući zahvati u skladu s<br />
uvjetima Hrvatske elektroprivrede.<br />
Zona trafostanice Krasica u potpunosti se nalazi unutar koridora planirane željezničke pruge<br />
velikih učinkovitosti, stoga je moguće samo održavanje i sanacija postojećih postrojenja i<br />
uređaja.<br />
Uređenje površina luke Podbok i luke Goranin odrediti će se u skladu s razvojnim planovima<br />
Luke Rijeka, a prema urbanističkim planovima uređenja.<br />
Zona prekrcajne luke naftnih derivata uređivati će se u funkciji poboljšanja sigurnosti<br />
rafinerijskih instalacija za prihvat i otpremu rafinerijskih derivata i proizvoda.<br />
Površine groblja izvan građevinskog područja naselja moraju se uređivati na način primjeren<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
147
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
primorskoj tradiciji, a na njima se mogu graditi građevine namijenjene osnovnoj funkciji<br />
groblja - kapele, mrtvačnice i ostala potrebna infrastruktura.<br />
3.4.2.3. Građenje izvan građevinskog područja<br />
Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja određuju se prvenstveno u odnosu na<br />
temeljnu namjenu i zaštitu prostora. Građevine se trebaju locirati, projektirati, graditi i<br />
koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju, te da ne ugrožavaju<br />
vrijednosti okoliša, prirodne i graditeljske baštine.<br />
Izvan građevinskog područja mogu se graditi i građevine za koje se ne određuju građevinska<br />
područja, kao što su:<br />
- građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),<br />
- gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti,<br />
- zdravstvene i rekreacijske građevine,<br />
- planinarski domovi, skloništa i sl.<br />
Iznimno, na području smještenom zapadno i južno od naselja Kukuljanovo (NA2), a<br />
označenom na kartografskom prikazu br. 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja<br />
posebnih ograničenja u korištenju”, izgradnja građevina izvan građevinskog područja nije<br />
dopuštena.<br />
Građevine infrastrukture<br />
Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza,<br />
sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smještene u infrastrukturne koridore.<br />
Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni<br />
su u točki 3.5. Obrazloženja ovog Prostornog plana.<br />
Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti<br />
Izvan građevinskog područja mogu se graditi:<br />
- gospodarske građevine u funkciji stočarstva,<br />
- farme za stočarsku i peradarsku priozvodnju,<br />
- staklenici i plastenici.<br />
Gospodarske građevine u funkciji stočarstva mogu se graditi poštivanjem slijedećih kriterija:<br />
- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m 2 ,<br />
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara,<br />
- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 metara,<br />
- najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,5 m,<br />
- najveća dopuštena površina sjenika, odnosno spremišta iznosi 200 m 2 ,<br />
- najveća dopuštena površina štale za prehranu stoke (ovce, koze i sl.) iznosi 140 m 2 ,<br />
- najveća dopuštena površina prostora namijenjenog za vršenje strojne mužnje ili sl.<br />
(nadstrešnica) iznosi 100 m 2 ,<br />
- omogućava se i izgradnja građevine za agregat (čvrste građe) površine do 3,5x2,5 m.<br />
Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može planirati izgradnja farmi za<br />
stočarsku i peradarsku proizvodnju iznosi 5 uvjetnih grla.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
148
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Farme za stočarsku i peradarsku proizvodnju moraju se planirati na odgovarajućim<br />
udaljenostima od građevinskog područja naselja, a te udaljenosti uvjetovane su brojem<br />
uvjetnih grla.<br />
Farme za stočarsku i peradarsku proizvodnju mogu se graditi poštivanjem slijedećih kriterija:<br />
- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 800 m 2 ,<br />
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 100,0 m za državne<br />
ceste, 50,0 m od županijske, 30 m od lokalne te 10,0 m od nerazvrstane ceste,<br />
- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 6,0 m,<br />
- najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m,<br />
- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 200 m 2 ,<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4.<br />
Staklenici i plastenici te slične građevine na poljoprivrednim površinama mogu se graditi<br />
ukoliko se najmanje 80% površine određuje jednom ili više slijedećih kultura: vinova loza,<br />
masline, voće ili povrće, cvijeće i dr.<br />
Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog<br />
područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena.<br />
Zdravstvene i rekreacijske građevine<br />
Pod zdravstvenim i rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se<br />
odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifična prirodna područja (sjeverni dijelovi<br />
područja Grada Bakra, koji se odlikuju ljepotom krajolika, prirodnim resursima i sl.). Najveći<br />
dopušteni broj etaža iznosi 2 etaže, a najveća dopuštena visina 12,0 m. Najveća dopuštena<br />
tlocrtna projekcija građevine iznosi 300 m 2 . Uvjet za izgradnju zdravstvenih i rekreacijskih<br />
građevina jest izrada detaljnog plana uređenja.<br />
Planinarski domovi, skloništa i sl.<br />
Na području Grada Bakra izvan građevinskog područja mogu se graditi i planinarski domovi,<br />
skloništa za sklanjanje i boravak planinara, građevine u funkciji lova, lugarnice i slične<br />
građevine.<br />
Planinarski domovi, skloništa za sklanjanje i boravak planinara, građevine u funkciji lova,<br />
lugarnice i slične građevine mogu se graditi poštivanjem slijedećih kriterija:<br />
- najmanja površina građevne čestice iznosi 100 m 2 za građevine lova, lugarnice i slične<br />
građevine, odnosno 500 m 2 za planinarske domove,<br />
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m,<br />
- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,<br />
- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 etaže, a najveća dopuštena visina<br />
iznosi 11,0 m,<br />
- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 150 m,<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,5 za građevine<br />
lova, lugarnice i sl. građevine, odnosno 0,3 za planinarske domove.<br />
Za izgradnju planinarskih domova obavezna je izrada detaljnog plana uređenja.<br />
3.4.2.4. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite<br />
Vezano na uređenje zemljišta, ovim Prostornim planom utvrđena su slijedeća područja na<br />
kojima se predviđa oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne građevine:<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
149
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- koridori planiranih prometnica - državnih, županijskih i lokalnih cesta;<br />
- planirani, neizgrađeni dio luke Podbok (L 1 ).<br />
Zemljište uz koridore planiranih prometnica, sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima,<br />
uređivati će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim<br />
tehnikama.<br />
Najznačajniji zahvat na području Grada Bakra u tom kontekstu predstavlja izgradnja nove<br />
autoceste/brze ceste - dionica od čvora Sv. Kuzam do čvora Križišće. Na početku te dionice<br />
potrebno je sačuvati sve elemente bakarske Kalvarije. U daljnjem dijelu trase, obzirom na<br />
izrazito težak i vizuelno eksponiran teren, osobitu pažnju valja posvetiti estetskoj strani<br />
projekta - oblikovanju donjeg stroja, dobroj hortikulturnoj obradi šireg područja i sl. Prilikom<br />
iskopa i gradnje ne smiju se oštetiti terase i gromače Bakarskih prezida niti dopustiti<br />
zasipavanje padina.<br />
Uređenje neizgrađenog dijela luke Podbok utvrditi će se izradom Urbanističkog plana<br />
uređenja (UPU 7).<br />
Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja<br />
šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Prostornim<br />
planom.<br />
Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje<br />
šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu<br />
iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.<br />
Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite<br />
okoliša i krajobraznog uređenja.<br />
Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između površina<br />
različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije ili sl.<br />
Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja odnosi se na oštećen prirodni krajobraz padine iznad<br />
platoa bivše koksare, za koju se predviđa oplemenjivanje ozelenjavanjem i sl. Naime,<br />
izgradnjom koksare i stvaranjem platoa iskrčene su veće površine šume crnog graba sa<br />
jesenskom šašikom. Korištenjem novih tehnologija stabilizacije i ozelenjavanja padina<br />
prirodni procesi postepenog “zaraštavanja” mogu se ubrzati i pospješiti. Jedan od načina<br />
sanacije padine predstavlja postava Pentofix mreže sa sidrima, ispod kojih se postavljaju<br />
jutene vreće ili mreže od kokosovih niti. Ispod toga stavlja se biotorkvet (smjesa zemlje,<br />
hranjiva i sjeme trave), a mogu se saditi i puzavice (npr. virginijska penjačica, koja raste oko<br />
3 - 3,5 m godišnje). Proces stabiliziranja i i ozelenjavanja padine ide odozgo prema dolje.<br />
Također, kao područja ugroženog okoliša izdvojene su lokacije divljih odlagališta na<br />
području Grada Bakra, za koje se predviđa odvoženje otpadaka i sanacija zemljišta.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
150
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
3.4.3. Uvjeti zaštite prostora<br />
3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine<br />
Zaštićeni dio prirode (Nacionalni park Risnjak), kao i područje predloženo za zaštitu<br />
(Kukuljanske Ponikve, u kategoriji zaštićenog krajolika), prikazani su na kartografskom<br />
prikazu br. 3a “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja”, mj.<br />
1:25.000.<br />
“Nacionalni park 63 je prostrano, pretežno neizmjenjeno područje iznimnih i višestrukih<br />
prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmjenjenih ekosistema.<br />
Nacionalni park ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu<br />
namjenu. U nacionalnom su parku dopuštene djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost<br />
prirode. U nacionalnom parku je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara.<br />
Turističko-rekreacijske djelatnosti moraju biti u ulozi posjećivanja i razgledavanja koje je<br />
dozvoljeno svim pod istim uvjetima”.<br />
Risnjak je proglašen nacionalnim parkom 1953. godine, na površini od cca 3200 ha.<br />
Proširenje na izvorišni dio Kupe i područje Snježnika proglašeno je Zakonom o izmjenama i<br />
dopunama Zakona o proglašenju šume Risnjak nacionalnim parkom (NN 13/97.).<br />
Nacionalni park prostire se na području gradova Čabar, Delnice i Bakar te općina Čavle i<br />
Lokve, u ukupnoj površini od 6400 ha. Površina parka na području Grada Bakra iznosi oko<br />
180,00 ha.<br />
Za područje parka izrađen je Prostorni plan Nacionalnog parka Risnjak 64<br />
Navedenim Prostornim planom utvrđeni su:<br />
- ciljevi uređivanja prostora,<br />
- organizacija i namjena prostora,<br />
- uvjeti i mjere korištenja, uređenja i zaštite parka.<br />
Ciljevi i zadaci za zaštitu i uređivanje parka su:<br />
- očuvanje prirodnih karakteristika i ravnoteže šumskih ekosistema i hidroloških prilika<br />
u izvornom ili zatečenom obliku,<br />
- omogućavanje korištenja prostora Nacionalnog parka u znanstvene, kulturne, odgojne,<br />
obrazovne i turističko-rekreacijske svrhe,<br />
- omogućavanje očuvanje i revitalizacije ruralnih naselja.<br />
Područje Nacionalnog parka Risnjak obuhvaća krajnji sjeverni dio područja Grada Bakra i<br />
prema Prostornom planu Nacionalnog parka Risnjak (NN 23/01) predstavlja dio zone potpune<br />
zaštite. U zoni potpune zaštite zatečeno stanje se zadržava u potpunosti.<br />
Na postojećim površinama šuma zabranjuje se provoditi bilo koje promjene, što se odnosi na<br />
sve šumske zajednice i na sve visokoplaninske predjele. Uklanjanje srušenih stabala i<br />
vjetroizvala dozvoljeno je samo za osposobljavanje puteva i staza.<br />
63 Zakon o zaštiti prirode, članak 4.<br />
64 Županijski Zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Rijeka, 1998. god.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
151
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Izvadak iz Prostornog plana Nacionalnog parka Risnjak<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
152
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
U prostoru Parka zabranjena je svaka izgradnja osim građevina turističke infrastrukture:<br />
puteva, staza, putokaza, informacijskih ploča, hranilišta za životinje i skloništa za posjetioce.<br />
Područjem Parka upravlja Javna ustanova “Nacionalni park Risnjak” na temelju programa<br />
zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Parka, sukladno Zakonu o zaštiti prirode<br />
(NN 30/94. i 72/94.) i Pravilniku o unutarnjem redu u NP Risnjak (NN 78/00).<br />
Prostornim planom uređenja Grada Bakra, a u skladu s postavkama navedenog Prostornog<br />
plana Nacionalnog parka Risnjak, predviđa se jedan od sporednih ulaza u Nacionalni park -<br />
Vilje, uz šumsku cestu Gornje Jelenje-Vilje-Lividraga.<br />
Kukuljanske Ponikve dio su prirode predložen za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika.<br />
“Zaštićeni krajolik 65 je prirodni ili kultivirani predjel veće estetske ili kulturno-povijesne<br />
vrijednosti ili krajolik karakterističan za pojedino područje. U zaštićenom krajoliku nisu<br />
dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.”<br />
Ponikve kod Kukuljanova ubrajaju se među najveće i najznačanije u Primorju. Zanimljive su i<br />
vegetacijski i hidrološki, a u kišnim razdobljima u njima se fomira periodično krško jezero. U<br />
dnu ponikvi ostaci su poplavne šume poljskog jasena (Fraximus angustifolia), otuda i toponim<br />
Lug.<br />
Vode koje poniru u ponikvama u direktnoj su vezi sa izvorištima u Bakarskom zaljevu, a<br />
područje (većim dijelom) pripada II. zoni sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.<br />
Područje zaštićenog krajolika potrebno je zadržati intaktnim, osim za eventualnu potrebu<br />
zahvata vode.<br />
3.4.3.2. Zaštita kulturnog naslijeđa<br />
Pregled evidentirane i registrirane kulturno-povijesne baštine na području Grada Bakra dan je<br />
u nastavku.<br />
Pregled odgovara kartografskom prikazu br. 3a “Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja<br />
posebnih uvjeta korištenja”, mj. 1:25.000.<br />
• Povijesne graditeljske cjeline<br />
1. Bakar - gradsko naselje, registrirano<br />
2. Jelovka - seosko naselje, evidentirano<br />
3. Višnjevica, seosko naselje, evidentirano<br />
4. Praputnjak, seosko naselje, registrirano<br />
5. Škrljevo, seosko naselje, evidentirano.<br />
• Arheološke zone i lokaliteti<br />
6. Bakar - prapovijesna i srednjevjekovna gradina, evidentirano<br />
7. Plosna - prapovijesna gradina, evidentirano<br />
8. Ponikve (Mali Lug), prapovijesna gradina, evidentirano<br />
9. Praputnjak (Crni Vrh), prapovijesna gradina, evidentirano<br />
65 Zakon o zaštiti prirode, članak 9.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
153
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
10. Hreljin (stari) - prapovijesna gradina, srednjevjekovna utvrda, napušteno naselje,<br />
evidentirano<br />
11. Hreljin (Sv.Juraj) - prapovijesna gradina, evidentirano<br />
12. Hreljin (Križ) - prapovijesna gradina, evidentirano<br />
• Etnozone i spomenici<br />
13. Bakar - prezidi, registrirano<br />
14. Meja Gaj - etnozona, evidentirano<br />
15. Plosna - etnozona, evidentirano<br />
16. Ponikve - etnozona, evidentirano<br />
17. Praputnjak - etnozona, napušteni zaselci Dolčina, Tadejsko, Bujansko, Trnovica,<br />
Gradine.<br />
• Pojedinačne građevine, kompleksi i dr.<br />
18.-29. Bakar - civilne i sakralne građevine navedene u Polazištima, točka 1.2.8.2.<br />
evidentirane ili registrirane<br />
• Memorijalno područje<br />
30. Bakar - talijanski koncentracioni logor, registirano.<br />
Zaštita naselja – povijesnih graditeljskih cjelina<br />
I stupanj zaštite određen je za registrirane povijesne graditeljske cjeline – Bakar (gradsko<br />
naselje) i Praputnjak (seosko naselje).<br />
Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu urbane odnosno ruralne strukture naselja.<br />
Sve građevne aktivnosti (u smislu prigradnji, nadogradnji i adaptacija) moguće su samo<br />
temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.<br />
Bakar i Praputnjak moraju imati detaljnu i potpunu konzervatorsku dokumentaciju kao<br />
osnovnu podlogu za sve arhitektonske projekte unutar granica zaštite.<br />
Zaštita arheološke baštine<br />
Arheološka kulturna dobra, zbog svoje ugroženosti svrstavaju se u najugroženiju kategoriju<br />
graditeljske baštine, stoga zahtijevaju i najviši stupanj zaštite – I stupanj, koji podrazumijeva<br />
potrebna dodatna istraživanja pri planiranim zahvatima.<br />
Područja arheoloških zona i lokaliteta u naseljima i širem okolišu podliježu specifičnom<br />
obliku zaštite – svi zahvati uvjetovani su prethodnim istraživanjima (rekognosciranje,<br />
sondiranje itd). Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usaglašeni s<br />
planiranom intervencijom u prostoru prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo<br />
kakvih terenskih radova.<br />
Zaštita povijesnih sklopova i građevina<br />
Obzirom na povijesni i spomenički značaj, I stupnju zaštite podliježe kompleks Kaštela s<br />
Velikim vratima i njegovom bližom okolicom. Taj registrirani spomenik kulture treba<br />
rekonstruirati u skladu s Konzervatorskim elaboratom, te cjelokupni kompleks namijeniti<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
154
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
javnoj namjeni – znanosti, kulturi, obrazovanju, uslužnoj te ugostiteljsko-turističkoj<br />
djelatnosti.<br />
Za evidentirane pojedinačne civilne i sakralne građevine unutar povijesne cjeline Grada Bakra<br />
(koja podliježe I stupnju zaštite), uvjeti zaštite su zadani unutar zone grada Bakra, te ovisno o<br />
njihovom povijesnom i spomeničkom značaju podliježu i određenom stupnju zaštite. Zahvati<br />
na tim građevinama mogući su samo uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.<br />
Zaštita etnološke baštine<br />
Premda su upisane u Registar kulturne baštine, dvije etnozone na području Grada Bakra –<br />
Prezidi u Bakru te zaseoci i napuštena sela u Praputnjaku u vrlo su lošem stanju i propadaju.<br />
Za područje Bakarskih prezida, obzirom na izraziti dokumentarni i simbolički značaj tog<br />
prostora, nalaže se kontinuirana potreba njihovog održavanja (što je već na manjem dijelu i<br />
obavljeno).<br />
Ipak, obzirom na današnje stanje etnozona, potrebna je revizija Rješenja o upisu u Registar<br />
kulturnih dobara, odnosno revizija granica zona zaštite koje će provesti nadležno tijelo.<br />
Ostala evidentirana etnološka baština (dio naselja Meja – Gaj, Plosne i Ponikve)<br />
podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju postojećih građevina pod konzervatorskim nadzorom<br />
i prema uvjetima službe zaštite kulturnih dobara.<br />
Tablica br. 36.: Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline<br />
2.0. Z A Š T I Ć E N E C J E L I N E<br />
GRAD BAKAR<br />
OZNAKA<br />
% OD<br />
UKUPNO<br />
POVRŠ.<br />
ha<br />
<strong>GRADA</strong><br />
ha/STAN<br />
2.1. ZAŠTIĆENA PRIRODNA<br />
BAŠTINA<br />
Nacionalni park Risnjak NP 222,0 1,74 0,02<br />
Zaštićeni krajolik Kukuljanske<br />
Ponikve<br />
ZK 195,6 1,53 0,02<br />
Zaštićena prirodna baština UKUPNO<br />
2.2. ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA<br />
BAŠTINA<br />
417,6 3,27 0,05<br />
2.2.1. Povijesne graditeljske cjeline I-<br />
stupanj zaštite<br />
Gradsko naselje Bakar 35,6 0,27 0,004<br />
Seosko naselje Praputnjak 25,7 0,20 0,003<br />
Povijesne graditeljske cjeline UKUPNO 65,3 0,47 0,008<br />
2.2.2. Etno zone<br />
Bakarski prezidi 23,1 0,18 0,002<br />
Zaseoci i napuštena sela u<br />
Praputnjaku<br />
138,7 1,08 0,01<br />
Etno zone UKUPNO 161,8 1,26 0,01<br />
Graditeljska baština UKUPNO 223,1 1,74 0,02<br />
ZAŠTIĆENE CJELINE UKUPNO 640,7 5,02 0,07<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
155
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA<br />
Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava, kao linijske i<br />
površinske infrastrukturne građevine i to za:<br />
− prometnu infrastrukturu (kopneni, pomorski i zračni promet),<br />
− infrastrukturu telekomunikacija i pošte,<br />
− infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje,<br />
− energetsku infrastrukturu (elektroenergetika, transport nafte, plinoopskrba, potencijalni<br />
lokalni izvori energije).<br />
Tablica 37.<br />
SUSTAV<br />
PROMETNI<br />
TELEKOMU-<br />
NIKACIJE<br />
VODO-<br />
OPSKRBA I<br />
ODVODNJA<br />
ENERGETIKA<br />
Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora<br />
PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE<br />
vrsta kategorija postoj.<br />
vrsta<br />
planir. (m)<br />
(m)<br />
velikih učinkovitosti - 400<br />
željeznica<br />
ceste<br />
kablovska<br />
kanalizacija<br />
vodoopskrba<br />
-vodovi<br />
kolektori<br />
dalekovodi<br />
naftovood<br />
državna<br />
državna<br />
magistralna I.reda 6/11 -<br />
magistralna pomoćna I. reda 6/11 -<br />
autocesta 105 400-640 m<br />
ostale 70 100<br />
županijska županijska 40 70<br />
lokalna lokalna 9-12 20<br />
državni međunarodni 1,5 3-5<br />
županijski magistralni 1,5 1-3<br />
lokalni 1,2 1-2<br />
državni magistralni 6 10<br />
županijski ostali 6 10<br />
lokalni 4 4<br />
državni 6 6<br />
županijski 6 6<br />
lokalni 4 4<br />
državni<br />
dalekovod 400 kV 38 200<br />
dalekovod 220 kV 23 100<br />
županijski dalekovodi 110 kV 19 70<br />
lokalni dalekovod 35 kV - 30<br />
međunarodni<br />
državni magistralni<br />
40 100<br />
magistralni 20 60<br />
državni međunarodni magistralni - 100<br />
županijski magistralni - 60<br />
plinovod lokalni lokalni<br />
-<br />
-<br />
unutar koridora cesteudaljenost<br />
plinovoda od<br />
ostalih instalacija prema<br />
važećim propisima<br />
izvan koridora<br />
prometnice-širinu<br />
koridora određuje<br />
distributer<br />
Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog i županijskog značaja prikazan je u poglavlju<br />
2.1. Obrazloženja ovog Plana. Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na<br />
kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” i br. 2 “Infrastrukturni sustavi i<br />
mreže”, mj. 1:25.000.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
156
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
3.5.1. Prometna infrastruktura<br />
3.5.1.1. Kopneni promet<br />
Kopneni promet, kojeg sačinjavaju podsustavi cestovnog i željezničkog prometa prikazan je<br />
na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, te na odgovarajućim<br />
katastarskim podlogama u mj. 1:5000.<br />
• Cestovna infrastruktura<br />
Postojeći, odnosno planirani sustav državnih, županijskih, lokalnih i ostalih cesta na području<br />
Grada Bakra prikazan je na shematogramu br.4 u nastavku.<br />
Državne ceste:<br />
1. Trst (Pasjak)/Ljubljana – Rupa – Rijeka – Senj – Zadar - Split (planirana)<br />
Strategijom razvitka Republike Hrvatske te Prostornim planom Primorsko-goranske županije<br />
planirane su značajne promjene i zahvati na državnim cestama.Planirana cesta Trst-Rijeka-<br />
Split prostorno je definirana od Rupe do Križišća (izgrađena je do Orehovice). Nova<br />
prometnica treba preuzeti sav teretni, tranzitni i dio putničkog prometa, odteretiti gradsko<br />
područje Rijeke, a vezama s Jadranskom turističkom cestom potrebno je ostvariti dobar<br />
pristup cjelokupnim lučkim, proizvodnim, trgovačkim i turističkim područjima na obalnom<br />
prostoru.<br />
Dionica Sv. Kuzam - Križišće završna je dionica istočnog dijela riječke obilaznice, koja se<br />
nadovezuje na dionicu Orehovica - Draga - Sv. Kuzam. Trasa prolazi rubom platoa iznad<br />
Bakarskog zaljeva, pri čemu najvećim dijelom morskom stranom sjeverne padine zaljeva.<br />
Planirana raskrižja na kojima se ostvaruje povezivanje na sustav državnih cesta (postojećih ili<br />
planiranih) su čvor Sv. Kuzam (većim dijelom na području Grada Rijeke) i čvor Hreljin.<br />
Tehnički elementi zadovoljavaju računsku brzinu od Vr = 100 km/h, a prometnica ima dva<br />
dvotračna kolnika razdvojena razdijelnim trakom.<br />
Za dionicu Sv. Kuzam - Križišće izdana je lokacijska dozvola, prema izrađenoj “Stručnoj<br />
podlozi za izdavanje lokacijske dozvole”, Rijekaprojekt 2002. godine. Stoga je ovim<br />
Prostornim planom određen uži koridor od onog propisanog Prostornim planom županije -<br />
100 metara, umjesto 150 m.<br />
2. Goričan – Zagreb – Rijeka (postojeća na dijelu područja Grada Bakra)<br />
Državna cesta na području Grada s izgrađenim čvorom Oštrovica izgrađena je u profilu<br />
poluautoceste, a treba planirati izgradnju punog profila autoceste (nedostaje južni kolnički<br />
trak).<br />
3. Rijeka – Zagreb (“Lujzijana”) (postojeća)<br />
Navedena prometnica Prostornim planom Primorsko-goranske županije razvrstana je u “ostale<br />
državne ceste”, a dio je stare ceste Rijeka – Zagreb, na kojoj je nakon izgradnje poluautoceste<br />
znatno smanjen intenzitet prometa. Prometnica je prostorno definirana.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
157
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
4. Čvor Oštrovica – čvor Meja (planirana na dijelu Lunga – čvor Meja)<br />
Prostornim planom Županije planirano je i povezivanje postojeće državne ceste Goričan –<br />
Zagreb – Rijeka s planiranom priobalnom dionicom autoceste Trst – Rijeka – Split<br />
navedenom državnom cestom čvor Oštrovica – čvor Hreljin.<br />
Postojeći dio te prometnice potrebno je rekonstruirati jer ne zadovoljava prometne standarde.<br />
Planirani dio (od područja Lunga do planiranog čvora Hreljin), u dužini od 0,66 km označen<br />
je i na kartografskim prikazima br. 4.2. i 4.3. “Građevinska područja”, u mj. 1 : 5 000. Širina<br />
koridora iznos 100 m.<br />
5. Čvor Čavle – čvor Sveti Kuzam (JTC) – luka Goranin (manjim dijelom postojeća, većim<br />
dijelom planirana)<br />
Navedena državna cesta od izuzetnog je značenja ne samo za područje Grada Bakra, već i na<br />
županijskoj i državnoj razini. Preko nje trebaju se na cestovnu mrežu povezati značajni<br />
gospodarski sadržaji – postojeći i planirani – zone Kukuljanovo te lučki sadržaji u Bakarskom<br />
zaljevu. Postojeći dio prometnice, izgrađen kroz zonu Kukuljanovo, zadovoljava prometne<br />
standarde. Prometnica je širine 7-10 metara (u dijelu trotračna), s reguliranim priključenjima,<br />
izgrađenim podvožnjakom ispod postojećih željezničkih postrojenja, te riješenom odvodnjom,<br />
horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, te obostranim nogostupima na dijelu dionice. Na<br />
cijeloj dužini dionice nije planirano zaustavljanje i parkiranje vozila (teretnih i putničkih), a<br />
nisu uređena ni stajališta.<br />
Planirani dijelovi te prometnice nalaze se sjeverno od već postojećeg, izgrađenog dijela kroz<br />
zonu Kukuljanovo (trasa definirana dijelom i Prostornim planom uređenja Općine Čavle,<br />
gdje je smješten i planirani čvor Čavle), te južno od zone Kukuljanovo, preko planiranog<br />
čvora Sv. Kuzam do platoa bivše koksare. Taj dio prometnice vodi se od čvora Sv. Kuzam<br />
djelomično novom trasom, u rekonstruiranom raskrižju (zapadni ulaz u Bakar) “sječe” se sa<br />
županijskom cestom (bivša D – 8), te se rekonstruiranom prometnicom vodi prema Bakru,<br />
odnosno prema obali Goranin i planiranim lučkim sadržajima.<br />
Ukupna dužina navedene prometnice kroz područje Grada Bakra iznosi 7,6 km, od čega<br />
postojeći, izgrađeni dio iznosi 4,6 km, a neizgrađeni 3,0 km.<br />
Županijske ceste<br />
Prema Prostornom planu Županije, SN 14/00, članak 35, u kategoriju osnovnih županijskih<br />
cesta razvrstane su i postojeće ceste, čiji se dijelovi nalaze na području Grada Bakra:<br />
1. Dio “Karoline” Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj – Fužine – Hreljin – Meja,<br />
2. Dio ceste Moščenička Draga – Medveja – Lovran – Opatija – Rijeka – Kostrena – Bakar –<br />
Kraljevica – čvor Šmrika (bivša D 8),<br />
3. Dio ceste Crikvenica – Tribalj – Drivenik – Križišće – Meja – Praputnjak – Krasica – Sv.<br />
Kuzam,<br />
4. Čvor Oštrovica – G. Jelenje,<br />
5. Dio ceste G. Jelenje - Mrzle Vodice - Crni Lug.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
158
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
159
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Prostornim planom uređenja Grada Bakra utvrđene su i slijedeće županijske ceste:<br />
6. dio ceste Sv. Kuzam – Kukuljanovo – Čavle (postojeća), sa odvojcima - sjevernim<br />
(planiranim) i južnim (postojećim) prema zoni Kukuljanovo (R27),<br />
7. obilaznica naselja Bakar - djelomično planirana, sa planiranim odvojkom prema luci<br />
Podbok. Navedena prometnica u funkciji je obilaznice grada Bakra, kojom će se<br />
omogućiti uspostava reguliranog tj. pješačkog prometa na današnjoj cesti uz more.<br />
Lokalne ceste<br />
Mrežu lokalnih prometnica na području Grada čine:<br />
1. Meja – spoj na županijsku cestu Rijeka – čvor Šmrika (bivša D – 8)-postojeća,<br />
2. Škrljevo – Ponikve – Plosna (postojeća),<br />
3. Melnice - Križišće (postojeća),<br />
4. Gornje Jelenje - Vilje - Lividraga (postojeća cesta dijelom uz Nacionalni park Risnjak).<br />
Za postojeće lokalne ceste potrebno je predvidjeti rekonstrukciju ili proširenja na pojedinim<br />
dionicama. Uz lokalnu cestu br. 4 planiran je jedan od sporednih ulaza u Nacionalni park<br />
Risnjak.<br />
Nerazvrstane ceste, šumski i poljski putevi te ulice u naseljima<br />
Nerazvrstane prometnice treba privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija, prema<br />
prioritetima utvrđenim planovima Grada Bakra. U višim, gorskim dijelovima Grada od<br />
osobite je važnosti obnova postojećih i eventualna izgradnja novih protupožarnih puteva.<br />
Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)<br />
Parkiranje i garažiranje vozila za stambene građevine rješava se na građevnoj čestici te<br />
građevine. Parkiranje i garažiranje vozila za višestambene građevine riješava se na građevnoj<br />
čestice te građevine. Garažiranje vozila u pravilu se riješava unutar višestambene građevine.<br />
Iznimno, kada je nemoguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene građevine dopušta<br />
se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza, s mogućnošću druge namjene na krovnoj<br />
površini.<br />
Parkiranje i garažiranje vozila na površinama gospodarske namjene (poslovne i proizvodne),<br />
ugostiteljsko-turističke namjene i sportsko-rekreacijske namjene riješava se na građevnoj<br />
čestice te namjene.<br />
Unutar građevinskih područja registriranih povijesnih graditeljskih cjelina (Bakar - NA1 1 i<br />
Praputnjak - NA6 1 ), ukoliko nije moguće osigurati dovoljan prostor za parkiranje na<br />
građevnoj čestici, moguća su odstupanja od gore navedenih kriterija.<br />
Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne<br />
čestice. Podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna<br />
površina obradi kao okolni teren.<br />
Iznimno, ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj<br />
čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200<br />
m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
160
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevinama, a<br />
određuje se prema slijedećim normativima:<br />
Namjena prostora u građevinama<br />
stanovanje<br />
stambena građevina (po jednom<br />
stanu)<br />
višestambena građevina (po jednom<br />
stanu)<br />
Potreban broj parkirališnih ili garažnih<br />
mjesta<br />
1<br />
1,5<br />
Namjena prostora u građevinama gospodarske<br />
namjene<br />
Potreban broj parkirališnih ili garažnih<br />
mjesta na 1000 m 2 brutto-razvijene površine<br />
proizvodna namjena, poslovna namjena – servisni i<br />
4-8<br />
skladišni sadržaji<br />
trgovački sadržaji 20-40<br />
uredi 10-20<br />
drugi poslovni sadržaji 15<br />
hotel, pansion, motel 20-40<br />
Namjena prostora<br />
sportske dvorane i igrališta s gledalištima<br />
škole i predškolske ustanove<br />
Potreban broj pakirališnih ili garažnih mjesta<br />
na broj osoba<br />
na 10 sjedala po 3 mjesta<br />
na jednu učionicu po 1 mjesto<br />
Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima<br />
može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u<br />
različito vrijeme.<br />
Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno<br />
parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te<br />
vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup<br />
vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.<br />
Postojeće garaže i garažno – parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje<br />
ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u<br />
neposrednoj blizini građevne čestice.<br />
• Željeznička infrastruktura<br />
Prostornim planom Županije određena je potreba izgradnje nove željezničke pruge velikih<br />
učinkovitosti (Trst – Koper) – Lupoglav – Rijeka – Josipdol – (Karlovac) – Zagreb / Split –<br />
Dubrovnik.<br />
Povezivanje željeznica na peti europski koridor i opredjeljenje za tkz. Drežničku trasu nove<br />
željezničke pruge Rijeka – Zagreb stvorilo je i potrebu ukupne redefinicije željezničkog čvora<br />
Rijeka. Pruga 66 u čvor Rijeka više ne ulazi kroz tunel Risnjak i kolodvor Krasicu (koji je bio<br />
smješten na izlazu iz tunela), već s jugozapadne strane iz smjera Crikvenice i Vinodola. Pruga<br />
direktno ulazi u prijamnu grupu kolodvora Krasica, odnosno prolazi uz kolodvor u smjeru<br />
Rijeke, i to za putničke vlakove, kao i za teretne vlakove koji se ne trebaju zadržavati u<br />
kolodvoru Krasica.<br />
66 “Prostorno-prometna studija redefiniranja željezničkog teretnog kolodvora Krasica”, Željezničko projektno<br />
društvo, Zagreb, 2001. godina<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
161
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Ranžirni kolodvor na Krasici, u odnosu na rješenje predviđeno idejnim projektom<br />
željezničkog čvora Rijeka iz 1982/1985. imati će bitno drugačije sadržaje i zauzimati znatno<br />
manju površinu. Njegova funkcija će također biti manje vezana uz zadržavanje vlakova, a više<br />
uz sastavljanje i rastavljanje vlakova, pa se nameće i potreba promjene imena u Teretni<br />
kolodvor Krasica.<br />
Ovim Prostornim planom određena je trasa nove željezničke pruge koja se vodi u koridoru<br />
širine 400 m.<br />
Postojeći kolodvor na Škrljevu se zadržava (Planom je određena zona infrastrukturne namjene<br />
– IS 1 ), a on predstavlja predkolodvor čvora Rijeka iz smjera postojeće pruge. Kolodvor<br />
obavlja funkciju opsluživanja kolodvora Šoići, Bakar, Kukuljanovo i lokalnih korisnika. U<br />
narednom razdoblju planira se uvođenje “gradske željeznice” od Jurdana do Škrljeva kao<br />
oblika javnog gradskog prijevoza , čime bi se značajno poboljšale prometne veze Škrljeva i<br />
okolnih naselja sa regionalnim središtem - Rijekom.<br />
Željezničke stanice otvorene za javni putnički promet u Škrljevu, Meji, Melnicama, Plasama i<br />
Zlobinu zadržavaju se u funkciji.<br />
Kolodvor Bakar smješten je na prostoru obale Podbok predviđen je isključivo za teretni<br />
promet, a mogućnosti njegova proširenja biti će u direktnoj vezi s planiranim lučkim<br />
sadržajima na sjeveroistočnoj strani Bakarskog zaljeva.<br />
Na postojećoj pruzi Zagreb – Rijeka predviđa se izmjena sustava vuče (do 2005. godine),<br />
čime bi se kapacitet pruge povećao s 6 na 7,5 milijuna tona godišnje (u uvjetima zadržavanja<br />
obima putničkog prometa na postojećoj razini).<br />
3.5.1.2. Pomorski promet<br />
A) Morske luke<br />
Luka otvorena za javni promet je morska luka koju, pod jednakim uvjetima, može<br />
upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama<br />
raspoloživih kapaciteta. Prilikom razvrstaja svaka luka otvorena za javni promet mora<br />
udovoljiti svim mjerilima propisanim za odgovarajuću kategoriju.<br />
Prostornim planom Primorsko-goranske županije luka Bakar razvrstana je u luku otvorenu<br />
za javni promet županijskog značaja. Luka je zaštićena od svih vjetrova, osim bure. Dubina<br />
mora je od 2,0 m uz obalu do 10,00 m. Prostorne mogućnosti za proširenje luke postoje, te je<br />
moguće planirati slijedeće sadržaje javnog i komercijalnog interesa, koji će se detaljno<br />
utvrditi Urbanističkim planom uređenja Bakra (UPU 1):<br />
- vezovi domaćeg stanovništva (lučica), max. 140 vezova,<br />
- komercijalni vezovi (cca 15 vezova),<br />
- reprezentativni vez,<br />
- vezovi posebne namjene.<br />
Kriteriji i smjernice za određivanje navedenih površina unutar luke grada Bakra su slijedeći:<br />
Vezovi domaćeg stanovništva - Postojeći mandrač kod hotela “Jadran” nije primjeren prostor<br />
za privez plovila zbog malog kapaciteta (koji doseže do 15 mjesta za čamce 5,00 - 9,00 m<br />
dužine). Na temeljima bakarske povijesne orijentacije ka moru, te uz očekivani porast<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
162
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
ekonomske moći stanovništva, potrebno je planirati gradsku lučicu i sidrište čamaca i brodova<br />
za stanovništvo grada i užeg gravitacijskog područja (Hreljin, Krasica, Meja, Praputnjak).<br />
Današnji standard u gradu Bakru odnosa broja stanovnika i broja brodova nije mjerodavan. Za<br />
dimenzioniranje gradske luke potrebno je primjeniti standarde razvijenih zemalja koji iznose:<br />
- SAD: omjer 1 brod: 24 stanovnika, za priobalna područja pacifičke obale 1:9<br />
- Francuska: 1:40, turistička područja 1:20.<br />
Za Bakar se planira omjer 1:17, te prema projekciji broja stanovnika za 2015. godinu (1620<br />
stanovnika) proizlazi da će stanovništvu Bakra trebati oko 95 vezova čamaca, brodova i jahti,<br />
a za potrebe gravitirajućih naselja i gostiju 45 vezova, dakle ukupno oko 140 vezova. Vezovi<br />
se mogu planirati u akvatoriju lučice, te na slobodnom vezu.<br />
Prateće sadržaje (društvene prostorije, manipulativne površine, pristupne puteve) biti će<br />
potrebno planirati prema posebnom programu usaglašenom sa korisnicima prostora.<br />
Komercijalni vezovi - Pod komercijalnim vezovima smatraju se vezovi za potrebe ribarske<br />
flote, teretnog prometa za potrebe grada i sl. Kao mogući prostor za smještaj komercijalnih<br />
vezova predlaže se istočni dio utvrđenog lučkog područja.<br />
Reprezentativni vez - Vez za potrebe smještaja eventualne ekskluzivne brodske pomorske<br />
linije i vez turističkih brodova nije stalnog karaktera, a smatramo da je neophodan za funkciju<br />
luke i grada poput Bakra. Prostor bi bilo moguće planirati zapadno od komercijalnih vezova.<br />
Vezovi posebne namjene - Za privez brodova lučke kapetanije, policije i carine najpogodniji<br />
je prostor do Masarykove obale kojeg je potrebno dograditi i dopuniti sadržajima na kopnu, te<br />
graničnim prijelazom za brodove i jahte planirane luke nautičkog turizma, te ostale korisnike.<br />
Za brodove posebne namjene potrebno je planirati do 6 vezova za brodove dužine do 15,00 m,<br />
te 2 veza za potrebe graničnog prijelaza.<br />
Morske luke otvorene za javni promet državnog značaja su luka Podbok i luka Goranin.<br />
Prekrcajni kapaciteti u luci Podbok moraju se uskladiti sa prijevoznom moći željezničke<br />
pruge. Luka Goranin svoju funkciju treba uskladiti sa potrebama zone Kukuljanovo i<br />
Slobodne zone. Detaljan prikaz planiranih sadržaja i aktivnosti na prostoru luke Podbok i luke<br />
Goranin prikazan je u točki 3.2.2.4. “Infrastrukturna namjena”.<br />
Morske luke posebne namjene su luke koje su u funkciji jednog korisnika, pa se sukladno<br />
tome određuje i njihov razvitak. Luke posebne namjene na području Grada Bakra su:<br />
- prekrcajna luka naftnih derivata - industrijska luka (LI),<br />
- luka zone poslovne namjene K 4 na platou bivše koksare - luka brodogradilišta, ostalih<br />
djelatnosti i luka za nautički turizam (LB,LO,LN),<br />
- luka zone poslovne namjene K 6 Punta Križa - luka brodogradilišta (LB).<br />
- Dobra - sportska lučica (LS).<br />
Luke posebne namjene u funkciji su svojih korisnika, te će se uskladiti s njihovim razvojnim<br />
planovima.<br />
B) Plovni putevi<br />
Akvatorijem Bakarskog zaljeva prolazi i trasa unutrašnjeg plovnog puta, kojim se povezuju<br />
luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja. Plovni put u unutrašnjim<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
163
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
morskim vodama čini morski pojas dovoljno širok i dubok da omogući sigurnu plovidbu.<br />
3.5.1.3. Zračni promet<br />
Na području Grada Bakra planiran je javni helidrom na lokaciji nogometnog igrališta u<br />
naselju Bakar (zona sportsko-rekreacijske namjene Budin - R 4 ).<br />
Površina potrebna za helidrom je krug radijusa 100 m bez nadzemnih kablova infrastrukture.<br />
Točna lokacija i način uređenja površine helidroma utvrditi će se izradom Urbanističkog<br />
plana uređenja Bakra (UPU 1).<br />
3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta<br />
U narednom razdoblju planirana je izgradnja međunarodnog TK kabela I. razine Rijeka -<br />
Senj, duž planirane trase priobalne dionice autoceste.<br />
Trasom postojećeg optičkog kabela Rijeka - Split - Dubrovnik položene su i rezervne cijevi u<br />
koje će se, prema potrebi, montirati novi optički kabeli većeg kapaciteta ili boljih svojstava.<br />
Razvoj telekomunikacijske mreže na području Grada Bakra usmjeren je na:<br />
- povećanje kapaciteta komutacijskih čvorova (UPS Krasica, zatim UPS Kukuljanovo i UPS<br />
Hreljin), te njihov broj (novi UPS u zoni Kukuljanovo, UPS Praputnjak, UPS Škrljevo i<br />
UPM Plase), kako bi se povećala mogućnost količine i vrsta usluga koje se danas pružaju u<br />
suvremenim telekomunikacijama,<br />
- izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) odgovarajućih kapaciteta,<br />
pristupnu TK mrežu predvidjeti podzemnim TK kabelima uvučenim kroz cijevi kabelske<br />
kanalizacije, čime će se ostvariti podzemni priključak svih građevina bez obzira na broj<br />
stambenih jedinica,<br />
- povezivanje svih postojećih i planiranih UPS-ova na višu prometnu razinu predvidjeti<br />
isključivo optičkim sistemom prijenosa po svjetlovodnim kabelima radi povećanja<br />
sigurnosti u njihovom radu,<br />
- pratiti razvoj mobilne telekomunikacije u vidu povećanja broja priključaka, kvalitetnog<br />
pokrivanja cjelokupnog područja Grada Bakra, a u tu svrhu po potrebi i povećanja baznih<br />
stanica.<br />
Poštanske jedinice, kao i do sada nalaziti će se u Bakru, Škrljevu, Krasici, Praputnjaku,<br />
Hreljinu i Zlobinu.<br />
3.5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje<br />
3.5.3.1. Vodoopskrba<br />
Bakarski vodovod pripada podsustavu “Rijeka”, kojim se voda s izvora Rječine dovodi na<br />
bakarsko područje. Time je povećana kvaliteta, pouzdanost i ekonomičnost, jer se<br />
vodoopskrba obavlja od viših zona prema moru.<br />
U narednom razdoblju je vodu potrebno dovesti u ona naselja do kojih nije izgrađen<br />
vodovod.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
164
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Vodoopskrbu naselja Zlobin, Plase i Melnice moguće je riješiti na više načina i to<br />
priključenjem na postojeće cjevovode:<br />
- Bakar-Hreljin-Ružić Selo,<br />
- Fužine-Plase-Škrljevo (HŽ vodovod),<br />
- Fužine-Vrata-Lič,<br />
ili iz novog regionalnog vodovodnog sustava za Gorski kotar čija je realizacija u tijeku.<br />
Postoje studije i projekti koji analiziraju investicijska ulaganja za svako moguće rješenje.<br />
Dosadašnje spoznaje upućuju na zaključak da je dugoročno rješenje priključak na Regionalni<br />
vodovod Gorskog kotara, a kratkoročno priključenje na vodovod Hrvatskih željeznica Fužine-<br />
Zlobin-Škrljevo, uz potrebne rekonstrukcije koje omogućuju dobivanje higijenski ispravne<br />
vode.<br />
Za naselja Ponikve i Plosna je potrebno izgraditi vodovode iz postojećeg bakarskog<br />
vodovoda.<br />
Za smanjenje utjecaja mora je potrebno izvesti injekcijsku zavjesu na izvorištu Dobrica, čime<br />
će se smanjiti zaslanjenje vode na crpilištu u vrijeme dužeg sušnog razdoblja te postići<br />
povećanje sadašnjeg kapaciteta crpljenja. Za povećanje sigurnosti i efikasnosti rada crpnog<br />
postrojenja u crpilištu Dobrica potrebno je izgraditi retencijski bazen zahvaćene vode.<br />
Za budućnost se predviđa zahvat vode u vodoopskrbnom rezervatu Ponikve (iz retencije<br />
Ponikve) izgradnjom kaptažne građevine. Ovaj zahvat bi mogao zamijeniti postojeća bakarska<br />
crpilišta.<br />
Područjem Grada Bakra se predviđa prolaz magistralnog vodopskrbnog cjevovoda koji će<br />
povezivati postojeće vodoposkrbne sustave i izvore vode u jednu cjelinu. Trasa ovog<br />
cjevovoda ide preko visoravni Škrljevo – Krasica – Hreljin.<br />
Također, središnjim područjem Grada Bakra prolazi i planirani magistralni cjevovod kojim će<br />
se povezati podsustav “Rijeka” i podsustav “Lokve”.<br />
3.5.3.2. Odvodnja<br />
Na području svih naselja na području Grada Bakra potrebno je izgraditi kanalizacijski sustav.<br />
Studija kanalizacijskih sustava riječkog područja iz 1996. godine predviđa objedinjavanje<br />
sustava odvodnje zone Kukuljanovo, Bakra, područja Hreljin-Praputnjak-Krasica i njihovo<br />
priključenje na sustav Kostrena-Urinj putem hidrotehničkog tunela Sv. Kuzam-Kostrena.<br />
Time se formira jedinstveni sustav s centralnim uređajem za pročišćavanje na lokaciji<br />
postojećeg uređaja INA Urinj (predviđa se korištenje slobodnih kapaciteta tog uređaja koji<br />
iznose 435 m3/h) i dispozicijom pročišćene vode u Riječki zaljev putem podmorskog<br />
difuzorskog ispusta.<br />
Kako postojeći uređaj nije prilagođen prijemu ovakve vrste otpadnih voda, biti će potrebno<br />
izvršiti dogradnju i rekonstrukciju postojećeg uređaja i podmorskog ispusta.<br />
Ova lokacija uređaja za pročišćavanje je usvojena u Prostornom planu županije i Prostornom<br />
planu uređenja općine Kostrena.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
165
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Prebacivanjem otpadnih voda naselja Bakarac u kanalizacijski sustav Kraljevica otpadne vode<br />
svih naselja područja Bakarskog zaljeva disponiraju se nakon pročišćavanja u Riječki zaljev<br />
preko podmorskih difuzorskih ispusta sustava Kostrena-Urinj i Kraljevica. Time se postiže<br />
osnovni cilj - zaštita mora Bakarskog zaljeva i izvora vode u njemu.<br />
Naselja Ponikve i Plosna se nalaze na području I. zone sanitarne zaštite, odnosno<br />
vodoopskrbnog rezervata, s najvišom razinom zaštite podzemnih voda od onečišćenja. Mjere<br />
zaštite su određene Odlukom o zaštiti izvorišta vode za piće na riječkom području. Spomenuta<br />
Odluka kao i Studija kanalizacijskih sustava na riječkom području utvrđuju da se sanitarnopotrošne<br />
vode kućanstava moraju skupljati nepropusnom kanalizacijom i pročišćavati<br />
biološkim postupkom. Predlaže se moderni SBR uređaj (uzastopni šaržni reaktor) koji ima<br />
znatno bolji učinak od konvencionalnih bioloških uređaja i može bolje konpenzirati promjene<br />
protoka i opterećenja otpadne vode koja dolazi na uređaj. Biološki pročišćena voda će se<br />
upuštati u kraško podzemlje putem infiltracijskog polja, izvan II zone sanitarne zaštite, gdje<br />
treba locirati i uređaj za pročišćavanje. Na višoj razini projektiranja (II. faza) treba ispitati i<br />
varijantu prepumpavanja otpadne vode naselja Ponikve i Plosna u kanalizacijski sustav<br />
Kostrena-Urinj. Time bi se sve otpadne vode Grada Bakra (osim naselja Zlobin) usmjerile na<br />
centralni uređaj i podmorski ispust.<br />
Naselje Zlobin se nalazi u zoni djelomičnog ograničenja slivnog područja izvora u Gradu<br />
Rijeci i izvora u Bakarskom zaljevu. U ovom naselju nije ugrađena javna kanalizacija, već se<br />
odvodnja obavlja putem septičkih taložnica ili tzv. “crnih jama” s upuštanjem u podzemlje<br />
preko upojnih bunara. Sanitarne otpadne vode odvode se na uređaj za biološko pročišćavanje,<br />
kapaciteta 500 ES.<br />
Za građevine koje neće biti spojene na sustav javne odvodnje, odvodnja otpadnih voda<br />
rješavati će se pojedinačno za svaku građevinu prema uvjetima nadležnih komunalnih službi.<br />
Prema Prostornom planu Županije treba graditi razdjelne sustave odvodnje - zasebno<br />
odvodnja sanitarnih, a zasebno oborinskih voda.<br />
Oborinske vode s prometnih površina i većih parkirališta treba prihvatiti oborinskom<br />
kanalizacijom, pročistiti u separatorima i upustiti u podzemlje putem upojnih bunara, a za<br />
manje površine se dozvoljava odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim<br />
sustavom odvodnje. Oborinske vode s parkirališta se moraju prihvatiti nepropusnom<br />
kanalizacijom i pročistiti u separatorima prije ispuštanja u podzemlje putem upojnih bunara.<br />
3.5.4. Energetska infrastruktura<br />
3.5.4.1. Elektroopskrba<br />
a) Razvoj energetskog sustava 400 - 220 - 110 kV naponskog nivoa<br />
Važećim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede predviđa se zadržavanje svih<br />
postojećih 400-220-110 kV vodova u funkciji koju imaju i danas.<br />
Pored navedenog, predviđa se izgradnja slijedećih elektroenergetskih postrojenja:<br />
- DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/35 kV HE Senj 2,<br />
- DV 2 x 110 kV 400/220/110 kV Meline - TS 11035 kV HE Vinodol, sa spojem na<br />
buduću TS 110/25 kV EVP Plase,<br />
- DV 110 kV TS 110/25 kV EVP Plase - TS 110/25 kV EVP Vrata,<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
166
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- DV 2x110 kV TS 110/35 kV Krasica - buduća TS 110/x kV Ivani.<br />
Izgradnjom novog DV 2x110 kV 400/220/110 kV Meline - TS 110/35 kV HE Vinodol<br />
predviđa se napuštanje 110 kV nadzemnog voda za HE Vinodol.<br />
Pored ovih vodova, na području Grada Bakra predviđena je izgradnja trafostanice 110/20 kV<br />
Mavrinci, koja se planira uz lokaciju postojeće, privremene TS 35/10 (20) kV Mavrinci. Nova<br />
trafostanica biti će izgrađena kada postojeća trafostanica svojim kapacitetom više neće moći<br />
zadovoljavati potrebe konzuma koji se iz nje napaja (zona Kukuljanovo /R27 i R29/),<br />
odnosno kada njeno vršno opterećenje dostigne 12-13 MVA.<br />
Zbog potrebe napajanja kontaktne mreže na željezničkoj pruzi Zagreb-Rijeka sa 25 kV<br />
naponom (umjesto sadašnjih istosmjernih 3 kV), predviđa se izgradnja i TS 110/25 kV Plase.<br />
b) Distributivni elektroenergetski objekti 35 kV naponskog nivoa (ne prikazuju se u<br />
grafičkom dijelu ovog Prostornog plana)<br />
Razvojnim planovima elektrodistribucije nije predviđena izgradnja novih postrojenja ovog<br />
naponskog nivoa, iz razloga što se predviđa postepeno napuštanje današnjih 35 i 10 kV<br />
naponskih nivoa i prijelaz na 20 kV napajanje, uz direktnu transformaciju 110/20 kV. Kao što<br />
je prije spomenuto iz pogona je izašla trafostanica 35/6 kV Koksara preko koje se napajalo<br />
postrojenje koksare u Bakru. Trafostanica se neće koristiti u distributivne potrebe, a budući<br />
potrošači koji će se pojaviti na toj lokaciji napajati će se iz distributivne 10(20) kV mreže.<br />
Kada se ostvari prijelaz napajanja kontaktne mreže na željezničkoj pruzi sve do Rijeke, (sa<br />
sadašnjih 3 kV na 25 kV), tada će izaći van pogona i sve tri TS 35/3 kV (EVP Plase, EVP<br />
Meja i EVP Vitoševo), a postojeći 35 kV vodovi preko kojih se one danas napajaju će se ili<br />
napustiti ili će se koristiti za napajanje na 10(20) kV naponskom nivou. Današnja TS<br />
35/10(20) kV Mavrinci izgrađena je kao privremena trafostanica za potrebe napajanja zone<br />
Kukuljanovo. Trafostanica će se napustiti kada konzum koji se iz nje napaja dostigne 12-13<br />
MVA, odnosno kada se uz nju izgradi trafostanica 110/20 kV. Trafostanica 35/10 kV Krasica<br />
izgrađena je u krugu TS 110/35 kV Krasice i kod prijelaza na 20 kV napajanje koristiti će se<br />
kao 20 kV rasklopište. Potpuno ukidanje 35 kV naponskog nivoa na području Grada ovisi o<br />
razvojnim planovima INA-e Urinj, kojoj se mora osiguravati 35 kV napajanje iz TS 110/35<br />
kV Krasica, sve dok unutar svoga postrojenja ne izgradi trafostanicu 110/6 kV za svoje<br />
potrebe. Jedini 35 kV potrošač na području Grada ostao bi Jadranski Naftovod, koji se napaja<br />
iz trafostanice 35/6 kV Melnice, a za koju bi se napajanje osiguralo iz TS 110/35 kV koje nisu<br />
na području obihvata ovog plana (HE Vinodol i TS 110/35 kV Delnice), odnosno iz TS<br />
Krasica sve dok bi u njoj postojala transformacija 110/35 kV.<br />
c) Distributivni elektroenergetski objekti 10-20 kV naponskog nivoa (ne prikazuju se u<br />
grafičkom dijelu ovog Prostornog plana)<br />
Napajanje budućih potrošača i povećane potrebe postojećih potrošača na području Grada<br />
osiguravati će se iz postojećih kapaciteta 10(20) kV mreže, odnosno izgradnjom novih 10(20)<br />
kV vodova i trafostanica 10(20)/0,4 kV, kada to bude potrebno. Budući vodovi 10(20) kV<br />
unutar građevinskih područja izvoditi će se obavezno podzemnim kabelskim vodovima, a<br />
postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti i nadzemni vodovi, koji danas prolaze kroz<br />
naselja. Trase podzemnih kabela će se, gdje god je to moguće, odabirati uz ostalu komunalnu<br />
infrastrukturu. Trafostanice će se graditi za 10(20)/0,4 kV naponski nivo, a odabir tipa i<br />
kapaciteta ovisiti će o lokaciji i potrebama budućih potrošača.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
167
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Postojeća 10 kV mreža priprema se već dugi niz godina za 20 kV naponski nivo, jer je<br />
razvojnim planovima usvojena koncepcija napuštanja 35 i 10 kV naponskog nivoa i prijelaz<br />
na direktnu transformaciju 110/20 kV. Napojne točke za napajanje buduće 20 kV mreže na<br />
području Grada biti će trafostanice 110/20 kV Krasica i Mavrinci, te trafostanice 110/20 kV<br />
Kraljevica, Sušak i Ivani, izvan područja obuhvata ovog Prostornog plana, te postojeća TS<br />
35/20 kV Vrata.<br />
Postojeća i buduća 35 i 10(20) kV mreža ne prikazuje se ovim Prostornim planom, a biti će<br />
razrađena kroz planove užih područja.<br />
3.5.4.2. Cijevni promet<br />
Jadranski naftovod Omišalj – Sisak, koji prolazi područjem Grada, međunarodne je kategorije<br />
i kapaciteta 20,000.000 tona godišnje. U narednom razdoblju predviđa se ugradnja druge,<br />
paralelne cijevi, te zaštita postojećeg cjevovoda.<br />
Širina zaštitnog koridora unutar kojeg se ne mogu graditi građevine niti provoditi drugi<br />
zahvati u prostoru iznosi 40 metara.<br />
3.5.4.3. Opskrba plinom<br />
Prostornim planom Primorsko-goranske županije usvojena je trasa međunarodnog<br />
transportnog plinovoda Italija - Hrvatska. Na trasi kopnenog dijela magistralnog plinovoda<br />
određene su mjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesta priključka županijske mreže<br />
plinovoda. Također je predviđena alternativna trasa magistralnog plinovoda, koja je vezana i<br />
uz mogućnost dobave ukapljenog prirodnog plina, a čini je podmorska dionica Plomin -<br />
Omišalj i kopnena Omišalj - Delnice - Republika Slovenija, koja dijelom prolazi područjem<br />
Grada Bakra. Koncepcija plinifikacije Grada Bakra temelji se na Studiji i Idejnom projektu<br />
opskrbe prirodnim plinom Županije primorsko - goranske. Trasa međunarodnog magistralnog<br />
plinovoda dijelom prolazi područjem Grada Bakra. Na području Grada Bakra predviđena je<br />
lokacija kompresorske stanice (na lokaciji Fučkovi dolci), kao i mjerno redukcijske stanice<br />
(MRS Rijeka istok).<br />
Priključak visokotlačnog plinovoda izvršiti će se iz MRS Rijeka istok (Kukuljanovo). Osim<br />
visokotlačnog plinovoda iz MRS Rijeka istok vršiti će se opskrba prirodnim plinom potrošača<br />
u zoni Kukuljanovo, kao i okolnih kućanstava u ukupnoj količini od 3.652 m 3 /h. Za opskrbu<br />
prirodnim plinom Grada Bakra predviđena je izgradnja dviju redukcijskih stanica RS Bakar 1<br />
i RS Bakar 2. Planirani kapacitet redukcijske stanice RS Bakar 1 iznosi 1.600 m 3 /h, dok<br />
planirani kapacitet redukcijske stanice RS Bakar 2 iznosi 1.300 m 3 /h. Kapacitet redukcijskih<br />
stanica predviđen je za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople<br />
vode i kuhanjem u kućanstvima, kao i opskrbu plinom građevina gospodarske namjene.<br />
Opskrba se vrši srednjetlačnim plinovodom položenim u javnim površinama.<br />
Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže je izgradnja plinske distributivne mreže<br />
primarno namjenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja<br />
podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina.<br />
Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a<br />
prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj<br />
plinskoj instalaciji.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
168
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Rješenje plinoopskrbnog sustava u urbanističkim i detaljnim planovima uređenja mora<br />
sadržavati trase i kapacitete (protoke), vrstu materijala plinske mreže, te određena<br />
primopredajna mjesta s nivoa višeg tlaka i načina preuzimanja plina kod potrošača.<br />
Prilikom projektiranja, izgradnje i održavanja plinske mreže obavezno je pridržavati se<br />
važećih propisa koji određuju bitne zahtjeve za građevinu, kao i gore navedene poslove<br />
(Zakon o gradnji). Također potrebno je pridržavati se ostalih Hrvatskih normi (HRN) koji<br />
obrađuju navedenu problematiku. U nedostatku domaćih normi moguće je koristiti Njemačke<br />
norme i propise (DIN i DVGW), Europske norme (EN), Međunarodne norme (ISO), kao i<br />
Američke norme i propise (API i ANSI).<br />
3.5.4.4. Mogućnosti i primjena suvremenih mjera energetske efikasnosti i<br />
korištenje obnovljivih izvora energije<br />
Korištenje obnovljivih izvora energije dugoročno može pridonijeti značajnom smanjenju<br />
štetnog utjecaja na okoliš, kao i otvaranju novih radnih mjesta. Na području Grada Bakra<br />
posebna je pogodnost mogućnost korištenja sunčeve energije i energije okoline (putem<br />
dizalica topline). Za područje Grada Bakra godišnji prosjek dnevne globalne insolacije na<br />
optimalno nagnutu plohu iznosi oko 4,2 kWh/m 2 d. Prema tome, s npr. 8 m 2 površine<br />
sunčevih kolektora može se godišnje uštedjeti oko 11.680 kWh el. energije ili 985 kg lož ulja<br />
EL.<br />
Sukladno najnovijim pozitivnim propisima i preporukama nekih zapadno-europskih zemalja<br />
koji govore da se pri proizvodnji toplinske energije najprije kao primarna mora proizvesti<br />
električna energija, a tek onda sekundarna toplinska, potrebno je predvidjeti ugradnju manjih<br />
energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno<br />
električne, toplinske i rashladne energije (trigeneracija). Proizvedena električna energija se<br />
predaje u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za<br />
zagrijavanje i hlađenje. Prednost takvih manjih jedinica u odnosu na velike kombinirane<br />
cikluse je u tome što one mogu biti disperzirane, tj. u neposrednoj blizini lokacije gdje se<br />
ukaže potreba za toplinskom energijom. Iskoristivost takvih jedinica je vrlo visoka (82-88%<br />
ukupna iskorištena energija, 39-44% proizvedena električna energija), a zadovoljavaju<br />
najstrože standarde zaštite okoliša u pogledu emisija.<br />
3.6. POSTUPANJE S OTPADOM<br />
Sustav gospodarenja otpadom na razini Županije predviđa centralnu zonu za gospodarenje<br />
otpadom i mrežu reciklažnih dvorišta i transfer stanica, koji nisu predviđeni na području<br />
Grada Bakra.<br />
Osnove gospodarenja otpadnim tvarima zasnivaju se na slijedećim postavkama:<br />
- količinu otpada treba smanjiti već na mjestu nastajanja, a koncentraciju štetnih tvari<br />
u otpadu treba održavati što je moguće nižom,<br />
- iskoristive otpadne tvari, a posebno papir, staklo, kovine, plastične tvari i bio otpatke<br />
treba u najvećoj mogućoj mjeri nastojati iskoristiti,<br />
- nepreradive otpadne tvari potrebno je obraditi na način da se mogu trajno i sigurno<br />
zbrinuti.<br />
U postupanju s otpadom na području Grada Bakra potrebno je težiti organizaciji primarnog<br />
razdvajanja komunalnog otpada na mjestu njegova nastanka jer se time smanjuje ukupna<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
169
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
količina otpada koju treba prevesti, preraditi i konačno odložiti, a olakšano je i skupljanje<br />
sekundarnih sirovina.<br />
Za skupljanje i preradu posebnog otpada iz domaćinstava i gospodarskih subjekata postoje<br />
razne tehnologije, ovisno o vrsti otpadnih tvari, njihovoj štetnosti i učestalosti pojavljivanja.<br />
Potrebno je uvesti obavezu za trgovine i uslužne djelatnosti na povrat nekih proizvoda (stari<br />
lijekovi, baterije, fluorescentne žarulje, otpadna ulja i dr.).<br />
Problem predstavlja nekontrolirano odlaganje otpada na divljim deponijama, uglavnom uz<br />
prometnice. Postavljanjem ograda veći dio divljih deponija može se ukinuti, a uz provedeno<br />
odvoženje otpadaka i sanirati.<br />
3.7. SPREČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ<br />
U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99 i<br />
12/01) za područje Grada Bakra obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.<br />
Ovim se Prostornim planom ne propisuju novi zahvati za koje je potrebno izraditi Procjenu<br />
utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN<br />
59/2000.) i Prostornim planom županije (SN 14/00).<br />
Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na<br />
očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.<br />
Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata Prostornog plana potrebno je mjerama<br />
zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 82/1994.) i drugim propisima<br />
svesti na najmanju moguću razinu.<br />
Prostornim planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka,<br />
vode, mora te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.<br />
3.7.1. Zaštita tla<br />
3.7.1.1. Šumsko tlo<br />
Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama:<br />
- održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,<br />
- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih<br />
utjecaja na njih,<br />
- stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih,<br />
seoskih naselja.<br />
Na prostoru Nacionalnog parka Risnjak zaštita šuma provodi se u skladu s odredbama Odluke<br />
o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Risnjak (NN 23/01.).<br />
3.7.1.2. Poljoprivredno tlo<br />
Prostorni raspored osobito vrijednog obradivog tla (P1), vrijednog obradivog tla (P2), ostalog<br />
obradivog tla (P3) te ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ), prikazani su<br />
na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mjerilo 1:25.000.<br />
Obzirom na buduću namjenu i korištenje, poljoprivredno tlo na području Grada Bakra<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
170
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
podijeljeno je u četiri kategorije zaštite.<br />
Prva kategorija zaštite obuhvaća tla od I-V bonitetne klase (P1, P2 i djelomično P3 prostorna<br />
kategorija korištenja zemljišta).<br />
To su tla koja se namjenjuju strogo primarnoj poljodjelskoj proizvodnji i ne smiju se koristiti<br />
u druge svrhe, a nalazimo ih uz naselja Škrljevo, Krasica i Praputnjak, u okolici Hreljina i<br />
Ponikvi, te u brojnim vrtačama, ponikvama i dolcima.<br />
Drugu kategoriju zaštite čine tla koja dolaze dijelom u V. i VI. bonitetnu klasu, odnosno P3 i<br />
PŠ prostornu kategoriju zemljišta. Danas su to uglavnom zapuštena poljoprivredna tla užih<br />
bonitetnih vrijednosti, rasprostranjena između Krasice i Praputnjaka.<br />
Treću i četvrtu kategoriju zaštite čine većinom pašnjačka tla brdskog i planinskog područja, a<br />
uvrštena su u PŠ prostornu kategoriju.<br />
Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu<br />
određuju se slijedeće mjere:<br />
- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,<br />
- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,<br />
- prednost treba dati tradicionalnim poljoprivrednim granama, a temelj trebaju biti<br />
obiteljska gospodarstva.<br />
3.7.2. Zaštita zraka<br />
Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjenje emisije.<br />
Zbog blizine Rafinerije nafte i TE Rijeka, za područje Grada Bakra od velikog je značaja<br />
stalna kontrola - monitoring - kakvoće zraka kako bi se u slučaju porasta onečišćenja moglo<br />
intervenirati na vrijeme. Jedna od takvih mjernih postaja na području Grada Bakra postavljena<br />
je u Krasici. Također, budući sadržaji u Bakarskom zaljevu vezano uz lučke djelatnosti<br />
moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka.<br />
Drugi bitni onečišćivači zraka na području Grada Bakra su:<br />
• Kamenolom Škrljevo<br />
U trenutku izrade Prostornog plana vodi se upravni postupak za istoimeni kamenolom, kojim<br />
se naredilo mjerenje PV (preporučenih) i GV (graničnih) vrijednosti kakvoće zraka za lebdeće<br />
čestice.<br />
