Analiza Konteksta za Reformu Sektora Bezbednosti na ... - QKSS
Analiza Konteksta za Reformu Sektora Bezbednosti na ... - QKSS
Analiza Konteksta za Reformu Sektora Bezbednosti na ... - QKSS
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Izgradnja Kapaciteta Civilnog Društva <strong>za</strong> Mapiranje i Praćenje Reforma<br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Zapadnom Balkanu 2009 – 2011<br />
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
<strong>za</strong> <strong>Reformu</strong> <strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong><br />
<strong>na</strong> Kosovu<br />
1999 – 2009
Ova publikacija proizvod je projekta pod <strong>na</strong>zivom “Izgradnja kapaciteta civilnog<br />
društva <strong>za</strong> mapiranje i praćenje reforme sektora bezbednosti <strong>na</strong> <strong>za</strong>padnom Balkanu”<br />
koji je podržan fi<strong>na</strong>nsijski od strane Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine<br />
Norveške. Ovo je regio<strong>na</strong>lni projekat koji uključuje 7 regio<strong>na</strong>lnih organi<strong>za</strong>cija<br />
stručnjaka iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, sa Kosova, iz Makedonije, Crne<br />
Gore i Srbije i sprovodi se u saradnji sa DCAF-om (www.dcaf.ch). Ovaj rad priređen<br />
je korišćenjem metodologije koja je prvobitno osmišlje<strong>na</strong> od strane Beogradskog<br />
centra <strong>za</strong> bezbednosnu politiku (www.ccmr-bg.org).
Sadržaj Publikacije<br />
LISTA SKRAĆENICA .................................................................................................................... 5<br />
Predgovor .................................................................................................................................... 6<br />
Uvod ............................................................................................................................................... 7<br />
Kontekst <strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu ....................................................................... 10<br />
1. Fa<strong>za</strong>: Početak razvoja sektora bezbednosti (period od 1999-2005) ................... 12<br />
Opšti kontekst .......................................................................................................................... 12<br />
Institucio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> .......................................................................................................... 15<br />
Među<strong>na</strong>rodno Vojno Prisustvo ........................................................................................... 15<br />
Kosovski Zaštitni Korpus (KZK) ............................................................................................ 16<br />
Kosovska Policijska Služba (KPS) ........................................................................................ 18<br />
2. Fa<strong>za</strong>: Postepeni Prenos Ovlašćenja <strong>na</strong> Lokalne Organe (2005-2008) .............. 20<br />
Opšti Kontekst .......................................................................................................................... 20<br />
Institucio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> .......................................................................................................... 22<br />
Među<strong>na</strong>rodno Vojno Prisustvo ........................................................................................... 22<br />
Kosovska Policijska Služba .................................................................................................... 23<br />
Kosovski Zaštitni Korpus ....................................................................................................... 23<br />
3. Fa<strong>za</strong>: Nova Arhitektura <strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> (2008 - da<strong>na</strong>s) ............................... 25<br />
Opšti Kontekst .......................................................................................................................... 25<br />
Institucio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> .......................................................................................................... 26<br />
Kosovska Policija ..................................................................................................................... 26<br />
Kosovske Bezbednosne S<strong>na</strong>ge (KBS) ............................................................................... 28<br />
EULEX .......................................................................................................................................... 29<br />
Među<strong>na</strong>rodno Vojno Prisustvo .......................................................................................... 30<br />
ZAKLJUČCI ................................................................................................................................. 31<br />
Aneks o ključnim političkim akterima .............................................................................. 32<br />
BIBLIOGRAFIJA ......................................................................................................................... 38<br />
ANEKS .......................................................................................................................................... 40<br />
HRONOLOGIJA REFORME SEKTORA BEZBEDNOSTI NA KOSOVU .......................... 40
1 9 9 9 .......................................................................................................................................... 40<br />
2 0 0 0 .......................................................................................................................................... 42<br />
2 0 0 1 .......................................................................................................................................... 42<br />
2 0 0 2 .......................................................................................................................................... 43<br />
2 0 0 3 .......................................................................................................................................... 44<br />
2 0 0 4 .......................................................................................................................................... 45<br />
2 0 0 5 .......................................................................................................................................... 45<br />
2 0 0 6 .......................................................................................................................................... 46<br />
2 0 0 7 .......................................................................................................................................... 47<br />
2 0 0 8 .......................................................................................................................................... 48<br />
2 0 0 9 .......................................................................................................................................... 50
LISTA SKRAĆENICA<br />
ASZ<br />
BIRN<br />
EULEX<br />
GZO<br />
HRW<br />
ICG<br />
ICO<br />
ICTY<br />
IOM<br />
ISRPO<br />
IUG<br />
KBS<br />
KFOR<br />
KIPRED<br />
KOA<br />
KP<br />
KPS<br />
KZK<br />
LDK<br />
MKBS<br />
MNOG<br />
MP<br />
MUP<br />
NATO<br />
NMS<br />
OEBS<br />
OVK<br />
PDK<br />
PIS<br />
RSB<br />
RSUB<br />
SB UN<br />
SHIK<br />
SPGS<br />
SRJ<br />
UNDP<br />
UNMIK<br />
VTS<br />
Zo<strong>na</strong> vazdušne bezbednosti<br />
Balkanska mreža istraživačkog novi<strong>na</strong>rstva<br />
Misija vladavine prava EU <strong>na</strong> Kosovu<br />
Zo<strong>na</strong> kopnene bezbednosti<br />
Human Rights Watch<br />
Među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> kriz<strong>na</strong> grupa<br />
Među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> civil<strong>na</strong> kancelarija<br />
Među<strong>na</strong>rodni krivični tribu<strong>na</strong>l <strong>za</strong> bivšu Jugoslaviju<br />
Među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> organi<strong>za</strong>cija <strong>za</strong> migracije<br />
Institut <strong>za</strong> strateško istraživanje i javno mnjenje<br />
Integrisano upravljanje granicom<br />
Kosovske bezbednosne s<strong>na</strong>ge<br />
Među<strong>na</strong>rodno vojno prisustvo<br />
Kosovski institut <strong>za</strong> istraživanje i razvoj politike<br />
Kosovska obaveštaj<strong>na</strong> agencija<br />
Kosovska policija<br />
Kosovska policijska služba<br />
Kosovski <strong>za</strong>štitni korpus<br />
Demokratski savez Kosova<br />
Ministarstvo Kosovskih bezbednosnih s<strong>na</strong>ga<br />
Multi<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> operativ<strong>na</strong> grupa<br />
Ministarstvo pravde<br />
Ministarstvo unutrašnjih poslova<br />
Organi<strong>za</strong>cija severnoatlantskog pakta<br />
Nadgledanje, mentorstvo i savetovanje<br />
Organi<strong>za</strong>cija <strong>za</strong> evropsku bezbednost i saradnju<br />
Oslobodilačka vojska Kosova<br />
Demokratska partija Kosova<br />
Privremene institucije samouprave<br />
Reforma sektora bezbednosti<br />
Revizija sektora unutrašnje bezbednosti<br />
Savet bezbednosti Ujedinjenih <strong>na</strong>cija<br />
Informativ<strong>na</strong> služba Kosova<br />
Specijalni predstavnik generalnog sekretara<br />
Savez<strong>na</strong> Republika Jugoslavija<br />
Program Ujedinjenih <strong>na</strong>cija <strong>za</strong> razvoj<br />
Misija Ujedinjenih Nacija <strong>na</strong> Kosovu<br />
Vojno-tehnički sporazum
PREDGOVOR<br />
Osetljivost konteksta Kosovskog slučaja stvara kompleksnosti u vezi sa reformom<br />
sektora bezbednosti (RSB). Proces tranzicije <strong>na</strong> Kosovu formalno je <strong>za</strong>počeo<br />
prekidom ratnog stanja 1999. godine, iako je neposredni posleratni period<br />
prevashodno bio posvećen oporavku. Međutim, u poređenju sa drugim zemljama<br />
<strong>za</strong>padnog Balka<strong>na</strong>, bezbednosni sektor <strong>na</strong> Kosovu nije bio podložan reformama<br />
kao takvim, već je umesto toga izgrađen od nule uz podršku među<strong>na</strong>rodne<br />
<strong>za</strong>jednice. Kosovska policijska služba (KPS) i Kosovski <strong>za</strong>štitni korpus (KZK) bile su<br />
dve glavne institucije koje su uspostavljene tokom prisustva UNMIK-a <strong>na</strong> Kosovu.<br />
Od proglašenja ne<strong>za</strong>visnosti 2008. godine, nova arhitektura sektora bezbednosti<br />
razrađe<strong>na</strong> je u skladu sa Ahtisaarijevim predlogom <strong>za</strong> rešenje ko<strong>na</strong>čnog statusa<br />
Kosova.<br />
Ovaj rad usredsrediće se <strong>na</strong> a<strong>na</strong>lizu konteksta koji preovlađuje u sektoru<br />
bezbednosti <strong>na</strong> Kosovu; prvo će oceniti post-konfliktni period i <strong>na</strong>stojanja <strong>za</strong><br />
demokrati<strong>za</strong>ciju i razvoj sektora bezbednosti (1999-2005); drugo, <strong>na</strong>staviće se<br />
razmatranjem <strong>za</strong>hteva <strong>za</strong> vršenje reforme (2005-2008), i <strong>na</strong> kraju, rezimiraće<br />
nedav<strong>na</strong> događanja u vezi sa arhitekturom sektora bezbednosti (2008-da<strong>na</strong>s).<br />
Gledano u celosti, stoga, isti je osmišljen uglavnom kao institucio<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />
a<strong>na</strong>li<strong>za</strong>, izostavljajući u potpunosti informacije o post-konfliktnim i procesima<br />
demokrati<strong>za</strong>cije koji su sprovedeni <strong>na</strong> Kosovu. Iako je raspon sakupljenog<br />
materijala širok, u delokrugu ovog istraživanja nije bilo da se konkretno ocene<br />
pretnje i opasnosti prisutne <strong>na</strong> Kosovu, pošto bi ovo pitanje <strong>za</strong>htevalo izradu<br />
<strong>za</strong>sebnog izveštaja kako bi se adekvatno pružile informacije o istom.<br />
Ovaj rad sastavni je deo istraživačkih aktivnosti preduzetih u okviru regio<strong>na</strong>lnog<br />
projekta pod <strong>na</strong>zivom “Izgradnja kapaciteta civilnog društva <strong>za</strong> mapiranje i<br />
praćenje RSB <strong>na</strong> <strong>za</strong>padnom Balkanu”. Istraživanje <strong>za</strong> izradu ovog rada sprovedeno<br />
je u periodu od ju<strong>na</strong> – decembra 2009. godine. Imajući u vidu nedostatak<br />
akademske i profesio<strong>na</strong>lne literature u ovom sektoru, očekuje se da ovaj rad<br />
postane pouzdani primarni izvor informacija <strong>za</strong> studente, istraživače, zvaničnike<br />
vlade i članove među<strong>na</strong>rodne <strong>za</strong>jednice koji žele da studiraju sektor bezbednosti.
UVOD<br />
Po <strong>za</strong>vršetku rata 1999. godine, Savet <strong>Bezbednosti</strong> Ujedinjenih Nacija (SB UN)<br />
usvojio je Rezoluciju 1244, koja je fi<strong>na</strong>lizirala povlačenje jugoslovenskih trupa sa<br />
Kosova, <strong>za</strong>htevala demilitari<strong>za</strong>ciju Oslobodilačke Vojske Kosova (OVK) i pozvala<br />
<strong>na</strong> povratak izbeglica <strong>na</strong> Kosovo. Rezolucija je predviđala raspoređivanje civilne<br />
administracije UN-a poz<strong>na</strong>te kao UNMIK kao i vojne misije NATO s<strong>na</strong>ga u cilju<br />
ponovnog uspostavljanja mira, reda i bezbednosti <strong>na</strong> Kosovu (Rezolucija SB UNa,<br />
1999). Tokom perioda među<strong>na</strong>rodne uprave, neizvestan politički status Kosova<br />
uticao je <strong>na</strong> to da se među među<strong>na</strong>rodnim akterima prida visoki prioritet sektoru<br />
bezbednosti. Rezolucija 1244 bila je raison d’être (uzrok postojanja) specijalnog<br />
predstavnika generalnog sekretara (SPGS), koji je imao rezervisano ovlašćenje 1<br />
<strong>na</strong>d ovim sektorom sve do proglašenja ne<strong>za</strong>visnosti Kosova 17. februara 2008.<br />
godine.<br />
Devetogodišnji period od 1999. do 2008. godine obeležen je stvaranjem Kosovske<br />
policijske službe (KPS) 2 , koja je izgrađe<strong>na</strong> iz temelja uz podršku među<strong>na</strong>rodne<br />
<strong>za</strong>jednice, i Kosovskog <strong>za</strong>štitnog korpusa (KZK), koji je uspostavljen kao rezultat<br />
demilitari<strong>za</strong>cije Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i koji je odigrao z<strong>na</strong>čajnu<br />
ulogu, posebno <strong>na</strong> <strong>za</strong>dacima civilne <strong>za</strong>štite. Pored toga, post-konfliktni period<br />
<strong>za</strong>tekao je i uništeno pravosuđe sa veoma slabom infrastrukturom i malim<br />
brojem stručno osposobljenog osoblja koje je prvobitno radilo u bivšem<br />
jugoslovenskom sistemu. Međutim, kao što će biti istaknuto duž ovog teksta,<br />
do 2004. godine, lokalno upravljanje <strong>na</strong>d sektorom bezbednost nije se moglo ni<br />
<strong>za</strong>misliti, a vlasti UNMIK-a izražavale su malu, ako i ikakvu, <strong>na</strong>meru da realizuju<br />
ovaj koncept. Drugim rečima, postojala je mala ili nikakva uloga lokalnih struktura<br />
u konsolidovanju sektora bezbednosti.<br />
Ciklus institucio<strong>na</strong>lnog razvoja, kao i izvrš<strong>na</strong> <strong>na</strong>dležnost UNMIK-a u sektoru<br />
bezbednosti, ozbiljno su osporeni kao rezultat nekih događanja, posebno<br />
upućujući se <strong>na</strong> nemire koji su se odigrali 17. i 18. marta 2004. godine. Iako se<br />
može priz<strong>na</strong>ti da su <strong>na</strong>silni nemiri koji su se odigrali 2004. godine imali uticaja <strong>na</strong><br />
dalja događanja <strong>na</strong> Kosovu, isti su posledično doveli do promene pristupa što<br />
je <strong>za</strong>htevalo, između ostalog, reviziju sektora unutrašnje bezbednosti (RSUB,<br />
1<br />
Rezervisano ovlašćenje je definicija koja se koristi od strane UNMIK-a i oz<strong>na</strong>čava izvršnu <strong>na</strong>dležnost SPGS-a<br />
<strong>na</strong>d ključnim domenima <strong>na</strong> Kosovu.<br />
2<br />
Tekst će se upućivati <strong>na</strong> KPS (Kosovsku policijsku službu) ili KP (Kosovsku policiju) što podrazumeva istu<br />
instituciju koja je promenila svoj <strong>na</strong>ziv sa KPS <strong>na</strong> KP 2008. godine. Čitalac ne bi trebalo da se zbuni istim.
2006), koja je pokrenuta <strong>za</strong>jednički od strane UNMIK-a i Vlade Kosova. Posledično,<br />
potreba <strong>za</strong> reformom od tada je poveziva<strong>na</strong> sa pregovorima u pogledu ko<strong>na</strong>čnog<br />
statusa Kosova, okrećući se ka novoj arhitekturi sektora bezbednosti predviđenu<br />
odredbama Ustava Republike Kosovo.<br />
Stoga, imajući u vidu specifičan kontekst koji preovlađuje <strong>na</strong> Kosovu u vezi sa<br />
sektorom bezbednosti, i činjenicu da se ceo region pridržava ciklusa reforme<br />
sektora bezbednosti, Kosovo pokazuje izuzetak u ovom pogledu, pošto je njegov<br />
domi<strong>na</strong>ntan kontekst formativan. Bezbednosni sektor <strong>na</strong> Kosovu izgrađen je od<br />
nule i može se primetiti veliki jaz koji postoji u institucio<strong>na</strong>lnoj interakciji između<br />
jugoslovenskog socijalističkog sistema i represivnog Miloševićevog sistema sa<br />
jedne strane i post-konfliktnog perioda sa druge. Na primer, iz institucio<strong>na</strong>lne<br />
perspektive, iako u različitim okolnostima, samo mehanizmi civilne odbrane i<br />
jedan deo pravosuđa ostali su funkcio<strong>na</strong>lni iz perioda pre 1999. godine i stoga<br />
su sačinjavali jedine mehanizme koji su bili podložni reformi. Bez obzira <strong>na</strong><br />
izgradnju institucio<strong>na</strong>lnih kapaciteta, potreba <strong>za</strong> promenom <strong>na</strong>či<strong>na</strong> razmišljanja<br />
među nekadašnjim borcima OVK i nekadašnjim jugoslovenskim oficirima i<br />
javnim službenicima bila je neizbež<strong>na</strong>. 3<br />
Usled ovog ciklusa razvoja sektora bezbednosti <strong>na</strong> Kosovu, tim KCSS-a rezimirao<br />
je ove procese u tri diskretne faze. Prva od ovih adresa, period od 1999. godine<br />
do kraja 2005, bio je period u kome su vlasti UNMIK-a imale apsolutnu moć<br />
<strong>na</strong>d radom i funkcio<strong>na</strong>lnošću svih bezbednosnih institucija. Ovaj period<br />
bio je usredsređen <strong>na</strong> mere oporavka i pokušaje rada <strong>na</strong> post-konfliktnom<br />
<strong>na</strong>sleđu. Što se tiče lokalnih institucija, prevashodno se usredsređuje <strong>na</strong> razvoj<br />
strukture KPS-a kao i <strong>na</strong> događaje u vezi sa KZK-om. Druga fa<strong>za</strong>, iako kraća u<br />
odnosu <strong>na</strong> prvu, oz<strong>na</strong>čava primitivne faze prenosa ovlašćenja i reformi među<br />
bezbednosnim institucijama. Ista se usredsređuje <strong>na</strong> period od <strong>za</strong>vršetka 2005.<br />
godine do proglašenja ne<strong>za</strong>visnosti 2008. Međutim, iako ovo suštinski ne<br />
menja uticaj među<strong>na</strong>rodne <strong>za</strong>jednice, ono uvećava <strong>na</strong>dležnost Vlade Kosova<br />
a mehanizmi demokratskog <strong>na</strong>dzora stoga postaju mnogo s<strong>na</strong>žniji nego što<br />
je to bio slučaj ranije. Treća fa<strong>za</strong> isključivo je obeleže<strong>na</strong> događajima koji su se<br />
odigrali od proglašenja ne<strong>za</strong>visnosti februara 2008, sve do da<strong>na</strong>s. Ovaj period<br />
obeležen je potrebom <strong>za</strong> konsolidovanjem nove arhitekture bezbednosnih<br />
institucija, u skladu sa Ustavom Republike Kosovo. Kosovska policija (KP) i<br />
Kosovske bezbednosne s<strong>na</strong>ge (KBS) trebalo bi da se smatraju glavnim lokalnim<br />
bezbednosnim akterima.<br />
3<br />
KPS i KZK delimično su sastavljene od bivših pripadnika OVK kao i od bivših vojnih i policijskih oficira i<br />
službenika iz bivšeg jugoslovenskog sistema.
Ovaj rad ima <strong>za</strong> cilj da iz kritičke perspektive oceni kontekst u kome se razvija<br />
sektor bezbednosti <strong>na</strong> Kosovu još od 1999. godine. Namera istraživačkog tima<br />
nije bila da detaljno razmotri svaki proces i aktera, već da umesto toga ukaže <strong>na</strong><br />
ključ<strong>na</strong> pitanja kako bi čitalac mogao da dobije opšti pregled sektora bezbednosti<br />
<strong>na</strong> Kosovu. Ovo istraživanje nije moglo <strong>za</strong>ći u detalje i diskusiju o pravosuđu, iako<br />
ono sačinjava z<strong>na</strong>čajan deo šireg sektora bezbednosti. Zapravo, ovaj rad izvršiće<br />
ocenu svakog perioda, koja sadrži socio-političku di<strong>na</strong>miku, ukratko ukazuje <strong>na</strong><br />
opasnosti i pretnje i druge vrste dijagno<strong>za</strong> u vezi sa sektorom bezbednosti. Usled<br />
jedinstvene situacije <strong>na</strong> Kosovu, samo KFOR i KP <strong>za</strong>držali su istaknute uloge duž<br />
sva tri perioda, dok su druge institucije preovladale samo tokom jednog ili dva<br />
ova perioda. Iz tog razloga, u <strong>na</strong>šem interesu je bilo da ocenimo ulogu KFOR-a,<br />
sa posebnim <strong>na</strong>glaskom <strong>na</strong> uticaju koji je isti ostvario tokom cele decenije.<br />
Pored toga, uloga KP raščlanje<strong>na</strong> je <strong>na</strong> tri perioda a takođe će se posebno oceniti<br />
prednosti uspostavljanja KZK-a. Na kraju, Ustav Republike Kosovo dozvoljava<br />
uspostavljanje novih bezbednosnih institucija. Istraživački tim smatrao je da je<br />
od presudnog z<strong>na</strong>čaja takođe oceniti uspostavljanje KBS-a kao i među<strong>na</strong>rodne<br />
Misije EU <strong>za</strong> vladavinu prava, EULEX.
