31.01.2015 Views

BUILD No.3 - BUILD magazin

BUILD No.3 - BUILD magazin

BUILD No.3 - BUILD magazin

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

tema broja<br />

Fasade<br />

fokus<br />

Simprolit ® monolit<br />

broj 3 • godina I<br />

pogled<br />

Šumarski fakultet u Beogradu<br />

poslovanje<br />

Direktni marketing<br />

intervju<br />

Vladimir Zelenovi<br />

Pokrajinski sekretar graevine


Umetnost izgradnje<br />

u pokretu<br />

Kalzip ®<br />

Kalzip ® aluminijumski krovovi i fasadni sistemi pokretai su avangardne arhitekture. Projektanti širom sveta svoje vizije<br />

pretvaraju u stvarnost sa « Kalzipom », stvarajui novi talas u graevinarstvu. Zahvaljujui najnovijoj X-Tail tehnologiji<br />

kružnih oblika, nastaju jedinstvene konstrukcije.<br />

Za Vašu stvaralaku mo:<br />

Kalzip ® sistemi – put za ostvarenje Vaših želja i kreativnosti!<br />

Obratite se našem timu<br />

za sve potrebne informacije:<br />

Corus Bausysteme GmbH<br />

August-Horch-Str. 20-22 • 56070 Koblenz<br />

Nemaka<br />

T +49 (0) 261 98 34-0 • F +49 (0) 261 98 34-100<br />

E kalzip@corusgroup.com<br />

www.falzinc.com<br />

www.kalzip.com<br />

Predstavništvo za Srbiju, CG, HR i BiH:<br />

Kalzip ® Engineering Office<br />

Stjepan Klari<br />

Vij. Vlahe Bukovca 10 • 31000 Osijek<br />

Hrvatska<br />

T +385 (0) 31 53 01 36 • F +385 (0) 31 53 01 37<br />

E kalzip@hi.t-com.hr<br />

Hajduk Veljkova 11, 21000 Novi Sad<br />

Kongresni Master centar • +385 (0) 98 46 88 77 /privremeno/


sadržaj<br />

Tema broja<br />

17<br />

Fasade<br />

Intervju<br />

34<br />

Vladimir<br />

Zelenovi<br />

Fokus<br />

61<br />

Simprolit ®<br />

monolit<br />

42<br />

Postmoderna<br />

60<br />

Šumarski<br />

fakultet<br />

48<br />

Agencija<br />

za energetsku<br />

efikasnost<br />

info Svet<br />

Okruženje<br />

Srbija<br />

Beograd<br />

6<br />

8<br />

9<br />

12<br />

poslovanje DIREKTNI MARKETING<br />

u službi Vašeg poslovanja 14<br />

promo PROJEKTNO FINANSIRANJE za<br />

izgradnju stambenih i poslovnih<br />

objekata (ERSTE BANK) 16<br />

Tema broja FASADE 17<br />

TRIMORASTER – Igra vrhunske<br />

22<br />

estetike i funkcionalnosti!<br />

T&T stone ventilisane kamene fasade 24<br />

100% LINDAB<br />

švedski kvalitet u Srbiji 25<br />

LENSIM-NEOTON<br />

fasade koje ne stare 26<br />

COR-TEN patina i za<br />

ventilisane fasade! (RUUKKI) 27<br />

NOVA FORMA<br />

fasadna stakla Uniglasa 28<br />

ISOBAU fasadni i krovni paneli 29<br />

TRESPA (POLYKEM SR)<br />

sva najbolja svojstva u jednom panelu 30<br />

SIMPROLIT ® – protivpožarne razdelnice<br />

kao protivpožarna zaštita fasadnih<br />

sistema sa polimernim utopljivaem 31<br />

intervju VLADIMIR ZELENOVI<br />

o autoputu i još poneemu... 34<br />

Tema broja Paneli i fasadni sistemi<br />

SWISSPEARL ® (ESAL) 36<br />

ENERGIJA² (ALU KÖNIG STAHL) 38<br />

M-PROFIL sendvi fasadni i krovni paneli 39<br />

zanimljivosti ... novih sedam svetskih uda... 40<br />

promo MB COMPANY<br />

najbezbednije ramovske skele 41<br />

arhitektura POSTMODERNA 42<br />

promo BEOICLA<br />

saradnja je garancija uspeha! 44<br />

energetska<br />

efikasnost<br />

3M FOLIJE – sigurnost i zaštita<br />

vaših stakala, prostora i bližnjih 45<br />

FIBRAN<br />

porodica izolacionih materijala 46<br />

TRAFOLAJT – energetski i<br />

instalacioni kablovi i provodnici 47<br />

AEE<br />

energetska efi kasnost u zgradarstvu 48<br />

promo EX ECENTAR – licenciranje<br />

za mala i srednja preduzea 52<br />

software FOCUS COMPUTERS<br />

softver za planiranje,<br />