Vezano na sanaciju kamenoloma na Škrljevu, problem predstavlja stvaranje inertne kamene<br />
prašine karbonatnog sustava. Nastala prašina ista je kao u procesu miniranja (riječ je o gruboj<br />
prašini veličine čestica iznad 0,001 mm koja se lako i brzo taloži), a ograničene je štetnosti.<br />
Mjere zaštite zraka vezane na sanaciju kamenoloma na Škrljevu obuhvaćaju:<br />
- upotrebu bušačkih strojeva na komprimirani zrak ili hidrauličkog tipa, opremljenih<br />
uređajima za hvatanje prašine;<br />
- postrojenje za oplemenjivanje mineralnih sirovina (drobilana i separacija) mora biti<br />
opremljeno uređajima za otprašivanje;<br />
- etažne puteve i operativne platoe potrebno je polijevati vodom iz autocisterni kako<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
171
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
bi se spriječilo dizanje prašine;<br />
- najveća dopuštena koncentracija unutar područja sanacije kamenoloma ne smije prijeći<br />
10-100 mg/m 3 zraka;<br />
- ukupne lebdeće čestice (lč) ne smiju prijeći 150 µ/m 3 , dok taložna tvar (sediment) ne<br />
smije prijeći 350 mg/m 2 na dan.<br />
• Luka Rijeka - terminal Bakar<br />
Obzirom da se u lučkom terminalu Bakar nalazi skladišni prostor otvorenog tipa, putem<br />
inspekcijskih službi zaštite okoliša poduzeti će se mjere provedbe monitoringa, kako bi se<br />
mogla odrediti kategorizacija zraka i propisati eventualna izrada sanacijskog programa, tj.<br />
poduzimanje mjera kako bi se postigle preporučene vrijednosti kakvoće zraka (Pv).<br />
• Uređaji za loženje<br />
Uređaji za loženje također onečišćuju zrak, ovisno o toplinskom kapacitetu i vrsti goriva.<br />
Takvi izvori podliježu redovitim inspekcijskim nadzorima putem koji s određuje učestalost<br />
mjerenja emisije, a mjerenja trebaju biti u skladu s Uredbom o GVE onečišćujućih tvari u<br />
zrak iz stacionarnih izvora.<br />
Za zaštitu zraka propisuju se i slijedeće mjere:<br />
− ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te<br />
prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih<br />
izvora (Narodne novine broj 140/1997.);<br />
− visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do<br />
donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT<br />
standardima);<br />
− zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina<br />
“značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja<br />
emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo<br />
kojoj točki okoline izvora;<br />
− najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o<br />
ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim<br />
vrijednostima kakvoće zraka (Narodne novine broj 101/1996.);<br />
− stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se<br />
ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i<br />
održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema<br />
Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine broj 48/1998.) i Uredbi o graničnim vrijednostima<br />
emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.).<br />
Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:<br />
- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i<br />
lokalne samouprave,<br />
- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito<br />
dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,<br />
- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne<br />
čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju<br />
zraka.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
172
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Za nove zahvate u prostoru za koje nije propisana provedba procjene utjecaja na okoliš,<br />
maksimalno dopušteni porast onečišćenja imisijskim koncentracijama i taloženjem ne smije<br />
prijeći:<br />
Smjernice za dodatno imisijsko opterećenje zbog emisije novog izvora<br />
Kategorije kakvoće<br />
zraka<br />
Porast prosječne<br />
godišnje vrijednosti<br />
Porast koncentracije 98<br />
percentila<br />
Porast maksimalne<br />
koncentracije<br />
III kategorija kakvoće<br />
zraka 0,01 GV 0,05 GV 98 0,1 GV m<br />
II kategorija kakvoće<br />
0,03 GV<br />
0,15 GV<br />
zraka<br />
ili 0,03 GV 98 0,3 GV m<br />
50<br />
I kategorija kakvoće<br />
0,01 PV ili 0,1 PV<br />
zraka<br />
50 0,3 PV 98 0,4 PV m<br />
GV i PV - vrijednosti Uredbe o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96.)<br />
Naime, izgradnjom nekog objekta u zoni I. kategorije zraka ne smije se u potpunosti<br />
“popuniti” prostor za buduću izgradnju.<br />
3.7.3. Zaštita voda<br />
3.7.3.1. Zaštita podzemnih voda<br />
Na području Grada Bakra nema stalnih površinskih vodotoka, prvenstveno uslijed kraške<br />
strukture terena.<br />
Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Grada određene su Odlukom o sanitarnoj zaštiti<br />
izvora vode za piće na riječkom području (SN 6/94., 12/94, 12/95, 24/96.), a prikazane su na<br />
kartografskom prikazu br.3B "Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih<br />
ograničenja u korištenju" u mj 1: 25 000. Temeljem odredbe članka 38. navedene Odluke,<br />
ovim su Prostornim planom u skladu sa podacima Hrvatskih voda preuzete granice zona<br />
sanitarne zaštite izvora vode za piće na slijedeći način: I zona - iz mjerila 1:1000, II zona - iz<br />
mjerila 1:5000, III i IV zona - iz mjerila 1:25.000.<br />
Odluka ima za cilj zabraniti ili ograničiti određene djelatnosti radi sprečavanja onečišćenja<br />
podzemnih voda, a propisuju se i mjere zaštite za one subjekte koji imaju ili mogu imati<br />
utjecaj na kakvoću podzemnih voda.<br />
Prva zona sanitarne zaštite obuhvaća šira područja izvorišta Perilo, Dobra, Dobrica i<br />
Ponikve, a mjere zaštite utvrđene su ranije navedenom Odlukom.<br />
Drugom zonom sanitarne zaštite obuhvaćeni su dijelovi naselja Bakar, Škrljevo,<br />
Kukuljanovo, Krasica i Praputnjak. Druga zona obuhvaća neposredno slivno područje<br />
izvorišta pitke vode (zona istjecanja). Ova zaštitna zona, kao područje neposrednog utjecaja<br />
na izvorište, je zona strogog ograničenja, a zaštitne mjere provode se prvenstveno odvodnjom<br />
svih otpadnih voda (stambenih građevina i prometnica) nepropusnom kanalizacijom izvan<br />
zone. Unutar druge zone nisu predviđene nove zone gospodarske namjene, niti je planiran<br />
prostor za razvitak naselja (neizgrađeni dio građevinskog područja naselja).<br />
Treća zona sanitarne zaštite obuhvaća jugozapadni dio područja Grada, a to je područje<br />
prihranjivanja izvorišta. Mjere zaštite provode se u skladu s navedenom Odlukom.<br />
Vodoopskrbni rezervat proteže se središnjim dijelom Grada, to je područje vodnih resursa<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
173
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
strateškog značaja za sadašnju i buduću opskrbu vodom za piće. Potrebna su detaljna<br />
istraživanja kod bilo kojeg značajnog zahvata u tom prostoru.<br />
Neodovoljno istraženo područje posebno je osjetljiv prostor na kojem su ograničeni bilo<br />
kakvi zahvati u prostoru do provedenih hidrogeoloških istraživanja, a proteže se jugoistočnim<br />
dijelom Grada Bakra.<br />
Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:<br />
− mjerama zabrane i ograničenja izgradnje (definirano Odlukom),<br />
− mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava<br />
za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.<br />
Radi zaštite izvorišta prvog reda obavezno je sanirati izvor Dobricu (zbog utjecaja kolodvora i<br />
prometnice), a izvore Dobru, Dobricu i Perilo potrebno je obuhvatiti izradom Programa<br />
ispitivanja kakvoće podzemnih, površinskih i otpadnih voda.<br />
Vezano na izgradnju planiranih prometnica, naročito državne ceste na dionici čvor Sv.<br />
Kuzam - čvor Križišće, a obzirom na krško područje, postoji znatna opasnost od zagađenja<br />
otpadnim tvarima koje mogu dospjeti u podzemlje preko oborinske vode. Također, izgradnja<br />
novih prometnica izaziva povećanje površinskih otjecanja, a otvaranjem usjeka ili zasjeka u<br />
terenu vrši se dreniranje podzemnih tokova te se smanjuje vlažnost tla u širem području.<br />
Dionica čvor Sv.Kuzam - čvor Križišće nalazi se u slivnom području izvora u Bakarskom<br />
zaljevu. Zaštita slivnih područja i izvorišta pitke vode osigurava se izvedbom nepropusne<br />
kanalizacije duž čitave trase, a odvođenje se vrši u skladu s uvjetima zaštite unutar pojedine<br />
zone sanitarne zaštite.<br />
Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:<br />
− zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva, kao i odlijevanje vode onečišćene<br />
deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž<br />
prometnica,<br />
− korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i<br />
drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od<br />
zagađivanja,<br />
− opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi<br />
prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje<br />
otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti<br />
pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima<br />
pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (Narodne novine broj 40/1999.)<br />
3.7.3.2. Zaštita mora<br />
Osnovne mjere za zaštitu mora određene Prostornim planom Županije sastoje se u mjerama<br />
ograničenja izgradnje u obalnom pojasu i izgradnji javnog sustava za odvodnju otpadnih<br />
voda.<br />
Kontaktno obalno područje Bakarskog zaljeva obilježava već postojeća izgradnja (naselje<br />
Bakar, gospodarski sadržaji čiji značaj uvelike prelazi okvire jedinice lokalne samouprave).<br />
Obzirom da najznačajniji gospodarski subjekti i dosadašnji najveći zagađivači ne rade punim<br />
kapacitetom ili su zatvoreni (luka Podbok, koksara), kakvoća mora postupno se poboljšala.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
174
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Problem i nadalje predstavlja prostor bivše koksare gdje je potrebno na kvalitetan i trajan<br />
način riješiti zagađenja uzrokovana radom koksare, prvenstveno koksnim katranom i<br />
amonijačnim vodama. Stoga je tvrtka Koksar d.o.o. zatražila prijedlog postupka sanacije, koji<br />
je izradila ovlaštena tvrtka APO d.o.o. iz Zagreba, pod naslovom “Izvješće o stanju okoliša u<br />
Koksar,d.o.o. Bakar” (listopad 2002. god.). Na naveeni elaborat dobijena je suglasnost<br />
Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.<br />
Rješenjem sustava odvodnje kojim će se otpadne vode iz naselja Bakar i okolnih,<br />
gravitirajućih naselja odvesti izvan akvatorija Bakarskog zaljeva najefikasnije će se zaštititi<br />
morske površine.<br />
Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima<br />
potrebno je u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, te odrediti takav način<br />
servisiranja brodova na moru i kopnu koji će imati najmanje štetan učinak na kvalitetu mora.<br />
U rafineriji nafte na Urinju nužno je povezivanje svih ispusta otpadnih voda (Šoići, Bakar,<br />
Urinj) zbog višeg stupnja čišćenja na zajedničkom biološko-kemijskom uređaju.<br />
Kompletan sustav zaštitnih mjera za zaštitu mora od onečišćenja obuhvaća i izviđanja radi<br />
utvrđivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim<br />
nadležnostima i zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbe mjera.<br />
3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke<br />
Unutar građevinskog područja naselja dopušta se izgradnja manjih obrtničkih i proizvodnih<br />
pogona, uz uvjet da ne stvaraju buku veću od 55 dBa danju i 45 dBa noću.<br />
Potrebno je inicirati praćenje pojave buke, uz kriterije za određene subjekte koji je proizvode,<br />
a na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o buci donijeti Odluku o zaštiti od buke<br />
kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.<br />
Zaštitu stambenih naselja od buke prometnica potrebno je izvoditi različitim metodama.<br />
Vezano na izgradnju planirane dionice državne ceste Sv. Kuzam - Križišće, na pojedinim<br />
područjima Grada Bakra, prvenstveno u blizini naselja Hreljin očekuje se da će utjecaj buke<br />
biti iznad dozvoljenih granica. Stoga je prilikom izrade izvedbene dokumentacije za tu<br />
prometnicu potrebno:<br />
- odrediti razinu očekivane buke prema planiranom protoku vozila u raznim vremenskim<br />
periodima, za sve presjeke ceste kod naselja čija udaljenost od građevina stambene<br />
namjene iznosi manje od 300 m,<br />
- snimiti postojeće građevine stambene namjene u zonama i izvršiti proračun buke od<br />
prognoziranog prometa,<br />
- za sve postojeće građevine kod kojih buka prelazi dozvoljene granice projektirati zaštitu<br />
od buke (zvukozaštitni ekrani i sl.).<br />
3.7.5. Mjere posebne zaštite<br />
Mjere posebne zaštite predviđene za područje Grada Bakra temelje se na:<br />
- Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima (NN broj 73/91, 19/92,<br />
33/92, 76/94 i 161/98),<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
175
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN broj 73/97),<br />
- Zakonu o zaštiti od požara (NN broj 58/93),<br />
- Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom<br />
planiranju i uređenju prostora (NN broj 29/83, 36/85 i 42/86),<br />
- Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju<br />
graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN broj 2/91),<br />
- Pravilniku o tehničkim normativima za skloništa (SL broj 55/83),<br />
- Prostornom plan Primorsko-goranske županije (SN broj 14/2000).<br />
Mjere posebne zaštite temelje se u najvećoj mjeri i na elaboratima “Procjena ugroženosti<br />
pučanstva i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i<br />
ekoloških nesreća, te ratnih razaranja Grada Bakra” i “Procjena ugroženosti od požara i<br />
eksplozija Grada Bakra”.<br />
Obje navedene procjene detaljno analiziraju moguće izvore, vrste, intenzitet i posljedice<br />
djelovanja prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća, eventualnih ratnih razaranja,<br />
kao i ugroženost od požara prostora i pojedinih dijelova (naselja i građevina) Grada Bakra, te<br />
procjene vlastitih mogućnosti i obveza u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara.<br />
Zaključne ocjene iz obje procjene konačni su temelj za utvrđivanje detaljnih mjera posebne<br />
zaštite koje se moraju primijeniti na prostoru Grada Bakra, a obuhvaćaju: sklanjanje ljudi,<br />
zaštitu od rušenja, zaštitu od potresa i zaštitu od požara. Zaštita od potresa obuhvaćena je<br />
detaljnije u poglavlju koje obrađuje geološku građu, tektonske osobitosti i seizmičnost na tom<br />
području.<br />
Poradi provedbe odredbi o sadržaju prostornih planova iz navedenog Pravilnika o mjerama<br />
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju<br />
prostora, potrebno je napomenuti slijedeće :<br />
- ugroženost od ratnih razaranja razmotrena je više kao povredljivost dijelova prostora<br />
Grada Bakra (zone gospodarske namjene, važnije prometnice i sl.) na učinke eventualnih<br />
ratnih djelovanja, nego kao realno procijenjenu mogućnost,<br />
- za područje Grada Bakra nije bilo posebnih cjelovitih zahtjeva obrane (putem za to<br />
nadležnog Ministarstva obrane Republike Hrvatske) koji se odnose na vojni aspekt<br />
tretiranja prostora,<br />
- dio zona ugroženosti područja Grada Bakra iz planova obrane vidljivo je iz utvrđenih<br />
zona obvezne izgradnje skloništa koje se temelje na Aneksu Prostornog plana (bivše)<br />
Općine Rijeka iz svibnja 1991. godine s pripadajućom Osnovnom kartom mjera zaštite od<br />
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti (obuhvaćeno je i područje današnjeg Grada<br />
Bakra koje je tada pripadalo području bivše Općine Rijeka),<br />
- cijelo područje Grada Bakra ujedno je zona ugroženosti od elementarnih nepogoda koje<br />
su obrađene u prethodno navedenim dvjema procjenama ugroženosti prostora (posebno<br />
od potresa i požara),<br />
- brojnost, struktura i prostorni razmještaj stanovništva, zatim struktura, kapaciteti i<br />
razmještaj gospodarskih i društvenih djelatnosti, prostorni razmještaj i način<br />
funkcioniranja mreža i građevina prometne i komunalne infrastrukture detaljno je<br />
elaboriran u drugim djelovima ovog Prostornog plana,<br />
- osnovne smjernice i osnovna planska rješenja i prijedlozi za provedbu mjera zaštite ljudi,<br />
prirodnih i materijalnih vrijednosti na području Grada Bakra temelje se na geopolitičkom<br />
položaju, geografskim karakteristikama, demografskim karakteristikama, dostignutom<br />
stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na<br />
stalnom procjenjivanju ugroženosti ljudi i područja prirodnim nepogodama, tehničko-<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
176
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
tehnološkim i ekološkim nesrećama i procjenjivanju povredljivosti prostora na eventualna<br />
ratna razaranja.<br />
Da bi se posljedice takvih ugrožavanja svele na najmanju moguću mjeru, neophodno je<br />
postaviti i integralno primjenjivati neke opće (osnovne) i specifične smjernice – zahtjeve<br />
obrane, civilne obrane i civilne zaštite (zaštite i spašavanja), te zaštite od požara.<br />
Osnovne planske smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja u najvećoj se mjeri poklapaju s<br />
modernim pristupom prostornom planiranju i uređivanju prostora. Ovdje navodimo neke od<br />
važnijih primijenjenih postavki:<br />
- planiranje uvjeta za ravnomjerni demografski razvoj,<br />
- dislokacija zona gospodarske namjene od površina namijenjenih stanovanju,<br />
policentričnim razvijanjem mreže naselja postići ravnomjerniju izgrađenost prostora i<br />
raspodjelu izgrađenih struktura,<br />
- planiranim uređenjem prostora poboljšati infrastrukturu i komunikacijske uvjete,<br />
ukupno stanovništvo područja Grada obuhvatiti potpunim mjerama zaštite i spašavanja.<br />
Primijenjene specifične smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja zbog omogućavanja što boljih<br />
uvjeta za preživljavanje ljudi, odnosno omogućavanja smanjenja ljudskih žrtava u što je<br />
moguće većoj mjeri, obuhvatile su:<br />
- mjere kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i drugih<br />
građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina<br />
građevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina, veće udaljenosti između<br />
građevina i slično),<br />
- mjere koje omogućavaju što učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje,<br />
zbrinjavanje, sklanjanje, asanaciju prostora i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi,<br />
- mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi vid prometa i kretanja ( iz<br />
optimalnih u izvanredne uvjete),<br />
- mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih<br />
prirodnih nepogoda i drugih incidentnih – izvanrednih događaja,<br />
- mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja<br />
(protivpotresno i protivpožarno projektiranje i slično).<br />
3.7.5.1. Sklanjanje ljudi<br />
Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i<br />
dopunske zaštite otpornosti 50 kPa po zonama obvezne izgradnje skloništa sukladno<br />
Osnovnoj karti mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koja je sastavni dio<br />
Odluke o Prostornom planu Općine Rijeka (“Službene novine” PGŽ broj 19/95 i 12/98), a<br />
izrađena je temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u<br />
kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (“Narodne novine” broj 2/91).<br />
U pojasu udaljenosti do 100 metara od građevina od značaja za Republiku Hrvatsku<br />
(navedeno u točki 2.0. Obrazloženja ovog Prostornog plana) grade se skloništa osnovne<br />
zaštite otpornosti 100 kPa, a u pojasu od 100 do 650 metara udaljenosti grade se skloništa<br />
dopunske zaštite otpornosti 50 kPa.<br />
Sklanjanje ljudi osigurava se i privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem<br />
prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim<br />
zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Bakra, odnosno posebnim<br />
planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene<br />
pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Ti planovi su<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
177
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
operativni planovi civilne zaštite (zaštite i spašavanja) koji se izrađuju za trenutno stanje u<br />
prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.<br />
Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku,<br />
ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja na razini Republike Hrvatske, projektiraju se<br />
kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj<br />
namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.<br />
Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u zoni obvezne izgradnje skloništa, te u<br />
građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Grada Bakra je uvjetna jer je<br />
ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.<br />
Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba<br />
projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara<br />
od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.<br />
3.7.5.2. Zaštita od potresa<br />
Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o<br />
građenju i postojećim tehničkim propisima.<br />
Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo<br />
seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti<br />
usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte<br />
Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u<br />
skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.<br />
3.7.5.3. Zaštita od rušenja<br />
Prometnice unutar planiranih, neizgrađenih dijelova naselja moraju se projektirati na način da<br />
razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne<br />
zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.<br />
Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više<br />
razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može,<br />
unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.<br />
Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom<br />
stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj<br />
rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni<br />
period za 500 godina.<br />
Planovima užih područja za pojedina područja Grada Bakra (a posebno za izgrađene jezgre<br />
naselja koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima gradnje), mora se analizirati<br />
otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od<br />
rušenja.<br />
3.7.5.4. Zaštita od požara<br />
Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako<br />
procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te<br />
drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
178
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
tehnološkim eksplozijama Grada Bakra. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i<br />
vatrobranih pojaseva na prostoru Grada Bakra nalazi se u posebnom grafičkom prilogu<br />
navedene Procjene ugraženosti.<br />
Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i<br />
infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima<br />
temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.<br />
Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od<br />
požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, potrebno je primjenjivati sljedeće<br />
proračunske metode, odnosno norme:<br />
- TRVB – za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i<br />
manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene<br />
vatrootpornom konstrukcijom),<br />
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM – za poslovne i pretežito<br />
poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima<br />
se okuplja ili boravi veći broj ljudi,<br />
- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM – za industrijske građevine,<br />
razna skladišta i ostale gospodarske građevine.<br />
Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju<br />
obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.<br />
Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom,<br />
moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.<br />
Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati<br />
minimalne širine kolnika od 5,5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa<br />
koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.<br />
Vezano na zaštitu šuma od požara, prema provedenoj stručnoj procjeni područne Šumarije<br />
Rijeka, na području Grada Bakra nema šuma od posebnog interesa u domeni zaštite šuma od<br />
požara. 67<br />
Na području Grada Bakra nekoliko je lokaliteta crnogoričnih šuma koje su posebno značajne<br />
u kontekstu mogućeg nastanka požara, i to na Kukuljanovu, uz prometnicu Kukuljanovo -<br />
Cernik, iznad Hreljina i područje kod željezničke stanice Meja. Navedeni lokaliteti<br />
crnogoričnih šuma nalaze se uz ili u neposrednoj blizini javnih prometnica i požarnog puta, pa<br />
tako nije planirano izvođenje dodatnih protupožarnih puteva. Također, zahvaljujući<br />
razvedenosti vodovodnog sustava opskrba vodom za gašenje požara na otvorenim (šumskim i<br />
poljoprivrednim) površinama zadovoljava.<br />
Područna šumarija donosi godišnje planove zaštite od požara, sa požarnim kartama i požarnim<br />
putevima, te je dužna postupati po njima. Osmatranje terena i javljanje požara organizirano je<br />
na nivou Županije.<br />
Za šumsko područje Nacionalnog parka Risnjak, kao i za druge subjekte koji su<br />
kategorizacijom razvrstani u I i/ili II kategoriju zaštite, mjere za zaštitu od požara proizlaze iz<br />
odgovarajućih planova i procjena koje je nadležna javna ustanova obavezna izraditi.<br />
67 Prema “Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada Bakra”.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
179
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
180
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
TEMELJNE ODREDBE<br />
Članak 1.<br />
(1) Prostorni plan uređenja Grada Bakra (u nastavku teksta: Prostorni plan) utvrđuje<br />
svrhovito korištenje, namjenu i oblikovanje građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša,<br />
zaštitu osobito vrijednih dijelova prirode, te zaštitu graditeljske baštine na području Grada<br />
Bakra.<br />
(2) Granice obuhvata Prostornog plana su granice područja Grada Bakra određene<br />
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92. i 58/93.)<br />
(3) Statistička naselja u sustavu Grada su: Bakar, Hreljin, Krasica, Kukuljanovo, Plosna,<br />
Ponikve, Praputnjak, Škrljevo i Zlobin.<br />
Članak 2.<br />
(1) Prostorni plan iz članka (1) sadržan je u elaboratu Prostorni plan uređenja Grada Bakra,<br />
koji se sastoji od:<br />
A) TEKSTUALNI DIO<br />
I. Obrazloženje<br />
1. POLAZIŠTA<br />
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Bakra u odnosu<br />
na prostor i sustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske<br />
1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru<br />
1.2.1. Prirodni sustavi.<br />
1.2.2. Stanovništvo i stanovanje<br />
1.2.3. Naselja<br />
1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti<br />
1.2.5. Gospodarstvo<br />
1.2.6. Infrastrukturni sustavi<br />
1.2.7. Postupanje s otpadom<br />
1.2.8. Zaštita prostora<br />
1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke<br />
1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg<br />
područja i ocjena postojećih prostornih planova<br />
1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu<br />
na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje<br />
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA<br />
2.0. Ciljevi prostornog razvoja državnog značaja<br />
2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja<br />
2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora<br />
2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša<br />
2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja<br />
2.2.1. Demografski razvoj - prognoza stanovništva i radne snage<br />
2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture<br />
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture<br />
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i<br />
kulturno-povijesnih cjelina<br />
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada Bakra<br />
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora<br />
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći<br />
i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost<br />
i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza,<br />
prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina<br />
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
181
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
3. <strong>PLAN</strong> PROSTORNOG UREĐENJA<br />
3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Bakra u odnosu<br />
na prostornu i gospodarsku strukturu županije<br />
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora<br />
3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)<br />
3.2.2. Površine za izdvojene namjene<br />
3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja<br />
3.2.4. Poljoprivredne površine<br />
3.2.5. Šumske površine<br />
3.2.6. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište<br />
3.2.7. Morske površine<br />
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti<br />
3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti<br />
3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti<br />
3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora<br />
3.4.1. Uvjeti korištenja prostora<br />
3.4.2. Uvjeti uređenja prostora<br />
3.4.3. Uvjeti zaštite prostora<br />
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava<br />
3.5.1. Prometna infrastruktura<br />
3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta<br />
3.5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje<br />
3.5.4. Energetska infrastruktura<br />
3.6. Postupanje s otpadom<br />
3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš<br />
3.7.1. Zaštita tla<br />
3.7.2. Zaštita zraka<br />
3.7.3. Zaštita voda<br />
3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke<br />
3.7.5. Mjere posebne zaštite<br />
II. Odredbe za provođenje<br />
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU<br />
<strong>GRADA</strong> <strong>BAKRA</strong><br />
1.1. Površine naselja<br />
1.2. Površine za izdvojene namjene<br />
1.3. Poljoprivredne površine<br />
1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište<br />
1.5. Morske površine<br />
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA<br />
2.1. Građevine od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju<br />
2.2. Građevinska područja naselja<br />
2.2.1. Opće odredbe<br />
2.2.2. Građevine stambene namjene<br />
2.2.3. Građevine društvene namjene<br />
2.2.4. Građevine gospodarske namjene<br />
2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene<br />
2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene<br />
2.2.7. Ostale građevine<br />
2.3. Izgrađene strukture izvan naselja<br />
2.3.1. Površine za izdvojene namjene<br />
2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja<br />
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI<br />
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI<br />
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH<br />
I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA<br />
5.1. Prometna infrastruktura<br />
5.1.1. Kopneni promet<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
182
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
5.1.2. Pomorski promet<br />
5.1.3. Zračni promet<br />
5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta<br />
5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje<br />
5.3.1. Sustav vodoopskrbe<br />
5.3.2. Sustav odvodnje<br />
5.4. Energetska infrastruktura<br />
5.4.1. Elektroopskrba<br />
5.4.2. Cijevni promet<br />
5.4.3. Opskrba plinom<br />
5.4.4. Obnovljivi izvori energije<br />
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-<br />
POVIJESNIH CJELINA<br />
6.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti<br />
6.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina<br />
7. POSTUPANJE S OTPADOM<br />
8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ<br />
8.1. Zaštita tla<br />
8.1.1. Šumsko tlo<br />
8.1.2. Poljoprivredno tlo<br />
8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje<br />
8.2. Zaštita zraka<br />
8.3. Zaštita voda<br />
8.3.1. Zaštita podzemnih voda<br />
8.4. Zaštita mora<br />
8.4.1. Zaštita mora od zagađenja<br />
8.5. Zaštita od prekomjerne buke<br />
8.6. Mjere posebne zaštite<br />
8.6.1. Sklanjanje ljudi<br />
8.6.2. Zaštita od potresa<br />
8.6.3. Zaštita od rušenja<br />