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
KONTEKST SEKTORA BEZBEDNOSTI NA KOSOVU<br />
Tokom 1999. godine, razvoj sektora bezbednosti <strong>na</strong> Kosovu <strong>na</strong>išao je <strong>na</strong> dva glav<strong>na</strong><br />
i<strong>za</strong>zova: post-autoritarni proces i još važnije, mere post-konfliktnog oporavka.<br />
Povlačenje jugoslovenskih trupa sa Kosova oz<strong>na</strong>čilo je kraj neprijateljske borbe,<br />
međutim, posledice rata bile su daleko veće nego što se očekivalo. U svrhu ovog<br />
rada, vredi pomenuti da su <strong>na</strong>kon ukidanja autonomnog statusa Kosova 1989.<br />
godine i raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, bezbednosne<br />
institucije ostale u potpunosti pod kontrolom Miloševićevog državnog aparata.<br />
Iz tog razloga, isti nije pružao bezbednost državi i njenom <strong>na</strong>rodu <strong>na</strong> efikasan i<br />
efektivan <strong>na</strong>čin. Ali ono što je više štetno jeste da je upravo ovo stanje postalo<br />
glavni izvor nestabilnosti (Bryden & Hanggi 2004: 15), i represije. Na ovaj <strong>na</strong>čin,<br />
pošto je sektor bezbednosti <strong>na</strong> post-konfliktnom Kosovu prevashodno izgrađen<br />
iznova od ovog trenutka <strong>na</strong>dalje, bilo koje istraživanje sprovedeno pre 1999.<br />
godine isključeno je iz ovog rada.<br />
Od 1999. godine, Kosovom je upravljano <strong>na</strong> osnovu Rezolucije 1244 SB UN-a, koja<br />
je omogućavala raspoređivanje među<strong>na</strong>rodnog civilnog i vojnog prisustva <strong>na</strong><br />
Kosovu. Umesto sektora bezbednosti, među<strong>na</strong>rodno vojno prisustvo preuzelo je<br />
<strong>na</strong> sebe sveobuhvatan teret bavljenja <strong>za</strong>datkom javnog reda. Zategnuta tekuća<br />
politička i bezbednos<strong>na</strong> situacija <strong>za</strong>htevala je brzo uspostavljanje policijskih<br />
struktura u cilju odgovora <strong>na</strong> interne opasnosti i pretnje. Sa konceptualne tačke<br />
gledišta, slučaj Kosova ima veći broj preduslova <strong>za</strong> razvoj sektora bezbednosti<br />
nego RSB. Razvoj sektora bezbednosti prevashodno se bavi <strong>na</strong>sleđem oružanog<br />
konflikta, koji obuhvata raspad vojnih formacija i njihovu integraciju u nove<br />
bezbednosne strukture i/ili civilni život, pored raščišćavanja terenskih mi<strong>na</strong> i<br />
neeksplodiranih bombi ili projektila (Bryden & Hanggi 2004), nešto što je veoma<br />
primenjivo u slučaju Kosova.<br />
Jed<strong>na</strong> od glavnih <strong>za</strong>brinutosti u pogledu razvoja sektora bezbednosti <strong>na</strong><br />
Kosovu bilo je odsustvo lokalnog vlasništva <strong>na</strong>d ovim procesom. Među<strong>na</strong>rodno<br />
prisustvo bilo je veoma nevoljno da prenese odgovornost efikasno <strong>na</strong> lokal<strong>na</strong><br />
društva i <strong>na</strong>stojanja <strong>za</strong> ubr<strong>za</strong>no ‘o<strong>za</strong>padnjivanje’ sektora bezbednosti <strong>na</strong> Kosovu<br />
nisu bila u skladu sa nivoom demokrati<strong>za</strong>cije i osetljivim okolnostima <strong>na</strong> Kosovu.<br />
Nije postojao ‘udeo lokalaca’ u sveobuhvatnom razvoju sektora bezbednosti.<br />
Iako lokalni stručnjaci tvrde da među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> <strong>za</strong>jednica nema poverenje u<br />
lokalne predstavnike (Qehaja 2004:56), argume<strong>na</strong>t među<strong>na</strong>rodnih predstavnika<br />
10
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
<strong>za</strong>snivao se <strong>na</strong> slaboj konsolidaciji lokalnih orga<strong>na</strong> i njihovoj nesposobnosti da<br />
preuzmu ovlašćenja. Zaista, lokalni akteri treba da budu uključeni u procese<br />
koji se odvijaju u sektoru bezbednosti od samog početka, kako bi se postepeno<br />
izgradili lokalni kapaciteti i dozvolio eventualni prenos odgovornosti sa spoljnih<br />
aktera, koliko god da je isto teško. Kosovo je primer u kome se spoljno <strong>na</strong>metnut<br />
sektor bezbednosti nije poka<strong>za</strong>o pogodnim <strong>za</strong> održive reforme (Bryden &<br />
Hanggi 2004). Ovo se može ilustrovati primerom određenih slučajeva u kojima<br />
je postojalo nepoklapanje između policijskih tehnika korišćenih od strane KPS-a.<br />
U ovom slučaju, stručnjaci iz različitih zemalja predstavili su svoje sopstvene<br />
domaće tehnike, koje su ugrozile jedinstveni skup standarda u okviru policije,<br />
pošto su primenjene metode bile u potpunom neskladu jed<strong>na</strong> sa drugom (ICG,<br />
Izveštaj: 2004). 4<br />
Rezervisa<strong>na</strong> <strong>na</strong>dležnost UNMIK-a <strong>na</strong>d sektorom bezbednosti učinila je primenu<br />
nekih od glavnih <strong>na</strong>čela RSB-a nemogućom, posebno kada govorimo o<br />
demokratskoj kontroli <strong>na</strong>d bezbednosnim institucijama. U skladu sa <strong>za</strong>konskim<br />
okvirom, privremene institucije samouprave (PIS) nisu imale nikakva izvrš<strong>na</strong> ili<br />
<strong>na</strong>dzor<strong>na</strong> ovlašćenja kada govorimo o KPS-u i KZK-u i pravosuđu. Ova situacija<br />
nije osigurala niti efikasnost niti transparentnost, što je dovelo do odsustva<br />
bilo kakvog kvantitativnog merenja učinka ostvarenog u sektoru bezbednosti.<br />
Štaviše, tokom prvog perioda, parlamentarni <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d KPS-om, KZK-om i<br />
drugim bezbednosnim institucijama nije bio funkcio<strong>na</strong>lan. Do 2004. godine,<br />
Skupšti<strong>na</strong> Kosova uspostavila je parlamentarni Odbor <strong>za</strong> spremnost <strong>za</strong> vanredne<br />
situacije, koji je vršio <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d civilnim vanrednim službama. Međutim, isto<br />
nije obuhvatalo i KZK ili KPS. Postepeni prenos ovlašćenja učinio je skupštinu<br />
vičnijom i doveo je do uspostavljanja Odbora <strong>za</strong> bezbednost <strong>za</strong> <strong>na</strong>dgledanje<br />
rada KPS-a i drugih bezbednosnih struktura, iako je ovo i dalje bilo ograničeno<br />
izvršnim ovlašćenjima SPGS-a. Period koji je usledio <strong>na</strong>kon ne<strong>za</strong>visnosti<br />
<strong>za</strong>htevao je konsolidaciju Odbora <strong>za</strong> unutrašnje poslove i bezbednost. Međutim,<br />
isti nije imao nikakav izvršni mandat <strong>na</strong>d Kosovskim bezbednosnim s<strong>na</strong>gama i<br />
Kosovskom obaveštajnom agencijom, pošto su uspostavljeni <strong>za</strong>sebni odbori<br />
<strong>za</strong> njihov <strong>na</strong>dzor. Gledano u celosti, razvoj parlamentarnog <strong>na</strong>dzora <strong>na</strong>d<br />
bezbednosnim institucijama prošao je kroz tri faze: odsustvo <strong>na</strong>dzora, ograničeni<br />
<strong>na</strong>dzor i <strong>na</strong> kraju pokušaji stvaranja sveobuhvatnog <strong>na</strong>dzora (KIPRED, 2008: 5). 5<br />
4<br />
Nepostojanje lokalnog vlasništva u razvoju sektora bezbednosti <strong>na</strong> Kosovu predstavlja <strong>za</strong>sebnu temu koja<br />
se može razmotriti u pojedinosti samo u odvojenom radu.<br />
5<br />
Takođe, proces konsolidacije parlamentarnog <strong>na</strong>dzora ide istim putem shodno vremenskim periodima<br />
sadržanim u ovom izveštaju.<br />
11
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
1. FAZA: POČETAK RAZVOJA SEKTORA BEZBEDNOSTI<br />
(PERIOD OD 1999 - 2005)<br />
Ovaj odeljak istaćiće ključnu socio-političku di<strong>na</strong>miku ovog perioda, i ukratko će<br />
se dotaći opasnosti i pretnji po bezbednost koje su se javile u prvih šest godi<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>kon <strong>za</strong>vršetka rata. Opšti kontekst osmišljen je <strong>na</strong> takav <strong>na</strong>čin da se poziva<br />
<strong>na</strong> ulogu UNMIK-a i domaće politike u razvoju sektora bezbednosti <strong>na</strong> Kosovu.<br />
Jedan poseban deo posvećen je institucio<strong>na</strong>lnoj a<strong>na</strong>lizi, sa fokusom <strong>na</strong> učinku<br />
KFOR-a i konsolidaciji KPS-a i KZK-a.<br />
Opšti kontekst<br />
Ukoliko razmotrimo procese koji su se odvijali u periodu od 1999. do 2005.<br />
godine, uloga SPGS-a (specijalnog predstavnika generalnog sekretara) bila je<br />
presud<strong>na</strong> a ovlašćenja koja su mu povere<strong>na</strong> Rezolucijom 1244 omogućavala<br />
su uspostavljanje I stuba UNMIK-a – kome je dodeljeno bavljenje sektorom<br />
bezbednosti i pravosuđa (UNMIKONLINE, 2004). Na ovaj <strong>na</strong>čin ovlašćenja su bila<br />
skoncentrisa<strong>na</strong> <strong>na</strong> nivou SPGS-a UNMIK-a. Zaista, indicije da će se ovakav vid<br />
‘statusa quo’ promeniti nisu ulivale optimi<strong>za</strong>m, i praktično, ova struktura ostala je<br />
nepromenje<strong>na</strong> u periodu od devet godi<strong>na</strong>. UNMIK je imao primarnu odgovornost<br />
da uspostavi i <strong>na</strong>dgleda lokalne bezbednosne institucije. Međutim, osim s<strong>na</strong>žne<br />
uloge koja je odigra<strong>na</strong> od strane među<strong>na</strong>rodnih aktera, ne bi trebalo <strong>za</strong>nemariti<br />
uticaj lokalnih aktera prilikom razmatranja celokupnih procesa.<br />
Pre svega, vredi pomenuti ulogu političkih stra<strong>na</strong>ka. Sa jedne strane, postojale<br />
su političke stranke koje su proi<strong>za</strong>šle iz Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), kao<br />
što su Demokratska partija Kosova (PDK) i Alijansa <strong>za</strong> budućnost Kosova (AAK),<br />
a sa druge strane, postojao je Demokratski savez Kosova (LDK), starija politička<br />
formacija koja datira još iz vreme<strong>na</strong> mirnog otpora u 1990-im. PDK je bila <strong>na</strong>jveća<br />
politička stranka proi<strong>za</strong>šla iz struktura OVK. Hashim Thaçi, lider stranke PDK<br />
prethodno je bio politički direktor OVK a <strong>na</strong>kon uspostavljanja privremene vlade<br />
marta 1999, imenovan je <strong>na</strong> funkciju premijera. 6 Thaçi je postao ključ<strong>na</strong> politička<br />
ličnost tokom pregovora o demilitari<strong>za</strong>ciji OVK i transformaciji iste u KZK. 7<br />
6<br />
Ova privreme<strong>na</strong> vlada uspostavlje<strong>na</strong> je u skladu sa Sporazumom iz Rambujea iako nikada nije bila<br />
među<strong>na</strong>rodno priz<strong>na</strong>ta.<br />
7<br />
Za više pojedinosti o broju pripadnika OVK i transformaciji u KZK, pogledajte: ICG, What Happened to KLA<br />
(Šta se desilo sa OVK) 2000.<br />
12
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
Osim KZK-a, uticaj političkih stra<strong>na</strong>ka po svemu sudeći takođe je postojao i<br />
<strong>na</strong>d uspostavljanjem Kosovske policijske službe (KPS) i drugih bezbednosnih<br />
mehani<strong>za</strong>ma. Stoga, ova privreme<strong>na</strong> vlada i <strong>na</strong>kon toga stranka PDK, odigrali su<br />
ključnu ulogu u procesima ponovne izgradnje sektora bezbednosti <strong>na</strong> Kosovu.<br />
U ovom početnom periodu, stranka LDK činila se manje domi<strong>na</strong>ntnom kada<br />
govorimo o bezbednosnom sektoru. Međutim, usled slabih rezultata ostvarenih<br />
od strane stranke PDK <strong>na</strong> prvim post-konfliktnim izborima, što se desilo ne samo<br />
kao rezultat velike popularnosti lidera stranke LDK Rugove, već i zbog nedostataka<br />
stranke PDK koji su se uglavnom odnosili <strong>na</strong> po<strong>na</strong>šanje nekih od bivših boraca,<br />
sve ovo poslužilo je kao okidač <strong>za</strong> LDK da ponovo konsoliduje svoje strukture<br />
i da uspostavi jaku ulogu kako <strong>na</strong> lokalnom tako i <strong>na</strong> centralnom nivou. Bez<br />
obzira <strong>na</strong> isto, uprkos poziciji koju je stranka LDK stekla <strong>na</strong>kon izbora održanih<br />
2000. godine, nje<strong>na</strong> domi<strong>na</strong>cija razvojem sektora bezbednosti neprekidno je<br />
<strong>za</strong>senjiva<strong>na</strong> moći i domi<strong>na</strong>ntnošću bivših boraca.<br />
Pored uticaja političkih stra<strong>na</strong>ka, osetljiva politička situacija i <strong>na</strong>peti međuetnički<br />
odnosi u velikoj su meri uticali <strong>na</strong> razvoj sektora bezbednosti <strong>na</strong> Kosovu.<br />
Nevoljnost srpske <strong>za</strong>jednice da bude sastavni deo lokalnih bezbednosnih<br />
institucija uobličila je sveobuhvat<strong>na</strong> <strong>na</strong>stojanja <strong>za</strong> izgradnju institucija i dalje<br />
je iskomplikovala proces demokrati<strong>za</strong>cije. Međutim, kao što će biti a<strong>na</strong>lizirano<br />
u odeljku koji govori o institucijama, učešće manjinskih <strong>za</strong>jednica, posebno<br />
srpske u policijskoj službi bilo je <strong>na</strong> <strong>za</strong>dovoljavajućem nivou. Nasuprot tome,<br />
<strong>za</strong>stupljenost srpske <strong>za</strong>jednice u KZK-u jedva da je bila evident<strong>na</strong> i reakcije<br />
protiv ove institucije neprestano su bile jake. Razlog ovome leži u činjenici da<br />
je povezivanje KZK-a sa nekadašnjom OVK otežavalo saradnju između srpske<br />
<strong>za</strong>jednice i KZK-a. Posledično, verodostojnost institucije ocenje<strong>na</strong> je veoma<br />
niskom među srpskom <strong>za</strong>jednicom (UNDP, 2006, 2007). Iako su među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong><br />
<strong>za</strong>jednica i lokalne bezbednosne institucije javno pozvali srpske stanovnike da<br />
se pridruže KZK-u, praktično, ova <strong>na</strong>stojanja nisu dovela do opipljivih rezultata.<br />
Jedan od među<strong>na</strong>rodno <strong>za</strong>htevanih demokratskih standarda, takozvani Standard<br />
br. 8, <strong>za</strong>htevao je konsolidaciju KZK-a sa posebnim akcentom <strong>na</strong> uključivanju Srba.<br />
Gledano u celosti, uprkos doslednom doticanju ovog pitanja, proces integracije<br />
manji<strong>na</strong> u bezbednosne institucije <strong>na</strong> Kosovu trebalo bi da se smatra jednim od<br />
glavnih i<strong>za</strong>zova sa kojima se suočava ovaj sektor.<br />
Pored uključivanja u bezbednosne institucije, prisustvo paralelnih struktura<br />
Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), i civilnih i vojnih obaveštajnih struktura<br />
Srbije, kao i paralelnog pravosudnog sistema u oblastima <strong>na</strong>seljenim srpskim<br />
13
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
življem, posebno u severnim regionima Kosova (ICG 2005: 4) oslabilo je uticaj<br />
privremenih institucija samouprave (PIS), posebno policije. Drugim rečima,<br />
kosovske institucije imale su mali ili skoro nikakav pristup severnom delu Kosova<br />
i ovo je ograničilo sveobuhvat<strong>na</strong> <strong>na</strong>stojanja usmere<strong>na</strong> ka ojačavanju vladavine<br />
prava <strong>na</strong> celoj teritoriji Kosova.<br />
Post-konfliktni period istakao je ovu krhku situaciju, i doveo je do javljanja<br />
različitih vrsta opasnosti i pretnji po bezbednost <strong>na</strong> lokalnom i regio<strong>na</strong>lnom<br />
nivou. Kao što je to slučaj sa ključnim spoljnim pretnjama, u ovom periodu<br />
došlo je do konflikta u preševskoj dolini i Makedoniji, u koje je bila uključe<strong>na</strong><br />
tamošnja albanska <strong>za</strong>jednica. Zaista, ova dva konflikta imala su direktan uticaj<br />
<strong>na</strong> bezbednosnu situaciju <strong>na</strong> Kosovu, pošto su poslužila u održavanju <strong>na</strong>petosti<br />
međuetničkih odnosa. Štaviše, istima je ‘rat<strong>na</strong> kataklizma’ održa<strong>na</strong> unutar<br />
kosovskog stanovništva.<br />
Događaji koji su se odigrali marta 2004. godine podupreli su sveobuhvatnu želju<br />
da se ojačaju demokratske institucije. Isti su obeleženi <strong>na</strong>silnim nemirima, koji su<br />
počeli <strong>na</strong>kon što su mediji objavili vest da se troje albanske dece <strong>na</strong> severu Mitrovice<br />
udavilo u reci. Jedno dete koje je preživelo tvrdilo je da su ih <strong>na</strong>pali srpski<br />
meštani. Opširno izveštavanje o ovom slučaju od strane medija okarakterisano<br />
je ‘prekretnicom’ <strong>za</strong> <strong>na</strong>silne demonstracije koje su izbile širom Kosova. Međutim,<br />
još uvek ne postoji jasan sce<strong>na</strong>rijo koji pruža stvarno objašnjenje <strong>za</strong> javljanje<br />
nemira u to vreme. Prema izvorima, širom Kosova izbilo je oko trideset nemira<br />
u koje je bilo uključeno više od 50,000 <strong>na</strong>silnih demonstra<strong>na</strong>ta (HRW, 2004: 3).<br />
Ovo je dovelo do širokog raseljavanja izbeglica, posebno iz reda srpske <strong>za</strong>jednice.<br />
Uništavanje privatne imovine u vlasništvu Srba bilo je prisutno <strong>na</strong> visokom<br />
nivou; u konkretnom smislu nekoliko srpskih pravoslavnih crkava je spaljeno,<br />
teško oštećujući kulturnu baštinu Kosova. Ovi nemiri doveli su do smrti 19 civila<br />
- 11 Alba<strong>na</strong>ca i 8 Srba.<br />
Kao što će biti objašnjeno u delu ovog rada koji govori o institucijama, ovi događaji<br />
doka<strong>za</strong>li su dalje neefikasnost i slabe kapacitete UNMIK-a i KFOR-a da odreaguju<br />
u slučaju javljanja <strong>na</strong>silnih demonstracija. Nakon ovih događaja, preispitivanje<br />
mandata UNMIK-a smatrano je presudnim, pošto su se zvaničnici UN-a suočavali<br />
sa pozivima članica Saveta bezbednosti UN-a i nevladinih stručnjaka da smanje<br />
veličinu i obim svoje misije <strong>na</strong> Kosovu. Kao rezultat poka<strong>za</strong>nih nesposobnosti,<br />
frustracije i skeptici<strong>za</strong>m prema UNMIK-u počeli su da rastu širom stanovništva.<br />
Tumačenje Rezolucije 1244 od strane UNMIK-a i rezervisane odgovornosti SPGS-<br />
14
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