projektovanje i GIS komunalnih sistema 53<br />

enterijer STOLICA 54<br />

promo MOBEXPERT<br />

kancelarijski nameštaj 55<br />

KAN-COM 56<br />

ALUMIVAL<br />

rukohvati za vrata 58<br />

pogled ŠUMARSKI FAKULTET u Beogradu<br />

atestiranje ploa iverice 60<br />

fokus SIMPROLIT ® MONOLIT 61<br />

promo LE MONDE UNDERGROUND 64<br />

transmaterijali ... nameštaj od papira... 65<br />

narudžbenica 66


oj 3 • godina I<br />

tema broja<br />

Fasade<br />

fokus<br />

Simprolit ® monolit<br />

pogled<br />

Šumarski fakultet u Beogradu<br />

Poštovani čitaoci,<br />

poslovanje<br />

Direktni marketing<br />

Kao što to biva u svakom prvom obraćanju, neophodno je, i želim pre svega<br />

da se zahvalim kolegama iz preduzeća Infonet group na ukazanom poverenju,<br />

pomoći i podršci, na poslu uređivanja trećeg broja <strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong>a.<br />

intervju<br />

Vladimir Zelenovi<br />

Pokrajinski sekretar graevine<br />

Naslovna strana:<br />

FUNDERMAX<br />

distributer DIPO Beograd<br />

REDAKCIJA<br />

GLAVNI UREDNIK<br />

Tomislav Stameni<br />

UREDNIK<br />

Mladen Bogievi<br />

IZVRŠNI UREDNIK<br />

Aleksandra Jovanovi<br />

SARADNICI<br />

Tijana Jovanovi-Petrovi<br />

Marija Živanovi, dipl. ing.<br />

Jelena Jeremi, dipl. ing. gra.<br />

DIZAJN I PRIPREMA<br />

Ivan Anelovski<br />

Vidak Guzina<br />

DIREKTOR MARKETINGA<br />

Dunja Filipovi<br />

MARKETING<br />

Jelena Boži<br />

Tanja Vientijevi<br />

Monika Ilomanoski<br />

Vanja Nikoli<br />

Stana Arseni<br />

Peko Živkovi<br />

FINANSIJE<br />

Dragana Stankovi<br />

IZDAVA<br />

Izvorska 41<br />

11030 Beograd<br />

tel/fax: +381 (0) 11 35 71 509<br />

35 71 510<br />

30 58 577<br />

e-mail: info@infonetgroup.com<br />

www.infonetgroup.com<br />

ŠTAMPA<br />

Rotografika d.o.o.<br />

Segedinski put 72<br />

24000 Subotica<br />

ISSN 1452-8495<br />

CIP -<br />

Katalogizacija u publikaciji<br />

Narodna biblioteka Srbije,<br />

Beograd 624<br />

COBISS.SR-ID 139422220<br />

Izdava ne snosi odgovornost za istinitost<br />

i verodostojnost objavljenih oglasa<br />

i promotivnih tekstova<br />

Ni ovaj <strong>BUILD</strong> nije mogao bez stručnih saradnika i sagovornika koji su<br />

svojim tekstovima i komentarima učinili da i ovaj broj bude oplemenjen<br />

novim uglovima gledanja, zanimljivim i optimalno detaljnim informacijama,<br />

odgovarajućim fotografijama, ali i tekstovima priređenim i napisanim na<br />

visokom naučnom i profesionalnom nivou.<br />

Pozdravljam i sve naše oglašivače i poslovne partnere, koji su nam<br />

blagovremeno dostavljali materijale, i blagodarim na revnosnoj prepisci,<br />

ljubaznosti i razumevanju. Nadam se da ćemo i u budućnosti zajedno<br />

pronalaziti odgovarajuća i savremena rešenja u skladu sa nepisanim pravilima<br />

stila, dizajna i dobrog ukusa, prvenstveno u vašu korist, kako bi vaše preduzeća,<br />

proizvodi i usluge, bili predstavljeni tržištu na najbolji mogući način.<br />

Pozivam i sve vas, sa kojima još uvek nismo bili u prilici da sarađujemo<br />

u okviru korica <strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong>a, da nam se javite i predstavite svoje<br />

profesionalne i poslovne programe, planove i ideje, kako bismo zajedno pronašli<br />

najbolju moguću formulu kojom ćemo se u vaše ime obratiti najširem krugu<br />

potencijalnih poslovnih partnera iz oblasti građevinarstva, opremanja i svih<br />

pratećih delatnosti.<br />

Sa nadom u buduće saradnje na obostrano zadovoljstvo,<br />

U ime Redakcije <strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong>a,<br />