8.6.4. Zaštita od požara<br />
9. MJERE PROVEDBE <strong>PLAN</strong>A<br />
9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja<br />
9.1.1. Prostorni plano područja posebnih obilježja<br />
9.1.2. Urbanistički planovi uređenja<br />
9.1.3. Detaljni planovi uređenja<br />
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera<br />
9.2.1. Uređenje zemljišta<br />
9.2.2. Ostale mjere razvoja<br />
9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni<br />
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE<br />
B) GRAFIČKI DIO<br />
a) Kartografski prikazi u mj. 1:25000<br />
1. Korištenje i namjena površina 1:25 000<br />
2A. Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski sustav 1:25 000<br />
2B. Infrastrukturni sustavi i mreže – Sustav vodoopskrbe i odvodnje 1:25 000<br />
3A. Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25 000<br />
3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih ograničenja<br />
u korištenju 1:25 000<br />
3C. Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja primjene<br />
posebnih mjera uređenja i zaštite 1:25.000<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
183
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
b) Kartografski prikazi u mj. 1:5000<br />
4. Građevinska područja - katastarske podloge 1:5000<br />
4.1. Škrljevo, Kukuljanovo, Plosna, Ponikve<br />
4.2. Bakar, Krasica, Praputnjak<br />
4.3. Hreljin<br />
4.4. Zlobin<br />
4.5. Gornje Jelenje, Lepenice<br />
(2) Kartografski prikazi i tekst ovih odredbi za provođenje (u daljnjem tekstu: Odredbe)<br />
temeljni su dokumenti za primjenu Prostornog plana.<br />
Članak 3.<br />
U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće<br />
značenje:<br />
1. Grad Bakar - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne<br />
samouprave sa statusom Grada.<br />
2. grad Bakar - označava naselje Bakar.<br />
3. Granica građevinskog područja naselja - definira površinu građevinskog područja<br />
naselja.<br />
4. Naselje uz obalu mora smatra se ono kojem je horizontalna projekcija udaljenosti<br />
građevinskog područja manja od 100 m od obale mora. Na području Grada Bakra to je naselje<br />
Bakar.<br />
5. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične<br />
funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. U<br />
površinama za izdvojene namjene ne može se planirati nova stambena izgradnja. Osnovne<br />
grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena,<br />
sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena i groblja.<br />
6. Građevina osnovne namjene – građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i<br />
predviđena ovim Prostornim planom.<br />
7. Građevine stambene namjene dijele se na stambene građevine i višestambene<br />
građevine.<br />
- stambena građevina je slobodnostojeća kuća, dvojna ili kuća u nizu, a sadrži najviše 3<br />
stana,<br />
- višestambena građevina je građevina sa više od 3 stana.<br />
8. Pomoćne građevine su građevine u funkciji građevine osnovne namjene (garaže,<br />
drvarnice, spremišta, kotlovnice, vrtne sjenice i sl.).<br />
9. Manje građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim,<br />
skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima.<br />
10. Poljoprivredne gospodarske građevine su:<br />
- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta<br />
poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.<br />
- s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl.<br />
11. Podrum - dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana u teren, s<br />
time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od najniže točke<br />
konačno uređenog okolnog terena.<br />
12. Potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida je 1,5<br />
m, a najveća visina sljemena je 3,5 m.<br />
13. Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum) ili<br />
nadzemne (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). Za novu stambenu izgradnju etaža mora imati<br />
minimalnu svjetlu visinu 2,40 m, a za pomoćne prostorije minimalno 2,10 m. Potkrovna<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
184
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
stambena etaža mora imati visinu na najnižem dijelu minimalno 1,5 m. U postojećim<br />
građevinama zadržavaju se postojeće visine etaža.<br />
14. Gradivi dio čestice – dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina<br />
osnovne namjene i pomoćnih građevina te ostalih građevina prema odredbama ovog<br />
Prostornog plana.<br />
15. Koeficijent izgrađenosti (K ig ) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim<br />
građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna<br />
projekcija svih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze<br />
cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i<br />
obrađene kao okolni teren, terase na terenu i parkirališne površine.<br />
16. Koeficijent iskorištenosti (K is ) je odnos ukupne (brutto) razvijene površine pod<br />
građevinama i površine građevne čestice.<br />
17. Visina građevine (h) mjeri se na njenom pročelju, od najniže točke konačno uređenog<br />
terena do sljemena ili najviše kote ravnog krova.<br />
18. Regulacijski pravac – granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna<br />
cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.<br />
19. Građevinski pravac – određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne<br />
građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu, a sve vodeći računa o<br />
lokalnim uvjetima.<br />
20. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se:<br />
− reljef, more, zelenilo;<br />
− posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;<br />
− karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;<br />
− ambijentalne vrijednosti;<br />
− veličina i izgrađenost građevnih čestica;<br />
− način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina;<br />
− komunalna oprema;<br />
− opremljenost komunalnom infrastrukturom;<br />
− druge vrijednosti i posebnosti.<br />
21. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta određene ovim Prostornim planom su:<br />
- I. minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni<br />
put,<br />
- II. optimalno uređeno građevinsko zemljište, obuhvaća osim pripreme i osnovnu<br />
infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrba, odvodnja i električna energija,<br />
- III.visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i<br />
opremanja.<br />
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE<br />
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA<br />
PODRUČJU <strong>GRADA</strong> <strong>BAKRA</strong><br />
Članak 4.<br />
(1) Osnovna namjena i korištenje površina određena Prostornim planom prikazano je na<br />
kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” u mj. 1:25.000.<br />
(2) Prostor Grada Bakra se prema namjeni dijeli na:<br />
- površine naselja,<br />
- površine izvan naselja za izdvojene namjene,<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
185
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- poljoprivredne površine,<br />
- šumske površine,<br />
- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,<br />
- morske površine.<br />
(3) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i izvan<br />
građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:<br />
1. Građevinska područja za:<br />
- površine naselja,<br />
- površine izvan naselja za izdvojene namjene.<br />
2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture<br />
(prometne, energetske, komunalne itd.), gospodarske građevine u funkciji obavljanja<br />
poljoprivrednih djelatnosti, zdravstvene i rekreacijske građevine, te planinarske domove,<br />
skloništa i sl. građevine.<br />
1.1. POVRŠINE NASELJA<br />
Članak 5.<br />
Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg<br />
naselja. U površinama naselja smještaju se, osim stanovanja, i sve spojive funkcije sukladne<br />
namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su javna i društvena namjena, gospodarska<br />
namjena (zanatska, poslovna), ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska<br />
namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja itd.<br />
Članak 6.<br />
(1) Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i<br />
površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede,<br />
šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan<br />
građevinskih područja.<br />
(2) Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu<br />
br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i na katastarskoj podlozi u mjerilu<br />
1:5.000, na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja”.<br />
1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE<br />
Članak 7.<br />
(1) Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za:<br />
- gospodarsku namjenu (proizvodnu - I i poslovnu - K),<br />
- ugostiteljsko-turističku namjenu (vikend naselje - T),<br />
- sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centar - R),<br />
- infrastrukturnu namjenu - IS, L,<br />
- groblja - G.<br />
(2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na kartografskom prikazu<br />
br. 1 “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000, te br. 4. “Građevinska područja”, mj.<br />
1:5000.<br />
Članak 8.<br />
(1) Površine za infrastrukturu razgraničuju se određivanjem granica:<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
186
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- površina predviđenih za infrastrukturne koridore, smještenih uzduž pravaca<br />
infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se obostrano od osi trase<br />
širinom pojasa u metrima;<br />
- površina predviđenih za infrastrukturne građevine, namijenjenih smještaju uređaja,<br />
građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava na:<br />
- površine za građevine prometa i građevine veza koje mogu biti kopnene (ceste,<br />
željeznica), pomorske (luke) i zračne (helidrom),<br />
- površine za građevine telekomunikacija i pošte,<br />
- površine za građevine vodoopskrbe i odvodnje,<br />
- površine za energetske građevine za transformaciju i prijenos energenata<br />
(električna energija, cijevni promet, plin).<br />
(2) Građenje novih građevina druge namjene na površinama predviđenim za infrastrukturne<br />
koridore i građevine nije dozvoljeno.<br />
1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE<br />
Članak 9.<br />
(1) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja<br />
zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1<br />
“Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000.<br />
(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji<br />
obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na osobito vrijedno tlo, vrijedno obradivo tlo<br />
i ostala obradiva tla (P1, P2 i P3).<br />
1.4. ŠUMSKE POVRŠINE, OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO<br />
ZEMLJIŠTE<br />
Članak 10.<br />
(1) Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena<br />
površina” mj. 1:25.000, a razgraničene su na:<br />
- gospodarske šume (Š1),<br />
- šume posebne namjene (Š3).<br />
(2) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta obavlja se<br />
temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla.<br />
(3) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čine prostori koji alternativno čine<br />
ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili oranicama.<br />
1.5. MORSKE POVRŠINE<br />
Članak 11.<br />
(1) Morske površine na području obuhvata Prostornog plana prikazane su na kartografskom<br />
prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000.<br />
(2) Namjena i način korištenja mora odnosi se na prostor ispod i iznad morske plohe.<br />
(3) Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za:<br />
- prometne djelatnosti (luke otvorene za javni promet, luke posebne namjene, unutarnji<br />
plovni put),<br />
- ostale morske površine.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
187
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA<br />
2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU<br />
ŽUPANIJU<br />
Članak 12.<br />
(1) Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za državu i Primorsko-goransku<br />
županiju Prostornim se planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti.<br />
(2) Građevine od važnosti za državu određene su prema značenju zahvata u prostoru, a<br />
sukladno posebnom propisu, i to su:<br />
1. Proizvodne građevine<br />
a) Slobodna zona Škrljevo - postojeće građevine u proizvodno-poslovnom kompleksu<br />
Škrljevo-Kukuljanovo.<br />
b) Rafinerija nafte na Urinju - postojeće građevine u proizvodnoj zoni.<br />
2. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
a) Pomorske građevine:<br />
luka otvorena za javni promet od osobitog međunarodnog značenja:<br />
- Luka Rijeka (s bazenom Bakar i izdvojenom zonom Škrljevo).<br />
b) Željezničke građevine:<br />
nova željeznička pruga velikih učinkovitosti: - (Trst, Kopar) - Lupoglav - Rijeka -<br />
Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik.<br />
magistralne pruge:<br />
- Rijeka-Delnice-Karlovac-Zagreb/Split (I. reda)<br />
- Škrljevo - Bakar (pomoćna I. reda).<br />
c) Cestovne građevine:<br />
Autoceste i brze ceste:<br />
- Goričan - Zagreb - Rijeka,<br />
- (Trst) Pasjak / (Ljubljana) Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split (I.etapa: Rupa -<br />
Rijeka - Senj - Zadar - Split (I.etapa:Rupa-Rijeka-Senj-Otočac)<br />
3. Poštanske i telekomunikacijske građevine:<br />
- međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka - Delnice - Karlovac - Zagreb; Rijeka -<br />
Krk - Senj; alternativni Rijeka-Senj.<br />
- radijski koridor Učka - Mirkovica.<br />
4. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
a) Građevine sustava vodoopskrbe:<br />
- regionalni vodoopskrbni sustav<br />
5. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
a) Elektroenergetske građevine:<br />
Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje - postojeće:<br />
-transformacijsko postrojenje:<br />
TS Meline (400/220/110)<br />
- prijenosni dalekovodi 380 kV:<br />
- Meline- Divača,<br />
- Meline-CHE Obrovac,<br />
- Meline-Tumbri,<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
188
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- prijenosni dalekovodi 2x220 kV:<br />
- Meline-Pehlin,<br />
- TS Meline - HE Senj,<br />
- Meline - HE Senj (planirani).<br />
- prijenosni dalekovodi 220 kV:<br />
- Meline-Pehlin,<br />
- Meline-TE Rijeka,<br />
EVP: Šapjane-Sušak-Ivani-Plase-Vrata-Delnice (planirani).<br />
b) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina:<br />
- naftovodi i produktovodi:<br />
- magistralni naftovod za međunarodni transport:Omišalj-Sisak,<br />
- plinovodi (planirani):<br />
- magistralni plinovod za međunarodni transport DN 700 radnog tlaka 75<br />
bara kopnom Pula-Viškovo-Kamenjak-Delnice-Vrbovsko-Karlovac,<br />
- magistralni plinovod Kamenjak-Kukuljanovo-Urinj-Omišalj,<br />
- alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport<br />
Omišalj-Delnice-Republika Slovenija.<br />
Članak 13.<br />
Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju određene su prema značenju u<br />
razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se slijedeće<br />
građevine i zahvati od važnosti za Županiju:<br />
1. Građevine društvenih djelatnosti:<br />
Srednje škole:<br />
- Bakar<br />
2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
a) Luke otvorene za javni promet:<br />
- Bakar<br />
b) Luke posebne namjene:<br />
- prekrcajna luka naftnih derivata u Bakarskom zaljevu.<br />
3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i inastalacijama:<br />
a) Ostale državne ceste:<br />
- Rijeka-Zagreb “Lujzijana”<br />
- čvor Čavle - čvor Sveti Kuzam (JTC) - luka Bakar (planirana),<br />
b) Osnovne županijske ceste:<br />
- “Karolina” Vrbovsko-Ravna Gora-Mrkopalj-Fužine-Hreljin-Meja,<br />
- čvor Oštrovica- Gornje Jelenje-Mrzle Vodice-Crni Lug,<br />
- Mošćenička Draga-Medveja-Lovran-Opatija-Rijeka-Kostrena- Bakar-<br />
Kraljevica-čvor Šmrika,<br />
- Crikvenica-Tribalj-Drivenik-Križišće-Meja-Praputnjak-Krasica-Sv.Kuzam -<br />
Kukuljanovo - Cernik - Čavle.<br />
4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima,<br />
uređajima i instalacijama:<br />
a) Telekomunikacijske građevine:<br />
magistralni TK kabeli II.razine (državni i županijski):<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
189
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- Rijeka-Delnice-Ogulin/Karlovac),<br />
- Rijeka-Krk-Rab-Pag.<br />
alternativni pravci:<br />
- Rijeka-Senj.<br />
b) Poštanske građevine:<br />
- postojeći poštanski uredi koji pripadaju središtu pošta Rijeka.<br />
5. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:<br />
- “Rijeka”<br />
6. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
- Kostrena - Urinj.<br />
7. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima,uređajima i instalacijama.<br />
a) Transformatorske stanice:<br />
- Krasica 110/35 kV,<br />
- Plase (planirana 110/20 kV),<br />
- Mavrinci (planirana 110/ 10 (20) kV).<br />
b) Distribucijski dalekovod 110 kV:<br />
- Meline - Krasica,<br />
- Meline - HE Vinodol,<br />
- Meline - HE Vinodol (planirani 2 x 110 kV),<br />
- Krasica - Ivani (planirani 2 x 110 kV).<br />
8. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
a) - RS Bakar 1<br />
- RS Bakar 2<br />
- KS/MRS Fučkovi dolci<br />
- MRS Rijeka istok<br />
b) Županijska plinska mreža (plinoopskrbna mreža Grada Bakra)<br />
2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA<br />
2.2.1. Opće odredbe<br />
Članak 14.<br />
Građevinska područja naselja namijenjena su:<br />
- stambenoj izgradnji i svim sadržajima koja prate organizaciju života u stambenom<br />
naselju, kao što su društvene djelatnosti (školske i predškolske ustanove, kulturni,<br />
zdravstveni i športsko-rekreacioni sadržaji, zabavne i vjerske institucije), razni poslovni<br />
prostori i građevine, ugostiteljski i turistički sadržaji, trgovački, uslužni, servisni i drugi<br />
sadržaji u zasebnim građevinama ili u sklopu stambenih građevina;<br />
- izgradnji skloništa, komunalnih servisa i uređaja, raznih obrtničkih i proizvodnih<br />
radionica, pod uvjetom da ne zagađuju zrak, ne prouzrokuju veću buku i ne privlače<br />
pretjerani promet teretnih vozila.<br />
- izgradnji mreže lokalnih kolnih i pješačkih prometnica, trgova, parkirališta, benzinskih<br />
crpki i ostalih prometnih površina i građevina, izgradnji putničkih terminala<br />
(autobusnih, brodskih) i sl.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
190
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- uređenju parkovnih, športsko-rekreacionih i ostalih zelenih površina, zaštitnog zelenila i<br />
sl.<br />
Članak 15.<br />
(1) Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Bakra<br />
na slijedeći način:<br />
- Bakar NA 1 1-2 ,<br />
- Kukuljanovo: NA 2 ,<br />
- Škrljevo: NA 3 1-3 ,<br />
- Krasica: NA 4 1-2 ,<br />
- Višnjevica: NA 5 1-3 ,<br />
- Praputnjak: NA 6 1-8 ,<br />
- Hreljin: NA 7 1-3 ,<br />
- Melnice: NA 8 1-4 ,<br />
- Plase: NA 9 1-2,<br />
- Zlobin: NA 10,<br />
- Zlobinska Draga: NA 11 1-4,<br />
- Ponikve: NA 12,<br />
- Plosna: NA 13 1-3 ,<br />
- Gornje Jelenje: NA 14 1-2 .<br />
(2) Unutar građevinskih područja naselja na području Grada Bakra gradi se u skladu s<br />
odredbama ovog Prostornog plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno-planske<br />
dokumentacije.<br />
(3) Sva građevinska područja naselja na području Grada Bakra s izuzetkom neizgrađenog<br />
dijela građevinskog područja naselja Bakar (NA 1 2 ), moraju imati I. kategoriju uređenosti. Za<br />
neizgrađeni dio građevinskog područja naselja Bakar (NA 1 2 ) propisuje se obavezna II.<br />
kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.<br />
Članak 16.<br />
(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za<br />
uređenje zemljišta i izgradnju.<br />
(2) Izgrađenim građevinskim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem<br />
su izgrađene građevine stambene ili druge namjene, izgrađena osnovna infrastruktura,<br />
infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta i<br />
dr.).<br />
Članak 17.<br />
(1) U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja unutar koridora planirane<br />
željezničke pruge velike učinkovitosti moguća je samo rekonstrukcija građevina u opsegu<br />
neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada definiranom člankom 80. stavak (3).<br />
(2) Za naselja, odnosno dijelove naselja, koja su registrirana kao povijesne graditeljske<br />
cjeline (I.stupanj zaštite) i to Bakar (NA1 1 ) - gradsko naselje, te dio naselja Praputnjak<br />
(NA6 1 ) - seosko naselje, sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog<br />
Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.<br />
Članak 18.<br />
(1) Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane<br />
javne i nerazvrstane prometnice.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
191
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
(2) Neposredni pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se osigurati<br />
prometnicom širine najmanje 4,5 m ili pristupnim putem širine najmanje 3,0 m, a duljine<br />
najviše 50,0 m. Iznimno, neposredan pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu<br />
može se osigurati i pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m, i to:<br />
- kod gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina unutar registriranih<br />
povijesnih graditeljskih cjelina (Bakar NA1 1 i Praputnjak NA6 1 ),<br />
- kod rekonstrukcije postojećih građevina kod kojih zatečeni priključak na<br />
javnoprometnu površinu ima elemente pješačkog prolaza ili stubišta.<br />
(3) Pristup s građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj<br />
ne bude ugroženo odvijanje prometa. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i<br />
ulice koja ima županijski značaj, prilaz s te čestice na javno prometnu površinu mora se<br />
izvesti preko sporedne ulice.<br />
(4) Postojeća stepeništa, putove i prolaze, kao vertikalne veze unutar jednog naselja treba<br />
zadržati, te eventualno predvidjeti i prostore za izgradnju novih.<br />
(5) Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uzduž županijske<br />
ceste mora se osnovati sabirna ulica.<br />
Članak 19.<br />
(1) Udaljenost građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina od granice građevne<br />
čestice javnih i nerazvrstanih cesta iznosi 6,0 m. Udaljenosti mogu biti i drugačije, prema<br />
posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama, odnosno uz<br />
uvjete Poglavarstva Grada Bakra ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.<br />
(2) Na terenima s velikim nagibom i u slučaju interpolacije unutar građevinskog područja<br />
naselja Bakar (NA1 1 ) i Praputnjak (NA6 1 ) može se dopustiti izgradnja građevine osnovne<br />
namjene i pomoćnih građevina i na regulacijskom pravcu. Na regulacijskom pravcu mogu se<br />
graditi samo prizemne građevine. Iznimno, u slučaju interpolacije između susjednih građevina<br />
osnovne namjene, građevine osnovne namjene mogu se graditi i s većom visinom radi<br />
usklađenja izgleda uličnog pročelja, uz uvjet da je osigurana prometna preglednost.<br />
2.2.2. Građevine stambene namjene<br />
2.2.2.1. Stambene građevine<br />
Članak 20.<br />
(1) Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj građevina planirane namjene,<br />
vrste, oblika, veličine, kapaciteta i sl. u zadanim mjerama korištenja, te omogućiti zaštitu<br />
prostora.<br />
(2) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih<br />
područja naselja za koja nije propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja<br />
(definirano člankom 165. ) grade se:<br />
- stambene građevine građene kao slobodnostojeće , poluotvorene ili u nizu,<br />
- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske<br />
građevine na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene.<br />
Članak 21.<br />
Površina građevne čestice ne može biti manja od:<br />
- za slobodnostojeće stambene građevine: 300 m 2 , uz uvjet da širina građevne čestice,<br />
mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 14,0 m,<br />
- za poluotvorene stambene građevine: 250 m 2 , uz uvjet da širina građevne čestice,<br />
mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 12,0 m;<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
192
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- za stambene građevine u nizu: 200 m 2 , uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na<br />
mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 9,0 m.<br />
Članak 22.<br />
(1) Najmanja dopuštena tlocrtna površina nove stambene građevine je 64 m 2 za sve veličine<br />
građevnih čestica.<br />
(2) Najveća dopuštena tlocrtna površina iznosi 500 m 2 .<br />
(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti određuje se:<br />
- za slobodnostojeće stambene građevine: 0,4<br />
- za poluotvorene stambene građevine: 0,4<br />
- za stambene građevine u nizu: 0,5<br />
(4) Izuzetno od stavka (3) ovog članka, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na<br />
regulacijskom pravcu najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i 0,6 za sve vrste<br />
građevina.<br />
(5) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi:<br />
- za slobodnostojeće stambene građevine 0,8<br />
- za poluotvorene stambene građevine 0,8<br />
- za stambene građevine u nizu: 1,0.<br />
(6) Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine je 2 etaže.<br />
(7) Najveća visina građevine (h) iznosi 11,5 m.<br />
Članak 23.<br />
(1) Stambene građevine koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene<br />
najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 3,0 m od<br />
granice susjedne građevne čestice .<br />
(2) Stambene građevine koje će se graditi na poluotvoreni način tako da će se jednom<br />
stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju sa svoje tri<br />
slobodne strane biti udaljene od susjedne građevine osnovne namjene najmanje pola visine<br />
(h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice.<br />
(3) Stambene građevine koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene na<br />
susjedne građevine ili granice građevnih čestica, moraju sa svoje dvije slobodne strane biti<br />
udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene, ali ne manje od<br />
3,0 m od granice građevne čestice.<br />
Članak 24.<br />
(1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim jedne građevine stambene namjene graditi<br />
pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske građevine.<br />
(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1 1-<br />
2) izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina nije dozvoljena.<br />
(3) Unutar građevine stambene namjene mogu se planirati poslovni sadržaji, uz uvjet da<br />
ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora.<br />
(4) Poslovnim sadržajima iz stavka (3) ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez<br />
opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice,<br />
prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.<br />
Članak 25.<br />
(1) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene mogu se graditi na građevnoj čestici<br />
uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne, s mogućnošću izgradnje podruma ili<br />
dvoetažne ako nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude izvedena u nivou kote<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
193
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
višeg, konačno zaravnatog terena.<br />
(2) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene grade se uz uvjet da:<br />
- najveća dopuštena visina iznosi 6,0 m,<br />
- tlocrtna površina nije veća od 60 % tlocrtne površine građevine osnovne namjene.<br />
(3) Najmanja udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od susjednih građevnih čestica<br />
mora biti:<br />
- ako se grade kao slobodnostojeće građevine moraju od granice građevne čestice biti<br />
udaljene najmanje 1,0 m,<br />
- ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene<br />
vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti<br />
unutar pripadajuće građevne čestice,<br />
- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i<br />
odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora<br />
riješiti unutar pripadajuće građevne čestice.<br />
(4) Udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca<br />
iznosi najmanje 6,0 m.<br />
(5) Ako građevine iz stavka (1) ovog članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj<br />
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.<br />
Članak 26.<br />
(1) Na građevnoj čestici osim građevine osnovne namjene mogu se graditi i poljoprivredne<br />
gospodarske građevine kao jednoetažne, s mogućnošću izgradnje potkrovlja, tako da :<br />
- potkrovlje se može koristiti samo za spremanje proizvoda poljodjelskih gospodarstava,<br />
- najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m,<br />
- građevinski pravac u pravilu je iza građevinskog pravca građevine osnovne namjene,<br />
- građevine moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od građevine osnovne namjene na istoj<br />
građevnoj čestici, odnosno 15,0 m od građevine osnovne namjene na susjednoj<br />
građevnoj čestici,<br />
- udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi<br />
najmanje 6,0 m,<br />
- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 1,0 m,<br />
- na dijelu građevine koja je na udaljenosti manjoj od 3,0 m od granice građevne čestice,<br />
ne mogu se projektirati ni izvoditi otvori (otvorima se ne smatraju fiksna ustakljenja<br />
neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm i ventilacijski otvor najvećeg<br />
promjera 15 cm).<br />
(2) Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način jednom svojom stranom se<br />
prislanjaju na granicu susjedne čestice uz susjednu građevinu, dok udaljenost drugih dijelova<br />
građevine od ostalih granica građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m.<br />
(3) Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice, ako su<br />
letilišta okrenuta prema toj granici, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom smjeru.<br />
(4) Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja mora biti<br />
minimalno 12,0 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, 16,0 m od<br />
građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici i manjih građevina poslovne<br />
namjene.<br />
(5) Gnojišta moraju biti minimalno 16,0 m udaljena od građevina osnovne namjene na<br />
vlastitoj i susjednoj čestici i manjih građevina poslovne namjene.<br />
(6) Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton i opeka). Pod mora biti<br />
nepropusan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu.<br />
(7) Dno i stijene gnojišta do visine 0,5 m iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
194
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se<br />
razlijevati po okolnom terenu.<br />
(8) Jame za osoku moraju biti izvedene od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i<br />
nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti od ostalih<br />
građevina jednake su kao i za gnojišta.<br />
(9) Udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od građevina za opskrbu vodom (bunari,<br />
izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi.<br />
Članak 27.<br />
(1) Unutar građevinskih područja naselja u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i/ili<br />
odvodnje uvjetuje se gradnja cisterni i sabirnih jama, prema posebnim uvjetima nadležnih<br />
službi.<br />
(2) Priključak na elektroopskrbnu i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se temeljem<br />
posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.<br />
Članak 28.<br />
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene i to novih građevina kao i<br />
rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju<br />
biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj<br />
primorskoj gradnji.<br />
(2) U izgrađenim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom preporučuje se<br />
korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu.<br />
(3) Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine<br />
pročelja.<br />
(4) Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu<br />
Primorja.<br />
(5) Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena<br />
na više krovnih ploha ovisno od tlocrta građevine, s nagibom krovnih ploha između 17 i 22 o .<br />
Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica, crvene boje, ali i drugi materijali<br />
upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja. Na kosom terenu sljeme krova mora, u<br />
pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta.<br />
(6) Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina na krovište je moguće ugraditi krovne<br />
prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.<br />
(7) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za<br />
solarije (otvorena krovišta).<br />
Članak 29.<br />
(1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivati će se, u pravilu, na<br />
tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike<br />
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.<br />
(2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim<br />
obilježjima naselja.<br />
(3) Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.<br />
(4) Ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala,<br />
visine najviše 1,5 m.<br />
(5) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje<br />
gradnja podzida viših od 1,5 m.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
195
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
2.2.2.2. Višestambene građevine<br />
Članak 30.<br />
(1) Višestambene građevine mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja Bakar<br />
(NA1), Krasica (NA4), Kukuljanovo (NA2) i Škrljevo (NA3).<br />
(2) Za izgradnju višestambenih građevina unutar građevinskog područja naselja Bakar<br />
(NA1 1 ) propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.<br />
(3) Za izgradnju višestambenih građevina unutar građevinskog područja naselja Krasica<br />
(NA4), Kukuljanovo (NA2) i Škrljevo (NA3), obavezna je izrada detaljnog plana uređenja.<br />
Članak 31.<br />
(1) Na postojećim višestambenim građevinama mogu se izvoditi zahvati kojima se ne<br />
povećava visina građevine.<br />
(2) U višestambenim građevinama mogu se planirati poslovni sadržaji u nižim etažama uz<br />
uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora.<br />
(3) Poslovnim sadržajima iz stavka (2) ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez<br />
opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice,<br />
prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.<br />
Članak 32.<br />
(1) Najmanja dopuštena površina građevne čestice za višestambene građevine iznosi 600<br />
m 2 .<br />
(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4. Iznimno, za višestambene<br />
građevine koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1 1 ) koeficijent<br />
izgrađenosti može iznositi najviše 0,8.<br />
(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2. Iznimno za višestambene<br />
građevine koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1 1 ) koeficijent<br />
iskorištenosti iznosi 2,4.<br />
Članak 33.<br />
(1) Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine iznosi 3 etaže.<br />
(2) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 14,5 m.<br />
(3) Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib<br />
je između 22 o i 25 o , a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.<br />
Članak 34.<br />
(1) Udaljenost višestambene građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m,<br />
uz uvjet da udaljenost do susjednih građevina osnovne namjene ne iznosi manje od pola<br />
visine (h/2) građevine.<br />
(2) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, građevinski pravac utvrđuje se<br />
prema postojećim građevinama.<br />
Članak 35.<br />
(1) Za uređenje građevne čestice višestambene građevine vrijede uvjeti iz članka 29. ovog<br />
Prostornog plana.<br />
(2) Pojedinačne intervencije na pročeljima višestambenih građevina nisu dozvoljene.<br />
Članak 36.<br />
Priključak višestambene građevine na sustav vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i na<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
196
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta nadležnih službi.<br />
2.2.2.3. Rekonstrukcije građevina stambene namjene u građevinskim područjima<br />
naselja<br />
Članak 37.<br />
Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene (stambenih i višestambenih<br />
građevina) u građevinskim područjima naselja, kao i rekonstrukcija u cilju promjene namjene<br />
dijela građevine, određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine stambene namjene, a<br />
kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, vrši se<br />
u postojećim gabaritima građevine.<br />
2.2.3. Građevine društvene namjene<br />
Članak 38.<br />
(1) Prostorni raspored građevina društvene namjene na području Grada Bakra prikazan je<br />
na kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina" u mj. 1:25.000.<br />
(2) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u<br />
pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.<br />
(3) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja<br />
za koja nije propisana obaveza izrade urbanističkog plana uređenja iz članka 165. mogu se<br />
graditi otvorena sportska igrališta i ambulante. Za izgradnju ostalih građevina društvene<br />
namjene propisuje se obavezna izrada detaljnog plana uređenja, s iznimkom građevine<br />
društvenih djelatnosti od važnosti za Primorsko-goransku županiju - Srednje škole Bakar.<br />
(4) Za izgradnju građevina društvene namjene unutar građevinskog područja naselja Bakar<br />
(NA1 1 ), propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljšta.<br />
Članak 39.<br />
(1) Građevine društvene namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod<br />
uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 4,5 m za<br />
jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet.<br />
(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi<br />
građevina društvene namjene iznosi 0,5, osim građevne čestice za sport i rekreaciju i vjerskih<br />
građevina, gdje može iznositi najviše 0,8.<br />
(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5 osim za površine sporta i<br />
rekreacije, te vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 2,4.<br />
(4) Građevine društvene namjene (osim vjerskih građevina), mogu se graditi do visine od<br />
14,5 m s najviše tri etaže.<br />
(5) Krovište građevine može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija<br />
građenja.<br />
(6) Građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30%<br />
njene površine treba hortikulturno urediti, osim u već izgrađenim dijelovima naselja.<br />
Članak 40.<br />
(1) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su:<br />
Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)<br />
- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m 2 po djetetu, za<br />
dvoetažnu 25 m 2 po djetetu,<br />
- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m 2 ,<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
197
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Osnovne škole<br />
- brutto površina građevine je oko 4,8 m 2 /učeniku,<br />
- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor<br />
i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.,<br />
- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m 2 / učeniku za rad škole u<br />
2 smjene.<br />
Sport i rekreacija<br />
- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportskorekreacijskih<br />
građevina (dvorana), te bazena i otvorenih sportskih igrališta,<br />
- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj<br />
blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta,<br />
Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost<br />
- građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih<br />
područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose<br />
kvaliteti života u naselju.<br />
- kompleks Kaštela, nakon rekonstrukcije pod konzervatorskim nadzorom, namjenjuje se<br />
znanosti, kulturi, obrazovanju, uslužnoj, te ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti,<br />
- na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih<br />
ambulanti i poliklinika,<br />
- u djelatnosti socijalne skrbi na području Grada Bakra planirano je otvaranje doma za<br />
smještaj starijih osoba prema slijedećim standardima:<br />
- gradi se u naselju ili njegovoj blizini, gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih,<br />
socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu<br />
aktivnost korisnika doma,<br />
- dom umirovljenika se u pravilu može graditi za najmanje 50 korisnika, najviše<br />
200,<br />
- ukupna površina zemljišta za gradnju doma iznosi najmanje 50 m 2 po korisniku.<br />
Ukupno izgrađena korisna površina zatvorenog prostora doma može iznositi od<br />
38-42 m 2 po korisniku doma,<br />
- depandansa doma stambena je građevina izgrađena u neposrednoj blizini doma<br />
umirovljenika,<br />
- ukupno izgrađena korisna površina depandanse doma može iznositi od 18-22 m 2<br />
po korisniku doma.<br />
Vjerske građevine<br />
- najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog<br />
projekta.<br />
(2) Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju<br />
od dviju kombiniranih namjena.<br />
(3) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u<br />
pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.<br />
2.2.4. Građevine gospodarske namjene<br />
Članak 41.<br />
(1) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi slijedeće građevine gospodarske<br />
namjene:<br />
- građevine pretežito poslovne namjene,<br />
- poljoprivredne gospodarske građevine.<br />
(2) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
198
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
područja naselja za koja nije propisana obaveza izrade urbanističkog plana uređenja iz članka<br />
165. ovog Prostornog plana mogu se graditi:<br />
- građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije do 400 m 2 ,<br />
- poljoprivredne gospodarske građevine tlocrtne projekcije do 200 m 2 .<br />
(3) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za slijedeće građevine unutar<br />
građevinskih područja naselja:<br />
- građevine pretežito poslovne namjene tlocrtne projekcije veće od 400 m 2 ,<br />
- poljoprivredne gospodarske građevine tlocrtne projekcije veće od 200 m 2 .<br />
(4) Unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1 1 ) za izgradnju građevina pretežito<br />
poslovne namjene tlocrtne projekcije veće od 400 m 2 propisuje se II kategorija uređenosti<br />
građevinskog zemljišta.<br />
Članak 42.<br />
(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene<br />
na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i<br />
osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju<br />
obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. koje ne narušavaju uvjete<br />
života i stanovanja.<br />
(2) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je<br />
osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka,<br />
svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih voda sl.), te će se isključiti one djelatnosti i<br />
tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i<br />
kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega<br />
negativnih utjecaja.<br />
Članak 43.<br />
(1) Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene, kada zahvati na građevini ne<br />
zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim Prostornim planom, vrši se<br />
u postojećim gabaritima građevine.<br />
(2) Rekonstrukcija građevina iz stavka (1) ovog članaka moguća je u cilju održavanja ili<br />
promjene namjene.<br />
Članak 44.<br />
Zatečene građevine gospodarske namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz<br />
uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.<br />
2.2.4.1.Građevine pretežito poslovne namjene<br />
Članak 45.<br />
(1) Površina građevne čestice za građevine pretežito poslovne namjene ne može biti manja<br />
od 400 m 2 .<br />
(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.<br />
(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.<br />
(4) Unutar građevina pretežito poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene<br />
namjene, najveće dopuštene površine 100 m 2 .<br />
Članak 46.<br />
(1) Dozvoljeni broj etaža građevine pretežito poslovne namjene je najviše 2 etaže.<br />
(2) Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
199
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,5 m.<br />
(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja<br />
pojedine građevine.<br />
Članak 47.<br />
(1) Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina osnovne namjene iznosi ½ visine<br />
građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice.<br />
(2) Građevine pretežito poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja<br />
naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalne širine 5,5 m.<br />
(3) Udaljenost građevina pretežito poslovne namjene od regulacijskog pravca iznosi<br />
najmanje 6,0 m.<br />
Članak 48.<br />
(1) Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog<br />
zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.<br />
(2) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili<br />
zaštitno zelenilo.<br />
(3) Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim iznimno kada je to nužno radi zaštite<br />
građevine ili načina korištenja.<br />
(4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i<br />
tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz najveću moguću<br />
prilagodbu okolnom prostoru.<br />
2.2.4.2.Poljoprivredne gospodarske građevine<br />
Članak 49.<br />
(1) Poljoprivredne gospodarske građevine ne mogu se graditi unutar građevinskog područja<br />
naselja Bakar (NA1 1-2 ).<br />
(2) Površina građevne čestice za izgradnju poljoprivrednih gospodarskih građevina ne može<br />
biti manja od 1000 m 2 .<br />
(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3.<br />
(4) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,3.<br />
(5) Dozvoljena je izgradnja najviše jedne etaže. Najveća dopuštena visina građevine iznosi<br />
5,0 m.<br />
Članak 50.<br />
(1) Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu te izgradnja<br />
poljoprivrednih gospodarskih građevina može se planirati unutar naselja, s tim da se za<br />
poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja to odnosi na uzgoj maksimalno:<br />
- odraslih goveda do 2 komada,<br />
- teladi ili junadi do 3 komada,<br />
- konja do 2 komada,<br />
- peradi do 100 komada,<br />
- kunića do 20 komada,<br />
- ovce, koze 15 komada,<br />
- svinje do 4 komada,<br />
- nojeva do 3 komada.<br />
(2) Broj grla moguće je i kombinirati.<br />
(3) Najmanja udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine iznosi 16,0 m od građevine<br />
stambene ili druge namjene na susjednoj građevnoj čestici, i najmanje 6,0 m od granice<br />
građevne čestice.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
200
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene<br />
Članak 51.<br />
(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih<br />
područja naselja za koje nije propisana obaveza izrade urbanističkog plana uređenja iz članka<br />
165. grade se:<br />
- građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije do 400 m 2 .<br />
(2) Za građevine tlocrtne projekcije veće od 400 m 2 obavezna je izrada detaljnog plana<br />
uređenja.<br />
(3) Unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA 1 1 ) za izgradnju građevina<br />
ugostiteljsko-turističke namjene iz stavka (2) ovog članka propisuje se II. kategorija<br />
uređenosti građevinskog zemljišta.<br />
Članak 52.<br />
(1) Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljskoturističke<br />
namjene je 400 m 2 .<br />
(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.<br />
(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 2,0.<br />
(4) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl.<br />
Članak 53.<br />
(1) Najveći dopušteni broj etaža građevine su četiri etaže.<br />
(2) Najveća dopuštena visina građevine (h) iznosi 14,0 m.<br />
(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja<br />
pojedine građevine.<br />
Članak 54.<br />
(1) Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0<br />
m, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na<br />
pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 3,0 m od granice čestice ne dozvoljava<br />
izgradnja otvora.<br />
(2) Građevna čestica mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu čiji je kolnik širine<br />
minimalno 5,5 m.<br />
(3) Udaljenost građevina ugostiteljsko-turističke namjene od regulacijskog pravca iznosi<br />
najmanje 6,0 m.<br />
(4) Najmanje 50% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno<br />
zelenilo.<br />
Članak 55.<br />
Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene<br />
moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.<br />
2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene<br />
Članak 56.<br />
Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su vodovi i građevine u funkciji prometnog<br />
sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, te groblja unutar<br />
građevinskog područja naselja, a grade se neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
201
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
2.2.7. Ostale građevine<br />
Članak 57.<br />
(1) Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se slijedeće građevine:<br />
- montažne građevine,<br />
- kiosci,<br />
- reklamni panoi.<br />
(2) Za montažne građevine vrijede svi uvjeti kao i za klasično građene građevine, naročito u<br />
pogledu oblikovnih zahtjeva.<br />
(3) Kiosci su tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana,<br />
galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.<br />
Lokacije za postavu kioska na području Grada Bakra utvrđuju se planom rasporeda kioska<br />
kojeg donosi Gradsko poglavarstvo Grada Bakra. Kiosci se mogu postavljati na javnim<br />
površinama ili površinama u vlasništvu Grada Bakra, kao samostalne građevine ili se<br />
nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu. Iznimno, kiosci se mogu<br />
postavljati i na česticama u privatnom vlasništvu, ali samo u skladu s planom rasporeda<br />
kioska.<br />
(4) Reklamni panoi mogu se postavljati na zelene površine, pročelja građevina, potporne i<br />
obložne zidove i dr. Mogu se postavljati unutar i izvan građevinskog područja, uz javne ili<br />
nerazvrstane ceste. Uvjeti za postavljanje reklamnih panoa reguliraju se posebnom općinskom<br />
odlukom.<br />
2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA<br />
Članak 58.<br />
U smislu ovog Prostornog plana, izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su:<br />
- površine izvan naselja za izdvojene namjene,<br />
- građevine izvan građevinskog područja.<br />
2.3.1. Površine izvan naselja za izdvojene namjene<br />
Članak 59.<br />
(1) Površine izvan naselja za izdvojene namjene utvrđene ovim Prostornim planom<br />
određene su na kartografskim prikazima br. 1. “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i<br />
br. 4. “Građevinska područja”, mj. 1:5000.<br />
(2) U područjima iz stavka (1) ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, sport i<br />
rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji koji upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose<br />
kvaliteti prostora.<br />
(3) Nova izgradnja na površinama izvan naselja za izdvojene namjene moguća je samo<br />
temeljem planova užih područja, što je određeno člancima 165. i 166. ovog Prostornog plana.<br />
Članak 60.<br />
(1) Građevine na površinama za izdvojene namjene mogu se graditi pod uvjetom da je do<br />
građevne čestice izgrađena prometnica širine najmanje 5,5 m.<br />
(2) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija<br />
građenja pojedine građevine.<br />
(3) Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja<br />
objekta.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
202
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
(4) Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve<br />
energije.<br />
2.3.1.1.Površine gospodarske namjene (I, K)<br />
Članak 61.<br />
(1) Prostornim planom određene su površine za gradnju gospodarskih sadržaja:<br />
- proizvodne (I) i<br />
- poslovne (K) namjene.<br />
(2) Površine proizvodne namjene namijenjene su raznovrsnoj industriji, slobodnoj zoni,<br />
lučkim pozadinskim skladištima i ostalim sličnim djelatnostima. Unutar površina proizvodne<br />
namjene moguć je smještaj sadržaja, odnosno površina poslovne namjene, kao što su<br />
skladišta, servisi i sl.<br />
(3) Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju<br />
proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - obrtništvo, skladištenje, servise,<br />
komunalne usluge i sl.).<br />
(4) Uz osnovnu djelatnost iz ovog članka, moguće je na površinama gospodarske namjene<br />
razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa<br />
proces osnovne djelatnosti.<br />
Članak 62.<br />
(1) Ovim Prostornim planom na području Grada Bakra određene su dvije zone proizvodne<br />
namjene:<br />
- zona Kukuljanovo (bivša R27) -I 1 , površine 315,48 ha, pretežito neizgrađena,<br />
- zona Kukuljanovo (bivša R29) -I 2 , površine 178,54 ha, pretežito neizgrađena.<br />
(2) Za bivšu zonu R27 (I 1 ) uređenje i korištenje površina određeni su Urbanističkim planom<br />
uređenja radne zone R27 Kukuljanovo (SN 19/01 i 21/01).<br />
(3) Za južni dio bivše zone R29 (I 2 ) površine cca 80,00 ha uređenje i korištenje površina<br />
određeni su Urbanističkim planom uređenja radne zone R 29/I Kukuljanovo (SN 5/01).<br />
(4) Ukoliko se ukaže potreba (uslijed promjene zakonske regulative ili novih okolnosti)<br />
pristupiti će se izradi novih urbanističkih planova uređenja, odnosno izmjena i dopuna važećih<br />
urbanističkih planova uređenja navedenih stavcima (2) i (3) ovog članka (UPU 11 i UPU 12).<br />
(5) Uvjeti smještaja građevina i uređenje preostalog dijela zone I 2 utvrditi će se izradom<br />
urbanističkog plana uređenja (UPU3), temeljem slijedećih graničnih vrijednosti:<br />
- najmanja dopuštena površine građevne čestice je 1000 m 2 ,<br />
- najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20,0 m,<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,5,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti je 1,5,<br />
- najveća dopuštena visina građevina iznosi 14,5 m,<br />
- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 9,0 m,<br />
- pojedini dijelovi građevina (akcenti) mogu biti najviše dvostruko viši od najveće<br />
dopuštene visine građevine. Najveća dopuštena površina viših dijelova građevine je<br />
10% brutto izgrađene površine građevine.<br />
(6) Do donošenja urbanističkog plana uređenja iz stavka (5) ovog članka nije dopuštena<br />
gradnja novih građevina niti uređenje površina.<br />
(7) Za površinu proizvodne namjene iz stavka (5) ovog članka propisuje se II kategorija<br />
uređenosti građevinskog zemljišta.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
203
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Članak 63.<br />
(1) Prostornim planom na području Grada Bakra utvrđene su slijedeće zone poslovne<br />
namjene:<br />
- Susanićevo - K 1 , površine 4,28 ha, pretežito neizgrađena,<br />
- Moravac - K 2 , površine 1,3 ha, pretežito izgrađena,<br />
- Učivac - K 3 , površine 0,64 ha, neizgrađena,<br />
- plato bivše koksare - K 4 , površine 12,26 ha, pretežito neizgrađena,<br />
- Montkemija -K 5 , površine 3,87 ha, izgrađena,<br />
- Punta Križa - K 6 , površine 0,62 ha, izgrađena,<br />
- Glavičina - K 7 , površine 3,07 ha, pretežito neizgrađena,<br />
- Lunga - K 8 , površine 7,32 ha, neizgrađena,<br />
- Lonja, K 9 , površine 1,93 ha, pretežito neizgrađena.<br />
(2) Za površinu poslovne namjene - plato bivše koksare (K 4 ) propisuje se obavezna izrada<br />
urbanističkog plana uređenja (UPU 8) kao i za zonu Lunga (K 8 ) - UPU 5.<br />
(3) Do donošenja urbanističkih planova uređenja navedenih stavkom (2) ovog članka, na<br />
površinama poslovne namjene K 4 i K 8 nije dopuštena gradnja novih građevina niti uređenje<br />
površina.<br />
(4) Za sve ostale zone poslovne namjene iz stavka (1) ovog članka obavezna je izrada<br />
detaljnih planova uređenja.<br />
(5) Za sve zone poslovne namjene, s izuzetkom zone (K 4 ) na platou bivše koksare određuje<br />
se I. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. Za zonu K 4 propisuje se III. kategorija<br />
uređenosti građevinskog zemljišta.<br />
Članak 64.<br />
U zonama poslovne namjene s izuzetkom zone na platou bivše koksare (K 4 ) utvrđuju se<br />
slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina:<br />
- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m 2 ,<br />
- najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20,0 m,<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,5,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je 1,0,<br />
- najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,5 m,<br />
- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.<br />
Članak 65.<br />
(1) Na površinama gospodarske namjene (proizvodne i poslovne) mogu se uz građevine<br />
osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su nadstrešnice i trijemovi, prostori za<br />
manipulaciju, potporni zidovi, komunalne građevine i uređaji, prometne građevine i uređaji,<br />
površine i građevine za šport i rekreaciju, te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog<br />
procesa.<br />
(2) Ostale građevine grade se, u pravilu, unutar gradivog dijela čestice.<br />
(3) Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati prostori za<br />
manipulaciju, komunalne građevine i uređaji, te prometne građevine i uređaji.<br />
Članak 66.<br />
(1) Obvezni građevinski pravac udaljen je, u pravilu, najmanje 10,0 m od regulacijskog<br />
pravca odnosno granice površine gospodarske namjene prema javnoj cesti i predstavlja<br />
granicu gradivog dijela čestice.<br />
(2) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica<br />
gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
204
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Članak 67.<br />
(1) Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima<br />
suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te<br />
primjenu suvremenih tehnologija građenja.<br />
(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog članka.<br />
Članak 68.<br />
(1) Ograde građevnih čestica gospodarske namjene (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina)<br />
grade se, u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili drva. Građevne čestice mogu biti<br />
ograđene i živicom.<br />
(2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni<br />
(parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).<br />
(3) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, do 1,8 m.<br />
(4) Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu, do 2,0 m.<br />
(5) Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2,0 m, kada je to potrebno zbog<br />
zaštite građevine ili načina njezina korištenja.<br />
Članak 69.<br />
(1) Najmanje 20% površine građevne čestice gospodarske (proizvodne ili poslovne)<br />
namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s<br />
autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.<br />
(2) Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice<br />
prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila iz stavka<br />
(1) ovog članka.<br />
(3) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri<br />
sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici.<br />
(4) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima<br />
urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.<br />
Članak 70.<br />
(1) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama gospodarske namjene potrebno je<br />
prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.<br />
(2) Prilaz vatrogasnih vozila građevinama gospodarske namjene treba omogućiti internom<br />
kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema važećim zakonima i<br />
propisima.<br />
2.3.1.2.Površine ugostiteljsko-turističke namjene (T)<br />
Članak 71.<br />
(1) Prostornim planom predviđene su površine za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke<br />
namjene koje obuhvaćaju postojeća vikend naselja.<br />
(2) Na području Grada Bakra određena su slijedeća područja vikend naselja:<br />
- Lepenice -T 1-6, površine 18,26 ha, izgrađeno,<br />
- Zlobinska Draga , T 7 , površine 14,78 ha, pretežito neizgrađeno.<br />
(3) Za zone vikend naselja T 1-6 i T 7 propisuje se I kategorija uređenosti građevinskog<br />
zemljišta.<br />
Članak 72.<br />
(1) U izgrađenim dijelovima vikend naselja Lepenice (T 1-6 ) moguća je samo rekonstrukcija<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
205
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, definiranom<br />
člankom 80., stavak (3).<br />
(2) Uvjeti smještaja građevina u zoni vikend naselja Zlobinska Draga (T 7 ) utvrditi će se<br />
izradom urbanističkog plana uređenja (UPU 10) temeljem slijedećih graničnih vrijednosti:<br />
- površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m 2 ,<br />
- najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1500 m 2 ,<br />
- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 50,0 m 2 ,<br />
- dopuštena je izgradnja najviše jedne etaže, a najveća dopuštena visina građevine iznosi<br />
5,5 m,<br />
- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m,<br />
- elementi oblikovanja građevine moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi okolnom<br />
prirodnom okolišu.<br />
(3) Na površini iz stavka (1) ovog članka, osim građevina namijenjenih smještaju i<br />
prehrani, mogu se planirati i svi prateći sadržaji - sportski, rekreacijski, zabavni i uslužni<br />
sadržaji i građevine, te parkovne površine koje upotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje.<br />
2.3.1.3.Površine sportsko-rekreacijske namjene<br />
Sportski centri (R)<br />
Članak 73.<br />
(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Bakra određene kao sportski<br />
centar (R) su:<br />
- Vojskovo - R 1 , površine 33,49 ha, pretežito neizgrađen,<br />
- Gaj - R 2 , površine 1,24 ha, pretežito izgrađen,<br />
- Moravac - R 3 , površine 4,4 ha, izgrađen,<br />
- Budin - R 4 , površine 2,02 ha, izgrađen,<br />
- Krasica - R 5 , površine 5,7 ha, izgrađen,<br />
- Praputnjak - R 6 , površine 0,95 ha, izgrađen,<br />
- Lonja - R 7 , površine 2,22 ha, izgrađen.<br />
(2) Za zone sportsko-rekreacijske namjene propisuje se I kategorija uređenosti<br />
građevinskog zemljišta.<br />
(3) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene moguća je izgradnja otvorenih i<br />
poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), te<br />
smještaj rekreacijskih i pratećih uslužnih djelatnosti.<br />
(4) Za zonu Vojskovo (R 1 ) određena je obavezna izrada urbanističkog plana uređenja (UPU<br />
6), dok se za zonu Gaj (R 2 ) propisuje obavezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU 8).<br />
2.3.1.4. Površine infrastrukturne namjene (IS, L)<br />
Članak 74.<br />
(1) Na području Grada Bakra područja namijenjena smještaju građevina i površina<br />
infrastrukturne namjene razvrstana su na:<br />
- kolodvor Škrljevo - IS 1 , površine 9,71 ha, izgrađen,<br />
- trafostanicu Meline - IS 2 , površine 48,45 ha, izgrađena,<br />
- trafostanicu Krasica -IS 3 , površine 1,4 ha, izgrađena.<br />
- luka Podbok - L 1 , površine 16,0 ha, pretežito neizgrađena,<br />
- luku Goranin - L 2 , površine 4,9 ha, pretežito neizgrađena,<br />
- prekrcajnu luku naftnih derivata - L 3 , površine 24,49 ha, pretežito neizgrađena.<br />
(2) Za zone luka (L 1 , L 2 i L 3 ) propisuje se III. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
206
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Članak 75.<br />
(1) Zona kolodvora Škrljevo (IS 1 ) uređivati će se u skladu s rješenjem željezničkog čvora<br />
Rijeka.<br />
(2) Zona trafostanice Meline (IS 2 ) u potpunosti je izgrađena i na njoj su mogući zahvati u<br />
skladu s uvjetima Hrvatske elektroprivrede.<br />
(3) Zona trafostanice Krasica (IS 3 ) u potpunosti se nalazi unutar koridora planirane<br />
željezničke pruge velikih učinkovitosti, stoga je moguće samo održavanje i sanacija<br />
postojećih postrojenja i uređaja.<br />
Članak 76.<br />
(1) Površina luke Podbok (L 1 ) određena je na sjeveroistočnom dijelu Bakarskog zaljeva i<br />
namjenjena je proširenju postojećih i izgradnji novih lučkih sadržaja.<br />
(2) Planirane aktivnosti podrazumijevaju proširenje postojećih i izgradnju novih lučkih<br />
kapaciteta. Nadogradnjom postojećeg transportnog sustava prostor sjeverno od postojeće<br />
željezničke pruge koristiti će se za uskladištenje rasutog tereta na ekološki i tehnološki<br />
napredan način.<br />