a otežali su bilo kakav dalji razvoj kosovskih bezbednosnih institucija. Stag<strong>na</strong>cija<br />
ekonomske situacije i pitanja u vezi sa političkim statusom zemlje takođe su i<strong>za</strong>zvali<br />
eskalaciju strasti stanovništva.<br />
Kao poslednje pitanje koje treba istaći u opštem kontekstu <strong>za</strong> ovaj period jesu<br />
pokušaji stvaranja delotvornih mehani<strong>za</strong>ma reakcije u civilnim vanrednim situacijama.<br />
Civilne strukture <strong>za</strong> reakciju u vanrednim situacijama reformisane su uz<br />
podršku među<strong>na</strong>rodne <strong>za</strong>jednice i <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin postale su jedan od prvih dome<strong>na</strong><br />
koji je prenet <strong>na</strong> lokalne organe (Ustavni okvir, 2001). Iako je postojalo posebno<br />
Odeljenje <strong>za</strong> civilnu bezbednost kojim su ko-upravljali lokalni i među<strong>na</strong>rodni<br />
predstavnici vlasti, ovo odeljenje preneto je <strong>na</strong> Ministarstvo javnih službi PIS-a. U<br />
2005. godini, ove strukture postale su podložne planovima Odeljenja <strong>za</strong> vanredne<br />
situacije u sastavu MUP-a, iako su dodeljivanjem većeg broja ovlašćenja lokalnim<br />
opšti<strong>na</strong>ma ove strukture direktno pove<strong>za</strong>ne sa grado<strong>na</strong>čelnikom. Reforma struktura<br />
civilne odbrane i posebno vatrogasnih i spasilačkih službi, posebno je prepoz<strong>na</strong>ta<br />
od strane među<strong>na</strong>rodne <strong>za</strong>jednice. Praktično, Kosovo se može upotrebiti<br />
kao primer uspešne reforme struktura reakcije u civilnim vanrednim situacijama<br />
u regionu i njenih investicija i usklađenosti sa standardima savremene civilne<br />
<strong>za</strong>štite (Shalimanov 2009: Obs).<br />
Institucio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong><br />
Ovaj deo izveštaja ocenjuje domi<strong>na</strong>ntnost institucija i uči<strong>na</strong>k ostvaren u periodu<br />
od 1999-2005. godine. Duž ovog vremenskog perioda, KFOR je <strong>za</strong>držao svoje<br />
‘tvrde bezbednosne’ odgovornosti i samim tim bio je <strong>na</strong>jdomi<strong>na</strong>ntniji u ovom<br />
sektoru. Što se tiče lokalnih bezbednosnih institucija, ovaj period obeležila je sve<br />
veća uloga KZK-a i KPS-a.<br />
Među<strong>na</strong>rodno Vojno Prisustvo<br />
Od svog raspoređivanja 1999. godine u skladu sa Sporazumom iz Kumanova,<br />
među<strong>na</strong>rodne mirovne s<strong>na</strong>ge pod vođstvom NATO-a, preuzele su vodeću ulogu<br />
po pitanjima bezbednosti i odbrane, i sagledane su kao jedan od glavnih aktera u<br />
ovom sektoru. U ovom svojstvu, KFOR je ponudio pomoć lokalnom stanovništvu<br />
i obavljao je dužnosti policijskog rada i pogranične kontrole u krhkim oblastima, i<br />
ono što je <strong>na</strong>jkritičnije u oblasti severno od reke Ibar, gde kosovski organi uprave<br />
imaju ograničeni pristup i uticaj (ICG, 2005: 6).<br />
15
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
Prvobitni cilj prisustva KFOR-a <strong>na</strong> Kosovu bio je da <strong>za</strong>ustavi i preobrati<br />
humanitarnu katastrofu propraćenu vazdušnom kampanjom NATO pakta u<br />
trajanju od 78-da<strong>na</strong>, da stavi <strong>na</strong> s<strong>na</strong>gu povlačenje srpskih s<strong>na</strong>ga, demilitarizuje<br />
OVK i garantuje bezbednost u zemlji. KFOR je dobio svoj mandat <strong>na</strong> osnovu<br />
Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN-a i Vojno-tehničkog sporazuma (VTS)<br />
sklopljenog između NATO pakta, Srbije i SRJ. NATO je bio jedi<strong>na</strong> institucija koja je<br />
<strong>na</strong>dgledala primenu tehničkog sporazuma u pogledu zone kopnene bezbednosti<br />
(GSZ) i zone vazdušne bezbednosti (ASZ) sa Srbijom. 8<br />
Do 2002. godine i uz posti<strong>za</strong>nje primarnih ciljeva operacije, prvobitne operativne<br />
s<strong>na</strong>ge koje su brojile 45,000 pripadnika smanjene su <strong>na</strong> 39,000 a sve bezbednije<br />
okruženje omogućilo je dalje redukcije <strong>na</strong> 17,500 pripadnika do kraja 2003.<br />
godine, u sklopu procesa ‘normali<strong>za</strong>cije’. Međutim, krah mira i stabilnosti tokom<br />
nemira koji su se odigrali marta 2004. godine otkrio je da je KFOR <strong>za</strong>pravo veoma<br />
slab iznutra (ICG 2004: 16, 17), ističući nekoliko ključnih slabosti u njegovom<br />
komandnom lancu. Demonstracije su dovele zemlju do nivoa <strong>na</strong>silja koje nije<br />
viđeno nikada od 1999. godine a do 17. marta bilo je 19 preminulih i <strong>na</strong> stotine<br />
ranjenih. Međutim, neprestano je postavljano pitanje <strong>za</strong>što KFOR nije uspeo da<br />
<strong>za</strong>štiti građane, posebno iz reda srpske <strong>za</strong>jednice i da uguši rastući intenzitet<br />
etničkog <strong>na</strong>silja Zaista, iako postoji nekoliko argume<strong>na</strong>ta kojima se može<br />
odgovoriti <strong>na</strong> ovo pitanje, <strong>na</strong>jistaknutiji je izjava bivšeg <strong>za</strong>menika državnog<br />
sekretara SAD, Nicholasa Burnsa, koji je priz<strong>na</strong>o da, tokom <strong>na</strong>silja, “ograniče<strong>na</strong><br />
sposobnost trupa da funkcionišu samo pod komandantom NATO-a, uz isključivu<br />
dozvolu centra, dovela je do situacije da su mnoge trupe ostale u svojim<br />
barakama”. 9 Drugim rečima, neki kontingenti NATO s<strong>na</strong>ga povukli su se sa ulica<br />
usled <strong>na</strong>redbi koje su dobili od svojih <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnih vlada. Ove državne <strong>na</strong>redbe<br />
i<strong>za</strong>zvale su ozbiljne probleme kada se KFOR suočio sa demonstracijama širokih<br />
srazmera i <strong>na</strong>silnom ruljom.<br />
Kosovski Zaštitni Korpus (KZK)<br />
Kosovski <strong>za</strong>štitni korpus (KZK) trebalo bi da se smatra jednim od glavnih lokalnih<br />
aktera tokom prvog perioda, i <strong>za</strong>ista <strong>na</strong> samom vrhu dnevnog reda u domaćoj<br />
8<br />
Zo<strong>na</strong> vazdušne bezbednosti definisa<strong>na</strong> je kao zo<strong>na</strong> od 25 kilometara koja se proteže izvan granice Kosova<br />
unutar ostalog dela teritorije SRJ. Ista obuhvata vazdušni prostor iz<strong>na</strong>d te zone od 25 kilometara. Zo<strong>na</strong> kopnene<br />
bezbednosti (GSZ) definisa<strong>na</strong> je kao zo<strong>na</strong> od 5 kilometara koja se proteže izvan granice Kosova unutar ostalog<br />
dela teritorije SRJ. Ista obuhvata teritoriju u okviru te zone od 5 kilometara. Za više detalja o Kumanovskom<br />
sporazumu pogledajte stranicu http://www.<strong>na</strong>to.int/kosovo/docu/a990609a.htm<br />
9<br />
Vidi govor Nicholasa Burnsa, <strong>za</strong>menika državnog sekretara SAD,<br />
http://riga.usembassy.gov/EN/site/Z/a_<strong>na</strong>to/archive/<strong>na</strong>to20061122_2<br />
16
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
politici. KZK je uspostavljen kao civil<strong>na</strong> organi<strong>za</strong>cija <strong>za</strong> reakciju u vanrednim situacijama,<br />
koja <strong>za</strong>pošljava 3052 aktiv<strong>na</strong> pripadnika i 2000 rezervista. KZK je prevashodno<br />
sastavljen od nekadašnjih pripadnika OVK pod striktnim <strong>na</strong>dzorom<br />
KFOR-a i Kancelarije koordi<strong>na</strong>tora <strong>za</strong> KZK u sastavu UNMIK-a. Ista je skroje<strong>na</strong> prema<br />
modelu francuske Sécurité Civile, i mandat koji joj je <strong>za</strong>crtan obuhvata <strong>za</strong>datke<br />
spremnosti <strong>za</strong> reakciju u vanrednim situacijama, kao što su pružanje pomoći u<br />
slučaju prirodnih nepogoda ili katastrofa i<strong>za</strong>zvanih faktorom čovek, uklanjanje<br />
mi<strong>na</strong>, ceremonijalni <strong>za</strong>daci i humanitar<strong>na</strong> pomoć. Obuka je sprovede<strong>na</strong> prvobitno<br />
od strane Među<strong>na</strong>rodne organi<strong>za</strong>cije <strong>za</strong> migracije (IOM), <strong>za</strong> kojim su usledile<br />
obuke sprovedene od strane KFOR-a, UNMIK-a i drugih aktera.<br />
Iako je <strong>za</strong>konski okvir predvideo veoma ograničene <strong>za</strong>datke, javno mnjenje<br />
u to vreme iznosilo je da je KZK jed<strong>na</strong> od institucija koja uživa njihovo<br />
<strong>na</strong>jveće poverenje <strong>na</strong> Kosovu 10 (UNDP, 2006), i u poređenju sa drugim javnim<br />
institucijama, u nekoliko <strong>na</strong>vrata je ostala među institucijama koje uživaju <strong>na</strong>jviši<br />
nivo poverenja, <strong>za</strong>jedno sa KFOR-om i KPS-om. Sveobuhvat<strong>na</strong> jav<strong>na</strong> percepcija<br />
odaje utisak “uniformisane” institucije i uloge njenog prethodnika - OVK, koji se<br />
borio <strong>za</strong> Kosovo i <strong>na</strong>de njenog preobraćivanja u buduću vojsku Kosova. 11 Čak i<br />
zvaničnici UNMIK-a i neki oficiri KFOR-a priz<strong>na</strong>li su (iako nikada javno) da je KZK<br />
organi<strong>za</strong>cija vojničkog stila (ICG, 2000: 11). Viši oficiri KZK-a izgledali su uticajni<br />
a njihove reakcije u određenim slučajevima ozbiljno su uzete u obzir od strane<br />
među<strong>na</strong>rodne <strong>za</strong>jednice i vlade. KZK je učestvovao u paradama <strong>na</strong> različitim<br />
ceremonijama, i njegovo prisustvo u bezbednosnim aktivnostima učinilo je da<br />
se smatra jednim od glavnih aktera u to vreme. KZK je bio među prvima koji je<br />
ispunio među<strong>na</strong>rodno <strong>za</strong>htevane standarde a jedan deo starijih oficira posebno<br />
je pohvaljen <strong>na</strong> pravednoj kampanji <strong>za</strong> uključivanje srpske <strong>za</strong>jednice i drugih<br />
manji<strong>na</strong> u redove KZK-a (RSUB, 2006).<br />
Usled rezervisane <strong>na</strong>dležnosti SPGS-a <strong>na</strong>d KZK-om, nijed<strong>na</strong> od aktivnosti nije<br />
sprovede<strong>na</strong> uz javni <strong>na</strong>dzor ove institucije. Vlasti UNMIK-a imale su tendenciju da<br />
svode <strong>na</strong> minimum ulogu KZK-a i isključile su mogućnost demokratske kontrole<br />
ili direktnog <strong>na</strong>dzora od strane Vlade. Ovo je učinilo da <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d ovom<br />
institucijom bude jedinstven. Štaviše, parlamentarni Odbor <strong>za</strong> spremnost <strong>na</strong><br />
10<br />
Ovo nije bio slučaj sa srpskom <strong>za</strong>jednicom koja je izjavila da nema poverenja u ovu instituciju i da je povezuju<br />
sa OVK.<br />
11<br />
Ovaj slučaj može biti sličan slučajevima u drugim zemljama bivše Jugoslavije gde je vojska igrala imperijalnu<br />
ulogu u društvu. Iako KZK nije vojska, osećaj sagledavanja istog kao buduću vojsku Kosova ojačao je ovu<br />
percepciju. Sam KZK ovu instituciju smatrao je vojskom.<br />
17
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
vanredne situacije i njegov sledbenik, Odbor <strong>za</strong> bezbednost obavljali su veoma<br />
ograniče<strong>na</strong> ovlašćenja <strong>na</strong>dzora <strong>na</strong>d KZK-om, dalje oslabljujući <strong>na</strong>stojanja vršenja<br />
demokratske kontrole. Kada govorimo o <strong>na</strong>dzoru od strane medija, njihova<br />
slav<strong>na</strong> sveobuhvat<strong>na</strong> percepcija učinila je da KZK bude “imun” <strong>na</strong> kritike medija.<br />
Čak i slučajevi korupcije, otkriveni kao rezultat izveštaja revizora, bili su, može se<br />
reći, predmet izveštavanja medija sa tonom izne<strong>na</strong>đenja, <strong>na</strong>javljujući incident<br />
kao nešto što se nije očekivalo (Dnevne novine ‘Express’, 2007).<br />
Kosovska Policijska Služba (KPS)<br />
Osnivanje KPS-a obeležava početak izgradnje kapaciteta sektora bezbednosti<br />
<strong>na</strong> Kosovu i predstavlja <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajniju lokalnu bezbednosnu instituciju do da<strong>na</strong>s.<br />
Kao potpuno nova institucija, KPS je uspostavljen septembra 1999. godine uz<br />
obuku koja je pruže<strong>na</strong> od strane OEBS-a, koji je podržao <strong>na</strong>stojanja izgradnje<br />
centra <strong>za</strong> obuku u Vushtrri/Vučitrnu. OEBS i UNMIK morali su da izgrade strukture<br />
KPS-a u okviru veoma kratkog vremenskog perioda, kako bi učestvovali u<br />
operacijama održavanja javnog reda i <strong>za</strong>ko<strong>na</strong>. KPS je uspeo da izgradi osnovne<br />
strukturne kapacitete i da regrutuje osoblje koje je <strong>za</strong>stupalo sve etničke grupe.<br />
U vreme njenog uspostavljanja, ova institucija već je bila prilično multietnička,<br />
sa time da je od 12 do 15% njenih pripadnika dolazilo iz reda manjinskih<br />
<strong>za</strong>jednica. Informativ<strong>na</strong> kampanja <strong>za</strong> privlačenje že<strong>na</strong> i manjinskih grupa i rad<br />
među<strong>na</strong>rodne <strong>za</strong>jednice <strong>na</strong> nivou ‘običnih građa<strong>na</strong>’ podstakli su ove grupe da<br />
budu <strong>za</strong>stupljene u sastavu KPS-a. Osim ovoga, slaba privreda i ograničene<br />
mogućnosti <strong>za</strong>pošljavanja ohrabrili su dalje ove grupe da se pridruže KPS-u.<br />
U operativnoj dimenziji, KPS je počeo da funkcioniše u saradnji sa KFOR-om i<br />
Policijom UNMIK-a. Uloga KFOR-a uglavnom je bila uloga podrške i ista se<br />
smanjivala tokom vreme<strong>na</strong>, prenošenjem policijskih dužnosti <strong>na</strong> KPS i Policiju<br />
UNMIK-a, pošto se bezbednos<strong>na</strong> situacija smatrala sve stabilnijom. Uloga<br />
UNMIK-a bila je mnogo više autokratič<strong>na</strong>, podlažući KPS detaljnoj kontroli,<br />
<strong>za</strong>državajući istovremeno obimne kapacitete <strong>za</strong> komandu, kontrolu, obuku i<br />
praćenje rada KPS-a. Iako je ova kontrola bila neophod<strong>na</strong> tokom početnih fa<strong>za</strong>,<br />
događanja u KPS-u u međuvremenu imala su mali uticaj <strong>na</strong> promenu pristupa<br />
Policije UNMIK-a u odnosu <strong>na</strong> njen prvobitni mandat (UNMIKONLINE 2004).<br />
Tokom ovog perioda, demokratska kontrola <strong>na</strong>d KPS-om bila je maglovita.<br />
Građansko društvo imalo je mali ili nikakav pristup praćenju njegove operativnosti<br />
i funkcio<strong>na</strong>lnosti. Čak i Skupšti<strong>na</strong> Kosova nije imala kontrolu <strong>na</strong>d policijom a<br />
18
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
<strong>na</strong>čela demokratskog <strong>na</strong>dzora nisu ugrađe<strong>na</strong> u <strong>za</strong>konske akte u samom početku<br />
konsolidacije institucija. Ove prepreke stvorile su nemogućnost bezbednosnih<br />
institucija <strong>na</strong> Kosovu da se po<strong>za</strong>bave potencijalno teškim i rizičnim situacijama,<br />
doka<strong>za</strong>nim nemirima koji su se odigrali marta 2004, kada bezbednosne<br />
institucije nisu uspele da pruže rešenje <strong>za</strong> smirivanje ove situacije. Osim ovih<br />
i<strong>za</strong>zova i nedostataka, KPS je uspeo da <strong>za</strong>služi poverenje društva uopšteno tako<br />
što je ocenjen jednom od dve lokalne institucije u zemlji koje uživaju <strong>na</strong>jveći<br />
nivo poverenja. Na primer, u periodu od januara 2005-decembra 2006, trend<br />
poverenja ka KPS-u varirao je između 81%-86%, dok se poređenja radi, poverenje<br />
u SPGS-a, UNMIK i privremene institucije samouprave (PIS) smanjilo sa 81% <strong>na</strong><br />
34% i 24% (Izveštaji ranog upozorenja, 2005, 2006). Drugim rečima, poverenje<br />
javnosti u KPS bilo je dosledno u poređenju sa relativno niskim percepcijama<br />
javnosti o Vladi Kosova i među<strong>na</strong>rodnom civilnom prisustvu.<br />
19
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
2. FAZA: POSTEPENI PRENOS OVLAŠĆENJA NA LOKALNE<br />
ORGANE (2005-2008)<br />
Ovaj deo razmotriće ključ<strong>na</strong> politička događanja koja su imala uticaj <strong>na</strong> razvoj<br />
sektora bezbednosti i posebno <strong>na</strong> ulogu nestatutarnih bezbednosnih aktera. Isti<br />
će istaći proces revizije sektora unutrašnje bezbednosti. Uloga KFOR-a, KPS-a i<br />
KZK-a u ovom periodu biće prika<strong>za</strong><strong>na</strong> u delu izveštaja koji govori o institucijama.<br />
Opšti Kontekst<br />
Na <strong>za</strong>htev Vlade Kosova i UNMIK-a, krajem 2005. godine pokrenuta je Revizija<br />
sektora unutrašnje bezbednosti (RSUB) 12 , koja je predstavljala jedan od prvih<br />
koraka ka prome<strong>na</strong>ma pošto je podrazumevala uzimanje u obzir postepenog<br />
prenosa odgovornosti. Ovo uključivo i učesničko istraživanje identifikovalo<br />
je nedostatke u bezbednosnim mehanizmima UNMIK-a. Štaviše, istraživanje u<br />
sklopu RSUB-a poklapa se sa periodom pregovora o ko<strong>na</strong>čnom statusu Kosova,<br />
te je stoga, barem deo sa preporukama po svemu sudeći bio u skladu sa<br />
Ahtisaarijevim planom.<br />
Do oktobra 2005. godine, generalni sekretar UN-a imenovao je ambasadora Kai<br />
Aide <strong>za</strong> specijalnog i<strong>za</strong>slanika UN-a <strong>za</strong> sprovođenje sveobuhvatne revizije Kosova,<br />
koji je plasirao izveštaj <strong>za</strong> primenu takozvanih “Standarda pre statusa”. G. Aide<br />
<strong>za</strong>ključio je da “iako su standardi primenjeni <strong>na</strong> Kosovu neravnomerni, došao je<br />
trenutak da se pređe <strong>na</strong> sledeću fazu političkog procesa”(Izveštaj Kai Aide, 2005).<br />
Ovaj izveštaj otvorio je pregovore <strong>za</strong> ko<strong>na</strong>čan status Kosova prenoseći ga u novu<br />
političku fazu.<br />
Iz institucio<strong>na</strong>lne perspektive, samo tanka linija deli prvi period od drugog i ne<br />
