Bečejski <strong>mozaik</strong> Očekivanja stanice (3 miliona), za zamenu pumpi na crpnim stanicama otpadnih voda (1,55 miliona), za izgradnju zacevljene atmosferske kanalizacije u ulici Mihalja Tančića (800.000). Lokalna samouprava je obezbedila novac za radove na postavljanju kanalizacije u ulici Ferenca Holoa (3,17 miliona), za zamenu pumpi „Živinopromet-Veljko Vlahović“ (1,56 miliona), za sufinansiranje sanacije filter stanice (2 miliona), za izgradnju magistralnog vodovoda u Botri (oko 800.000 dinara), za izradu projektne dokumentacije i za radove u ulici Predraga Hadnađeva (961.000) i za sanaciju vodovoda u ulici Ive Lole Ribara (1,16 miliona). Tokom 2009. godine rekonstruisana je vodovodna mreža u ulicama Đure Jakšića, Slobodarskoj i Nikole Tesle (ukupno 1.709 metara) u vrednosti od 15 miliona dinara i kanalizaciona mreža u ulici Holo Ferenca (parna strana) u dužini od 257 metara. U 2010. godine izvršena je rekonstrukcija vodovodne mreže u Bečeju u Hajduk Veljkovoj ulici, od ulice Petefi Šandora do železničke pruge u dužini od 760 metara, postavljeno je sedam novih šahtova i tri hidranta. Novac za realizaciju ovih radova, čija je ukupna vrednost 4,6 miliona dinara, obezbeđen je iz Fonda za kapitalna ulaganja Vojvodine. Novcem od Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo (2.400.000 dinara) urađena je sanacija hidromašinske opreme u delu ulice Vladimira Nazora u Bečeju i sanacija hidromašinske opreme u Bačkom Petrovom Selu. Iako je u planovima Vodokanala predviđeno bušenje bar jednog bunara godišnje, u prethodnih nekoliko godina (oko 4) nije izbušen nijedan novi bunar, što će se već ove godine u letnjem periodu odraziti na snabdevanje vodom, a održavanje kapaciteta postojećih bunara radi se fizičko-hemijsko-hidrauličnom revitalizacijom. Iz Fonda za kapitalna ulaganja odobreno je 52 miliona dinara za bušenje dva bunara u Bečeju, jednog u Bačkom Gradištu, a u Bačkom Petrovom Selu treba da se povežu dva već izbušena bunara u sistem, što bi trebalo da dovede prvenstveno do kvantitativnog poboljšanja vodosnabdevanja, ali bi u Petrovom Selu bila u pitanju bela voda, koja može da se hloriše i bakteriološki da se poboljša. Realizacija ovih radova bi trebala da počne ove godine. U Javnom preduzeću Toplana direktor je zadovoljan učinjenim, recimo, u prethodnoj godini, jer je tokom godine bilo znatno manje prekida u isporuci toplotne energije, kao i manje žalbi na kvalitet grejanja. Krajem oktobra Toplana je dobila novu odluku o uslovima i načinu snabdevanja toplotnom energijom iz sistema daljinskog grejanja, koja pored brojnih novina uvodi i mogućnost individualnog merenja u kolektivne stambene objekte. Tokom 2010. godine realizovan je jedan od dva projekta koji su pripremljeni još 2008. godine: reč je o projektu rekonstrukcije severnog magistralnog voda u ulici Miloša Crnjanskog. Realizacijom ovog projekta ove godine se očekuje da ne bude havarija na toj deonici, kao i značajno smanjenje gubitaka u distribuciji. Ove godine trebalo bi da se rekonstruišu ekonomajzerski paketi na kotlovima, čime bi se obezbedilo povećanje efikasnosti energetskog postrojenja, što predstavlja jedan od osnovnih uslova za redukciju troškova energenata. U Direkciji za izgradnju takođe su nastupile neke promene nabolje: urađena su četiri plana detaljne regulacije koji su proizašli iz Generalnog urbanističkog plana i prilagođeni su novom Zakonu o planiranju i izgradnji. Najvažnije je da su urađeni planovi detaljne regulacije banje i industrijske zone. U planu detaljne regulacije banje date su i ideje kako može taj prostor da se razvija. Pored toga, urađena je i unutrašnja organizacija u firmi što bi trebalo da omogući efikasniji rad sa građanima. Inače, u prošloj godini Direkcija je asfaltirala nekoliko ulica u Bečeju, opremila industrijsku zonu transformatorima i ponovo je asfaltiran deo Iđoškog puta, doduše loše, i put je već delimično propao. Loše je i to što firma, zahvaljujući tome što iz opštine nije dobila svoj novac na vreme, nije platila struju Elektrovojvodini, pa se tako desilo da su u 21. veku bečejske ulice noću bile u mraku. Što se tiče ostalih preduzeća čiji je cilj poboljšanje života građana, one rade manje-više prihvatljivo, a desi se i da izazovu bes građana, kada, recimo, Komunalac i Potisje zaborave da očiste grad i u ranim jutarnjim satima da odnesu smeće. U nekim segmentima života u Bečeju mnogo smo daleko od toga što je navedeno u Strategiji održivog <strong>razvoja</strong>, kulturne institucije propadaju (zgrade pozorišta i muzeja), o turizmu i ekologiji se deklarativno veoma vodi računa, ali u realnom životu manje, mada su potencijali ogromni, ali neiskorišćeni. Bruka je za grad i to što su autobuska stanica i benzinska pumpa u centru, a pumpa je pored škole, jer bi se ti prostori mogli iskoristiti na mnogo bolji i lepši način. Nije prihvatljivo ni to da Bečej leži na obali reke Tise, a nema plažu, mada svaka vlast to obećava. Valjda će u budućnosti biti zaista i izgrađena ukoliko se ostvari ideja svagdašnje lokalne vlasti o izgradnji velikog banjskog kompleksa veoma blizu reke Tise. Dakako, izgradnja banje je jedan od ciljeva u Strategiji održivog <strong>razvoja</strong>. O stanju u privredi bolje da ne govorimo: dovoljno je reći samo da je svako privatizovano preduzeće propalo, osim Sojaproteina i Linde gasa. I za kraj, u vremenu kada turisti idu na Mesec, u opštini Bečej nisu sve ulice asfaltirane i nema svaka kuća vodovod i kanalizaciju i zato Bečej nije centar sveta za svoje građane, nego je za mnoge mesto koje treba hitno napustiti. K.D.F. i LJ.M. 8 „<strong>Planiranje</strong> budućnosti – <strong>realizacija</strong> <strong>strategija</strong> <strong>razvoja</strong>“
Tervezzük a jövőt – a fejlődési stratégiák megvalósítása A melléklet megjelenését Szerbia Köztársaság Művelődési Minisztériuma támogatja