(3) U funkciji budućih sadržaja i kvalitetnijeg povezivanja na cestovnu mrežu, u zaleđu<br />
luke za rasute terete ovim je Prostornim planom određena nova prometnica - županijska cesta,<br />
koridora 70,0 m.<br />
(4) Preduvjet za novu izgradnju na površini luke Podbok je izrada urbanističkog plana<br />
uređenja (UPU 7).<br />
Članak 77.<br />
(1) Južni dio prostora bivše koksare - luka Goranin (L 2 ) - namijenjena je razvoju lučkih<br />
sadržaja s izuzetkom rasutih tereta.<br />
(2) Uređenje površina i opremanje sadržajima na području luke treba se utvrditi<br />
urbanističkim planom uređenja (UPU 9).<br />
(3) Do donošenja Urbanističkog plana uređenja luke Goranin nije dopuštena gradnja novih<br />
građevina niti uređenje površina.<br />
(4) Radi kvalitetnije povezanosti sa zonom Kukuljanovo do luke Goranin, planirana je nova<br />
prometnica - državna cesta, širine koridora 100,0 m.<br />
Članak 78.<br />
(1) Prostornim planom utvrđena je površina prekrcajne luke naftnih derivata (L 3 ) uz granicu<br />
sa Općinom Kostrena.<br />
(2) Izgradnja novih građevina u funkciji je poboljšanja sigurnosti rafinerijskih instalacija za<br />
prihvat i otpremu rafinerijskih derivata i proizvoda.<br />
(3) Za novu izgradnju u zoni prekrcajne luke naftnih derivata obavezna je izrada<br />
Urbanističkog plana uređenja (UPU4).<br />
2.3.1.5. Površine groblja (G)<br />
Članak 79.<br />
(1) Površine za groblja izvan građevinskog područja naselja na području Grada Bakra su:<br />
- Kukuljanovo G 1 , površine 0,64 ha,<br />
- Škrljevo - G 2 , površine 0,86 ha,<br />
- Bakar (staro groblje) - G 3 , površine 0,35 ha,<br />
- Bakar (novo groblje) - G 4 , površine 1,43 ha,<br />
- Krasica - G 5 , površine 1,3 ha,<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
207
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- Praputnjak - G 6 , površine 0,22 ha,<br />
- Hreljin - G 7 , površine 1,54 ha,<br />
- Zlobin - G 8 , površine 0,15 ha.<br />
(2) Na prostorima groblja mogu se graditi ili uređivati prateće građevine, tj. građevine<br />
namijenjene osnovnoj funkciji groblja - kapele, mrtvačnice, i sl. te ostala potrebna komunalna<br />
infrastruktura. Uređenje groblja i gradnja pratećih građevina mora biti primjereno primorskoj<br />
tradiciji.<br />
2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja<br />
Članak 80.<br />
(1) Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na<br />
temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kao<br />
postojeća izgradnja izvan građevinskog područja.<br />
(2) Za postojeće pojedinačne građevine izvan građevinskih područja dozvoljava se<br />
rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.<br />
(3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:<br />
- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova<br />
građevina u postojećim gabaritima<br />
- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta<br />
instalacija<br />
- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne površine najviše 12 m 2 .<br />
Članak 81.<br />
(1) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja:<br />
- građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),<br />
- gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti,<br />
- zdravstvenih i rekreacijskih građevina,<br />
- planinarskih domova, skloništa i sl.<br />
(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, na području smještenom zapadno i južno od naselja<br />
Kukuljanovo (NA2), a označenom na kartografskom prikazu br. 3B “Uvjeti korištenja i<br />
zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, izgradnja građevina izvan<br />
građevinskog područja nije dopuštena.<br />
(3) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili<br />
uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a<br />
određene su jednom građevnom česticom.<br />
(4) Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su:<br />
- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, šumarska),<br />
- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje<br />
otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.),<br />
- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih<br />
vrijednosti i autohtonog graditeljstva.<br />
(5) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana mogu se graditi građevine<br />
infrastrukture, gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti te<br />
skloništa za planinare, a temeljem prostornih planova užeg područja zdravstvene i<br />
rekreacijske građevine, te planinarski domovi.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
208
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
2.3.2.1.Građevine infrastrukture<br />
Članak 82.<br />
(1) Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava<br />
veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smještene u infrastrukturne<br />
koridore.<br />
(2) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava<br />
određeni su u poglavlju 5. ovog Prostornog plana (članci 96.-131.).<br />
2.3.2.2. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti<br />
Članak 83.<br />
Izvan građevinskog područja mogu se graditi:<br />
- gospodarske građevine u funkciji stočarstva,<br />
- farme za stočarsku i peradarsku proizvodnju,<br />
- staklenici i plastenici.<br />
Članak 84.<br />
(1) Gospodarske građevine u funkciji stočarstva mogu se graditi poštivanjem slijedećih<br />
kriterija:<br />
- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m 2 ,<br />
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara,<br />
- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 metra,<br />
- najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,5 m,<br />
- najveća dopuštena površina sjenika, odnosno spremišta iznosi 200 m 2 ,<br />
- najveća dopuštena površina štale za prehranu stoke (ovce, koze i sl.) iznosi 140 m 2 ,<br />
- najveća dopuštena površina prostora namijenjenog za vršenje strojne mužnje ili sl.<br />
(nadstrešnica) iznosi 100 m 2 ,<br />
- omogućava se i izgradnja građevine za agregat (čvrste građe) površine do 3,5x2,5 m.<br />
(2) Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može planirati izgradnja<br />
farmi za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznosi 5 uvjetnih grla.<br />
(3) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1.<br />
Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata:<br />
Tablica 1.<br />
Vrsta stoke Koeficijent Broj grla<br />
- krava, steona junica 1,00 5<br />
-junad 1-2 god. 0,7 7<br />
-junad 6-12 mjeseci 0,5 10<br />
-telad 0,25 20<br />
-ovce, koze 0,1 50<br />
-janjad i jarci 0,05 100<br />
-tovna perad 0,00055 9000<br />
-konzumne nesilice 0,002 2500<br />
-rasplodne nesilice 0,0033 1500<br />
Članak 85.<br />
(1) Farme za stočarsku i peradarsku proizvodnju mogu se graditi poštivanjem slijedećih<br />
kriterija:<br />
- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 800 m 2 ,<br />
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 100,0 m za državne ceste,<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
209
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
50,0 m od županijske, 30 m od lokalne te 10,0 m od nerazvrstane ceste,<br />
- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 6,0 m,<br />
- najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m,<br />
- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 200 m 2 ,<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4.<br />
(2) Građevine (farme) za stočarsku i peradarsku proizvodnju moraju se planirati na<br />
odgovarajućoj udaljenosti od granice područja predviđenog za razvoj naselja kako bi se<br />
spriječili mogući negativni utjecaji.<br />
(3) Udaljenosti građevina od građevinskog područja naselja ne mogu biti manje od:<br />
Tablica 2.<br />
Broj uvjetnih grla:<br />
Minimalna udaljenost (m):<br />
5-10 70<br />
10-15 100<br />
16-100 150<br />
101-300 300<br />
Članak 86.<br />
(1) Izgradnja staklenika i plastenika te sličnih građevina na poljoprivrednim površinama<br />
izvan građevinskih područja naselja dozvoljava se ako se najmanje 80 % površine obrađuje<br />
jednom ili više slijedećih kultura: vinova loza, masline, voće ili povrće, cvijeće i dr.<br />
(2) Uvjet za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine<br />
najmanje 3,0 m.<br />
(3) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m.<br />
(4) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti čestice je 0,6.<br />
(5) Najmanja dozvoljena udaljenost od granice građevne čestice iznosi 3,0 m.<br />
Članak 87.<br />
Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog<br />
područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena.<br />
2.3.2.3.Zdravstvene i rekreacijske građevine<br />
Članak 88.<br />
(1) Pod zdravstvenim i rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima<br />
se odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifična prirodna područja (sjeverni dijelovi<br />
područja Grada Bakra, koji se odlikuju ljepotom krajolika, prirodnim resursima i sl.).<br />
(2) Uvjeti za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine<br />
najmanje 3,0 m.<br />
(3) Najveći dopušteni broj etaža iznosi 2 etaže, a najveća dopuštena visina 12,0 m.<br />
(4) Najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 300 m 2 .<br />
(5) Uvjet za izgradnju zdravstvenih i rekreacijskih građevina jest izrada detaljnog plana<br />
uređenja.<br />
2.3.2.4. Planinarski domovi, skloništa i sl.<br />
Članak 89.<br />
(1) Na području Grada Bakra izvan građevinskog područja mogu se graditi i planinarski<br />
domovi, skloništa za sklanjanje i boravak planinara, građevine u funkciji lova, lugarnice i<br />
slične građevine.<br />
(2) Građevine iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi poštivanjem slijedećih kriterija:<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
210
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- najmanja površina građevne čestice iznosi 100 m 2 za građevine lova, lugarnice i slične<br />
građevine, odnosno 500 m 2 za planinarske domove,<br />
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m,<br />
- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,<br />
- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 etaže, a najveća dopuštena visina iznosi<br />
11,0 m,<br />
- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 150 m,<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,5 za građevine lova,<br />
lugarnice i sl. građevine, odnosno 0,3 za planinarske domove.<br />
(3) Za izgradnju planinarskih domova obavezna je izrada detaljnog plana uređenja.<br />
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI<br />
Članak 90.<br />
Budući razvitak gospodarskih djelatnosti na području Grada Bakra najveće mogućnosti ima u<br />
sekundarnom sektoru (proizvodnji), koja po svom značaju prelazi lokalne okvire. Pravci<br />
budućeg razvitka u okviru pojedinih sektora su:<br />
- primarni sektor - oživljavanje postojećih i uvođenje novih poljoprivrednih djelatnosti u<br />
okviru obiteljskih domaćinstava, kao što su povrtlarstvo, voćarstvo, proizvodnja zdrave<br />
hrane, uzgoj ljekovitog i začinskog bilja, cvjećarstvo, pčelarstvo, kozarstvo, ovčarstvo,<br />
peradarstvo itd.;<br />
- sekundarni sektor - daljnji razvoj postojećih proizvodnih grana (industrija i proizvodno<br />
obrtništvo), te uvođenje novih prerađivačkih grana s novim tehnologijama; oživljavanje<br />
proizvodnje unutar slobodne zone;<br />
- tercijarni sektor - povećanje i modernizacija lučkog prometa i pratećih usluga. Od<br />
izuzetnog značaja je prostor bivše koksare predviđen za lučke i druge djelatnosti<br />
litoralnog karaktera. Očekuje se ubrzani razvitak uslužnih djelatnosti - trgovine koja će<br />
pratiti aktivnosti gospodarstva i stanovništva, financijske i intelektualne usluge i sl.<br />
Turistička ponuda može se ostvariti kroz izletnički, lovni i gastro turizam.<br />
Članak 91.<br />
U svrhu očuvanja i pravilnog korištenja prirodnih i stvorenih resursa potrebno je pridržavati<br />
se osnovnih načela rasporeda gospodarskih kapaciteta i sadržaja u prostoru, i to:<br />
- nove gospodarske sadržaje primarno rješavati u okviru zone Kukuljanovo ili Slobodne<br />
zone, kako bi se boljim iskorištenjem radnih površina postigla niža cijena poslovanja;<br />
djelovanje proizvodnih i poslovnih sadržaja u zoni podrediti zahtjevima svih oblika<br />
zaštite okoliša,<br />
- na obalnom prostoru postojećim sadržajima Lučkog bazena Bakar omogućiti tehnološku<br />
modernizaciju i proširenje u skladu s zahtjevima zaštite okoliša, posebno zaštite<br />
izvorišta pitke vode,<br />
- na ostalom obalnom prostoru smještati isključivo sadržaje litoralnog karaktera koji su<br />
prihvatljivi za kontaktna područja sa stanovanjem,<br />
- nove manje zone poslovne namjene rubno uz postojeća naselja namijeniti za proizvodno<br />
i uslužno obrtništvo,<br />
- nove ugostiteljsko-turističke kapacitete graditi prije svega u postojećim naseljima ili<br />
unutar granica proširenja naselja te u okviru postojećih vikend naselja,<br />
- turističku ponudu usmjeriti u većem dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna ponude<br />
susjednih područja, na način da se osiguraju prostori za nove i atraktivne turističko-<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
211
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
rekreacijske sadržaje, kao npr. igrališta za timske sportove, tenis tereni, boćališta,<br />
poučne staze, biciklističke staze, centri za jahanje i sl.,<br />
- održavati postojeće šume putem pravilnog gospodarenja i djelovati na očuvanju šuma u<br />
reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima,<br />
- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti, te drugih negativnih<br />
utjecaja,<br />
- lovstvo tretirati kao kvalitetnu turističku ponudu i uskladiti interese lovaca i ostalih<br />
korisnika prostora,<br />
- posebno sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno-stočarsku djelatnost i<br />
proizvodnju zdrave hrane,<br />
- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete<br />
za uzgoj i preradu (povrtlarstvo, voćarstvo, gljivarstvo, uzgoj ljekovitog i začinskog<br />
bilja, ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo),<br />
- poboljšati prometnu povezanost i postupno rješavati probleme ostale infrastrukture,<br />
posebno vodoopskrbe i odvodnje.<br />
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI<br />
Članak 92.<br />
(1) Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih<br />
djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina<br />
kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa.<br />
(2) Postojeće i planirane građevine društvenih djelatnosti iz stavka (1) ovog članka<br />
prikazane su na kartografskom prikazu br.1 “Korištenje i namjena površina” u mj 1:25000.<br />
Predškolske i školske ustanove<br />
Članak 93.<br />
(1) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog<br />
udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to:<br />
- za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%,<br />
- za osnovne škole 10,5%.<br />
(2) Prostornim planom se zadržavaju postojeće osnovne škole u Bakru i Hreljinu, uz<br />
opremanje potrebnim sadržajima. Područni odjeli osnovnih škola osnivaju se sukladno<br />
potrebama Grada Bakra.<br />
(3) Pomorska škola u Bakru srednješkolska je ustanova županijskog značaja i velike<br />
tradicije, a treba je opremiti sportskom dvoranom i odgovarajućom sportskom lučicom.<br />
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb<br />
Članak 94.<br />
(1) Minimalni sadržaji zdravstva i socijalne skrbi za Grad Bakar su sadržaji primarne<br />
zdravstvene zaštite i to:<br />
- ambulante opće medicine: zadržavanje postojećih šest ambulanti s proporcionalnim<br />
povećanjem broja timova do dvanaest (u naseljima Bakar, Škrljevo-Kukuljanovo,<br />
Krasica, Hreljin i Zlobin),<br />
- najmanje dvije ljekarne (Bakar i Krasica).<br />
(2) Predlaže se proširivanje ponude zdravstvene zaštite specijalističkim, stomatološkim i<br />
drugim ambulantama i sadržajima.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
212
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
(3) Za lociranje ustanove socijalne skrbi potrebno je pridržavati se slijedećih normativa:<br />
- lokacija organizacije socijalne zaštite mora biti u središtu naselja ili njegovoj blizini,<br />
- dom za djecu i mladež mora biti lociran u gradskom području (Bakar),<br />
- igrališta trebaju imati površinu od minimalno 15 m 2 po školskom djetetu.<br />
(4) Dom za umirovljenike predlaže se locirati unutar građevinskog područja jednog od<br />
naselja na području Grada Bakra, a potrebno je pridržavati se slijedećih normativa:<br />
- dom treba planirati za najviše 200 ljudi,<br />
- ukupna površina zemljišta za gradnju veća je od 50 m 2 /korisniku,<br />
- površina zatvorenog prostora doma veća je od 38 m 2 /korisniku.<br />
Kultura i sport, vjerske građevine<br />
Članak 95.<br />
(1) Minimalni sadržaji mreže kulturnih i sportskih sadržaja za središnje naselje - Bakar su<br />
knjižnica, čitaonica, kino, muzej, galerije i zbirke, sportski klubovi i školske-sportske<br />
dvorane.<br />
(2) Za dopunu postojeće mreže potrebno je završiti rekonstrukciju gradskog muzeja i<br />
poboljšati uvjete rada knjižnice i čitaonice, te osigurati kino dvoranu.<br />
(3) Kompleks Kaštela nakon rekonstrukcije treba namijeniti javnoj namjeni - znanosti,<br />
kulturi, obrazovanju, uslužnoj i ugostiteljskoj djelatnosti.<br />
(4) Postojeći sportsko-rekreacijski sadržaji nadopunjavati će se u skladu s normativima,<br />
stoga su Prostornim planom utvrđeni sportski centri u naseljima Kukuljanovo, Krasica,<br />
Praputnjak, Hreljin i Bakar.<br />
(5) Vjerske građevine (kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se grade u građevinskim<br />
područjima naselja. Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 40.<br />
ovog Prostornog plana.<br />
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA<br />
PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA<br />
Članak 96.<br />
(1) Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i<br />
površinske infrastrukturne građevine i to za:<br />
- prometnu infrastrukturu (kopneni, pomorski i zračni promet),<br />
- infrastrukturu telekomunikacija i pošta,<br />
- infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje,<br />
- energetsku infrastrukturu (elektroenergetika, transport nafte, plinoopskrba, potencijalni<br />
lokalni izvori energije).<br />
(2) Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.1<br />
“Korištenje i namjena površina” i br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, u mjerilu 1:25.000.<br />
Članak 97.<br />
(1) Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija<br />
infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.<br />
(2) Površine za infrastrukturne građevine određuju prostor za smještaj uređaja, građevina,<br />
instalacija i sl., a razgraničuju se na slijedeće namjene:<br />
1. Prometni sustav<br />
a) Kopnene površine od značenja za prometni sustav:<br />
- kolodvor Škrljevo<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
213
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
b) Morske luke:<br />
- luke otvorene za javni promet: luka Bakar (županijskog značaja), luke Podbok i<br />
Goranin (državnog značaja)<br />
- luke posebne namjene (prekrcajna luka naftnih derivata, luke zona poslovne<br />
namjene K 4 i K 6 , sportska lučica).<br />
2. Vodnogospodarski sustav<br />
a) Vodoopskrba:<br />
- vodocrpilišta (Perilo, Dobra, Dobrica)<br />
- kaptaža Ponikve.<br />
3. Elektroenergetski sustav<br />
a) Transformacijski uređaji:<br />
- trafostanica TS 400/220/110 kV Meline<br />
- trafostanica TS 110/35 kV Krasica<br />
- trafostanica TS 110/20 kV Plase<br />
- trafostanica TS 110/10 (20) kV Mavrinci<br />
4. Plinoopskrba:<br />
- RS Bakar 1<br />
- RS Bakar 2<br />
- KS/MRS Fučkovci dolci<br />
- MRS Rijeka istok.<br />
(3) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u tablici 3.<br />
Tablica 3.<br />
SUSTAV<br />
PROMETNI<br />
TELEKOMU-<br />
NIKACIJE<br />
VODO-<br />
OPSKRBA I<br />
ODVODNJA<br />
Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora<br />
PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE<br />
vrsta kategorija postoj.<br />
vrsta<br />
planir. (m)<br />
(m)<br />
velikih učinkovitosti - 400<br />
željeznica<br />
ceste<br />
kablovska<br />
kanalizacija<br />
vodoopskrba<br />
-vodovi<br />
kolektori<br />
državna<br />
državna<br />
magistralna I.reda 6/11 -<br />
magistralna pomoćna I. reda 6/11 -<br />
autocesta 105 100 m<br />
ostale 70 100<br />
županijska županijska 40 70<br />
lokalna lokalna 9-12 20<br />
državni međunarodni 1,5 3-5<br />
županijski magistralni 1,5 1-3<br />
lokalni 1,2 1-2<br />
državni magistralni 6 10<br />
županijski ostali 6 10<br />
lokalni 4 4<br />
državni 6 6<br />
županijski 6 6<br />
lokalni 4 4<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
214
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
ENERGETIKA<br />
dalekovodi<br />
naftovood<br />
državni<br />
dalekovod 400 kV 38 200<br />
dalekovod 220 kV 23 100<br />
županijski dalekovodi 110 kV 19 70<br />
lokalni dalekovod 35 kV - 30<br />
međunarodni<br />
državni magistralni<br />
40 100<br />
magistralni 20 60<br />
državni međunarodni magistralni - 100<br />
županijski magistralni - 60<br />
plinovod lokalni lokalni<br />
-<br />
-<br />
unutar koridora cesteudaljenost<br />
plinovoda od<br />
ostalih instalacija prema<br />
važećim propisima<br />
izvan koridora<br />
prometnice-širinu<br />
koridora određuje<br />
distributer<br />
(4) Razvrstaj građevina infrastrukture državnog i županijskog značaja prikazan je u<br />
člancima 12. i 13. ovog Prostornog plana.<br />
5.1.PROMETNA INFRASTRUKTURA<br />
Članak 98.<br />
(1) Prostornim planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju osnove<br />
kopnenog (cestovnog i željezničkog), pomorskog i zračnog prometa.<br />
(2) Navedeni prometni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i<br />
namjena površina” mj. 1:25.000.<br />
5.1.1. Kopneni promet<br />
5.1.1.1.Cestovna infrastruktura<br />
Članak 99.<br />
(1) Prostornim planom određena je osnovna mreža cesta koju na području Grada Bakra<br />
čine:<br />
- državne ceste,<br />
- županijske ceste,<br />
- lokalne ceste.<br />
(2) Mrežu državnih cesta na području Grada Bakra čine:<br />
- dio Trst (Pasjak)/Ljubljana – Rupa – Rijeka – Senj – Zadar - Split (planirana),<br />
- dio Goričan - Zagreb - Rijeka (postojeća na području Grada Bakra),<br />
- dio Rijeka - Zagreb (“Lujzijana”) - postojeća,<br />
- čvor Oštrovica - čvor Meja (planirana na dijelu Lunga - čvor Meja),<br />
- dio čvor Čavle - čvor Sv.Kuzam (JTC) - luka Goranin (manjim dijelom postojeća,<br />
većim dijelom planirana).<br />
(3) Mrežu županijskih cesta čine:<br />
- dio “Karoline” Vrbovsko-Ravna Gora-Mrkopalj-Fužine-Hreljin-Meja (postojeća),<br />
- dio ceste Mošćenička Draga - Medveja - Lovran - Opatija- Rijeka - Kostrena - Bakar -<br />
Kraljevica - čvor Šmrika (bivša D8) - postojeća,<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
215
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- dio ceste Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica -<br />
Sv.Kuzam (postojeća),<br />
- čvor Oštrovica - G. Jelenje (postojeća),<br />
- dio ceste G.Jelenje - Mrzle Vodice - Crni Lug (postojeća),<br />
- dio ceste Sv.Kuzam - Kukuljanovo - Čavle (postojeća), sa odvojcima: sjevernim -<br />
(planiranim) i južnim (postojećim) prema zoni Kukuljanovo (R27),<br />
- obilaznica naselja Bakar - djelomično planirana, sa planiranim odvojkom prema luci<br />
Podbok.<br />
(4) Mrežu lokalnih prometnica na području Grada Bakra čine:<br />
- Meja - spoj na županijsku cestu Rijeka - čvor Šmrika (bivša D8) - postojeća,<br />
- Škrljevo - Ponikve - Plosna (postojeća),<br />
- Melnice - Križišće (postojeća),<br />
- Gornje Jelenje - Vilje - Vilidraga (postojeća trasa).<br />
Članak 100.<br />
(1) Za gradnju cestovnih prometnica čuvaju se planski koridori širine određene u tablici 3.,<br />
čl. 97.<br />
(2) Kada su pojedina prometnica ili njen dio izgrađeni, izgradnja novih građevina može se<br />
dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba<br />
za upravljanje javnim cestama, odnosno uz uvjete Gradskog poglavarstva Grada Bakra ako<br />
se radi o nerazvrstanoj prometnici.<br />
(3) Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz postojeće<br />
prometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim člankom mogu se rekonstruirati na način da se<br />
ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste.<br />
Državne ceste<br />
Članak 101.<br />
(1) Ovim Prostornim planom utvrđena je trasa nove državne ceste Rijeka-Split. Obzirom da<br />
je za dio te trase - dionicu Sv. Kuzam - Križišće izdana lokacijska dozvola u skladu sa<br />
“Stručnom podlogom za izdavanje lokacijske dozvole” (Rijekaprojekt, 2002. god.), ovim je<br />
Prostornim planom za navedenu dionicu utvrđen koridor širine 100,0 m. Planirana raskrižja<br />
na kojima se ostvaruje povezivanje na sustav državnih cesta (postojećih ili planiranih) su čvor<br />
Sv.Kuzam i čvor Hreljin.<br />
(2) Za državnu cestu Goričan - Zagreb - Rijeka planira se izgradnja punog profila<br />
autoceste, obzirom da nedostaje južni kolnički trak.<br />
(3) Postojeći dio ceste čvor Oštrovica - čvor Hreljin potrebno je rekonstruirati jer ne<br />
zadovoljava prometne standarde. Za planirani dio prometnice od područja Lunga do<br />
planiranog čvora Hreljin određen je koridor širine 100 m.<br />
(4) Planirani dijelovi državne ceste čvor Čavle - čvor Sv.Kuzam (JTC) - luka Goranin<br />
određeni su na sjevernom dijelu zone Kukuljanovo (R 29), te južno, preko planiranog čvora<br />
Sv.Kuzam do platoa bivše koksare odnosno luke Goranin.<br />
Županijske i lokalne ceste<br />
Članak 102.<br />
(1) Za postojeće, prostorno definirane dionice županijskih i lokalnih cesta potrebno je<br />
predvidjeti rekonstrukcije i proširenja.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
216
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
(2) Planirani dijelovi županijskih cesta navedenih u članku 99. stavak (3) su odvojak sa<br />
postojeće županijske ceste Sv.Kuzam - Kukuljanovo - Čavle prema zoni Kukuljanovo (R27) i<br />
obilaznica naselja Bakar, za koje su Prostornim planom utvrđeni koridori širine 70,0 m.<br />
(3) Prometnica Gornje Jelenje - Vilje - Vilidraga ovim se Prostornim planom predviđa kao<br />
lokalna cesta. Postojeću trasu potrebno je mjestimično asfaltirati, rekonstruirati i proširiti.<br />
Nerazvrstane ceste<br />
Članak 103.<br />
(1) Minimalna širina za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 m za jednosmjerni promet<br />
cestu, a 5,5 m za dvosmjerni promet.<br />
(2) Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta širina može iznositi manje od 4,5 m<br />
odnosno 5,5 m, ako položaj postojećih građevina onemogućava obavezne širine propisane<br />
stavkom (1) ovog članka.<br />
(3) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 m za jednosmjerni promet<br />
odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, udaljenost regulacijskog pravca od osi nerazvrstane<br />
ceste treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 m.<br />
(4) Udaljenosti građevina od regulacijskih pravaca za razvrstane i nerazvrstane ceste<br />
određene su u članku 19. ovog Prostornog plana.<br />
Ostale nerazvrstane ceste<br />
Članak 104.<br />
(1) Nerazvrstane prometnice na području Grada Bakra treba privesti funkciji sistematskim<br />
planom rekonstrukcija, prema prioritetima utvrđenim planovima Grada Bakra.<br />
(2) U višim, gorskim dijelovima Grada od osobite je važnosti obnova postojećih i<br />
eventualna izgradnja novih protupožarnih puteva.<br />
Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)<br />
Članak 105.<br />
(1) Parkiranje i garažiranje vozila za stambene građevine rješava se na građevnoj čestici te<br />
građevine.<br />
(2) Parkiranje i garažiranje vozila za višestambene građevine rješava se na građevnoj<br />
čestice te građevine.<br />
(3) Garažiranje vozila u pravilu se rješava unutar višestambene građevine.<br />
(4) Iznimno, kada je nemoguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene građevine<br />
dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza, s mogućnošću druge namjene na<br />
krovnoj površini.<br />
Članak 106.<br />
(1) Parkiranje i garažiranje vozila na površinama gospodarske namjene (poslovne i<br />
proizvodne), ugostiteljsko-turističke namjene i sportsko-rekreacijske namjene rješava se na<br />
građevnoj čestice te namjene.<br />
(2) Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost<br />
građevne čestice. Podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko<br />
se krovna površina obradi kao okolni teren.<br />
(3) Iznimno od stavka (1) ovog članka, ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje<br />
i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
217
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima<br />
služe.<br />
Članak 107.<br />
(1) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u<br />
građevinama, a određuje se prema normativima prikazanim u tablici 4:<br />
Tablica 4.<br />
Namjena prostora u građevinama<br />
stanovanje<br />
stambena građevina (po jednom<br />
stanu)<br />
višestambena građevina (po jednom<br />
stanu)<br />
Potreban broj parkirališnih ili garažnih<br />
mjesta<br />
1<br />
1,5<br />
Namjena prostora u građevinama gospodarske<br />
namjene<br />
Potreban broj parkirališnih ili garažnih<br />
mjesta na 1000 m 2 brutto-razvijene površine<br />
proizvodna namjena, poslovna namjena – servisni i<br />
4-8<br />
skladišni sadržaji<br />
trgovački sadržaji 20-40<br />
uredi 10-20<br />
drugi poslovni sadržaji 15<br />
hotel, pansion, motel 20-40<br />
Namjena prostora<br />
sportske dvorane i igrališta s gledalištima<br />
škole i predškolske ustanove<br />
Potreban broj pakirališnih ili garažnih mjesta<br />
na broj osoba<br />
na 10 sjedala po 3 mjesta<br />
na jednu učionicu po 1 mjesto<br />
(2) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim<br />
sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se<br />
koriste u različito vrijeme.<br />
(3) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno<br />
parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te<br />
vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup<br />
vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.<br />
(4) Postojeće garaže i garažno – parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge<br />
sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u<br />
neposrednoj blizini građevne čestice.<br />
Članak 108.<br />
Unutar građevinskih područja registriranih povijesnih graditeljskih cjelina (Bakar - NA1 1 i<br />
Praputnjak - NA6 1 ), ukoliko nije moguće osigurati dovoljan prostor za parkiranje na<br />
građevnoj čestici moguća su odstupanja od kriterija utvrđenih člancima 105, 106. i 107. ovog<br />
Prostornog plana.<br />
Članak 109.<br />
(1) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5%<br />
parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima<br />
s manje od 20 mjesta.<br />
(2) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi<br />
zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
218
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
prostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine u daljem tekstu:<br />
“izdvojeno parkiralište ili garaža”.<br />
(3) Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište s pristupom preko zemljišta ili s<br />
kolnim pristupom s druge javne prometne površine u blizini lokacije osnovne građevine.<br />
(4) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se<br />
prema normativu 35 m 2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m 2<br />
prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta<br />
2,5 x 5,0 m, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m, te priključenje na javnu površinu za osobe, a 12 x 4 m<br />
parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste, te priključenje na javnu površinu za autobuse).<br />
(5) Koecifijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između površine<br />
građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše:<br />
- za uređenje u jednoj razini: 0,8<br />
- za uređenje u dvije ili više razine: 0,6.<br />
(6) Izdvojena parkirališta ili garaže koji se grade u dvije ili više razina mogu se graditi kao<br />
galerijski otvoreni prostori, dijelom ukopani ili zatvoreni prostori do visine prizemlja.<br />
5.1.1.2.Željeznička infrastruktura<br />
Članak 110.<br />
(1) Nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst-Kopar) - Lupoglav - Rijeka -<br />
Josipdol (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik ovim se Prostornim planom vodi u koridoru<br />