postoje nikakve z<strong>na</strong>čajne promene izuzev uspostavljanja Ministarstva unutrašnjih<br />
poslova (MUP) i Ministarstva pravde (MP). Međutim, ono što je <strong>na</strong>jvažnije, drugi<br />
period prikazuje otpočinjanje prenosa odgovornosti <strong>na</strong> lokalne organe. Lokalne<br />
institucije posebno su postale s<strong>na</strong>žnije. Na ovaj <strong>na</strong>čin, drugi period ‘premošćuje’<br />
prvi i treći period obezbeđivanjem sposobnosti lokalnih orga<strong>na</strong> da preuzmu<br />
12<br />
Revizija sektora unutrašnje bezbednosti (RSUB) <strong>na</strong> Kosovu pokrenuta je od strane Vlade Kosova i UNDP-a<br />
2005. godine kako bi se <strong>za</strong>uzeo holistički stav prema situaciji koja preovlađuje u sferi unutrašnje bezbednosti.<br />
Program sprovođenja RSUB-a <strong>na</strong> Kosovu osmišljen je shodno proceni pretnji koja je <strong>za</strong>snova<strong>na</strong> <strong>na</strong> jednoj od<br />
<strong>na</strong>jširih javnih konsultacija koje su ikada preduzete u reviziji sektora bezbednosti.<br />
20
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
odgovornost <strong>na</strong>d sektorom bezbednosti. 13 Iako nije u žiži interesovanja ovog rada,<br />
drugi period, u određenom obimu, obeležen je angažovanjem PIS u spoljnim<br />
poslovima. U konkretnom smislu, ‘ču<strong>na</strong>k diplomatija’ premijera i predsednika,<br />
u svrhu vođenja pregovora o ko<strong>na</strong>čnom statusu Kosova, i<strong>za</strong>zvala je ovlašćenja<br />
SPGS-a po ovom pitanju. Kada govorimo o pregovorima o ko<strong>na</strong>čnom statusu<br />
Kosova, oni se poklapaju sa raspodelom Ahtisaarijevog predloga početkom<br />
2007, koji je pružio Kosovu <strong>na</strong>dgledanu ne<strong>za</strong>visnost. Deo ovog predloga koji se<br />
odnosio <strong>na</strong> bezbednosni sektor, <strong>na</strong>kon toga ubačen je među odredbe Ustava<br />
Republike Kosovo i razotkrio je nove bezbednosne institucije i <strong>za</strong>htevao je<br />
potrebne reforme sadašnjih sistema.<br />
Ovaj period obeležio je više politički vid rizika, pove<strong>za</strong>n sa sudbinom ko<strong>na</strong>čnog<br />
statusa Kosova. Kao što je objašnjeno u prethodnom delu, proces političkih<br />
pregovora odrazio se <strong>na</strong> bezbednosnu situaciju <strong>na</strong> Kosovu čineći je neizvesnom.<br />
Ovo je poka<strong>za</strong>no tekućim <strong>na</strong>silnim demonstracijama lokalnih pokreta kao što<br />
je ‘Vetëvendosje’ (Samoopredeljenje) 14 , koji su se otvoreno suprotstavljali bilo<br />
kakvim pregovorima ili rešenjima koji nisu samoopredeljenje. Međutim, u<br />
poređenju sa neposrednim post-konfliktnim periodom, ankete su uka<strong>za</strong>le da su<br />
se glavne pretnje po unutrašnju bezbednost <strong>na</strong> Kosovu okrenule ka ekonomskoj<br />
nesigurnosti i pitanjima kao što su ne<strong>za</strong>poslenost, nedovoljan ekonomski razvoj<br />
i korupcija (RSUB 2006), koja su istovremeno <strong>za</strong>menila tradicio<strong>na</strong>lne rizike i<br />
pretnje.<br />
Gledajući <strong>na</strong> političku scenu, Vlada Kosova odražavala je koaliciju između<br />
stra<strong>na</strong>ka LDK i AAK, izostavljajući <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin stranku PDK iz vlade i držeći je<br />
u svojstvu prve parlamentarne opozicije <strong>na</strong> Kosovu. Posvećenost stranke LDK<br />
da <strong>za</strong>drži funkciju predsednika omogućila je stranci AAK da preuzme funkciju<br />
premijera, iako je <strong>na</strong> izborima ova politička stranka dobila približno 7% glasova<br />
biračkog tela. Proces prenosa ovlašćenja u sektoru bezbednosti učinio je da<br />
stranke AAK i LDK postanu vodeće organi<strong>za</strong>cije, kada govorimo o uspostavljanju<br />
MUP-a i MP-a. Unifikovanje stavova među vodećim političkim strankama i<br />
opozicionim političkim strankama sagledano je kao <strong>za</strong>jednički strateški pristup<br />
koji vodi ka ne<strong>za</strong>visnosti Kosova. Ovaj pristup <strong>za</strong>ustavio je potencijalne pretnje<br />
krize u upravljanju, veštački održavajući političku stabilnost.<br />
13 Vredi <strong>na</strong>pomenuti politički i bezbednosni i<strong>za</strong>zov do 2006. godine koji se odnosi <strong>na</strong> smrt istorijskog predsednika<br />
Kosova, g. Ibrahima Rugove. Postojao je strah da će doći do porasta političke nestabilnosti usled sukoba<br />
između dve glavne političke stranke u domaćoj politici <strong>na</strong> Kosovu. Pored toga, smrt Rugove desila se <strong>na</strong> samom<br />
početku pregovora o ko<strong>na</strong>čnom statusu Kosova i prvobitnih <strong>na</strong>stojanja da se izvrši postepeni prenos odgovornosti<br />
<strong>na</strong> lokalne organe.<br />
14 Za više pojedinosti o pokretu Vetëvendosje (Samoopredeljenje) pogledajte stranicu:<br />
http://www.vetevendosje.org/<br />
21
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
Takođe vredi pomenuti aktivnosti nestatutarnih bezbednosnih s<strong>na</strong>ga <strong>na</strong> Kosovu.<br />
Zapravo, nestatutarne bezbednosne s<strong>na</strong>ge postojale su od samog početka<br />
postojanja post-konfliktnog Kosova, međutim, neki slučajevi koji su se javili tokom<br />
2005. i 2006. godine otkrili su postojanje <strong>na</strong>jmanje dve nestatutarne obaveštajne<br />
službe. Prva je SHIK – Informativ<strong>na</strong> služba Kosova (obaveštaj<strong>na</strong> služba Kosova),<br />
priklonje<strong>na</strong> stranci PDK i uspostavlje<strong>na</strong> tokom rata od strane privremene vlade<br />
Kosova. Druga je Institut <strong>za</strong> strateška istraživanja i javno mnjenje (ISRPO), pove<strong>za</strong>n<br />
sa strankom LDK. Njihova glav<strong>na</strong> uloga bila je da prikupe obaveštajne podatke<br />
i da sprovede a<strong>na</strong>lizu, obično <strong>za</strong>rad političkih stra<strong>na</strong>ka, timova ili pojedi<strong>na</strong>ca.<br />
Prema tvrdnjama iznetim od strane bivšeg šefa SHIK-a, oni su radili kako bi<br />
<strong>na</strong>domestili praznine u radu statutarne obaveštajne službe, u ovim slučajevima,<br />
<strong>za</strong>rad ‘<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnog i javnog dobra’ (Veseli, 2009: Citat). Imajući u vidu prisan<br />
odnos ovih organi<strong>za</strong>cija sa njihovim odnosnim političkim strankama, SHIK i<br />
ISRPO, teško je verovati da ove institucije nisu imale nikakav uticaj <strong>na</strong>d odlukama<br />
političkih igrača. U rezimeu, uloga nestatutarnih bezbednosnih s<strong>na</strong>ga uglavnom<br />
je bila kontraverz<strong>na</strong>.<br />
Institucio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong><br />
Ovaj period okarakterisan je promenom u domi<strong>na</strong>ciji bezbednosnih institucija.<br />
Početak prenosa odgovornosti i uspostavljanje MUP-a automatski su povećali<br />
domi<strong>na</strong>ntnost i uči<strong>na</strong>k KPS-a. Međutim, z<strong>na</strong>čajno prisustvo KFOR-a i njegova<br />
istaknuta uloga tokom pregovora o ko<strong>na</strong>čnom statusu Kosova, učinili su da se isti<br />
i dalje održi kao jedan od glavnih među<strong>na</strong>rodnih aktera. Takođe, KZK je <strong>na</strong>stavio<br />
da pokazuje z<strong>na</strong>čaj njegove uloge.<br />
Među<strong>na</strong>rodno Vojno Prisustvo<br />
Nova događanja <strong>na</strong> Kosovu podstakla su KFOR da se prilagodi novim okolnostima.<br />
Isti je bio podložan z<strong>na</strong>čajnim prome<strong>na</strong>ma, preobraćujući se iz ‘stabilne’<br />
multi<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne brigade u pet multi<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnih operativnih grupa (MNOG) 15 , i<br />
ovaj proces tranzicije usmeren je ka poboljšavanju efektivnosti s<strong>na</strong>ga i njihove<br />
sposobnosti da funkcionišu <strong>na</strong> fleksibilan <strong>na</strong>čin širom Kosova, bez ikakvih<br />
ograničenja i <strong>za</strong>bra<strong>na</strong>. Pored toga, stavio je veći akce<strong>na</strong>t <strong>na</strong> operacije vođene<br />
15<br />
Nova struktura prisustva KFOR-a <strong>na</strong> Kosovu podelje<strong>na</strong> je u pet multi<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnih operativnih grupa: Multi<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />
operativ<strong>na</strong> grupa Centar sa štabom u Lipljanu, MNOG Sever sa štabom u Novom Selu, MNOG Jug sa<br />
štabom u Prizrenu, MNOG Zapad sa štabom u Peja/Peći, MNOG Istok sa štabom u Feri<strong>za</strong>j/Uroševcu.<br />
22
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
obaveštajnim saz<strong>na</strong>njima, uz to da su MNOG-i radili prisno kako sa lokalnom<br />
policijom tako i sa lokalnim stanovništvom <strong>na</strong> sakupljanju ovih informacija. Duž<br />
pregovora o statusu koji su vođeni između 2007/2008. godine, KFOR je podržao<br />
<strong>na</strong>stojanja iz Ahtisaarijevog pla<strong>na</strong> i pomogao je u održavanju bezbednosti i<br />
stabilnosti <strong>na</strong> terenu, omogućavajući da se pregovori vode bez prekida. Uprkos<br />
strahu o njihovom izbijanju, <strong>za</strong>beleže<strong>na</strong> je samo nekolici<strong>na</strong> demonstracija<br />
manjeg obima.<br />
Kosovska Policijska Služba<br />
Do 2006. godine, relevantni akteri <strong>na</strong> Kosovu bili su saglasni oko toga da bi se<br />
KPS trebalo podvrći daljim merama razvoja, uvećavajući posledično njegova<br />
ovlašćenja. U sklopu KPS-a, novouvedene jedinice i strukture, kao što su policija<br />
u <strong>za</strong>jednici i lokalni bezbednosni mehanizmi, ocenjeni su kao oni koji pružaju<br />
poboljšane bezbednosne usluge građanima zemlje. KPS je preuzeo odgovornosti<br />
koje su odbačene od strane Policije UNMIK-a, i počevši da radi kao ne<strong>za</strong>vis<strong>na</strong><br />
s<strong>na</strong>ga, <strong>na</strong>stalo je mišljenje da bi civil<strong>na</strong> i demokratska kontrola trebalo da<br />
postanu deo strukture Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). 16 Dodeljivanjem<br />
odgovornosti i <strong>na</strong>dležnosti KPS-u, civil<strong>na</strong> i demokratska kontrola – iako slaba –<br />
postala je funkcio<strong>na</strong>lnija. Što je još važnije, uspostavljanje MUP-a tokom ovog<br />
perioda počelo je da obezbeđuje civilni <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d KPS-om. MUP je prvobitno<br />
predstavljao relativno malu instituciju koja je sadržala samo nekolicinu resora.<br />
Međutim, u kratkom vremenskom periodu, ovo Ministarstvo angažovalo je jedan<br />
od <strong>na</strong>jvećeg broja javnih službenika, <strong>za</strong>državajući veći broj <strong>za</strong>poslenih u odnosu<br />
<strong>na</strong> pet uporedivih evropskih zemalja (FRIDOM, 2009: 20) 17<br />
Kosovski Zaštitni Korpus<br />
Domi<strong>na</strong>ntnost KZK-a ostala je <strong>na</strong> visokom nivou, usled domaće rasprostranjenog<br />
mišljenja da postoji potreba da se preobrati u ‘S<strong>na</strong>ge odbrane Kosova’ ili barem da<br />
se izvrši postepeni prenos nekih od bezbednosnih ovlašćenja <strong>na</strong> ovu instituciju<br />
(RSUB, 2006). Zaista, kao što je objašnjeno u prethodnom delu, struktura i la<strong>na</strong>c<br />
komande KZK-a smatrani su doslednim vojsci u drugim zemljama (RSUB, 2006).<br />
16 Jedan od glavnih mehani<strong>za</strong>ma interne kontrole jeste Inspektorat Kosovske policije – civilni organ uspostavljen<br />
da vrši kontrolu i prati efikasnost policije i da istražuje bilo kakve moguće prekršaje počinjene od strane<br />
policije.<br />
17<br />
Istraživanje sprovedeno od strane projekta FRIDOM istaklo je da je, govoreći u komparativnom smislu,<br />
MUP Kosova veći u odnosu <strong>na</strong> o<strong>na</strong>j koji postoji u pet od šest zemalja EU (shodno veličini stanovništva): Estonija,<br />
Slovenija, Litvanija, Letonija i Finska.<br />
23
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
Međutim, mandat je samo margi<strong>na</strong>lizovao <strong>za</strong>datke u sferi civilnih vanrednih<br />
situacija a status quo ocenio je KZK elitnim s<strong>na</strong>gama, bez bilo kakve jasne vizije<br />
kao i bez di<strong>na</strong>mizma, posebno od 2007. Do da<strong>na</strong>s, KZK je bio direktno uključen<br />
u neke od slučajeva reakcije u vanrednim situacijama kao što su zemljotres u<br />
Gnjilanu, poplave, spasilačke misije i rekonstrukcija. Međutim, isto je ograničeno<br />
<strong>na</strong> pružanje pomoći drugim mehanizmima reda i mira <strong>na</strong> više ‘bezbednosnim’<br />
<strong>za</strong>dacima.<br />
Ovaj period otkrio je nekoliko nedostataka, koji su posledično povećali potražnju<br />
<strong>za</strong> reformom ove novoustanovljene institucije. Prvo, uticaj određenih pojedi<strong>na</strong>ca<br />
(viših oficira KZK-a) bio je z<strong>na</strong>čajan u regionima iz kojih oni potiču. Posebno u<br />
neposrednom posleratnom periodu, isto je i<strong>za</strong>zvalo podele i u određenoj meri<br />
negativan uticaj <strong>na</strong> uči<strong>na</strong>k ostvaren od strane KZK-a. Postojao je suviše veliki<br />
broj visokih vojnih činova, u odnosu <strong>na</strong> nedostatke u nižim vojnim činovima,<br />
čineći da se nje<strong>na</strong> struktura može opisati kao “preokrenuta kruška”. Pored toga,<br />
u nekim presudnim situacijama, viši oficiri KZK-a otvoreno su odbijali da se<br />
povinuju <strong>na</strong>redbama komandanta, usled njihovih ličnih ili grupnih verovanja. 18<br />
Ove specifičnosti u redovima KZK-a, posebno su skrenule pažnju među<strong>na</strong>rodne<br />
<strong>za</strong>jednice, i u nekim slučajevima, odnos između nekih pripadnika KZK-a i KFOR-a<br />
postao je sve <strong>za</strong>tegnutiji (James, 2003: 5). Ahtisaarijev plan (2007) predviđao je<br />
počasno raspuštanje KZK-a, i ne<strong>za</strong>dovoljstvo ovim predlogom istaknuto je <strong>na</strong><br />
sve <strong>na</strong>čine, uključujući i <strong>na</strong>silne demonstracije. Ne<strong>za</strong>dovoljstvo je izbilo tokom<br />
januara i februara 2009. godine, kada grupa nekadašnjih pripadnika KZK-a nije<br />
prošla proveru KFOR-a <strong>za</strong> regrutovanje u sastav KBS-a dok je nekolicini pripadnika<br />
snižen čin.<br />
18<br />
Tokom ceremonije sahrane predsednika Kosova, Ibrahima Rugove 2006. godine, komandant Garde KZK,<br />
general Nuredin Lushtaku odbio je da se povinuje <strong>na</strong>ređenjima komandanta KZK, generala Agima Ceku da se<br />
angažuje ceremonijalni tim <strong>za</strong> održavanje ceremonije sahrane.<br />
24
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
3. FAZA: NOVA ARHITEKTURA SEKTORA BEZBEDNOSTI<br />
(2008 - DANAS)<br />
Ovaj odeljak uka<strong>za</strong>će <strong>na</strong> ključ<strong>na</strong> događanja u periodu <strong>na</strong>kon ne<strong>za</strong>visnosti. Isti<br />
će <strong>na</strong>glasiti novu strukturu sektora bezbednosti koja je uključe<strong>na</strong> u odredbe<br />
pravnog okvira. Institucio<strong>na</strong>lni deo dotaćiće ulogu KFOR-a i KP-a; nedavno<br />
raspoređene misije EULEX-a i novo<strong>na</strong>stalog KBS-a.<br />
Opšti Kontekst<br />
Od proglašenja ne<strong>za</strong>visnosti u 2008. godini, <strong>za</strong>konski okvir omogućavao je<br />
upotpunjavanje sektora bezbednosti u skladu sa <strong>za</strong>htevima i potrebama Kosova.<br />
U skladu sa Ustavom “Republika Kosovo je <strong>na</strong>dlež<strong>na</strong> <strong>za</strong> sprovođenje <strong>za</strong>ko<strong>na</strong>,<br />
bezbednosti, pravosuđa, javne<br />
bezbednosti, obaveštajne službe, civilne <strong>za</strong>štite i reagovanja u javnim situacijama<br />
i<br />
kontrole granica svoje teritorije ” (Ustav 2008: čl. 125). Bukvalno, sektor<br />
bezbednosti postao je teret <strong>za</strong> Vladu Kosova. Međutim, uloga EULEX-a, kada<br />
govorimo o bezbednosnim pitanjima i mandat KFOR-a <strong>za</strong> održavanje i izgradnju<br />
mira, široko su prihvaćeni. Uspostavljanje Među<strong>na</strong>rodne civilne kancelarije (ICO),<br />
u svojstvu ‘čuvara’ primene privremenog Ahtisaarijevog rešenja, pružilo je istoj<br />
<strong>na</strong>dležnost da interveniše u slučaju prome<strong>na</strong> ili nepoklapanja u razvoju sektora<br />
bezbednosti. Pravosudni sektor ostaje i dalje jedan od <strong>na</strong>jslabijih sektora u<br />
periodu koji je usledio <strong>na</strong>kon ne<strong>za</strong>visnosti (EULEX, 2009: 4). Uprkos sve većim<br />
<strong>na</strong>stojanjima među<strong>na</strong>rodne <strong>za</strong>jednice, rezultati su do da<strong>na</strong>s veoma ograničeni,<br />
zbog čega javnost nije <strong>za</strong>dovolj<strong>na</strong> pravosuđem (BIRN, 2009: 8).<br />
Vlada Kosova <strong>na</strong>lazi se u ranim fa<strong>za</strong>ma razrade svojih bezbednosnih politika, izuzev<br />
politika odbrane, koje Ustav nije prvobitno predvideo. U ovom trenutku, nijed<strong>na</strong><br />
od bezbednosnih institucija nije osmišlje<strong>na</strong> tako da obavlja <strong>za</strong>datke odbrane<br />
izuzev KFOR-a. A<strong>na</strong>lizirajući sadašnji pravni okvir i njegov razvoj, evidentno je da<br />
se sektor bezbednosti <strong>na</strong> Kosovu usredsređuje <strong>na</strong> <strong>za</strong>štitu javne bezbednosti i <strong>na</strong><br />
prava ljudi Kosova, u skladu sa opštim standardima <strong>za</strong> stvaranje multietničkog<br />
Kosova. U poređenju sa dva prethod<strong>na</strong> perioda, pravni okvir predviđa ‘robusniju’<br />
demokratsku kontrolu bezbednosnih institucija (Ustav, 2008). Međutim, i dalje je<br />
suviše rano da se ocene rezultati kada govorimo o ovome.<br />
U poređenju sa prethodnim periodima, moć političkih stra<strong>na</strong>ka u ovom sektoru<br />
uvećala se istovremeno sa padom spoljne domi<strong>na</strong>cije. Političku scenu s<strong>na</strong>žno je<br />
25
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
držala pod kontrolom stranka PDK, koja je <strong>na</strong> izborima održanim krajem 2007.<br />
godine postala <strong>na</strong>jveća politička stranka <strong>na</strong> Kosovu. Kao takva, ova vlada bila je<br />
<strong>na</strong>jvažnija od post-konfliktnog perioda, i samim tim diskurs političke stabilnosti<br />
predstavljao je reason d’etre <strong>za</strong>što su stari suparnici - PDK i LDK – ušli u vladu.<br />
Koalicija, sačinje<strong>na</strong> od dve <strong>na</strong>jveće stranke <strong>na</strong>široko je kritikova<strong>na</strong> kao veštačka<br />
tvorevi<strong>na</strong>, i posledično politička sce<strong>na</strong> odražavala je relativno slabu moć opozicije.<br />
Štaviše, stranka PDK imala je skoro apsolutnu prevlast u poređenju sa njenim<br />
partnerom, sputavajući bilo kakva <strong>na</strong>stojanja da se izvrši ‘<strong>za</strong>jednička kontrola’<br />
<strong>na</strong>d razvojem i reformom sektora bezbednosti <strong>na</strong> Kosovu. Zaista, stranka PDK<br />
dominirala je ključnim političkim institucijama, kao što su funkcija premijera,<br />
MUP i Ministarstvo KBS, dok je stranka LDK <strong>za</strong>držala MP.<br />
Proglašenje ne<strong>za</strong>visnosti izvršeno je uz manje incide<strong>na</strong>ta nego što je očekivano,<br />
ne izuzimajući političke rizike i pretnje koji su <strong>na</strong>stali usled prigovora <strong>na</strong> državnost<br />
Kosova. Nastojanja zvaničnika u Beogradu da blokiraju proces priz<strong>na</strong>nja uticala<br />
su <strong>na</strong> socio-politička i bezbednos<strong>na</strong> događanja <strong>na</strong> Kosovu. U konkretnom smislu,<br />
diplomatska situacija <strong>na</strong> Kosovu ozbiljno je ospore<strong>na</strong> dok su <strong>na</strong>stojanja da se<br />
uđe u članstvo među<strong>na</strong>rodnih organi<strong>za</strong>cija paralizovani uticajnim vetom Rusije<br />
i drugih protivnika.<br />
Institucio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong><br />
Prikaz bezbednosnih institucija u periodu <strong>na</strong>kon ne<strong>za</strong>visnosti odražava poziciju<br />
koju iste <strong>za</strong>uzimaju u Ustavu i očigledno novoj bezbednosnoj strukturi. Zaista,<br />
uloga lokalnih bezbednosnih institucija se povećala, iako u određenom obimu,<br />
domi<strong>na</strong>cija među<strong>na</strong>rodnih tela prisutnih <strong>na</strong> Kosovu ne bi trebalo da bude<br />
potcenje<strong>na</strong>. Ovo je samim tim z<strong>na</strong>k moći i učinka Kosovske policije i Kosovskih<br />
bezbednosnih s<strong>na</strong>ga sa jedne strane i takođe ističe ulogu EULEX-a i KFOR-a sa<br />
druge. Takođe, ne bi trebalo izuzeti ulogu Saveta bezbednosti Kosova kao tela<br />
koje vrši preispitivanje politika i ostvaruje koordi<strong>na</strong>ciju. Međutim, ovo istraživanje<br />
ne <strong>na</strong>merava posebno da se po<strong>za</strong>bavi ulogom istog.<br />
Kosovska Policija<br />
Kosovska policijska služba pokazuje nove uloge, strukturu a ista je i promenila<br />
svoj <strong>na</strong>ziv u Kosovsku policiju koji potiče iz novog Ustava Republike Kosovo. Novi<br />
Zakon o policiji, koji je stupio <strong>na</strong> s<strong>na</strong>gu sredinom 2008. godine, vrši neophodne<br />
reforme među policijskim strukturama. Pre svega, obezbeđuje civilnu kontrolu<br />
26
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
<strong>na</strong>d policijom – njenim radom upravlja i rukovodi MUP, usmerava prava policijskih<br />
službenika ka posti<strong>za</strong>nju evropskih standarda, pruža jasan la<strong>na</strong>c komande<br />
i posebno se bavi funkcio<strong>na</strong>lnošću lokalnih policijskih stanica u oblastima<br />
<strong>na</strong>seljenim nevećinskim <strong>za</strong>jednicama (Zakon o KP, 2008). Neophodnost <strong>za</strong> ovim<br />
većim prome<strong>na</strong>ma čini ovu fazu jednom od <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajnijih perioda reforme kroz<br />
koje je prošla Kosovska policija i samim tim glasnika otpočinjanja povećanog<br />
angažovanja civilnog društva i demokratske kontrole bezbednosnih institucija.<br />
Imajući u vidu sadašnju situaciju, Kosovska policija se bavi različitim poteškoćama<br />
koje obuhvataju funkcio<strong>na</strong>lne i organi<strong>za</strong>cione probleme, moguću saradnju sa<br />
krivičnim sudovima, nepouzdanu među<strong>na</strong>rodnu saradnju (uključujući saradnju<br />
sa susednom državnom policijom), reintegraciju srpske <strong>za</strong>jednice i tako dalje.<br />
Funkcio<strong>na</strong>lne i organi<strong>za</strong>cione poteškoće <strong>na</strong> Kosovu <strong>na</strong>stale su kao posledica<br />
činjenice da ista predstavlja relativno novu instituciju. Uprkos <strong>na</strong>pretku koji<br />
je ostvaren u izgradnji moderne policijske strukture i tekućih pokušaja da se<br />
izvrši nje<strong>na</strong> reforma, ugled Kosovske policije uobličen je nekolicinom događaja.<br />
Najočigledniji od istih obuhvata ‘pljačku’ Kosovske policije u njenom štabu<br />
aprila 2009, u kojoj je misteriozno nestao z<strong>na</strong>čajan broj oružja, droge i z<strong>na</strong>čajnih<br />
dokume<strong>na</strong>ta u ukupnoj vrednosti od više od milion evra. Na isti <strong>na</strong>čin, događaji<br />
u severnom delu Kosova otkrili su nedostatke u smislu komande i kontrole i<br />
<strong>na</strong>đeno je da je la<strong>na</strong>c komande bio u potpunosti nefunkcio<strong>na</strong>lan 19 i<strong>za</strong>zivajući<br />
reakcije među opštim javnim mnjenjem.<br />
Među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> saradnja takođe predstavlja i<strong>za</strong>zov <strong>za</strong> KP, i njen pristup regio<strong>na</strong>lnoj<br />
saradnji prevashodno <strong>za</strong>visi od političke dimenzije, koja čini ostvarivanje <strong>na</strong>pretka<br />
u ovoj oblasti problematičnim. Iskustvo je poka<strong>za</strong>lo da se mogu postići odlični<br />
nivoi saradnje Kosovske policije sa susednim zemljama kao što su Albanija, Cr<strong>na</strong><br />
Gora i Makedonija. Međutim, postoji nedostatak zvanične saradnje sa Srbijom<br />
usled njenog stava prema ne<strong>za</strong>visnosti Kosova. Ovi i<strong>za</strong>zovi posebno su evidentni<br />
u pogledu osetljivih pitanja koja se odnose <strong>na</strong> integrisano upravljanje granicom<br />
(IUG) u oblastima u kojima Kosovo deli otprilike 350 km od svoje ukupno 740 km<br />
dugačke granične linije sa Srbijom (Strategija IUG, 2009: 5). Trebalo bi takođe<br />
<strong>na</strong>pomenuti da nedostatak saradnje sa srpskom policijom takođe dovodi u<br />
pitanje <strong>na</strong>stojanja <strong>za</strong> ostvarivanje celokupne regio<strong>na</strong>lne saradnje.<br />
19<br />
U većim slučajevima, pripadnici KP iz reda srpske <strong>za</strong>jednice koji rade <strong>na</strong> severu Kosova odbili su da se povinuju<br />
<strong>na</strong>ređenjima Prištine u nekim <strong>za</strong>sebnim slučajevima<br />
27
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
Kosovske Bezbednosne S<strong>na</strong>ge (KBS)<br />
KBS pripada grupi novoustanovljenih institucija <strong>na</strong>kon ne<strong>za</strong>visnosti. Iako KBS<br />
ima civilnu misiju koja je slič<strong>na</strong> misiji Kosovskog <strong>za</strong>štitnog korpusa, ne postoji<br />
nikakav zvaničan kontinuitet između ove dve institucije. Zaista, Kosovski <strong>za</strong>štitni<br />
korpus raspušten je krajem 2008. godine, pošto se smatralo da je njegova misija<br />
ispunje<strong>na</strong>, međutim, procenjuje se da je približno 50% nekadašnjih pripadnika<br />
KZK-a odabrano da služe u sastavu KBS-a (Kosovapress, 2009). KBS je, iako prvobitno<br />
osmišljen samo da vrši operacije civilne <strong>za</strong>štite, kao što je pružanje pomoći<br />
civilnim vlastima da odgovore u slučaju prirodnih nepogoda ili drugih vanrednih<br />
situacija (Kosovske bezbednosne s<strong>na</strong>ge 2009), <strong>na</strong>dogradio i razvio svoje prvobitne<br />
kapacitete, <strong>na</strong> osnovu standarda NATO pakta. Osnovni koncept odnosi se <strong>na</strong><br />
‘lako <strong>na</strong>oružanu multietničku s<strong>na</strong>gu koja će biti osmišlje<strong>na</strong> i sprem<strong>na</strong> da obavlja<br />
druge bezbednosne funkcije, koje nisu odgovarajuće <strong>za</strong> policiju ili druge organi<strong>za</strong>cije<br />
reda i mira’ (Ahtisaarijev predlog, 2007).<br />
Struktura KBS-a <strong>na</strong>jverovatnije će se smatrati jedinstvenom u poređenju sa<br />
strukturom sličnih institucija koje se mogu <strong>na</strong>ći u drugim zemljama u regionu.<br />
Proces izgradnje strukture KBS-a i dalje je u toku a stvaranje Ministarstva <strong>za</strong> KBS<br />
(MKBS) predstavlja prvi konkretan korak. Okosnica KBS-a imaće 2,500 redovnih<br />
pripadnika i 800 rezervista koji će nositi uniformu, ambleme i koji će biti lako<br />
<strong>na</strong>oružani. Iako je proces odabira bio obimno <strong>na</strong>dgledan i intenzivan, isti je<br />
takođe <strong>na</strong>išao <strong>na</strong> kontroverzu i demonstracije. Bivši pripadnici KZK-a pripadali su<br />
<strong>na</strong>jne<strong>za</strong>dovoljnijoj grupi pošto jedan deo njih nije prošao proveru i nije odabran.<br />
Štaviše, jed<strong>na</strong> od <strong>na</strong>jvećih borbi KBS-a bilo je uključivanje manji<strong>na</strong> u regrute,<br />
posebno iz reda srpske <strong>za</strong>jednice.<br />
Ni<strong>za</strong>k broj osoblja, lako i malokalibarsko <strong>na</strong>oružanje, ograničeni <strong>za</strong>daci i pomno<br />
praćenje od strane prisustva NATO-a/KFOR-a <strong>na</strong> Kosovu takođe su relevantni<br />
argumenti da se KBS razvije u garanta bezbednosti u regionu. Zaista, uloga KBS-a<br />
može se promeniti tokom <strong>na</strong>rednih pet godi<strong>na</strong>, pošto Zakon o KBS eksplicitno<br />
predviđa da će, “Potpuno preispitivanje ovih ograničenja biti sprovedeno<br />
<strong>na</strong>jranije 5 godi<strong>na</strong> od datuma stupanja ovog Zako<strong>na</strong> <strong>na</strong> s<strong>na</strong>gu” (Zakon o KBS-u:<br />
čl. 10.2)<br />
Civil<strong>na</strong> i demokratska kontrola predstavljaju veoma z<strong>na</strong>čajno pitanje kada<br />
govorimo o razvoju KBS-a. Poseban Odbor <strong>za</strong> parlamentarni <strong>na</strong>dzor KBS-a<br />
uspostavljen je i teško je izmeriti delotvornost odbora, pošto se <strong>na</strong>lazi u ranim<br />
28
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
fa<strong>za</strong>ma konsolidacije. Štaviše, uključivanje građanskog društva i medija u razvoj<br />
KBS-a do da<strong>na</strong>s smatraju se ograničenim.<br />
EULEX<br />
Period <strong>na</strong>kon ne<strong>za</strong>visnosti okarakterisan je raspoređivanjem EULEX-a, koji se<br />
<strong>na</strong>široko smatra <strong>na</strong>jvećom operacijom EU-a u sferi upravljanja civilnom krizom.<br />
Ova misija ima <strong>za</strong> cilj da <strong>na</strong>dgleda, igra ulogu mentora i savetuje (NMS) policiju,<br />
pravosuđe i carinu i prvenstveno je okrenuta ka posti<strong>za</strong>nju evropskih standarda<br />
i integraciji u EU. Međutim, prisustvo EULEX-a <strong>na</strong> Kosovu postoji sa <strong>na</strong>merom<br />
da bude mnogo pasivniji u odnosu <strong>na</strong> UNMIK, bez ikakve <strong>na</strong>mere da rukovodi<br />
već sa ciljem da ojača institucije vladavine prava <strong>na</strong> Kosovu <strong>za</strong> dobrobit “svih<br />
njegovih građa<strong>na</strong>” (ALSAT, 2009). Isti je <strong>za</strong>držao nekolicinu izvršnih ovlašćenja<br />
kada govorimo o organizovanom krimi<strong>na</strong>lu i ratnim zločinima a koja se koriste u<br />
izuzetnim okolnostima (EULEX 2009). Kao što je to slučaj sa pružanjem pomoći,<br />
isti ima <strong>na</strong>meru da oceni sisteme i strukture koji su trenutno uspostavljeni i<br />
identifikuje oblasti koje <strong>za</strong>htevaju dalji razvoj i reformu.<br />
Standardi EULEX-a <strong>za</strong> njihovu misiju NMS-a bili su da se pomogne Kosovskoj<br />
policiji (KP), i pod lokalnim sloganom “lokal<strong>na</strong> operativnost” isti je <strong>na</strong>javio da<br />
će KP, a ne EULEX, imati vodeću ulogu. Iako se bezbednos<strong>na</strong> situacija u velikoj<br />
meri poboljšala tokom nedavnih godi<strong>na</strong>, bezbednost Kosova i dalje je izlože<strong>na</strong><br />
i<strong>za</strong>zovu organizovanog krimi<strong>na</strong>la i endemske korupcije. U tom pogledu, prvobitan<br />
<strong>za</strong>datak EULEX-a bio je da pomogne u borbi protiv korupcije i organizovanog<br />
krimi<strong>na</strong>la, koji često idu jedan sa drugim.<br />
Međutim, iako se policija <strong>na</strong> Kosovu <strong>na</strong>lazi u procesu reforme u cilju prevazilaženja<br />
ukorenjenog stava korupcije i pristupanja mnogih organizovanom krimi<strong>na</strong>lu,<br />
ista je bez obzira <strong>na</strong> to sagleda<strong>na</strong> kao <strong>na</strong>jefikasniji stub u sektoru bezbednosti<br />
(Dagand, 2008: 38). Stoga, glavni teret kada govorimo o EULEX-u leži <strong>na</strong> velikim<br />
nedostacima primećenim u pravosudnom sektoru. Dalja <strong>na</strong>stojanja treba da se<br />
usredsrede <strong>na</strong> pružanje pomoći lokalnim institucijama da uspostave čvrst pravni<br />
i pravosudni sistem koji će poslužiti kao vodilja <strong>za</strong> borbu protiv korupcije i kao<br />
garancija <strong>za</strong> bezbednost i <strong>za</strong>štitu svih kosovskih građa<strong>na</strong>.<br />
29
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
Među<strong>na</strong>rodno Vojno Prisustvo<br />
Nakon proglašenja ne<strong>za</strong>visnosti februara 2008. godine, KFOR je preuzeo novu<br />
ulogu, pomažući u raspuštanju Kosovskog <strong>za</strong>štitnog korpusa (KZK) i u osnivanju<br />
Kosovskih bezbednosnih s<strong>na</strong>ga (KBS) i njegove civilne <strong>na</strong>dzorne strukture. Broj<br />
trupa predviđen je da se smanji drastično do 2010. godine i <strong>na</strong>kon toga <strong>za</strong> po<br />
dodatnih 2,500 pripadnika svake godine sve do 2011. godine (NATO –KFOR<br />
2009). Šefovi država u sastavu NATO pakta <strong>na</strong>glasili su da je NATO spreman<br />
u svakom trenutku da odigra svoju ulogu u primeni bilo kakvih budućih<br />
bezbednosnih sporazuma (Deklaracija sa samita u Bukureštu, 2008). Zapravo,<br />
normali<strong>za</strong>cija bezbednosne situacije čini prisustvo KFOR-a jačim, ako ne mnogo<br />
više u psihološkom nego u fizičkom smislu.<br />
Uprkos nekim z<strong>na</strong>čajnim operativnim neuspesima, prisustvo KFOR-a bilo je presudno<br />
u održavanju bezbednosti i sigurnosti svih pojedi<strong>na</strong>ca i <strong>za</strong>jednica <strong>na</strong> Kosovu.<br />
Ovo je odraženo u konzistentno visokim nivoima javnog poverenja i kredibiliteta<br />
– što je neuobičajen koncept <strong>za</strong> većinu lokalnih i među<strong>na</strong>rodnih institucija<br />
koje funkcionišu <strong>na</strong> Kosovu. KFOR je bio u samom vrhu istraživanja javnog<br />
mnjenja kao institucija koja uživa <strong>na</strong>jviše poverenja <strong>na</strong> Kosovu koje je sprovedeno<br />
u sklopu Izveštaja ranog upozorenja UNDP-a, sa <strong>za</strong>dovoljstvom javnosti koje<br />
se konzistentno <strong>na</strong>lazi u rasponu od 80-90% tokom protekle 4 godine. (UNDP <strong>na</strong><br />
Kosovu, 2008)<br />
30
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
ZAKLJUČCI<br />
Razvojni ciklus sektora bezbednosti <strong>na</strong> Kosovu je jedinstven, ukoliko uzmemo u<br />
obzir procese RSB u regionu. Glavne bezbednosne institucije počele su da se grade<br />
od nule i nije postojala nikakva institucio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> korelacija sa sistemom(ima) koji je<br />
postojao pre konflikta. Međutim, glav<strong>na</strong> ograničenja u vezi sa upotpunjavanjem<br />
sektora bezbednosti odnosila su se <strong>na</strong> sveobuhvat<strong>na</strong> politička događanja u vezi<br />
sa sudbinom Kosova. Način <strong>na</strong> koji je isti osmišljen u velikoj meri se oslanjao <strong>na</strong><br />
političke pregovore o statusu Kosova i ishodu istih. Stoga, bilo je potrebno devet<br />
godi<strong>na</strong> da se dobije skoro potpun sektor bezbednosti koji je uključen u sadržaj<br />
odredbi <strong>za</strong>konskog okvira.<br />
Odsustvo lokalnog vlasništva kada govorimo o sveobuhvatnim događanjima u<br />
sektoru bezbednosti predstavljaju pitanje od <strong>za</strong>brinutosti. Ovo istraživanje nije<br />
moglo da se po<strong>za</strong>bavi u pojedinosti posledicama spoljno vođenih modela sektora<br />
bezbednosti iako je široko doka<strong>za</strong>no da odsustvo lokalnog konteksta od samog<br />
početka institucio<strong>na</strong>lnog razvoja ne može odgovarati lokalnim potrebama. Prvi<br />
i drugi period <strong>na</strong>glašava sektor bezbednosti koji je isključivo vođen od strane<br />
među<strong>na</strong>rodnih predstavnika.<br />
Razvoj demokratskog <strong>na</strong>dzora u prvom i drugom periodu otežan je kao rezultat<br />
izvršnih ovlašćenja SPGS-a UNMIK-a. Parlamentarni <strong>na</strong>dzor počeo je da se<br />
konsoliduje istovremeno sa uspostavljanjem novih bezbednosnih institucija u<br />
periodu <strong>na</strong>kon ne<strong>za</strong>visnosti. Međutim, uči<strong>na</strong>k istog ne može se oceniti u ovoj<br />