širine 400 m.<br />
(2) Na postojećoj magistralnoj pruzi I reda Zagreb-Rijeka predviđa se izmjena sustava<br />
vuče.<br />
(3) Postojeći kolodvor na Škrljevu koji predstavlja predkolodvor čvora Rijeka iz smjera<br />
postojeće magistralne pruge Zagreb-Rijeka zadržava se, a ovim je Prostornim planom<br />
određena površina infrastrukturne namjene (IS 1 ).<br />
(4) Prostornim planom zadržavaju se i postojeće željezničke stanice otvorene za javni<br />
putnički promet u Škrljevu, Meji, Melnicama, Plasama i Zlobinu, a planira se uvođenje<br />
“gradske željeznice” od Jurdana do Škrljeva, kao oblika javnog gradskog prijevoza.<br />
(5) Magistralna željeznička pruga - pomoćna I. reda Škrljevo - Bakar zadržava se na<br />
postojećoj trasi. Proširenje kolodvora Bakar, smještenog na prostoru luke Podbok (L 1 ),<br />
ovisno je o planiranim lučkim sadržajima.<br />
5.1.2. Pomorski promet<br />
Članak 111.<br />
Raspored luka otvorenih za javni promet, luka posebne namjene i unutarnjeg plovnog puta<br />
prikazan je na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000, te<br />
na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja” u mjerilu 1:5000.<br />
Luke otvorene za javni promet<br />
Članak 112.<br />
(1) Na području Grada Bakra morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja je<br />
luka Bakar, a državnog značaja luke Podbok i Goranin.<br />
(2) Prostorni raspored sadržaja u luci grada Bakra utvrditi će se Urbanističkim planom<br />
uređenja Bakra (UPU 1), temeljem slijedećih smjernica:<br />
- vezovi domaćeg stanovništva (oko 95 vezova), te za potrebe gravitirajućih naselja i<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
219
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
gostiju 45 vezova - ukupno 140 vezova, koji se mogu planirati u akvatoriju lučice i na<br />
slobodnom vezu,<br />
- komercijalni vezovi (za potrebe ribarske flote, teretnog prometa, za potrebe grada Bakra<br />
i sl.), smješteni na istočnom dijelu utvrđenog lučkog područja,<br />
- reprezentativni vez (vez turističkih brodova, ekskluzivne brodske pomorske linije),<br />
zapadno od komercijalnih vezova,<br />
- vezovi posebne namjene (za potrebe lučke kapetanije, policije, carine i sl.) - 6 vezova za<br />
brodove dužine do 15,0 m te 2 veza za potrebe graničnog prijelaza - prostor do<br />
Masarykove obale.<br />
(3) Planirani sadržaji i način uređenja luke Podbok i luke Goranin prikazani su u člancima<br />
76. i 77. ovog Prostornog plana.<br />
Luke posebne namjene<br />
Članak 113.<br />
(1) Luke posebne namjene na području Grada Bakra su:<br />
- prekrcajna luka naftnih derivata - industrijska luka (LI),<br />
- luka zone poslovne namjene K 4 (na platou bivše koksare) - luka brodogradilišta, ostalih<br />
djelatnosti i luka za nautički turizam (LB, LO i LN),<br />
- luka zone poslovne namjene K 6 (Punta Križa) - luka brodogradilišta (LB),<br />
- sportska lučica Dobra (LS).<br />
(2) Planirani sadržaji i način uređenja prekrcajne luke naftnih derivata prikazan je u članku<br />
78. ovog Prostornog plana.<br />
(3) Luka ispred zone poslovne namjene (K 4 ) na platou bivše koksare funkcionalno je<br />
vezana uz aktivnosti koje će se odvijati unutar planirane zone poslovne namjene.<br />
(4) Luka ispred zone poslovne namjene Punta Križa (K 6 ) vezana je uz osnovnu djelatnost<br />
površine zone - remont i servis plovila i brodica.<br />
(5) Sportska lučica planira se u akvatoriju Bakarskog zaljeva, na lokaciji Dobra, a<br />
namijenjena je prihvatu brodica domicilnog stanovništva. Prateće sadržaje biti će potrebno<br />
planirati prema posebnom programu usaglašenom sa korisnicima prostora.<br />
Plovni put<br />
Članak 114.<br />
Akvatorijem Bakarskog zaljeva prolazi trasa unutrašnjeg plovnog puta kojim se povezuju luke<br />
otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja.<br />
5.1.3. Zračni promet<br />
Članak 115.<br />
Prostorni plan određuje smještaj javnog uzletišta za helikoptere (helidrom) na lokaciji<br />
nogometnog igrališta u naselju Bakar (zona sportsko-rekreacijske namjene Budin - R1 4 ).<br />
Točna lokacija i način uređenja površine helidroma utvrditi će se izradom Urbanističkog<br />
plana uređenja Bakra (UPU 1).<br />
5.2. INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTA<br />
Članak 116.<br />
(1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava određeni su na<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
220
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000.<br />
(2) Prostornim planom određena je trasa međunarodnog optičkog kabela Rijeka -Split-<br />
Dubrovnik, te su osigurani koridori za izgradnju distributivne kanalizacije (DTK) do svih<br />
građevina u građevinskom području naselja i površinama izvan naselja za izdvojene namjene.<br />
(3) Razvoj telekomunikacijske mreže na području Grada Bakra usmjeren je primarno na:<br />
- povećanje kapaciteta komutacijskih čvorova (UPS Krasica, UPS Kukuljanovo i UPS<br />
Hreljin), te njihovog broja (planirani novi UPS u zoni proizvodne namjene<br />
Kukuljanovo, UPS Praputnjak, UPS Škrljevo i UPM Plase),<br />
- izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) i pristupnu TK mrežu<br />
predvidjeti podzemnim TK kabelima.<br />
Članak 117.<br />
Poštanske jedinice zadržavaju se u Bakru, Škrljevu, Krasici, Praputnjaku, Hreljinu i Zlobinu.<br />
5.3. INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBE I ODVODNJE<br />
Članak 118.<br />
Prostornim planom utvrđen je sustav vodoopskrbe i odvodnje na području Grada Bakra i<br />
prikazan na kartografskom prikazu br. 2B “Infrastrukturni sustavi i mreže - Sustav<br />
vodoopskrbe i odvodnje”, mj. 1:25.000.<br />
5.3.1. Sustav vodoopskrbe<br />
Članak 119.<br />
(1) Izgradnja i proširenje sustava vodoopskrbe na području Grada Bakra treba biti u skladu<br />
s Vodoopskrbnim planom županije.<br />
(2) Radi povezivanja postojećih vodoopskrbnih sustava i izvora vode na razini Županije,<br />
Prostornim planom određena je trasa magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda koji prolazi<br />
područjem Škrljevo - Krasica - Hreljin, kao i magistralnog cjevovoda koji prolazi središnjim<br />
područjem Grada.<br />
(3) Dugoročno rješenje vodoopskrbe naselja Zlobin, te dijelova naselja Plase i Melnice<br />
podrazumijeva priključak na Regionalni vodovod Gorskog kotara. Kratkoročno rješenje<br />
predviđa priključenje na vodovod Hrvatskih željeznica Fužine - Zlobin - Škrljevo, uz potrebne<br />
rekonstrukcije koje omogućuju dobivanje higijenski ispravne vode.<br />
(4) U vodoopskrbnom rezervatu Ponikve predviđa se zahvat vode, tj. izgradnja kaptažne<br />
građevine kojom bi se mogla zamijeniti postojeća bakarska crpilišta.<br />
(5) Za smanjenje utjecaja mora tj. zaslanjenja vode u vrijeme dužeg sušnog razdoblja na<br />
izvorištu Dobrica potrebno je izvesti injekcijsku zavjesu. Zbog povećanja sigurnosti i<br />
efikasnosti rada crpnog postrojenja u crpilištu Dobrica potrebno je izgraditi retencijski bazen<br />
zahvaćene vode.<br />
Uvjeti utvrđivanja koridora za vodoopskrbne cjevovode<br />
Članak 120.<br />
(1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog<br />
potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja<br />
drugih korisnika prostora.<br />
(2) U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko<br />
vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
221
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
ostalim vlasnicima, i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno<br />
etažirano, što se određuje posebnim projektom.<br />
(3) Prijelaz cesta izvodi se obvezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje potrebne toplinske<br />
zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog)<br />
pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi.<br />
5.3.2. Sustav odvodnje<br />
Članak 121.<br />
(1) Prostornim planom preuzeto je rješenje iz “Studije kanalizacijskih sustava riječkog<br />
područja (1996.g.) kojim se predviđa objedinjavanje sustava odvodnje zone Kukuljanovo,<br />
Bakra i područja naselja Hreljina, Praputnjaka i Krasice te njihovo priključenje na sustav<br />
Kostrena putem hidrotehničkog tunela Sv.Kuzam - Kostrena. Time se fomira jedinstveni<br />
sustav Kostrena - Urinj s centralnim uređajem za pročišćavanje na lokaciji izvan područja<br />
obuhvata ovog Prostornog plana (postojeći uređaj INE Rafinerije nafte Rijeka).<br />
(2) Na navedeni sustav Kostrena - Urinj u II. fazi trebaju se priključiti i naselja Plosna i<br />
Ponikve, čime bi se sve otpadne vode područja Grada Bakra osim naselja Zlobin usmjerile na<br />
centralni uređaj i podmorski ispust Kostrena.<br />
(3) Za naselje Zlobin predviđen je razdjelni sistem odvodnje, a sanitarne otpadne vode<br />
odvode se na uređaj za biološko pročišćavanje kapaciteta 500 ES.<br />
(4) Za građevine koje neće biti spojene na sustav javne odvodnje, odvodnja otpadnih voda<br />
rješavati će se pojedinačno za svaku građevinu prema uvjetima nadležnih komunalnih službi.<br />
(5) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršiti će se u skladu s odredbama Zakona o<br />
vodama (NN 53/97.), Državnog plana za zaštitu voda i drugih odluka.<br />
Uvjeti utvrđivanja koridora za cjevovode sustava za odvodnju<br />
Članak 122.<br />
(1) Potreban koridor za vođenje kolektora utvrđuje se obzirom na profil samog cjevovoda.<br />
(2) Obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju nivelete,<br />
kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog pojedinačnog projekta<br />
određuju se mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u slučaju potrebe treba izvršiti<br />
izmicanje i preseljenje istih.<br />
(3) Razmak od drvoreda, stambenih i drugih građevina u skladu je s lokalnim uvjetima.<br />
Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja ispod.<br />
(4) Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava odvodnje, kao i za<br />
oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u cestovnom pojasu (na mjestu<br />
odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).<br />
5.4. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA<br />
5.4.1. Elektroopskrba<br />
Članak 123.<br />
(1) Sustav elektroopskrbe na području Grada Bakra, i to 400-220-110 kV naponskog nivoa<br />
prikazan je na kartografskom prikazu br. 2A “Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski<br />
sustav”, mjerilo 1:25.000.<br />
(2) Unutar koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim propisima.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
222
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Elektroenergetske građevine i vodovi 400-220-110 kV naponskog nivoa<br />
Članak 124.<br />
(1) Najznačajnija elektroenergetska građevina na području Grada Bakra je trafostanica<br />
400/220/110 kV Meline, za koju je ovim Prostornim planom određena površina<br />
infrastrukturne namjene (IS 2 ).<br />
(2) Na području Grada izgrađena je i trafostanica TS 110/35 kV Krasica (površina IS 3 ) iz<br />
koje se 35 kV vodovima napaja distributivna elektroenergetska mreža.<br />
(3) Područjem Grada Bakra prolaze slijedeći vodovi 400-220-110 kV naponskog nivoa:<br />
- DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/220/110 kV Divača,<br />
- DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/110 kV CHE Obrovac,<br />
- DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/110 kV Tumbri,<br />
- DV 2x220 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/ 35 kV Pehlin,<br />
- DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 220/110/ 35 kV Pehlin,<br />
- DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 220/110/ 35 kV HE Senj,<br />
- DV1 220 kV TS 400/220/110 kV Meline- TE Rijeka,<br />
- DV2 220 kV TS 400/220/110 kV Meline- TE Rijeka,<br />
- DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 220/110/ 35 kV Pehlin (sa priključkom<br />
na TS 110/35 kV Rijeka),<br />
- DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline- TS 110/35 kV Krasica,<br />
- DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline- buduća TS 110/20 kV Kraljevica (jedna<br />
“trojka” ovog dvostrukog voda danas je spojena na RS 110 kV Omišalj, a druga na TS<br />
110/35 kV Vinodol).<br />
(4) U skladu s razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede predviđa se zadržavanje svih<br />
postojećih 400-220-110 kV vodova iz stavka (3) ovog članka (s izuzetkom navedenim u<br />
stavku (5) ovog članka, te izgradnja slijedećih elektroenergetskih postrojenja:<br />
- DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/35 kV HE Senj 2,<br />
- DV 2 x 110 kV 400/220/110 kV Meline - TS 11035 kV HE Vinodol, sa spojem na<br />
buduću TS 110/25 kV EVP Plase,<br />
- DV 110 kV TS 110/25 kV EVP Plase - TS 110/25 kV EVP Vrata,<br />
- DV 2x110 kV TS 110/35 kV Krasica - buduća TS 110/x kV Ivani.<br />
(5) Izgradnjom novog 2x110 kV 400-220-110 kV Meline - TS 110/35 kV HE Vinodol<br />
predviđa se napuštanje 110 kV nadzemnog voda za HE Vinodol.<br />
(6) Na lokaciji postojeće, privremene trafostanice TS 35/10 (20) kV Mavrinci predviđa se<br />
izgradnja nove trafostanice TS 110/20 kV.<br />
(7) Zbog potrebe napajanja kontaktne mreže na željezničkoj pruzi Zagreb-Rijeka sa 25 kV<br />
naponom predviđa se izgradnja trafostanice TS 110/25 kV Plase.<br />
Elektroenergetske građevine i vodovi 35 kV naponskog nivoa<br />
Članak 125.<br />
(1) Na području Grada Bakra izgrađene su:<br />
- distributivne trafostanice 35/10 kV:<br />
- TS 35/10 Krasica,<br />
- TS 35/10 (20) kV Mavrinci,<br />
- rasklopnica 35-10/20 kV Plase,<br />
- trafostanice 35/3 kV (za potrebe napajanja kontaktne mreže na željezničkoj pruzi<br />
Rijeka-Zagreb i Sv.Kuzam-Bakar):<br />
- TS 35/3 kV EVP Vitoševo,<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
223
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- TS 35/3 kV EVP Meja,<br />
- TS 35/3 kV EVP Plase.<br />
- trafostanica 35/6 kV (za potrebe napajanja Jadranskog naftovoda):<br />
- TS 35/6 kV Melnice.<br />
(2) Postojeći nadzemni i podzemni 35 kV vodovi koji prolaze područjem Grada Bakra<br />
navedeni su u točki 1.2.6.3. Obrazloženja ovog Prostornog plana.<br />
(3) Elektroenergetske građevine i vodovi 35 kV naponskog nivoa ne prikazuju se u<br />
grafičkom dijelu ovog Prostornog plana.<br />
(4) Postupno se predviđa napuštanje 35 kV naponskog nivoa i prijelaz na 20 kV napajanje,<br />
uz direktnu transformaciju 110/20 kV, što ovisi o razvojnim planovima INE Rafinerije nafte<br />
Rijeka, kojoj se do izgradnje nove trafostanice 110/6 kV (unutar svog postrojenja) mora<br />
osigurati 35 kV napajanje iz TS 110/35 kV Krasica.<br />
(5) Kada se ostvari prijelaz napajanja kontaktne mreže na željezničkoj pruzi Rijeka-Zagreb<br />
sa 3 na 25 kV nivo, izaći će iz pogona sve tri TS 35/3 kV (EVP Plase, EVP Meja i EVP<br />
Vitoševo), a postojeći 35 kV vodovi preko kojih se one napajaju će se ili napustiti, ili će se<br />
koristiti za napajanje na 10/20 kV naponskom nivou.<br />
Elektroenergetske građevine i vodovi 10-20 kV naponskog nivoa<br />
Članak 126.<br />
(1) Područje Grada Bakra danas se napaja na 10 kV naponskom nivou iz TS 35/10 kV<br />
Krasica i Mavrinci, te Grobnik i Kraljevica (izvan područja obuhvata ovog Prostornog plana).<br />
Rezervno napajanje za dio potrošača osigurano je i iz TS 35/10 kV Martinšćica i Vrata,<br />
također izvan područja Grada Bakra.<br />
(2) Na 10 kV naponskom nivou distribucija električne energije danas se vrši iz 42<br />
trafostanice 10 (20)/0,4 kV u vlasništvu distribucije i 20 trafostanica u vlasništvu pojedinih<br />
potrošača. Sigurnost u napajanju za većinu trafostanica 10 (20)/0,4 kV osigurana je<br />
mogućnošću dvostranog napajanja.<br />
(3) Postojeću 10 kV mrežu u narednom razdoblju treba pripremiti za prijelaz na 20 kV<br />
naponski nivo i prijelaz na direktnu transformaciju 110/20 kV. Napojne točke buduće 20 kV<br />
mreže na području Grada biti će TS 110/20 kV Krasica i Mavrinci, a izvan područja Grada<br />
Bakra TS 110/20 kV Kraljevica, Sušak, Ivani i TS 35/20 kV Vrata.<br />
(4) Elektroenergetske građevine i vodovi 10-20 kV naponskog nivoa ne prikazuju se u<br />
grafičkom dijelu ovog Prostornog plana.<br />
(5) Budući vodovi niskonaponske mreže unutar građevinskog područja naselja izvoditi će<br />
se podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se njima zamijeniti i nadzemni vodovi.<br />
Trase podzemnih kabela, gdje god je to moguće, treba polagati uz ostalu komunalnu<br />
infrastrukturu.<br />
5.4.2. Cijevni promet<br />
Članak 127.<br />
(1) Podučjem Grada Bakra prolazi međunarodni naftovod Omišalj-Sisak.<br />
(2) U narednom razdoblju predviđena je zaštita postojećeg cjevovoda te ugradnja druge,<br />
paralelne cijevi.<br />
(3) Širina zaštitnog koridora unutar kojeg se ne mogu graditi građevine niti provoditi drugi<br />
zahvati u prostoru iznosi 40,0 m.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
224
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
5.4.3. Opskrba plinom<br />
Članak 128.<br />
(1) Sustav plinoopskrbe na području Grada Bakra određen je na kartografskom prikazu br.<br />
2A “Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski sustav”, mj. 1:25.000.<br />
(2) Područjem Grada Bakra prelazi planirana trasa međunarodnog magistralnog plinovoda<br />
Italija - Hrvatska, te alternativna trasa magistralnog plinovoda vezana uz mogućnost dobave<br />
ukapljenog prirodnog plina. Na području “Fučkovi dolci” predviđena je lokacija<br />
kompresorske stanice.<br />
(3) Priključak visokotlačnog plinovoda i opskrba prirodnim plinom potrošača u zoni<br />
Kukuljanovo i okolnih kućanstava izvršiti će se iz MRS Rijeka istok na Kukuljanovu.<br />
(4) Prostornim planom usvojeno je rješenje iz Urbanističkog plana uređenja radne zone R27<br />
Kukuljanovo kojim se predviđa promjena trase magistralnog plinovoda na dijelu zone<br />
Kukuljanovo zbog prilagođavanja trase postojećim i planiranim sadržajima u zoni.<br />
(5) Za opskrbu prirodnim plinom Grada Bakra predviđena je izgradnja dviju redukcijskih<br />
stanica - RS Bakar 1 (planirani kapacitet 1600 m3/h) i RS Bakar 2 (planirani kapacitet 1300<br />
m3/h). Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih potreba za<br />
grijanjem, pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u domaćinstvima, te za opskrbu plinom<br />
građevina gospodarske namjene.<br />
(6) Do realizacije koncepta plinifikacije Primorsko-goranske županije prirodnim plinom,<br />
izgradnja plinske distributivne mreže mora podržati prijelaznu mogućnost upotrebe<br />
zamjenskog plina.<br />
Uvjeti gradnje razvodne plinske mreže<br />
Članak 129.<br />
(1) Ako se razvodna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina potrebno ju<br />
je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i<br />
drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa<br />
određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i<br />
održavanja plinovoda.<br />
(2) Razmaci od podzemnih instalacija određuju se obzirom na promjer cijevi i važnost<br />
djelovanja.<br />
(3) Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica<br />
utvrđenih ovim Prostornim planom, odnosno odrediti će se planovima užih područja.<br />
(4) Priključke do građevina budućih korisnika treba graditi podzemno.<br />
(5) Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može biti u samostojećim<br />
ili fasadnim ormarićima. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan<br />
građevina.<br />
(6) Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim<br />
djelatnicima distributera plina.<br />
5.4.4. Obnovljivi izvori energije<br />
Članak 130.<br />
(1) Prostornim planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih<br />
izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima područja Grada Bakra.<br />
(2) Obzirom na povoljan godišnji prosjek dnevne globalne insolacije, posebnu pogodnost<br />
ima korištenje sunčeve energije i energije okoline.<br />
(3) Moguće je predvidjeti i ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
225
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
toplinske energije (eventualno i rashladne energije) na lokacijama gdje se ukaže potreba za<br />
toplinskom energijom. Na taj način proizvedena električna energija predaje se u električnu<br />
distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje i<br />
hlađenje.<br />
(4) Vjetroenergija je ekološki prihvatljiv i raspoloživ izvor energije, za čije je korištenje<br />
potrebno prikupiti detaljne podatke o pojedinoj mikrolokaciji.<br />
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH<br />
VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA<br />
6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI<br />
Članak 131.<br />
Kao područje posebnog ograničenja u korištenju krajobraza izdvojen je prostor zapadno i<br />
južno od naselja Kukuljanovo (NA2) i to kao zaštitno područje unutar kojeg nije dopuštena<br />
izgradnja izvan građevinskog područja.<br />
Članak 132.<br />
Zaštićeni dio prirode (Nacionalni park Risnjak), kao i područje predloženo za zaštitu<br />
temeljem Zakona o zaštiti prirode (Kukuljanske Ponikve), prikazani su na kartografskom<br />
prikazu br. 3A “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja”, mj.<br />
1:25.000.<br />
Članak 133.<br />
(1) Područje Nacionalnog parka Risnjak obuhvaća krajnji sjeverni dio područja Grada<br />
Bakra i prema Prostornom planu Nacionalnog parka Risnjak (NN 23/01) predstavlja dio zone<br />
potpune zaštite.<br />
(2) U zoni potpune zaštite zatečeno stanje se zadržava u potpunosti.<br />
(3) Na postojećim površinama šuma zabranjuje se provoditi bilo koje promjene, što se<br />
odnosi na sve šumske zajednice i na sve visokoplaninske predjele.<br />
(4) Uklanjanje srušenih stabala i vjetroizvala dozvoljeno je samo za osposobljavanje puteva<br />
i staza.<br />
(5) U prostoru Nacionalnog parka zabranjena je svaka izgradnja osim građevina turističke<br />
infrastrukture: puteva, staza, putokaza, informacijskih ploča, hranilišta za životinje i skloništa<br />
za posjetioce.<br />
(6) Područjem Nacionalnog parka upravlja Javna ustanova “Nacionalni park Risnjak” na<br />
temelju programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja parka, sukladno<br />
Zakonu o zaštiti prirode (NN 30/94. i 72/94.) i Pravilniku o unutarnjem redu u NP Risnjak<br />
(NN 78/00).<br />
Članak 134.<br />
(1) Kukuljanske Ponikve su dio krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti<br />
predložen za zaštitu u kategoriji zaštićeni krajolik.<br />
(2) U zaštićenom krajoliku mogu se obavljati samo one radnje koje ne narušavaju izgled i<br />
ljepotu krajolika i ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena.<br />
(3) Područje zaštićenog krajolika potrebno je zadržati intaktnim, osim za eventualnu<br />
potrebu zahvata vode.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
226
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
6.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA<br />
Članak 135.<br />
(1) Graditeljska baština, koja je zaštićena ili predložena za zaštitu određena je na<br />
kartografskom prikazom br. 3A “Uvjeti korištenja i zaštita prostora – područja posebnih<br />
uvjeta korištenja” u mjerilu 1:25.000.<br />
(2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanju<br />
kulturnih dobara (NN 69/99), drugim propisima i ovim Prostornim planom.<br />
(3) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi iz članaka 136. - 139. nadležan je<br />
Konzervatorski ured u Rijeci.<br />
Zaštita naselja - povijesnih graditeljskih cjelina<br />
Članak 136.<br />
(1) Registrirane povijesne graditeljske cjeline (gradsko naselje Bakar - NA1 1 i seosko<br />
naselje Praputnjak - NA6 1 ) svrstane su u I. stupanj zaštite.<br />
(2) Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu urbane odnosno ruralne strukture<br />
naselja. Sve građevne aktivnosti (u smislu prigradnji, nadogradnji i adaptacija) moguće su<br />
samo temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog<br />
odjela. Bakar i Praputnjak moraju imati detaljnu i potpunu konzervatorsku dokumentaciju kao<br />
osnovnu podlogu za sve arhitektonske projekte unutar granica zaštite.<br />
Zaštita arheološke baštine<br />
Članak 137.<br />
(1) Arheološka kulturna dobra zahtijevaju najviši stupanj zaštite, pa se I. stupanj zaštite<br />
stoga odnosi na potrebna dodatna istraživanja pri planiranim zahvatima.<br />
(2) Kod građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na lokalitetima<br />
arheološke baštine izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvjestiti tijelo<br />
nadležno za zaštitu kulturnih dobara; za nastavak građevinskih radova potrebno je zatražiti<br />
novu dozvolu u skladu s uvjetima zaštite kulturnih dobara.<br />
(3) Tijelo za zaštitu kulturnih dobara i stručnjaci trebaju odrediti odgovarajuće uvjete za<br />
očuvanje istraženih arheoloških lokaliteta i za istraživanje novih.<br />
Zaštita povijesnih sklopova i građevina<br />
Članak 138.<br />
(1) Obzirom na povijesni i spomenički značaj, I stupnju zaštite podliježe kompleks Kaštela<br />
s Velikim vratima i njegovom bližom okolicom. Taj registrirani spomenik kulture treba<br />
rekonstruirati u skladu s Konzervatorskim elaboratom, te cjelokupni kompleks namijeniti<br />
javnoj namjeni – znanosti, kulturi, obrazovanju, uslužnoj te ugostiteljsko-turističkoj<br />
djelatnosti.<br />
(2) Za evidentirane pojedinačne civilne i sakralne građevine unutar povijesne cjeline Grada<br />
Bakra (koja podliježe I stupnju zaštite), uvjeti zaštite su zadani unutar zone grada Bakra, te<br />
ovisno o njihovom povijesnom i spomeničkom značaju podliježu i određenom stupnju zaštite.<br />
Zahvati na tim građevinama mogući su samo uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog<br />
odjela.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
227
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Zaštita etnološke baštine<br />
Članak 139.<br />
(1) Na području Grada Bakra registrirane su dvije etnozone - Bakarski prezidi u Bakru, te<br />
zaseoci i napuštena sela u Praputnjaku.<br />
(2) Etnozona Bakarski prezidi uvjetuje potrebu očuvanja preostalih suhozida na ovom<br />
području, s tim da valja pristupiti reviziji granica zaštićene zone, prema revalorizaciji koju će<br />
provesti nadležno tijelo.<br />
(3) Za zonu u Praputnjaku, zbog izrazito lošeg stanja, potrebna je revizija Rješenja o upisu<br />
u Registar kulturnih dobara, odnosno revizija granica zone zaštite koju će provesti nadležno<br />
tijelo.<br />
(4) Ostala evidentirana etnološka baština (dio naselja Meja – Gaj, Plosne i Ponikve)<br />
podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju postojećih građevina pod konzervatorskim nadzorom<br />
i prema uvjetima službe zaštite kulturnih dobara.<br />
7. POSTUPANJE S OTPADOM<br />
Članak 140.<br />
(1) Na području Grada Bakra ovim Prostornim planom nije određeno reciklažno dvorište ili<br />
transfer-stanica, pa se prikupljeni otpad odlaže izvan granice Grada Bakra.<br />
(2) Evidentirana veća divlja odlagališta na području Grada Bakra su Učivac, okoliš TS<br />
Meline na Krasici i Grušina na Hreljinu. Manja odlagališta nalaze se na području zone<br />
Kukuljanovo, kod nogometnog igrališta u Krasici, uz put od kamenoloma Učivac prema<br />
Vrani, uz puteve prema vodospremi Praputnjak, Kalvariji na Hreljinu i željezničkoj stanici<br />
Meja (Praputnjak), na ugibalištu između Zlobina i Zlobinske Drage te na području Gmajnice<br />
na Zlobinu.<br />
(3) Evidentirana divlja odlagališta na području Grada Bakra potrebno je sanirati, a<br />
postavljanjem zaštitnih ograda uz prometnice u blizini divljih deponija spriječiti daljnje<br />
nekontrolirano odlaganje otpada i sanirati tlo.<br />
Članak 141.<br />
Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonima i propisima.<br />
Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:<br />
− primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u<br />
tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem ambalaže,<br />
− reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada - podrazumijeva odvajanje<br />
otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,<br />
− zbrinjavanju ostatka otpada - podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim<br />
fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima,<br />
− tehnološki otpad zbrinjavati u skladu s odredbama Zakona o otpadu.<br />
Članak 142.<br />
(1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:<br />
− izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,<br />
− sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,<br />
− iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,<br />
− odlaganjem otpada na odlagališta,<br />
− saniranjem otpadom onečišćenih površina.<br />
(2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
228
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (Narodne novine broj 34/1995.) i drugih propisa:<br />
− Pravilnika o vrstama otpada (Narodne novine broj 27/1996.),<br />
− Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine broj 123/1997.),<br />
− Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom (Narodne novine broj 53/1996.),<br />
− Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (Narodne novine broj 32/1998.).<br />
(3) Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na<br />
mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima, te osigurati propisne uvjete<br />
skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade.<br />
(4) Ako proizvođač ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu<br />
i propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na Burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti.<br />
(5) Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi<br />
gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.<br />
Članak 143.<br />
(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i<br />
tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.<br />
(2) Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima<br />
namijenjenim za prijevoz otpada.<br />
(3) Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako<br />
opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.<br />
Članak 144.<br />
(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Bakar, odnosno<br />
ovlaštena pravna osoba.<br />
(2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava Županija,<br />
odnosno ovlaštene pravne osobe.<br />
(3) Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku<br />
Hrvatsku, a provođenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno ovlaštene pravne<br />
osobe.<br />
Članak 145.<br />
(1) Postupanje s tehnološkim otpadom mora se obavljati u skladu s propisima.<br />
(2) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio<br />
otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i<br />
obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (tablica u članku 13. Pravilnika o<br />
vrstama otpada).<br />
(3) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i<br />
oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija<br />
kao i miješanje s drugim tvarima.<br />
Članak 146.<br />
(1) Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala.<br />
(2) Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj<br />
neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu.<br />
(3) Proizvođač osigurava skupljanje i obrađivanje ambalažnog otpada koje je stavio u<br />
promet.<br />
(4) Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač.<br />
Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na javnim površinama uz<br />
odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave.<br />
(5) Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje je<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
229
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
stavio u promet.<br />
(6) Proizvođač osigurava obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje<br />
omogućuju ponovno korištenje ambalaže u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje istog ili drugog<br />
materijala ili u svrhu proizvodnje energije.<br />
(7) Pravne i fizičke osobe, koje stavljaju u promet opasne tvari, dužne su na vlastiti trošak<br />
organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih svojstava otpadne ambalaže od tih<br />
tvari.<br />
8.MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ<br />
Članak 147.<br />
(1) U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99,<br />
86/99 i 12/01) za područje Grada Bakra obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.<br />
(2) Ovim Prostornim planom ne propisuju se novi zahvati za koje je potrebno izraditi<br />
Procjenu utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš<br />
(NN 59/2000.) i Prostornim planom Županije (SN 14/00.).<br />
Članak 148.<br />
(1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih<br />