a<strong>na</strong>lizi konteksta pošto <strong>za</strong>hteva svrsishodnije istraživanje.<br />
Na samom kraju, uloga političkih stra<strong>na</strong>ka, posebno onih koje su proi<strong>za</strong>šle iz<br />
redova bivših boraca bila je domi<strong>na</strong>nt<strong>na</strong>. Tendencija da se ključne funkcije u sferi<br />
bezbednosti <strong>za</strong>drže u okviru vlade potvrđuje političku želju određenih političkih<br />
stra<strong>na</strong>ka da <strong>za</strong>drže kontrolu <strong>na</strong>d bezbednosnim institucijama. Pored toga,<br />
shodno istom doka<strong>za</strong>no je političko opredeljenje angažovanja nestatutarnih<br />
obaveštajnih aktera.<br />
31
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
ANEKS O KLJUČNIM POLITIČKIM AKTERIMA<br />
Naziv aktera: Demokratska partija Kosova (Albanski: Partia Demokratike e Kosovës – PDK)<br />
Profil Vizija Strategije Sposobnosti<br />
Politička stranka<br />
proi<strong>za</strong>šla iz reda bivših<br />
pripadnika OVK<br />
Priklonje<strong>na</strong> pojedincima<br />
iz ratnog krila<br />
Trenutno stranka<br />
u koaliciji i <strong>na</strong>jveća<br />
politička stranka <strong>na</strong><br />
Kosovu<br />
Još uvek nije profilisa<strong>na</strong>, iako<br />
kao što je to slučaj sa većinom<br />
stra<strong>na</strong>ka <strong>na</strong> Kosovu, teže da<br />
budu stranka centra.<br />
Njihova vizija je da postignu<br />
ekonomske i političke standarde<br />
EU i da stvore ravnopravnost<br />
svih <strong>za</strong>jednica.<br />
Glavni ciljevi jesu da <strong>na</strong>stavi da<br />
biva vodeća stranka i glav<strong>na</strong><br />
stranka u sastavu vlade <strong>na</strong> Kosovu.<br />
Nastavak njene domi<strong>na</strong>ntne<br />
uloge u procesima odlučivanja<br />
Korišćenje demokratskih i mirnih<br />
sredstava ali je kritikova<strong>na</strong> od<br />
strane među<strong>na</strong>rodne <strong>za</strong>jednice<br />
zbog težnji da bude uključe<strong>na</strong> u<br />
tokove samo kako bi mogli rigorozno<br />
da kontrolišu državni aparat.<br />
Uspostavlje<strong>na</strong> 1999. godine od<br />
strane glavnih zvaničnika Političke<br />
direkcije OVK<br />
U periodu od 2000 – 2007. godine<br />
glav<strong>na</strong> opozicio<strong>na</strong> partija. Od 2007.<br />
do da<strong>na</strong>s, stranka PDK postala je<br />
vodeća partija i <strong>za</strong>držala je funkciju<br />
premijera i predsednika Skupštine<br />
Kosova.<br />
Predvodila proces proglašenja ne<strong>za</strong>visnosti<br />
2008.<br />
Uključe<strong>na</strong> u sve procese razvoja i reforme<br />
sektora bezbednosti <strong>na</strong> Kosovu<br />
32
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
Naziv aktera: Demokratski savez Kosova (Albanski: Lidhja Demokratike e Kosovës – LDK)<br />
Profil Vizija Strategije Sposobnosti<br />
Prva post-socijalistička<br />
politička stranka <strong>na</strong> Kosovu<br />
uspostavlje<strong>na</strong> 1989.<br />
godine<br />
Priklonje<strong>na</strong> ličnosti dr<br />
Ibrahima Rugove<br />
Trenutno koalicio<strong>na</strong> partija<br />
i druga <strong>na</strong>jveća politička<br />
stranka <strong>na</strong> Kosovu<br />
Još uvek nije profilisa<strong>na</strong> ali teži<br />
da bude stranka centra -desnice.<br />
Ljubomorno prati takozvanu<br />
“Filozofiju Rugovizma”<br />
U ovom trenutku, povezuje se<br />
sa mirnim otporom<br />
Repozicioniranje stranke<br />
LDK kao glavne političke<br />
stranke<br />
Nastavak njene domi<strong>na</strong>ntne<br />
uloge u procesima<br />
odlučivanja<br />
Korišćenje demokratskih i<br />
mirnih sredstava<br />
Sledbenici <strong>na</strong>sleđa<br />
nekadašnjeg predsednika<br />
Rugove<br />
Od 1989 – 1999. godine stranka<br />
LDK priklanjala se mirnom pokretu i<br />
rešavanju ko<strong>na</strong>čnog statusa Kosova<br />
mirnim putem.<br />
Uspostavlja i vodi paralelne institucije<br />
tokom Miloševićevog režima.<br />
U periodu od 2000 – 2007. godine<br />
<strong>na</strong>jveća politička stranka <strong>na</strong> vlasti.<br />
Od 2002. godine drži funkciju predsednika<br />
Kosova<br />
33
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
Naziv aktera: Alijansa <strong>za</strong> budućnost Kosova (Albanski: Aleanca për Ardhmërinë e Kosovës – AAK)<br />
Profil Vizija Strategije Sposobnosti<br />
Politička stranka proi<strong>za</strong>šla<br />
iz reda bivših pripadnika<br />
OVK<br />
Priklonje<strong>na</strong> pojedincima<br />
iz ratnog krila<br />
Trenutno peta <strong>na</strong>jveća<br />
stranka i treća po redu<br />
glav<strong>na</strong> opozicio<strong>na</strong> stranka,<br />
Još uvek nije profilisa<strong>na</strong>, iako<br />
kao i veći<strong>na</strong> stra<strong>na</strong>ka <strong>na</strong> Kosovu,<br />
teži da postane stranka<br />
desnog krila.<br />
Već jedan vremenski period,<br />
poveziva<strong>na</strong> sa oružanim otporom.<br />
Njihova vizija je da postignu<br />
ekonomske i političke standarde<br />
EU i da stvore ravnopravnost<br />
svih <strong>za</strong>jednica.<br />
S<strong>na</strong>žno pove<strong>za</strong><strong>na</strong> sa ličnošću<br />
Ramusha Haradi<strong>na</strong>ja (bivši<br />
komandant OVK i bivši premijer<br />
Kosova) kome se sudilo<br />
od 2005-2008. godine i <strong>na</strong>kon<br />
njegovog puštanja, žalba<br />
tužilaštva je prihvaće<strong>na</strong> i ponovo<br />
je pokrenuto suđenje tokom<br />
2010. godine<br />
Glavni cilj jeste da se preobrati<br />
u glavnu političku s<strong>na</strong>gu i<br />
da povrati svoju ulogu u centralnim<br />
institucijama<br />
Da povrati svoju domi<strong>na</strong>ntnu<br />
ulogu u procesima<br />
odlučivanja<br />
Korišćenje demokratskih i<br />
mirnih sredstava<br />
Zategnuti odnosi sa PDK i trenutno<br />
<strong>na</strong>jaktivnija politička<br />
stranka u opoziciji<br />
Uspostavlje<strong>na</strong> 1999. godine iz reda<br />
bivših pripadnika OVK uglavnom iz<br />
regio<strong>na</strong> Metohije.<br />
U periodu od 2000 – 2007. godine<br />
treća <strong>na</strong>jveća politička stranka a od<br />
2003. godine bila u vladajućoj koaliciji<br />
sa strankom LDK<br />
Držala funkciju premijera do opštih<br />
izbora održanih 2007. godine<br />
34
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
Naziv aktera: Udruženje vetera<strong>na</strong> Oslobodilačke vojske Kosova (OVK)<br />
Profil Vizija Strategije Sposobnosti<br />
Nestatutarni državni akter<br />
Udruženje bivših pripadnika<br />
OVK<br />
Ima prisustvo širom Kosova<br />
Zaštita vrli<strong>na</strong> OVK<br />
Zalaže se <strong>za</strong> interese kosovskih<br />
Alba<strong>na</strong>ca<br />
Lobiranje <strong>za</strong> poboljšavanje<br />
njihovog statusa kao z<strong>na</strong>čajnog<br />
dela kosovskog društva.<br />
Uspostavljeno 1999. godine iz<br />
raspuštenih struktura OVK<br />
Uticajno u post-konfliktnom<br />
periodu, posebno po pitanjima<br />
od ‘strateškog z<strong>na</strong>čaja’<br />
Sposobnost vršenja uticaja <strong>na</strong><br />
neke odluke<br />
Naziv aktera: Informativ<strong>na</strong> služba Kosova (Shërbimi Informativ i Kosovës – SHIK)<br />
Profil Vizija Strategije Sposobnosti<br />
Nestatutarni državni akter<br />
Sprovođenje tajnih misija<br />
Stvoren tokom perioda otpora<br />
OVK kao obaveštaj<strong>na</strong><br />
i kontraobaveštaj<strong>na</strong><br />
služba<br />
Nakon 1999. godine<br />
s<strong>na</strong>žno povezivan sa<br />
strankom PDK<br />
Prikupljanje informacija,<br />
<strong>na</strong>jverovatnije u svrhu<br />
određenih grupa i pojedi<strong>na</strong>ca.<br />
Radi <strong>za</strong> ‘javno i <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lno dobro’<br />
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> pretnji i opasnosti<br />
Uspostavlje<strong>na</strong> 1999. godine iz<br />
reda raspuštene OVK<br />
Do 15. ju<strong>na</strong> 2008. formalno<br />
prestala da postoji iako se veruje<br />
da su neki od njenih pređašnjih<br />
pripadnika uključeni u vladine<br />
strukture.<br />
35
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
Naziv aktera: Lëvizja VETEVENDOSJA (Srpski: Pokret SAMOOPREDELJENJE)<br />
Profil Vizija Strategije Strategije<br />
Stvoren od strane njegove<br />
vodeće ličnosti g. Albi<strong>na</strong><br />
Kurtija<br />
Nevladin pokret<br />
Samoopredeljenje Kosova<br />
Lokalno vlasništvo <strong>na</strong>d<br />
procesima odlučivanja <strong>na</strong><br />
Kosovu<br />
Demonstriranje protiv<br />
među<strong>na</strong>rodne domi<strong>na</strong>cije u<br />
donošenju ključnih uloga <strong>na</strong> Kosovu<br />
Suprotstavljanje Ahtisaarijevom<br />
predlogu<br />
Suprotstavljanje glavnim<br />
političkim odlukama i pokretanje<br />
jednog dela društva protiv<br />
‘među<strong>na</strong>rodno <strong>na</strong>metnutih<br />
rešenja’ i protiv pregovora sa<br />
Srbijom<br />
Jedan od glavnih pokreta koji se<br />
neprekidno suprotstavljao prethodno<br />
UNMIK-u a sada misiji<br />
EULEX-a<br />
Naziv aktera: Paralelne strukture u oblastima <strong>na</strong>seljenim srpskim življem<br />
Profil Vizija Vizija Sposobnosti<br />
Nestatutarni državni akter<br />
Sastavljen od srpskih<br />
političkih ličnosti prevashodno<br />
u severnoj Mitrovici<br />
Veruje se da je podržan od<br />
strane zvaničnog Beograda<br />
U geografskom smislu,<br />
s<strong>na</strong>žno prisustvo u severnom<br />
delu Kosova ali i u centralnom<br />
delu (oblasti <strong>na</strong>seljene<br />
srpskim življem)<br />
Pružanje javnih usluga Srbima<br />
i drugim <strong>za</strong>jednicama<br />
koje žive <strong>na</strong> Kosovu<br />
Suprotstavljanje privremenim<br />
institucijama samouprave<br />
i institucijama uspostavljenim<br />
<strong>na</strong>kon ne<strong>za</strong>visnosti<br />
Jači uticaj <strong>na</strong>d Srbima koji žive <strong>na</strong><br />
Kosovu<br />
Bojkotovanje uključivanja srpske<br />
<strong>za</strong>jednice u kosovske institucije<br />
Jače paralelne strukture, kao što<br />
su one u: zdravstvenom sistemu,<br />
prosvetnom sistemu i u sferi javnog<br />
poretka<br />
Suprotstavljanje svim sredstvima<br />
procesima <strong>na</strong> Kosovu<br />
Vršenje uticaja <strong>na</strong> većinu Srba<br />
da bojkotuju kosovske institucije<br />
36
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
Naziv aktera: Inostrane ambasade <strong>na</strong> Kosovu<br />
Profil Vizija Strategije Sposobnosti<br />
Među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> diplomatska<br />
predstavništva <strong>na</strong> Kosovu<br />
Podržavanje demokratskih<br />
institucija <strong>na</strong> Kosovu<br />
Doprinošenje mirovnim procesima<br />
Sposobnost vršenja uticaja <strong>na</strong><br />
ključne političke procese<br />
Pružanje pomoći u izgradnji<br />
kapaciteta i praćenju<br />
Robus<strong>na</strong> uloga u pregledu <strong>na</strong>crta<br />
<strong>za</strong>ko<strong>na</strong> i strategija<br />
Davanje doprinosa u stvaranju<br />
multietničkog okruženja<br />
<strong>na</strong> Kosovu i <strong>za</strong>laganje <strong>za</strong> prava<br />
svih <strong>za</strong>jednica<br />
Naziv aktera: Među<strong>na</strong>rodne organi<strong>za</strong>cije<br />
Profil Vizija Strategije Sposobnosti<br />
EULEX – Misija vladavine<br />
prava EU <strong>na</strong> Kosovu<br />
ICO – Među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> civil<strong>na</strong><br />
kancelarija<br />
OEBS, USAID, UNDP, DFID<br />
EULEX: Mentorstvo, <strong>na</strong>dgledanje i<br />
savetovanje policije, pravosuđa i carine.<br />
Zadržavanje izvršnih ovlašćenja<br />
u predmetima ratnih zloči<strong>na</strong> i organizovanog<br />
krimi<strong>na</strong>la.<br />
ICO: Čuvar <strong>na</strong>d primenom Ahtisaarijevog<br />
paketa<br />
Drugi: Koordi<strong>na</strong>cija do<strong>na</strong>tora – izgradnja<br />
kapaciteta i podržavanje demokrati<strong>za</strong>cije<br />
<strong>na</strong> Kosovu<br />
Izgradnja kapaciteta Vlade Kosova,<br />
Skupštine, civilnog društva<br />
Ogroman uticaj <strong>na</strong><br />
odlučivanje<br />
Fi<strong>na</strong>nsijska sredstva <strong>na</strong><br />
raspolaganju <strong>za</strong> investicije<br />
u projekte<br />
Učešće u ključnim procesima<br />
<strong>na</strong> Kosovu<br />
37
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
BIBLIOGRAFIJA<br />
Prav<strong>na</strong> dokumenta<br />
1. Ustav Republike Kosovo, Skupšti<strong>na</strong> Kosova, Službeni list, 15. jun 2008.<br />
<br />
2. Ustavni okvir Kosova, UNMIK, Službeni list, 2001.<br />
3. Zakon o Kosovskoj policiji, Skupšti<strong>na</strong> Kosova, Službeni list, 15. jun 2008.<br />
4. Zakon o Kosovskim bezbednosnim s<strong>na</strong>gama, Skupšti<strong>na</strong> Kosova, Službeni<br />
list, 15. jun 2008.<br />
5. MUP, Strategija Kosova <strong>za</strong> integrisano upravljanje granicom, april 2009<br />
6. Savet bezbednosti Ujedinjenih <strong>na</strong>cija, Rezolucija 1244, 10. jun 1999.<br />
Izveštaji i žur<strong>na</strong>li<br />
7. Ahtisaari, M., 2007, Sveobuhvatan predlog rešenja <strong>za</strong> status Kosova,<br />
http://www.unosek.org/docref/Comprehensive_proposal-english.pdf<br />
8. Balkanska mreža <strong>za</strong> istraživačko novi<strong>na</strong>rstvo, Praćenje kosovskih sudova.<br />
Jun 2009, Prišti<strong>na</strong><br />
9. Bryden, A. & Hanggi, H., 2004, Reforming and Reconstructing the Security<br />
Sector.<br />
10. Dagand, S., 2008, The Prospects for a Future Kosovo: The Role of Security<br />
Sector Reform, European Security Review, ISIS Europe, 38.<br />
11. Dnevne novine “Express” april 2007.<br />
12. DCAF i UNDP, 2008, Javni <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d sektorom bezbednosti, Priručnik <strong>za</strong><br />
organi<strong>za</strong>cije civilnog društva.<br />
13. EULEX, Programski izveštaj, jul 2009, http://www.eulex-kosovo.eu/en/<br />
front/<br />
14. FRIDOM, Vertikalno funkcio<strong>na</strong>lno razmatranje Kosovske policije, DFID<br />
Kosovo, 2009<br />
15. Human Rights Watch,. Failure to Protect Anti- Minority Violence in Kosovo,<br />
July 2004, Vol 16, No. 6<br />
16. Inter<strong>na</strong>tio<strong>na</strong>l Crisis Group, 2000, What happened to KLA Europe Report<br />
17. Inter<strong>na</strong>tio<strong>na</strong>l Crisis Group, 2005, Bridging Kosovo’s Mitrovica Divide, Europe<br />
Report No. 165.<br />
18. Inter<strong>na</strong>tio<strong>na</strong>l Crisis Group, April 2004, Collapse in Kosovo, ICG Europe Report<br />
No. 155.<br />
19. RSUB, 2006, Revizija sektora unutrašnje bezbednosti <strong>na</strong> Kosovu, UNDP i<br />
Vlada Kosova.<br />
38
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
20. Kai Aide K, Izveštaj o Kosovu, 2005.<br />
21. KIPRED, Prikaz aktuelnog parlamentarnog <strong>na</strong>dzora <strong>na</strong>d sektorom bezbednosti<br />
<strong>na</strong> Kosovu, 2008.<br />
22. Kosova Press 2009<br />
23. Vlada Kosova,- Strategija integrisanog upravljanja granicom, april 2009.<br />
24. Kosovske bezbednosne s<strong>na</strong>ge (KBS) – Informativ<strong>na</strong> brošura, MKBS,<br />
stra<strong>na</strong> 3 http://mksf-ks.org/repository/docs/information_booklet_joing_en.pdf<br />
25. Pettifer. J, July 2003, Kosovo Protection Corps in transition, Conflict Studies<br />
Research Centre, UK.<br />
26. Qehaja R, 2004, Çështjet e sigurisë <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>le të Kosovës, [Pitanja <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne<br />
bezbednosti <strong>na</strong> Kosovu], Vata, Kosovo, where<br />
27. UNDP, Izveštaj ranog upozorenja, (Izdanja izveštaja od novembra 2002 –<br />
aprila 2009) http://www.ks.undp.org/cid=2,4<br />
28. UNMIK, Stub I, Policija i pravosuđe, jun 2004, http://www.unmikonline.org/justice/documents/PillarI_Repor<br />
t_June04.pdf<br />
Izjave<br />
29. Izjava sa samita u Bukureštu – Data od strane šefova država i vlada<br />
učesnica <strong>na</strong> sastanku Severnoatlantskog saveta u Bukureštu, 3.<br />
april 2008. http://www.<strong>na</strong>to.int/cps/en/<strong>na</strong>tolive/official_texts_8443.<br />
htmselectedLocale=en<br />
30. Praćenje od strane KCSS-a, Prezentacija g. Veli<strong>za</strong>ra Shalimanova, bivšeg<br />
<strong>za</strong>menika ministra odbrane Bugarske, <strong>na</strong> konferenciji pod <strong>na</strong>zivom “Regio<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />
saradnja – Osnova <strong>za</strong> bezbednost”, održanoj u Prištini maja<br />
2009.<br />
31. Izjava Nicholasa Burnsa, <strong>za</strong>menika državnog sekretara SAD, 2004<br />
Veb stranice<br />
32. EULEX http://www.eulex-kosovo.eu/id=9<br />
33. KOSOVAPRESS http://www.kosovapress.com/<br />
34. MKBS http://mksf-ks.org<br />
35. NATO http://www.<strong>na</strong>to.int/kfor/structur/<strong>na</strong>tions/placemap/kfor_placemat.pdf<br />
36. UNMIK http://www.unmikonline.org/justice/police.htm<br />
39
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
ANEKS<br />
HRONOLOGIJA REFORME SEKTORA BEZBEDNOSTI NA KOSOVU<br />
Ovaj rad razmatra politička i bezbednos<strong>na</strong> deašvanja počevši od ju<strong>na</strong> 1999.<br />
godine do sadašnjeg vreme<strong>na</strong> (jun 2009). Kao što će biti jasno razrađeno u ovom<br />
kontekst radu, ciklus reforme sektora bezbednosti (RSB) <strong>na</strong> Kosovu je podeljen<br />
u tri periode:<br />
- Prvi period koji počinje od 1999 – 2005. godine uglavnom se odnosi <strong>na</strong><br />
izgradnju sektora bezbednosti (SSB). Kao što je <strong>na</strong>vedeno u hronologiji<br />
koja sledi, ulože<strong>na</strong> su <strong>na</strong>stojanja ka izgradnji bezbednosnih institucija,<br />
kao što su: Kosovska policija, (KPS), Kosovski <strong>za</strong>štitni korpus (KZK) i drugi<br />
relevantni mehanizmi. Ovaj period dobro je poz<strong>na</strong>t po rezervisanim<br />
ovlašćenjima SPGS-a <strong>na</strong>d bezbednosnim institucijama. Lokalni<br />
predstavnici imali su ograniče<strong>na</strong> ovlašćenja.<br />
- Drugi period koji počinje od <strong>za</strong>vršetka 2005. godine pa sve do početka<br />
2008. godine široko je poz<strong>na</strong>t po prvobitnom prenosu ovlašćenja sa<br />
među<strong>na</strong>rodne <strong>za</strong>jednice <strong>na</strong> lokalne predstavnike. Revizija sektora<br />
unutrašnje bezbednosti (RSUB) smatra se prekretnicom u smeru<br />
izgradnje nove bezbednosne arhitekture <strong>na</strong> Kosovu i ocene aktuelnog<br />
stanja u kome se <strong>na</strong>lazi bezbednosni sektor. Pored toga, uspostavljanje<br />
MUP-a i MP i prenos ovlašćenja od strane UNMIK-a <strong>na</strong> ova ministarstva<br />
okarakterisano je z<strong>na</strong>čajem RSB-a tokom ovog perioda.<br />
Treći period je uistinu pove<strong>za</strong>n sa proglašenjem ne<strong>za</strong>visnosti i Ustava<br />
Republike Kosovo. Nova struktura sektora bezbednosti <strong>na</strong> Kosovu omogućava<br />
uspostavljanje novih bezbednosnih institucija sa jedne strane, kao što su KBS,<br />
SBK, KOA i reformu policije i službi <strong>za</strong> reakciju u vanrednim situacijama sa druge<br />
strane.<br />
1 9 9 9<br />
- (Jun) Kumanovski sporazum potpisan između NATO pakta i Savezne<br />
Republike Jugoslavije. Ovaj tehnički sporazum predviđao je povlačenje<br />
jugoslovenske vojske, policije i drugih bezbednosnih mehani<strong>za</strong>ma sa<br />
teritorije Kosova. Pored toga, ovaj sporazum odgovorio je <strong>na</strong> pitanje<br />
kopnene zone bezbednosti od 5 km od granice sa Kosovom kao i<br />
vazdušne zone bezbednosti od 25 km od granice. 20<br />
20 Pogledajte veb stranicu NATO pakta http://www.<strong>na</strong>to.int/kosovo/docu/a990609a.htm<br />
40
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
- Savet bezbednosti UN-a usvojio je Rezoluciju 1244 21 o raspoređivanju<br />
civilne administracije (UNMIK) i među<strong>na</strong>rodnog vojnog prisustva (KFOR)<br />
<strong>na</strong> Kosovu.<br />
- 50.000 trupa KFOR-a ušlo <strong>na</strong> Kosovo.<br />
- General Mike Jackson iz UK postavljen je prvi komandant KFOR-a. On je<br />
služio <strong>na</strong> položaju komandanta KFOR-a do 8. oktobra 1999.<br />
- Ruski kontigent iz BiH <strong>za</strong>uzeo je Prištinski aerodrom stvarajući ozbiljne<br />
tenzije između NATO pakta i Rusije 22<br />
- (Jul) Generalni Sekretar UN-a Kofi An<strong>na</strong>n postavio je Ber<strong>na</strong>rda Kouchnera<br />
<strong>za</strong> prvog specijalnog predstavnika UN-a i šefa misije privremene<br />
administracije Ujedinjenih Nacija <strong>na</strong> Kosovu.<br />
- Privreme<strong>na</strong> vlada Kosova prebacila se u Prištini. Ova vlada je raspušte<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>kon uspostavljanja administrativnog veća<br />
- (Avgust) Policija UNMIK-a preuzela funkcije u sferi održavanja reda i mira<br />
u Prištini<br />
- (Septembar) Sporazum o demilitari<strong>za</strong>ciji Oslobodilačke vojske Kosova<br />
i transformaciji u Kosovski <strong>za</strong>štitni korpus potpisan je od strane<br />
komandanta KFOR-a (COMKFOR) generala Mika Jackso<strong>na</strong>, političkog<br />
direktora OVK, Hashima Thaçija, savezničkog komandanta NATO pakta u<br />
Evropi, generala Wesley Clarka i komandanta OVK, generala Agima Çeku.<br />
- OEBS otvorio Školu Kosovske policijske službe u Vushtrri/Vučitrnu<br />
- (Oktobar) KZK počeo sa funkcionisanjem prvobitnim <strong>za</strong>dacima civilne<br />
<strong>za</strong>štite i reakcije <strong>na</strong> katastrofe. Isti je imao svoj generalni štab, 6 <strong>za</strong>štitnih<br />
zo<strong>na</strong> sa sedištem u Prištini, Prizrenu, Peja/Peći, Gjilan/Gnjilanu, Mitrovici i<br />
Srbici i drugim pomoćnim jedinicama<br />
- (Oktobar) Nemački general Klaus Reinhardt imenovan <strong>za</strong> komandanta<br />
KFOR-a, <strong>na</strong>kon generala Mike Jackso<strong>na</strong>. On je služio kao komandant<br />
KFOR-a do 18. aprila 2000.<br />
- IOM pokrenuo program reintegracije nekadašnjih boraca OVK. Pri IOM-u<br />
bilo je registrovano oko 18.000 nekadašnjih boraca<br />
- Prva generacija Kosovske policijske službe je <strong>za</strong>počela upravljati<br />
- (Novembar) Sukob u Preševskoj dolini je imao posledice <strong>na</strong> Kosovu,<br />
posebno u istočnom delu<br />
21 Rezolucija SB UN-a 1244 http://www.unmikonline.org/press/reports/N9917289.pdf<br />
22 Clark Wesley, Waging Modern War, str.57<br />
41
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
2 0 0 0<br />
- (Februar) Akademija <strong>za</strong>štite KZK uspostavlje<strong>na</strong> kao i druge pomoćne<br />
jedinice<br />
- SPGS potpisao administrativ<strong>na</strong> uputstva o imenovanju viših oficira KZK<br />
- Nekoliko nemira koji su se desili u severnoj Mitrovici dovelo do fataliteta<br />
i kolateralne štete. Demonstracije su održane y više <strong>na</strong>vrata od strane<br />
Alba<strong>na</strong>ca i Srba 23<br />
- (April) Administracija UNMIK-a počela sa registracijom stanovnika i<br />
izdanja novih ličnih karta<br />
- Konflikt u Makedoniji takođe je imao posledice <strong>na</strong> Kosovu. Granič<strong>na</strong> linija<br />
sa Makedonijom bila je poroz<strong>na</strong> i dozvoljavala je šverc i dola<strong>za</strong>k izbeglica<br />
iz pogranične zone<br />
- Španski general Juan Ortuño Such imenovan <strong>za</strong> novog komandanta<br />
KFOR-a, <strong>na</strong>kon nemačkog generala Klaus Reinhardt. On je bio <strong>na</strong> položaju<br />
komandanta KFOR-a do 16. oktobra 2000.<br />
- (Septembar) 13 <strong>za</strong>tvorenika sa krivičnim dosijem uspelo da pobegne iz<br />
<strong>za</strong>tvora u Mitrovici<br />
- Ogroman arse<strong>na</strong>l oružja otkriven takođe pošto je KFOR uhvatio srpske<br />
službenike MUP-a u Gračanici<br />
- (Oktobar) Italijanski general Carlo Cabigiosu imenovan <strong>za</strong> novog<br />
komandanta KFOR-a koji je <strong>na</strong>sledio španskog generala Juan Ortuño. On<br />
je bio <strong>na</strong> funkciji komandanta KFOR-a do 6. aprila 2001.<br />
- Prvi slobodni izbori organizovani <strong>na</strong> lokalnom nivou. Stranka LDK pod<br />
vođstvom Ibrahima Rugove osvojila većinu u opšti<strong>na</strong>ma <strong>za</strong> kojima je<br />
usledila stranka PDK <strong>na</strong> čelu sa Hashimom Thaçijem i AAK <strong>na</strong> čelu sa<br />
Ramushom Haradi<strong>na</strong>jem. Srbi odbili da učestvuju <strong>na</strong> izborima<br />
- (Novembar) U okviru nekolicine odeljenja, UNMIK uspostavio Odeljenje<br />
<strong>za</strong> civilnu bezbednost i spremnost <strong>za</strong> vanredne situacije 24<br />
2 0 0 1<br />
- (Januar) Generalni sekretar UN-a Kofi An<strong>na</strong>n nominovao danskog<br />
socijaldemokratu Hansa Hækkerupa <strong>za</strong> SPGS-a kao <strong>za</strong>me<strong>na</strong> <strong>za</strong> Ber<strong>na</strong>rda<br />
Kouchnera.<br />
- Izdate prve putne isprave UNMIK-a 25<br />
- (Februar) Potpisan sporazum između SRJ i Makedonije o demarkaciji<br />
granice. Kosovski meštani tvrdili da je oko 2.500 ha poklonjeno Makedoniji<br />
23 http://www.unmikonline.org/civpol/photos/covermriot210200.htm<br />
24 Uredba UNMIK-a o uspostavljanju Odeljenja <strong>za</strong> civilnu bezbednost i spremnost <strong>na</strong> vanredne situacije<br />
25 http://www.unmikonline.org/press/press/pr481.html<br />
42
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
- (Mart) COMKFOR dozvolio smanjenje kopnene zone bezbednosti<br />
- (April) Norveški general Thorstein Skiaker imenovan <strong>za</strong> novog<br />
komandanta KFOR-a koji je <strong>na</strong>sledio italijanskog generala Carlo<br />
Cabigiosu. Isti je bio <strong>na</strong> položaju komandanta KFOR-a do 3. oktobra 2001.<br />
- Konfrontacije između srpskih demonstra<strong>na</strong>ta i policije UNMIK-a u<br />
Mitrovici imale su <strong>za</strong> posledicu ranjavanje nekoliko policijskih službenika.<br />
- (Maj) Ustavni okvir 26 izrađen i odobren ostavljajući glav<strong>na</strong> ovlašćenja<br />
SPGS-u UNMIK-a <strong>na</strong> osnovu Rezolucije 1244. Ustavni okvir upotrebljen<br />
kao osnova <strong>za</strong> organizovanje izbora i uspostavljanje Skupštine Kosova,<br />
Vlade Kosova i predsednika. Isti je takođe predviđao funkcio<strong>na</strong>lnost<br />
opšti<strong>na</strong>.<br />
- (Septembar) Odeljenje <strong>za</strong> spremnost <strong>za</strong> vanredne situacije prestalo sa<br />
svojim postojanjem<br />
- (Oktobar) Francuski general Marcel Valentin imenovan <strong>za</strong> novog<br />
komandanta KFOR-a koji je <strong>na</strong>sledio norveškog generala Thorstei<strong>na</strong><br />
Skiakera. Isti bio <strong>na</strong> položaju komandanta KFOR-a do 4. oktobra 2002.<br />
- (Novembar) Održani prvi opšti izbori. Stranka LDK pobedila <strong>za</strong> kojom su<br />
sledile stranke PDK i AAK<br />
- Hans Hackerup imenovan <strong>za</strong> novog SPGS-a <strong>na</strong>kon Ber<strong>na</strong>rda Kuchnera<br />
2 0 0 2<br />
- (Januar) Evro (€) zvanično postao valuta u upotrebi <strong>na</strong> Kosovu. Evro<br />
<strong>za</strong>menio nemačku marku DM koja je bila u upotrebi <strong>na</strong>kon 1999.<br />
godine <strong>na</strong> Kosovu. Valuta nije uređe<strong>na</strong> kroz Evropsku centralnu banku<br />
u Frankfurtu.<br />
- Skupšti<strong>na</strong> Kosova i<strong>na</strong>ugurisa<strong>na</strong> sa 120 poslaničkih mesta. 100 mesta<br />
pripada i<strong>za</strong>branim poslanicima a 20 mesta rezervisano <strong>za</strong> manjinske<br />
<strong>za</strong>jednice (10 <strong>za</strong> Srbe i 10 <strong>za</strong> ostale manjinske <strong>za</strong>jednice). Nexhat Daci<br />
postao prvi predsednik Skupštine Kosova.<br />
- Skupšti<strong>na</strong> Kosova izglasala Ibrahima Rugovu <strong>za</strong> prvog među<strong>na</strong>rodno<br />
priz<strong>na</strong>tog predsednika Kosova<br />
- (Februar) Generalni sekretar UN-a Kofi An<strong>na</strong>n nominovao Michaela<br />
Steinera <strong>za</strong> <strong>na</strong>slednika Hansa Hakkerupa.<br />
- (Mart) Uspostavlje<strong>na</strong> nova Vlada Kosova a prvi premijer iste bio je Bajram<br />
Rexhepi. Ovo je bila vlada jedinstva pošto je u svom sastavu obuhvatala<br />
tri glavne političke stranke (LDK, PDK, AAK) i stvarala klimu nepostojanja<br />
26 Pogledajte Ustavni okvir http://www.unmikonline.org/pub/misc/FrameworkPocket_ENG_Dec2002.pdf<br />
43
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
opozicije. Ova vlada imala je ograniče<strong>na</strong> ovlašćenja u nekim oblastima<br />
kao što su fi<strong>na</strong>nsije, ekonomija, mladi, sport, kultura, obrazovanje,<br />
poljoprivreda, život<strong>na</strong> sredi<strong>na</strong> itd. Sektor bezbednosti ostao je i dalje<br />
rezervisano ovlašćenje SPGS-a (KPS, Policija UNMIK-a), KZK, Poprav<strong>na</strong><br />
služba, pravosuđe, unutrašnji i spoljni poslovi, upravljanje granicom i<br />
cari<strong>na</strong> i druge z<strong>na</strong>čajne oblasti.<br />
- (April) Zemljotres pogodio istočni deo Kosova i posebno grad Gjilan/<br />
Gnjilane. Njegova jači<strong>na</strong> iznosila je 5.9 stepeni Richtera. Pričinje<strong>na</strong><br />
kolateral<strong>na</strong> šteta.<br />
- KFOR smanjio svoje trupe sa 50.000 <strong>na</strong> 39.000 27<br />
- (Jul) Došlo do nesreće u Kosovskoj elektroenergetskoj distribuciji (Kosovo<br />
‘B’). Kosovo ‘B’ bio je glavni KEK-ov s<strong>na</strong>bdevač električnom energijom<br />
- (Oktobar) Italijanski general Fabio Mini imenovan <strong>za</strong> novog komandanta<br />
KFOR-a <strong>na</strong>kon francuskog generala Marcel Valentin. Isti bio <strong>na</strong> položaju<br />
komandanta KFOR-a do 3. oktobra 2003.<br />
- Organizovani drugi lokalni izbori. LDK osvojio glavne opštine, <strong>za</strong> kojim<br />
su sledili PDK i AAK.<br />
2 0 0 3<br />
- (Jun) KFOR smanjio trupe <strong>na</strong> 26 000 28<br />
- (Avgust) Generalni sekretar UN-a Kofi An<strong>na</strong>n nominovao Harrija Holkerija<br />
<strong>za</strong> sledbenika Micheala Steinera <strong>na</strong> funkciji SPGS-a<br />
- Održano nekoliko demonstracija organizovanih od strane Srba koji su<br />
blokirali glavne magistralne puteve Prišti<strong>na</strong> – Skopje i Prišti<strong>na</strong> – Gnjilane<br />
- (Oktobar) Nemački general Holger Kammerhoff imenovan <strong>za</strong> novog<br />
komandanta KFOR-a <strong>na</strong>kon italijanskog generala Fabio Mini. Isti bio <strong>na</strong><br />
funkciji komandanta KFOR-a do 1. septembra 2004.<br />
- Po prvi put, održani direktni razgovori između rukovodstva kosovskih<br />
Alba<strong>na</strong>ca i Srba.<br />
- (Decembar) Među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> <strong>za</strong>jednica plasirala takozvane standarde pre<br />
statusa <strong>za</strong> Kosovo 29<br />
- KFOR smanjio trupe <strong>na</strong> 17 500 30<br />
27 http://www.<strong>na</strong>to.int/cps/en/<strong>na</strong>tolive/topics_48818.htm<br />
28 http://www.<strong>na</strong>to.int/cps/en/<strong>na</strong>tolive/topics_48818.htm<br />
29 Pogledajte celokupan sadržaj http://www.unmikonline.org/standards/priorities.htm<br />
30 http://www.<strong>na</strong>to.int/cps/en/<strong>na</strong>tolive/topics_48818.htm<br />
44
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
2 0 0 4<br />
- (Mart) Nasilni nemiri odigrali se 17. marta. 18 ljudi poginulo a <strong>na</strong> stotine<br />
ranjeno. 31<br />
- NATO je hitno rasporedio 2500 dodatnih trupa kako bi ojačao postojeću<br />
s<strong>na</strong>gu KFOR-a<br />
- UNMIK objavio “Plan <strong>za</strong> primenu standarda.”<br />
- (April) Stupili <strong>na</strong> s<strong>na</strong>gu Privremeni krivični <strong>za</strong>kon i <strong>za</strong>kon o krivičnom<br />
postupku<br />
- (Jun) Søren Jessen-Petersen imenovan <strong>za</strong> specijalnog predstavnika<br />
novog generalnog sekretara Ujedinjenih <strong>na</strong>cija <strong>za</strong> Kosovo i šefa UNMIK-a<br />
i bio je <strong>na</strong> ovoj funkciji do kraja ju<strong>na</strong> 2006. On je bio sledbenik Harrija<br />
Holkerija<br />
- (Avgust) Izveštaj Kaia Eidea, specijalnog i<strong>za</strong>slanika generalnog sekretara,<br />
tvrdi da politika pod <strong>na</strong>zivom “standardi pre statusa” nije imala kredibilitet<br />
i da je politika standarda <strong>za</strong>snova<strong>na</strong> <strong>na</strong> prioritetima imala <strong>za</strong> cilj da olakša<br />
mirne buduće razgovore o statusu koje bi trebalo da ih <strong>za</strong>mene.<br />
- (Septembar) Francuski general Yves de Kermabon imenovan <strong>za</strong> novog<br />
komandanta KFOR-a <strong>na</strong>kon nemačkog generala Holgera Kammerhoffa.<br />
Isti bio <strong>na</strong> funkciji komandanta KFOR-a do 1. septembra 2005.<br />
- (Novembar) Održani parlamentarni izbori. LDK i AAK osnovale vladu<br />
ostavljajući PDK u opoziciji<br />
- (Decembar) Ramush Haradi<strong>na</strong>j iz stranke AAK, obrazovao vladu. Ibrahim<br />
Rugova ponovo i<strong>za</strong>bran <strong>za</strong> predsednika kao i Nexhat Daci, predsednik<br />
Skupštine.<br />
2 0 0 5<br />
- (Mart) Haški tribu<strong>na</strong>l podigao optužnicu protiv Ramusha Haradi<strong>na</strong>ja<br />
dok je bio <strong>na</strong> funkciji premijera. On je odmah dao ostavku i otišao u Hag.<br />
Bajram Kosumi ga <strong>za</strong>menjuje <strong>na</strong> funkciji premijera 32<br />
- (Maj) Kai Aide imenovan <strong>za</strong> specijalnog i<strong>za</strong>slanika GS UN-a <strong>za</strong><br />
preispitivanje primene standarda <strong>na</strong> Kosovu<br />
- (Septembar) Italijanski general Giuseppe Valotto imenovan <strong>za</strong> novog<br />
komandanta KFOR-a <strong>na</strong>kon francuskog generala Yves de Kermabon. Isti<br />
se <strong>na</strong>lazio <strong>na</strong> funkciji komandanta KFOR-a do 1. septembra 2006.<br />
31 Demonstracije su počele <strong>na</strong>kon što su mediji objavili vest da se troje albanske dece udavilo u reci u severnoj<br />
Mitrovici. Jedno dete koje je preživelo tvrdilo je da su <strong>na</strong>padnuti od strane srpskih mešta<strong>na</strong>. Preterivanje medija<br />
ocenjeno je kao ‘prekretnica’ <strong>za</strong> <strong>na</strong>silne demonstracije širom Kosova. Iste su dovele do raseljavanja izbeglica,<br />
posebno iz reda srpske <strong>za</strong>jednice. Nekolici<strong>na</strong> privatnih poseda unište<strong>na</strong> je posebno neke srpske pravoslavne<br />
crkve koje su <strong>za</strong>paljene.<br />
32 http://www.icty.org/sid/8631<br />
45
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
- (Oktobar) Kai Aide preporučio početak pregovora o ko<strong>na</strong>čnom statusu<br />
Kosova 33<br />
- (Novembar) UNDP u saradnji sa Vladom Kosova i Vladom Britanije i<br />
drugim akterima <strong>za</strong>počeo Reviziju sektora unutrašnje bezbednosti<br />
(RSUB)<br />
- Granič<strong>na</strong> policija uspostavlje<strong>na</strong> kao centralizova<strong>na</strong> jedinica u sklopu<br />
Kosovske policijske službe<br />
- Po prvi put <strong>za</strong>početa debata o funkcio<strong>na</strong>lnosti obaveštajnih službi; SHIK<br />
pod kontrolom stranke PDK i “Sigurimi i Atdheut” (Služba bezbednosti)<br />
pod kontrolom stranke LDK<br />
- Koffi An<strong>na</strong>n imenuje Marttija Ahtisaarija <strong>za</strong> specijalnog i<strong>za</strong>slanika u<br />
razgovorima o statusu<br />