na očuvanje okoliša.<br />
(2) Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu<br />
tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.<br />
8.1. ZAŠTITA TLA<br />
8.1.1. Šumsko tlo<br />
Članak 149.<br />
(1) Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama:<br />
- održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,<br />
- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih<br />
utjecaja,<br />
- stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih i<br />
seoskih naselja.<br />
(2) Na prostoru Nacionalnog parka Risnjak zaštita šuma provodi se u skladu s odredbama<br />
Odluke o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Risnjak (NN 23/01.).<br />
8.1.2. Poljoprivredno tlo<br />
Članak 150.<br />
(1) Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta od I. do V. bonitetne klase u<br />
nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe, nije dopuštena.<br />
(2) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku<br />
svrhu određuju se slijedeće mjere:<br />
- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,<br />
- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,<br />
- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama, a temelj trebaju biti obiteljska<br />
poljodjelska gospodarstva.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
230
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje<br />
Članak 151.<br />
(1) Na području Grada Bakra izdvojeni su prostori koji se, prema fizičko-mehaničkim<br />
značajkama, svrstavaju u četiri geotehničke kategorije, prikazane na kartografskom prikazu<br />
br. 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj.<br />
1:25.000.<br />
(2) I Geotehnička kategorija - zona golog krša:<br />
- karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena<br />
crvenicom,<br />
- teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,<br />
- nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim<br />
siparima,<br />
- upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo mala,<br />
- teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave i<br />
šire rasjedne zone te vrlo strme padine.<br />
(3) Ia Geotehnička kategorija - zona pokrivenog krša:<br />
- karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine > 2,0 m,<br />
- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,<br />
- nema opasnosti od pojave nestabilnosti,<br />
- upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra,<br />
mogućnost erozije je mala,<br />
- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u<br />
odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod crvenice.<br />
(4) I-II Geotehnička kategorija - zona trijaskih klastično-karbonatnih stijena:<br />
- trijaski klastiti i dolomiti vidljivi na površini terena ili djelomice pokriveni glinovitom<br />
korom raspadanja ili padinskim tvorevinama,<br />
- teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina, osim na mjestima<br />
debljeg glinovitog pokrivača,<br />
- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom<br />
zasjecanja,<br />
- upojnost terena je mala, klastiti su vodonepropusni, a dolomiti male vodopropusnosti,<br />
mogućnost erozije je znatna,<br />
- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u<br />
odnosu na terene I kategorije, manje pogodna mjesta su šire zdrobljene zone i padine<br />
pokrivene glinovitim naslagama.<br />
(5) II. Geotehnička kategorija - zona paleozojskih klastičnih stijena:<br />
- osnovna stijena je većinom pokrivena glinovitom korom raspadanja,a djelomično i<br />
padinskim tvorevinama;<br />
- teren je djelomično deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,<br />
- teren je u djelomično stabilan u prirodnim uvjetima, a dodatne nestabilnosti se mogu<br />
pojaviti prilikom zasjecanja, pojava manjih klizišta je moguća,<br />
- upojnost terena je izrazito mala, klastična stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost<br />
erozije je znatna,<br />
- teren je u većinom pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u<br />
odnosu na zone I kategorije; manje pogodna mjesta su šire zdrobljne zone i padine<br />
pokrivene glinovitim naslagama,<br />
(6) III Geotehnička kategorija - zona fliša pokrivenog padinskim tvorevinama:<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
231
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- osnovna stijena-fliš je potpuno pokrivena padinskim tvorevinama mjestimice debljim od<br />
10 m,<br />
- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,<br />
- dijelovi terena su stabilni u prirodnim uvjetima, dok su mjestimice vidljiva aktivna i<br />
umirena klizišta; velika je opasnost od pojave nestabilnosti prilikom zasjecanja ili<br />
nasipavanja,<br />
- upojnost terena je u cijelosti mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, a pokrivač<br />
promjenljive vodopropusnosti; mogućnost erozije je znatna,<br />
- teren je u samo mjestimice pogodan za građenje uz predhodno provedena detalja<br />
istraživanja.<br />
(7) IV Geotehnička kategorija - zona naplavina:<br />
- naplavine su debljine nekoliko m i vrlo raznolikog granulometrijskog sastava,<br />
- teren je jako deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,<br />
- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom<br />
zasjecanja,<br />
- upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka,<br />
- teren je u cijelosti nepogodan za građenje.<br />
(8) U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske<br />
županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za<br />
urbanističke i detaljne planove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5000.<br />
Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata<br />
biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone koje su<br />
nepogodne za građenje.<br />
8.2. ZAŠTITA ZRAKA<br />
Članak 152.<br />
(1) Postojeći i planirani (prvenstveno lučki) sadržaji u Bakarskom zaljevu moraju svoju<br />
tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka. Za postojeći skladišni prostor otvorenog tipa<br />
na području luke Podbok putem inspekcijskih službi zaštite okoliša poduzeti će se mjere<br />
provedbe monitoringa, kako bi se mogla odrediti kategorizacija zraka i propisati eventualna<br />
izrada sanacijskog programa, tj. poduzimanje mjera kako bi se postigle preporučene<br />
vrijednosti kakvoće zraka (PV).<br />
(2) Zbog blizine i utjecaja TE Rijeka i Rafinerije nafte na Urinju potrebna je stalna kontrola<br />
- monitoring kakvoće zraka.<br />
(3) Mjere zaštite zraka vezane na sanaciju kamenoloma na Škrljevu obuhvaćaju:<br />
- upotrebu bušačkih strojeva na komprimirani zrak ili hidrauličkog tipa, opremljenih<br />
uređajima za hvatanje prašine,<br />
- postrojenje za oplemenjivanje mineralnih sirovina (drobilana i separacija) mora biti<br />
opremljeno uređajima za otprašivanje,<br />
- etažne puteve i operativne platoe potrebno je polijevati vodom iz autocisterni kako bi se<br />
spriječilo dizanje prašine,<br />
- najveća dopuštena koncentracija unutar područja sanacije kamenoloma ne smije preći<br />
10-100 mg/m 3 zraka,<br />
- ukupne lebedeće čestice (lč) ne smiju prijeći 150 µg/m 3 , dok taložna tvar (sediment) ne<br />
smije prijeći 350 mg/m 2 na dan.<br />
(4) Uređaji za loženje, ovisno o toplinskom kapacitetu i vrsti goriva podliježu redovitom<br />
inspekcijskom nadzoru, a mjerenja trebaju biti u skladu s Uredbom o GVE onečišćujućih tvari<br />
u zrak iz stacionarnih izvora.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
232
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
Članak 153.<br />
(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije<br />
onečišćujućih tvari u zrak.<br />
(2) Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:<br />
- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT),<br />
te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz<br />
stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.),<br />
- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do<br />
donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT<br />
standardima),<br />
- zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina<br />
“značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja<br />
emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo<br />
kojoj točki okoline izvora,<br />
- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o<br />
ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim<br />
vrijednostima kakvoće zraka (Narodne novine broj 101/1996.),<br />
- stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se<br />
ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i<br />
održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije,<br />
prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine broj 48/1998.) i Uredbi o graničnim<br />
vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine<br />
broj 140/1997.).<br />
(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:<br />
- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i<br />
lokalne samouprave,<br />
- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito<br />
dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,<br />
- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne<br />
čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju<br />
zraka.<br />
8.3. ZAŠTITA VODA<br />
8.3.1. Zaštita podzemnih voda<br />
Članak 154.<br />
(1) Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Grada Bakra određene su “Odlukom o<br />
sanitarnoj zaštiti vode za piće na riječkom području (S.N. 6/94, 12/94., 12/95, 24/96.), a<br />
prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja<br />
posebnih ograničenja u korištenju” u mj. 1:25.000.<br />
(2) Mjere zaštite u zonama sanitarne zaštite (prvoj, drugoj i trećoj zoni, vodoopskrbnom<br />
rezervatu i neistraženom području) određene su Odlukom navedenom u stavku (1) ovog<br />
članka.<br />
Članak 155.<br />
(1) Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:<br />
- mjerama zabrane i ograničenja izgradnje (definirano Odlukom navedenom u članku<br />
154. stavak (1),<br />
- mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
233
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.<br />
(2) Radi zaštite izvorišta prvog reda obavezno je sanirati izvor Dobricu (zbog utjecaja<br />
kolodvora i prometnice), a izvore Dobru, Dobricu i Perilo potrebno je obuhvatiti izradom<br />
Programa ispitivanja kakvoće podzemnih, površinskih i otpadnih voda.<br />
(3) Zaštita slivnog područja izvora u Bakarskom zaljevu uslijed utjecaja planirane dionice<br />
državne ceste treba se osigurati izvedbom nepropusne kanalizacije duž čitave trase, a<br />
odvođenje oborinskih voda vrši se u skladu s uvjetima zaštite unutar pojedine zone sanitarne<br />
zaštite.<br />
(4) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:<br />
- zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva kao i odlijevanje vode onečišćene<br />
deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž<br />
prometnica,<br />
- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i<br />
drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od<br />
zagađivanja,<br />
- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi<br />
prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje<br />
otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti<br />
pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima<br />
pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (Narodne novine broj 40/1999.)<br />
8.4. ZAŠTITA MORA<br />
8.4.1. Zaštita mora od zagađenja<br />
Članak 156.<br />
(1) Kategorizacija mora prikazana je na kartografskom prikazu br. 3B “Uvjeti korištenja i<br />
zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 1:25.000.<br />
(2) Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:<br />
- izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti izravno<br />
ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more,<br />
- unapređivanje službe zaštite mora i izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja.<br />
(3) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima<br />
potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:<br />
- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,<br />
- u rafineriji nafte na Urinju nužno je povezivanje svih ispusta otpadnih voda (Šoići,<br />
Urinj) zbog višeg stupnja čišćenja na zajedničkom biološko-kemijskom uređaju,<br />
- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.<br />
(4) Na prostoru bivše koksare potrebno je na kvalitetan i trajan način riješiti zagađenja<br />
uzrokovana koksnim katranom i amonijačnim vodama, prema elaboratu “Izvješće o stanju<br />
okoliša u Koksar d.o.o. Bakar”, izrađenom od strane AP d.o.o. Zagreb, listopad 2002. godine.<br />
8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE<br />
Članak 157.<br />
(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljeni nivo buke jest 55 dBa danju i 45 dBa<br />
noću.<br />
(2) Prilikom izrade izvedbene dokumentacije za planiranu državnu cestu na dionici čvor Sv.<br />
Kuzam - čvor Križišće potrebno je:<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
234
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- odrediti razinu očekivane buke prema planiranom protoku vozila u raznim vremenskim<br />
periodima, za sve presjeke ceste kod naselja čija udaljenost od građevina stambene<br />
namjene iznosi manje od 300 m,<br />
- snimiti postojeće građevine stambene namjene u zonama i izvršiti proračun buke od<br />
prognoziranog prometa,<br />
- za sve postojeće građevine kod kojih buka prelazi dozvoljene granice projektirati zaštitu<br />
od buke (zvukozaštitni ekrani i sl.).<br />
(3) Temeljem odredbi Zakona o zaštiti od buke (NN 17/90) donijeti Odluku o zaštiti od<br />
buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.<br />
(4) Do donošenja propisa iz članka 6. Zakona o zaštiti od buke (NN 17/90), primjenjuju se<br />
vrijednosti iz Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i<br />
borave (NN 37/90).<br />
8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE<br />
8.6.1. Sklanjanje ljudi<br />
Članak 158.<br />
(1) Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i<br />
dopunske zaštite otpornosti 50 kPa po zonama obvezne izgradnje skloništa sukladno<br />
Osnovnoj karti mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koja je sastavni dio<br />
Odluke o Prostornom planu Općine Rijeka (“Službene novine” PGŽ broj 19/95 i 12/98), a<br />
izrađena je temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u<br />
kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (“Narodne novine” broj 2/91).<br />
(2) U pojasu udaljenosti do 100 m od građevina od značaja za Republiku Hrvatsku<br />
(navedene člankom 12. ovog Prostornog plana) grade se skloništa osnovne zaštite otpornosti<br />
100 kPa, a u pojasu od 100 do 650 m udaljenosti grade se skloništa dopunske zaštite<br />
otpornosti 50 kPa.<br />
(3) Sklanjanje ljudi osigurava se i privremenim izmještanjem stanovništva,<br />
prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja<br />
ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Bakra, odnosno<br />
posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i<br />
prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.<br />
(4) Planovi iz stavka (3) ovog članka su operativni planovi civilne zaštite (zaštite i<br />
spašavanja) koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na<br />
prostorno planiranje.<br />
(5) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku<br />
Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja na razini Republike Hrvatske,<br />
projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom<br />
sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za<br />
dopunsku zaštitu.<br />
(6) Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u zoni obvezne izgradnje skloništa, te u<br />
građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Grada Bakra je uvjetna jer je<br />
ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.<br />
(7) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba<br />
projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 m od<br />
takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
235
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
8.6.2. Zaštita od potresa<br />
Članak 159.<br />
(1) Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu<br />
o građenju i postojećim tehničkim propisima.<br />
(2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo<br />
seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti<br />
usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte<br />
Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u<br />
skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.<br />
8.6.3. Zaštita od rušenja<br />
Članak 160.<br />
(1) Prometnice unutar planiranih, neizgrađenih dijelova naselja moraju se projektirati na<br />
način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne<br />
zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.<br />
(2) Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više<br />
razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može,<br />
unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.<br />
(3) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno<br />
utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema<br />
mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti<br />
Hrvatske za povratni period za 500 godina.<br />
(4) Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja prostora za pojedina područja Grada<br />
Bakra (a posebno za izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po protivpotresnim<br />
propisima gradnje), mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i<br />
predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.<br />
8.6.4. Zaštita od požara<br />
Članak 161.<br />
(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i<br />
tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim<br />
pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti<br />
od požara i tehnološkim eksplozijama Grada Bakra. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora,<br />
zona i vatrobranih pojaseva na prostoru Grada Bakra nalazi se u posebnom grafičkom prilogu<br />
navedene Procjene ugroženosti.<br />
(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i<br />
infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima<br />
temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.<br />
(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se<br />
ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.<br />
(4) Radi smanjenja požarnih opasnosti potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih<br />
prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim ili manje<br />
opasnim sadržajima.<br />
(5) Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite<br />
od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od<br />
požara potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
236
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- TRVB – za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima<br />
i manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene<br />
vatrootpornom konstrukcijom),<br />
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM – za poslovne i pretežito<br />
poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima<br />
se okuplja ili boravi veći broj ljudi,<br />
- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM – za industrijske građevine,<br />
razna skladišta i ostale gospodarske građevine.<br />
(6) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju<br />
obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.<br />
Članak 162.<br />
(1) Vezano na zaštitu šuma od požara, područna šumarija donosi godišnje planove zaštite<br />
od požara, sa požarnim kartama i požarnim putevima, te je dužna po njima i postupati.<br />
(2) Osmatranje terena i javljanje požara organizirano je na nivou Primorsko-goranske<br />
županije.<br />
(3) Za šumsko područje Nacionalnog parka Risnjak, kao i za druge subjekte koji su<br />
kategorizacijom razvrstani u I i/ili II kategoriju zaštite, mjere za zaštitu od požara proizlaze iz<br />
odgovarajućih planova i procjena koje je nadležna Javna ustanova obavezna izraditi.<br />
Članak 163.<br />
(1) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim<br />
završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga<br />
interventna vozila.<br />
(2) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba<br />
projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih<br />
pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.<br />
9. MJERE PROVEDBE <strong>PLAN</strong>A<br />
9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA<br />
9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja<br />
Članak 164.<br />
(1) Prostorni plan područja posebnih obilježja donijeti će se za:<br />
- koridor priobalne dionice autoceste i željezničke pruge (PPPPO1),<br />
- Bakarski zaljev (PPPPO2).<br />
(2) Granice obuhvata planova iz stavka (1) ovog članka na području Grada Bakra prikazane<br />
su na kartografskom prikazu br. 3C “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene<br />
posebnih mjera uređenja i zaštite”, u mjerilu 1:25.000.<br />
9.1.2. Urbanistički planovi uređenja<br />
Članak 165.<br />
(1) Urbanistički planovi uređenja donijeti će se za:<br />
• građevinska područja naselja:<br />
- Bakar - NA1 1-2 sa površinama izvan naselja za izdvojene namjene (UPU 1),<br />
- dio Praputnjaka - NA6 1 (UPU 2).<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
237
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
• površine izvan naselja za izdvojene namjene:<br />
- dio zone Kukuljanovo - I 2 (UPU 3),<br />
- prekrcajna luka naftnih derivata -L 3 (UPU 4), zajedno sa građevinskim područjem zone<br />
proizvodne namjene I-1 na području Općine Kostrena,<br />
- zona Lunga -K 8 (UPU 5),<br />
- zona Vojskovo - R 1 (UPU 6),<br />
- zona luke Podbok -L 1 (UPU 7),<br />
- zona poslovne namjene - K 4 (UPU 8),<br />
- zona luke Goranin - L 2 (UPU 9),<br />
- vikend naselje Zlobinska Draga - T 7 (UPU 10).<br />
(2) Na području obuhvata Prostornog plana uređenja Grada Bakra na snazi su Urbanistički<br />
plan uređenja radne zone R-27 Kukuljanovo (S.N. 19/01 i 21/01) i Urbanistički plan uređenja<br />
radne zone R-29/I Kukuljanovo (S.N. 5/01), koji se i dalje mogu primjenjivati u svim<br />
dijelovima koji nisu u suprotnosti s ovim Prostornim planom, a po potrebi može se pristupiti i<br />
izradi izmjena i dopuna, odnosno novih urbanističkih planova uređenja za navedene zone<br />
(UPU 11 i UPU 12).<br />
(3) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavaka (1) i (2) ovog članka<br />
prikazane su na kartografskom prikazu br. 3C “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja<br />
primjene posebnih mjera uređenja i zaštite”, u mjerilu 1:25.000.<br />
9.1.3. Detaljni planovi uređenja<br />
Članak 166.<br />
(1) Detaljni planovi uređenja donijeti će se za prostore i građevine utvrđene ovim<br />
Prostornim planom, kao i temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, a<br />
obavezno za:<br />
• zone poslovne namjene:<br />
- Susanićevo - K 1, (DPU1 )<br />
- Moravac - K 2 (DPU2)<br />
- Učivac - K 3, (DPU3)<br />
- Montkemija -K 5 (DPU4)<br />
- Punta Križa - K 6 (DPU5)<br />
- Glavičina - K 7 (DPU6)<br />
- Lonja - K 10 (DPU 7)<br />
• zone sportsko-rekreacijske namjene:<br />
- Gaj - R 2 (DPU 8)<br />
• pojedinačne građevine prema odredbama ovog Prostornog plana.<br />
(2) Granice obuhvata detaljnih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su na<br />
kartografskom prikazu br. 3C “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene<br />
posebnih mjera uređenja i zaštite”, u mjerilu 1:25.000.<br />
9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA<br />
9.2.1. Uređenje zemljišta<br />
Članak 167.<br />
(1) Prostornim planom utvrđena su područja na kojima se predviđa oblikovanje zemljišta uz<br />
infrastrukturne građevine, a prikazana su na kartografskom prikazu br. 3C “Uvjeti uređenja i<br />
zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite”, mj. 1:25.000.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
238
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
(2) Zemljište uz koridore planiranih prometnica, sukladno tehničkim i sigurnosnim<br />
propisima, uređivati će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturnokrajobraznim<br />
tehnikama. Posebnu pažnju treba posvetiti trasi planirane državne ceste na<br />
dionici čvor Sv. Kuzam - čvor Križišće, tj. oblikovanju donjeg stroja, dobroj hortikulturnoj<br />
obradi šireg područja i sl. Prilikom iskopa i gradnje potrebno je sačuvati sve elemente<br />
bakarske Kalvarije, terase i gromače Bakarskih prezida ne smiju se oštetiti, a ne smije se niti<br />
dopustiti zasipavanje padina.<br />
(3) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama<br />
gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim<br />
Prostornim planom.<br />
(4) Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba<br />
zaštite okoliša i krajobraznog uređenja.<br />
(5) Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje<br />
šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu<br />
iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.<br />
(6) Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između<br />
površina različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije ili sl.<br />
(7) Uređenje neizgrađenog dijela luke Podbok (L 1 ) utvrditi će se izradom urbanističkog<br />
plana uređenja (UPU 7).<br />
Članak 168.<br />
(1) Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja odnosi se na oštećen prirodni krajobraz padine<br />
iznad platoa bivše koksare, za koju se predviđa oplemenjivanje ozelenjavanjem i sl.<br />
Korištenjem novih tehnologija stabilizacije i ozelenjavanja padina (postava mreže,<br />
biotorkveta, sadnja penjačica i dr.) prirodni precesi postepenog zaraštavanja mogu se ubrzati i<br />
pospješiti.<br />
(2) Kao područja ugroženog okoliša izdvojene su lokacije divljih odlagališta na području<br />
Grada Bakra za koje se predviđa odvoženje otpadaka i sanacija zemljišta.<br />
(3) Područja iz stavka (1) i (2) ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 3C<br />
“Uvjeti uređenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite”,<br />
mjerilo 1:25.000.<br />
9.2.2. Ostale mjere razvoja<br />
Članak 169.<br />
Ovim Prostornim planom predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primjeniti po<br />
područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su:<br />
- odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj<br />
namjeni;<br />
- predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, kao što su<br />
dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili<br />
granu djelatnosti i sl, oslobađanje investitora od plaćanja komunalnog doprinosa i sl.<br />
Članak 170.<br />
U cilju provedbe ciljeva i smjernica zaštite i razvitka prostora Grada Bakra Gradsko vijeće<br />
donosi dvogodišnje Programe mjera za unapređenje stanja u prostoru. Programom mjera za<br />
unapređenje stanja u prostoru utvrđuje se:<br />
- gospodarski i društveni razvoj kroz izradu i dopunu prostorno planske dokumentacije,<br />
- zaštita prostora,<br />
- upravljanje prostorom,<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
239
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- ostale potrebne mjere za provedbu dokumenata prostornog uređenja,<br />
- stručne podloge i studije (konzervatori, promet, energetika, vodoopskrba i ostalo),<br />
- potrebna razina uređenja zemljišta, izvori i rokovi financiranja izgradnje objekata i<br />
uređaja komunalne infrastrukture.<br />
9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA<br />
<strong>PLAN</strong>IRANOJ NAMJENI<br />
Članak 171.<br />
Rekonstrukcija postojećih građevina čija namjena nije u skladu s namjenom prostora<br />
utvrđenom ovim Prostornim planom moguća je u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta<br />
života i rada (definirano čl. 80, stavak 3).<br />
Članak 172.<br />
(1) Za građevine što su sagrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu<br />
Zakona o prostornom uređenju i u skladu s dokumentima prostornog uređenja, a namjena<br />
kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim Prostornim planom, moguća je samo rekonstrukcija,<br />
u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.<br />
(2) Opseg neophodan za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je člankom 80.stavak (3).<br />
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE<br />
Članak 173.<br />
(1) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog plana u mj. 1:25.000 na<br />
podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu<br />
podloge, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5000.<br />
(2) Detaljno određivanje položaja prometnica, komunalne i energetske infrastrukture unutar<br />
koridora određenih ovim Prostornim planom odrediti će se planovima užih područja.<br />
Članak 174.<br />
(1) Do donošenja urbanističkih planova uređenja navedenih člankom 165. dozvoljeni su<br />
slijedeći zahvati u prostoru:<br />
• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja Bakra - NA1 1-2 (UPU 1) i Urbanističkog<br />
plana uređenja dijela naselja Praputnjak - NA 6 1 (UPU 2) dopuštena je:<br />
- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,<br />
- rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke te javne i<br />
društvene namjene, prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.<br />
• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja zone sportsko-rekreacijske namjene<br />
Vojskovo -R 1 (UPU 6) dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina.<br />
• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja luke Podbok - L 1 (UPU 7) dopuštena je<br />
rekonstrukcija postojećih građevina i sanacija njihovih dotrajalih konstruktivnih<br />
dijelova.<br />
• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja vikend naselja Zlobinska Draga - T 7 (UPU<br />
10) dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina u opsegu neophodnom za<br />
poboljšanje uvjeta života i rada (definirano čl. 80, stavak 3).<br />
• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja:<br />
- dijela zone Kukuljanovo - I 2 (UPU 3),<br />
- zone poslovne namjene Lunga - K 8 (UPU 5),<br />
- zone poslovne namjene na platou bivše Koksare - K 4 (UPU 8),<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
240
<strong>PROSTORNI</strong> <strong>PLAN</strong> UREĐENJA<br />
GRAD BAKAR<br />
- luke Goranin - L 2 (UPU 9),<br />
nije dopuštena izgradnja novih građevina niti uređenje površina.<br />
(2) Urbanistički plan uređenja za zonu Rafinerije nafte na Urinju, koja na području Općine<br />
Kostrena obuhvaća zonu proizvodne namjene I-1, a na području Grada Bakra zonu prekrcajne<br />
luke naftnih derivata L 3 , potrebno je izraditi kao jedinstven, cjelovit plan, a proceduru<br />
donošenja provesti sukladno Zakonu o prostornom uređenju na Općinskom vijeću Općine<br />
Kostrena, odnosno Gradskom vijeću Grada Bakra. Do donošenja navedenog urbanističkog<br />
plana uređenja koji je na području Grada Bakra označen oznakom UPU 4 dopuštena je:<br />
- izgradnja istakačkih ruku na privezima tankerske luke,<br />
- rekonstrukcija instalacija za obradu balastnih i zemljanih voda;<br />
Članak 175.<br />
Do donošenja detaljnih planova uređenja utvrđenih člankom 166., na površinama poslovne i<br />
sportsko-rekreacijske namjene dopuštena je samo rekonstrukcija postojećih građevina.<br />
Članak 176.<br />
Za zahvate u prostoru koji po ocjeni tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog<br />
uređenja mogu imati značajan utjecaj na život lokalne zajednice može se zatražiti mišljenje<br />
Poglavarstva Grada Bakra.<br />
Članak 177.<br />
(1) Ovaj Prostorni plan izrađen je u četiri izvornika ovjerenih pečatom Grada Bakra i<br />
ptopisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Bakra.<br />
(2) Jedan primjerak izvornika Prostornog plana čuva se u pismohrani Grda Bakra, jedan u<br />
arhivi Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, jedan u Županijskom zavodu za<br />
održivi razvoj i prostorno planiranje, a jedan u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog<br />
uređenja.<br />
Članak 178.<br />
Stupanjem na snagu ovog Prostgornog plana prestaje važiti Prostorni plan (bivše) općine<br />
Rijeka (SN 8/86, 27/88, 12/95, 19/95, 12/98) u dijelu koji se odnosi na područje Grada Bakra.<br />
Članak 179.<br />
Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Bakra objavljuje se u “Službenim<br />
novinama” Primorsko-goranske županije.<br />
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B<br />
241