- (Decembar), SPGS potpisao administrativ<strong>na</strong> <strong>na</strong>ređenja <strong>za</strong> uspostavljanje<br />
dva ministarstva u sastavu vlade Kosova: Ministarstva unutrašnjih<br />
poslova i Ministarstva pravde. Ovo je bio prvi korak ka prenosu ovlašćenja<br />
u bezbednosnom sektoru<br />
2 0 0 6<br />
- (Januar) Predsednik Kosova, Ibrahim Rugova preminuo u 61. godini<br />
od raka pluća. 34 Hiljade građa<strong>na</strong> ispraća svog predsednika do njegovog<br />
<strong>za</strong>dnjeg počinka. Uspešno upravljanje situacijom tokom ovog perioda<br />
posebno istaknuto.<br />
- Komandant Garde KZK odbio da ispoštuje <strong>na</strong>redbu komandanta KZK o<br />
postrojavanju bataljo<strong>na</strong> <strong>na</strong> posmrtnoj ceremoniji pokojnog predsednika.<br />
Ovaj slučaj ocenjen je primerom političke pristrasnosti od strane medija<br />
- (Februar) Fatmir Sejdiu postao novi predsednik Kosova.<br />
- U Beču, UN pokrenuo prve direktne razgovore o statusu Kosova između<br />
beogradskih i kosovskih vlasti.<br />
- (Mart), Premijer, Bajram Kosumi dao ostavku <strong>na</strong>kon među<strong>na</strong>rodnih<br />
pritisaka a stranka AAK imenovala Agima Ceku <strong>za</strong> novog premijera<br />
Kosova. Takođe, predsednik Skupštine, Nexhat Daci dao ostavku a<br />
stranka LDK <strong>za</strong>menila ga je postavljanjem Kolë Berisha<br />
- General Sylejman Selimi postao novi komandant KZK koji je <strong>za</strong>menio<br />
generala Agima Ceku<br />
33 http://www.unosek.org/docref/KaiEidereport.pdf<br />
34 http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4634616.stm<br />
46
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
- (April) Evropska unija rasporedila Misiju Tima <strong>za</strong> planiranje EU <strong>na</strong><br />
Kosovo 35<br />
- RSUB objavljen i izveštaj raspodeljen<br />
- (Jun), NATO sproveo reorgani<strong>za</strong>ciju multi<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnih brigada i stvorio<br />
multi<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnu operativnu grupu koja posledično u<strong>na</strong>pređujući<br />
mobilnost trupa. 36<br />
- (Jul) Uspostavljen Inspektorat Kosovske policije. Isti predstavlja izvršnu<br />
agenciju MUP-a.<br />
- Vlada uspostavila Agenciju <strong>za</strong> borbu protiv korupcije. Ova Agencija<br />
deluje samostalno. Hasan Preteni postao direktor Agencije.<br />
- (Septembar) Nemački general Roland Kather imenovan <strong>za</strong> novog<br />
komandanta KFOR-a koji je <strong>na</strong>sledio italijanskog generala Giuseppe<br />
Valotto Isti bio <strong>na</strong> funkciji komandanta KFOR-a do 31. avgusta 2007<br />
- Parlamentarni odbor <strong>za</strong> spremnost <strong>za</strong> vanredne situacije transformisan u<br />
Odbor <strong>za</strong> bezbednost<br />
2 0 0 7<br />
- (Februar) Nasilne demonstracije organizovane od strane pokreta<br />
“Vetvendosja” održane u Prištini suprotstavljajući se pregovorima o<br />
Kosovu. Dva demonstranta podlegla ra<strong>na</strong>ma koje su im <strong>na</strong>nete od strane<br />
policije UNMIK-a a ostali teško ranjeni. 37<br />
- (Mart) Nakon maratonskih pregovora, specijalni i<strong>za</strong>slanik UN-a, Marti<br />
Ahtisaari objavio svoj plan preporučujući <strong>na</strong>dgledanu ne<strong>za</strong>visnost Kosova.<br />
Što se tiče sektora bezbednosti, ovaj plan predviđao je uspostavljanje<br />
Kosovskih bezbednosnih s<strong>na</strong>ga (KBS), Kosovske obaveštajne agencije<br />
(KOA), Saveta bezbednosti Kosova i Uprave <strong>za</strong> civilno vazduhoplovstvo.<br />
Pored toga, predviđao je reformu Kosovske policije. Ovaj plan otvara<br />
mogućnost izmene sektora bezbednosti pet godi<strong>na</strong> <strong>na</strong>kon svog stupanja<br />
<strong>na</strong> s<strong>na</strong>gu.<br />
- (April) Ocenjivačka misija UN-a posetila Prištinu i Beograd da oceni<br />
ostvareni <strong>na</strong>predak.<br />
- (Jul) Požari izbili širom kosovskih šuma.<br />
35 Savet Evropske unije, Zajednička akcija – 7771/06 http://www.europa-eu-un.org/articles/en/article_5903_<br />
en.htm<br />
36 Pogledajte veb stranicu NATO-a http://www.<strong>na</strong>to.int/cps/en/<strong>na</strong>tolive/topics_48818.htm<br />
Nova arhitektura prisustva KFOR-a <strong>na</strong> Kosovu podelje<strong>na</strong> je u pet multi<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnih operativnih grupa: Centar,<br />
sa štabom u Lipljanu, MNOG Sever sa štabom u Novom Selu, MNOG Jug sa štabom u Prizrenu, MNOG Zapad sa<br />
štabom u Peja/Peći, MNOG Istok sa štabom u Feri<strong>za</strong>j/Uroševcu<br />
37 Istraga je <strong>za</strong>ključila da je rumunska žandarmerija koristila prekomernu silu<br />
47
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
- (Avgust) Pet <strong>za</strong>tvorenika visokog profila pobeglo iz <strong>za</strong>tvora u Dubravi<br />
- Francuski general Xavier de Marnhac postavljen <strong>za</strong> novog komandanta<br />
KFOR-a <strong>na</strong>sleđujući nemačkog generala Rolanda Kathera. Isti je bio <strong>na</strong><br />
funkciji komandanta KFOR-a do 29. avgusta 2008.<br />
- (Septembar) Joachim Rücker imenovan <strong>za</strong> specijalnog predstavnika<br />
generalnog sekretara Ujedinjenih <strong>na</strong>cija <strong>za</strong> Kosovo i <strong>za</strong> šefa UNMIK-a i<br />
<strong>na</strong>lazio se <strong>na</strong> ovoj funkciji do kraja 15. ju<strong>na</strong> 2008.<br />
- (Novembar) Parlamentarni i lokalni izbori održani <strong>na</strong> Kosovu. PDK<br />
osvojio izbore, <strong>za</strong> kojim su sledili LDK i AKR.<br />
- Dvoje odbeglih iz <strong>za</strong>tvora u Dubravi ubijeno od strane makedonske<br />
policije u incidentu koji se desio u selu Brodec<br />
- (Decembar) Hashim Thaci obrazovao Vladu sastavljenu od koalicionih<br />
partnera PDK – LDK<br />
2 0 0 8<br />
- (Januar) Parlamentarni odbor <strong>za</strong> unutrašnje poslove preimenovan u<br />
Odbor <strong>za</strong> unutrašnje poslove i bezbednost<br />
- (Februar) Skupšti<strong>na</strong> Kosova proglasila ne<strong>za</strong>visnost Republike Kosovo.<br />
Ista priz<strong>na</strong>ta odmah od strane SAD-a, Albanije, UK, Avganista<strong>na</strong> i Turske.<br />
Do sada, Republika Kosovo priz<strong>na</strong>ta od strane 60 zemalja. 38<br />
- Srpski demonstranti spalili dva granič<strong>na</strong> prela<strong>za</strong> 1 (Bernjak) i 31 (Jarinje).<br />
Kosovska policija i cari<strong>na</strong> do da<strong>na</strong>s kontrolišu robu koja ulazi iz Srbije<br />
samo u južnoj Mitrovici. Ovo stanje dovelo do porasta šverca u severnom<br />
delu Kosova<br />
- Došlo do nekoliko <strong>na</strong>silnih demonstracija u severnoj Mitrovici<br />
- Srpski policajci bojkotovali Kosovsku policiju<br />
- EU uspostavila Misiju vladavine prava Evropske unije (EULEX) koja pruža<br />
podršku Kosovu putem Zajedničke akcije 2008/124/CFSP Saveta.<br />
- Obrazova<strong>na</strong> “Među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> uprav<strong>na</strong> grupa” <strong>za</strong> Kosovo. 39 Imenovala<br />
Petera Feitha <strong>za</strong> šefa Među<strong>na</strong>rodne civilne kancelarije <strong>na</strong> Kosovu. 40<br />
38 Pogledajte Deklaraciju o ne<strong>za</strong>visnosti, http://www.assembly-kosova.org/common/docs/Dek_Pav_sh.pdf<br />
39<br />
Prvobitno članstvo obuhvatalo je UK, Francusku, Nemačku, Italiju, SAD, Austriju, Republiku Češku, Finsku,<br />
Švedsku, Tursku, Belgiju, Dansku, Mađarsku, Sloveniju i Švajcarsku.<br />
40 Za više pojedinosti o ICO-u molimo vas pogledajte http://www.ico-kos.org/<br />
48
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
- (Mart) Skupšti<strong>na</strong> Kosova usvojila <strong>za</strong>kone u paketu u skladu sa<br />
Ahtisaarijevim planom. U ovom slučaju, usvoje<strong>na</strong> veći<strong>na</strong> <strong>za</strong>ko<strong>na</strong> o<br />
sektoru bezbednosti. 41<br />
- Predsednik Bush objavio da će SAD pružiti Kosovu oružje. 42<br />
- UNMIK ponovo uspostavio kontrolu <strong>na</strong>d železničkom trasom <strong>na</strong> severu<br />
Kosova koja je korišće<strong>na</strong> od strane Srbije da šalje svoja dva vo<strong>za</strong> <strong>na</strong> jug. 43<br />
- Srbi organizovali <strong>na</strong>silne demonstracije u severnoj Mitrovici i <strong>za</strong>uzeli<br />
okružni sud u Mitrovici. Poginuo pripadnik specijalne policije UN-a iz<br />
Ukrajine. Nekolici<strong>na</strong> demonstra<strong>na</strong>ta uhapše<strong>na</strong>.<br />
- Policija UN-a, uz podršku francuskih NATO mirovnih s<strong>na</strong>ga, ponovo<br />
preuzela kontrolu <strong>na</strong>d zgradom suda<br />
- (April) Ustav Republike Kosovo potpisan od strane poslanika<br />
- Vlada Kosova uspostavila Ministarstvo spoljnih poslova. Skender Hyseni<br />
iz stranke LDK postao ministar.<br />
- (Jun) Stupio <strong>na</strong> s<strong>na</strong>gu Ustav Republike Kosovo.<br />
- U skladu sa novim Zakonom o policiji, Kosovska policijska služba<br />
promenila svoj <strong>na</strong>ziv u Kosovsku policiju. Nova struktura policije.<br />
- Vlada Kosova preuzela ovlašćenja od Carine UNMIK-a i posledično<br />
preimenova<strong>na</strong> u Vladu Kosova.<br />
- Lamberto Zannier imenovan <strong>za</strong> specijalnog predstavnika generalnog<br />
sekretara Ujedinjenih <strong>na</strong>cija <strong>za</strong> Kosovo. Isti je aktuelni SPGS Kosova, iako<br />
je uloga UNMIK-a <strong>na</strong> Kosovu smanje<strong>na</strong> a domaći lideri Kosova <strong>za</strong>tražili<br />
su povremeno od UNMIK-a da <strong>na</strong>pusti Kosovo pošto su smatrali njegovu<br />
misiju <strong>na</strong> Kosovu <strong>za</strong>vršenom.<br />
- Na sastanku NATO ministara odbrane, sklopljen sporazum da se <strong>za</strong>počne<br />
i obuči kosovska bezbednos<strong>na</strong> s<strong>na</strong>ga pod kontrolom civila<br />
- SHIK objavio da prestaje sa svojim postojanjem<br />
- Vlada Kosova i Vlada Makedonije počele sa demarkacijom granice<br />
između dve zemlje<br />
- Održa<strong>na</strong> <strong>za</strong>jednička među-institucio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> vežba odgovora <strong>na</strong> vanrednu<br />
situaciju. KZK imao vodeću ulogu i uključeni glavni akteri.<br />
- (Jul) Prve ambasade Kosova otvorene u devet zemalja 44<br />
41 Pogledajte veb stranicu http://www.assembly-kosova.org/<br />
Zakon o KBS, Zakon o službi u KBS, Zakon o Ministarstvu KFS, Zakon o Kosovskoj obaveštajnoj agenciji, Zakon<br />
o Kosovskim bezbednosnim s<strong>na</strong>gama, Zakon o raspuštanju KZK i Zakon o policiji<br />
42 http://www.itsallpolitics.com/forum/index.phptopic=1989.0%3Bwap2<br />
43 http://www.securitycouncilreport.org/site/c.glKWLeMTIsG/b.2693009/<br />
44 Ibid,<br />
49
Kosova: <strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong><br />
- Opasne materije poreklom iz Ira<strong>na</strong> ušle slobodno <strong>na</strong> Kosovo. S<strong>na</strong>žne<br />
reakcije stanovništva.<br />
- Republika Kosovo izdala svoje prve pasoše.<br />
- (Avgust) Vlada Kosova uspostavila Ministarstvo Kosovskih bezbednosnih<br />
s<strong>na</strong>ga. Fehmi Mujota iz stranke PDK postao ministar istog.<br />
- Italijanski general Giuseppe Emilio Gay imenovan <strong>za</strong> komandanta<br />
KFOR-a <strong>na</strong>kon francuskog generala Xavier de Marnhac. Isti je aktuelni<br />
komandant KFOR-a.<br />
- (Oktobar) Savet bezbednosti UN-a glasao <strong>za</strong> predlog Vlade Srbije<br />
o dobijanju mišljenja Među<strong>na</strong>rodnog suda pravde o <strong>za</strong>konitosti<br />
proglašenja ne<strong>za</strong>visnosti Kosova. 45<br />
- Makedonija i Cr<strong>na</strong> Gora priz<strong>na</strong>le ne<strong>za</strong>visnost Kosova. 46<br />
- (Novembar) Cari<strong>na</strong> UNMIK-a formalno promenila <strong>na</strong>ziv u Carinu Kosova<br />
- (Decembar) Misija EULEX-a formalno <strong>za</strong>počela svoju misiju <strong>na</strong> Kosovu<br />
<strong>na</strong>kon odobrenja Saveta bezbednosti UN-a<br />
- Predsednik Kosova imenovao generala Sylejma<strong>na</strong> Selimija <strong>za</strong> komandanta<br />
KBS.<br />
- Premijer Kosova imenovao generala Sheremeta Ahmetija <strong>za</strong> direktora<br />
Kosovske policije 47<br />
- Uprava <strong>za</strong> civilni vazdušni prostor Republike Kosovo preuzela kontrolu<br />
<strong>na</strong>d Među<strong>na</strong>rodnim prištinskim aerodromom 48<br />
2 0 0 9<br />
- (Januar) KZK formalno raspušten. UNDP počeo programe reintegracije<br />
nekadašnjih pripadnika KZK-a koji nisu deo KBS. KFOR <strong>na</strong>javio svoju<br />
voljnost da približno uključi 1.500 nekadašnjih pripadnika KZK-a u KBS.<br />
Drugi pripadnici KBS-a regrutuju se iz društva. 49<br />
- KBS <strong>za</strong>počeo sa funkcionisanjem. Isti će imati 2.500 aktivnih trupa<br />
i 800 rezervnih trupa. Njegov prvobitni <strong>za</strong>datak biće civil<strong>na</strong> <strong>za</strong>štita<br />
i potpomaganje policije i među<strong>na</strong>rodnog prisustva o konkretnim<br />
pitanjima. KBS će biti raspoređivan u među<strong>na</strong>rodne mirovne misije.<br />
- Napadnute barake 3. brigade <strong>za</strong> brzi odgovor u Peći.<br />
45 http://www.icj-cij.org<br />
46 http://www.msnbc.msn.com/id/27106251/<br />
47 http://www.evropaelire.org/content/News/1358320.html<br />
48 http://www.kosova.com/artikulli/50385<br />
49 Pogledajte veb stranicu Ministarstva KBS http://mksf-ks.org/page=2,1<br />
50
<strong>A<strong>na</strong>li<strong>za</strong></strong> <strong>Konteksta</strong> <strong>za</strong> <strong>Reformu</strong><br />
<strong>Sektora</strong> <strong>Bezbednosti</strong> <strong>na</strong> Kosovu<br />
1999-2009<br />
- (Februar) Predsednik i premijer Kosova imenovali Bashkima Smakaja <strong>za</strong><br />
direktora Kosovske obaveštajne agencije.<br />
- KFOR i Ministarstvo KBS objavili i promovisali regrutaciju iz otvorenog<br />
društva <strong>za</strong> Kosovske bezbednosne s<strong>na</strong>ge.<br />
- KFOR <strong>za</strong>počeo obuku pripadnika KBS u Kosovskom centru <strong>za</strong> javnu<br />
bezbednost,obrazovanje i usavršavanje u Vushtrri/Vučitrnu<br />
- Odigrale se <strong>na</strong>silne demonstracije pošto su ne<strong>za</strong>dovoljne grupe<br />
nekadašnjih pripadnika KZK tvrdile da je primenjen nepravedan<br />
postupak selekcije <strong>za</strong> KBS.<br />
- Savet bezbednosti Kosova održao svoj prvi konstitutivni sasta<strong>na</strong>k.<br />
- (April) MUP usvojio Strategiju integrisanog upravljanja granicom.<br />
- Ozbilj<strong>na</strong> pljačka desila se u generalštabu Kosovske policije. S<strong>na</strong>žne<br />
reakcije opozicionih partija i civilnog društva.<br />
- Srbi u nekoliko <strong>na</strong>vrata protestvovali <strong>na</strong>kon što je Vlada Kosova počela sa<br />
gradnjom kuća <strong>za</strong> proterane Albance iz sela Kroi i Vitakut.<br />
- (Maj) Savet bezbednosti Kosova održao drugi sasta<strong>na</strong>k. Pokrenuo<br />
izradu Nacio<strong>na</strong>lne bezbednosne strategije <strong>na</strong>kon neprestanih pritisaka<br />
građanskog društva zbog odlaganja. Takođe usvojio logotip SBK-a.<br />
- Skupšti<strong>na</strong> Kosova i<strong>za</strong>brala lokalne sudije u sastav Ustavnog suda Kosova.<br />
Šestoro sudija su lokalni a troje među<strong>na</strong>rodni. 50<br />
- Ministar KBS <strong>na</strong>javio da će institucija biti polu-funkcio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> do septembra<br />
2009.<br />
- MUP objavio ko<strong>na</strong>čan rok (30. jun) <strong>za</strong> srpske policajce Kosovske policije<br />
koji su bojkotovali instituciju od proglašenja ne<strong>za</strong>visnosti. Za mesta <strong>za</strong><br />
koja se ne odgovori pozitivno biće otvoreni konkursi <strong>za</strong> nove policajce.<br />
- (Jun) Kosovo primljeno u Među<strong>na</strong>rodni monetarni fond i Svetsku banku.<br />
- NATO objavio da će postepeno smanjivati broj trupa KFOR-a. Ove godine<br />
trupe će biti smanjene <strong>na</strong> 10.000 vojnika a do 2011. broj trupa pašće <strong>na</strong><br />
2.500<br />
- Predsednik Kosova odobrio ambleme jedinica KBS-a. 51<br />
- Prva generacija regruta KBS-a <strong>za</strong>vršila osnovnu obuku.<br />
50 http://english.cri.cn/6966/2009/05/16/1721s485014.htm<br />
51 http://botasot.info/home.phpgjuha=0&category=6&id=19110<br />
51
Izdavač<br />
Kosovski Centar <strong>za</strong> Bezbednosne Studije<br />
www.qkss.org<br />
Ul. Qamil Hoxha 2-2, 10000 Prishti<strong>na</strong>, Kosovo<br />
Tel/Fax + 381 (0) 38 221 420<br />
E-mail: info@qkss.org<br />
Autor<br />
Florian Qehaja<br />
Mentor Vrajolli<br />
Asistent:<br />
Skender Përteshi<br />
Di<strong>za</strong>jn i layout:<br />
Shpëtim Hoda<br />
Mentor Vrajolli<br />
Uredili:<br />
Su<strong>za</strong><strong>na</strong> Anghel<br />
David Law<br />
Sonja Stojanovic<br />
Miroslav Hadzic<br />
Predavač:<br />
Ruchir Sharma<br />
Prevedeno <strong>na</strong> srpskom:<br />
Emi<strong>na</strong> Demiri<br />
Štampa:<br />
REFRESH, Prishtinë<br />
Prishti<strong>na</strong>, 2011<br />
ISBN 978-9951-8782-1-0<br />
Prishti<strong>na</strong> 2011<br />
© KCSS, DCAF and BCSP 2011<br />
All rights reserved
Katalogi<strong>za</strong>cija u publikaciji – (CIP)<br />
Nacio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> Biblioteka Univerziteta Kosova<br />
355.02(496.51) “1999/2009”(047)<br />
Qehaja, Florian<br />
Context A<strong>na</strong>lysis of the Security Sektor Reform in<br />
Kosovo 1999-2009 / Florian Qehaja, Mentor Vrajolli.-<br />
Prishti<strong>na</strong> : Kosovar Centre for Security Studies, 2011.<br />
- 46 f. ; 30 cm.<br />
1. Vrajolli, Mentor<br />
ISBN 978-9951-8782-1-0