Mladen Bogićević,<br />

Urednik<br />

<strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong> je prvi srpski<br />

besplatni poslovni <strong>magazin</strong> o građevinarstvu<br />

i opremanju koji se na teritoriji<br />

Srbije besplatno distribuira na adrese<br />

preduzeća, organizacija i profesionalaca<br />

iz oblasti građevinarstva, arhitekture<br />

i pratećih delatnosti.<br />

INDEX OGLASA<br />

<strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong>e is the first<br />

Serbian free building construction<br />

business <strong>magazin</strong>e which is, in Serbia,<br />

distributed without charge, to addresses<br />

of companies, organizations<br />

and individuals connected to building<br />

construction industry and architecture.<br />

Alfaco www.alfacosafety.co.yu 65<br />

Alumival www.alumival.co.yu 59<br />

Annex www.annexstahl.com 18<br />

Cerak www.cerak.co.yu 20<br />

Dipo www.dipo.co.yu naslovna<br />

Esal www.esal.si 68<br />

Ex Ecentar www.execentar.com 52<br />

Fadis www.fadiscg.com 57<br />

Kalzip www.kalzip.com 3<br />

Katalog Graevinarstvo i opremanje www.gradjevinarstvo.co.yu 67<br />

Komet www.komet-ca.co.yu 19<br />

Lensim-Neoton www.lensim.co.yu 26<br />

M-Profi l www.m-profi l.co.yu 2<br />

Mobexpert Group www.mobexpert.co.yu 15<br />

Pan Komerc www.pankomerc.com 21


LAFARGE<br />

EKSPANZIJA U AZIJI<br />

Kompanija ne prestaje da se širi na svetskom<br />

tržištu, a izvršni direktor Bruno Lafont istie da<br />

je Azija prioritet, gde sada ostvaruju 10% tržišnog<br />

profi ta a planiranim otvaranjem pogona u<br />

Indiji, pored onih u Kini, ovaj udeo bi se mogao<br />

udvostruiti. Lafarge (Lafarž) se na svetskom<br />

tržištu bori sa švajcarskim Holcim-om i meksikim<br />

Cemex-om i pomenuti planovi predstavljaju<br />

pokušaj Lafarža da sa dosadašnjih<br />

50% tržišta u razvoju preuzme ak dve treine<br />

ukupne prodaje.<br />

SAN GOBEN<br />

KUPOVINA NEMAKOG MAKSITA<br />

Francuska kompanija San-Goben (Compagnie<br />

de Saint-Gobain), jedan od najveih svetskih<br />

proizvoaa stakla, preuzela je nemaki Maksit<br />

(Maxit), filijalu Hajdelberg cementa (Heidelberg<br />

cement), za 2,12 milijardi evra. U saopštenju za<br />

štampu kompanija je predstavila plan da ovim<br />

preuzimanjem otvori sebi mogunost udvostruivanja<br />

poslovanja u sektoru industrijskog<br />

maltera – proizvoda koji joj je, preko kompanije<br />

Veber (Weber), samo u 2006. godini ostvario<br />

prihod od milijardu evra. Kompanija Maksit trenutno<br />

posluje u više od 30 zemalja i zapošljava<br />

preko pet hiljada radnika, a ostvaruje prihode<br />

od 1,2 milijarde evra. Istovremeno, Maksit je tržišni<br />

lider u Skandinaviji i Nemakoj, i sada uz<br />

Veber, koji je lider u Francuskoj i južnoj Evropi,<br />

San-Goben e preuzeti vostvo na evropskom<br />

tržištu industrijskog maltera.<br />

Sa druge strane, Hajdelberg cement objavio je<br />

da e novac dobijen ovom transakcijom iskoristiti<br />

da preuzme britanskog proizvoaa gra-<br />

evinskog materijala Hensona (Hanson). Ovo<br />

preuzimanje e Hajdelberg koštati 11,75 milijardi<br />

evra, ali e ga svrstati na drugu poziciju<br />

po veliini kompanija u ovom sektoru, odmah<br />

iza francuskog Lafarža.<br />

TISENKRUP<br />

RAST PROFITA<br />

<br />

Svet<br />

Vodei nemaki proizvoa elika Tisenkrup<br />

(ThyssenKrupp) ostvario je porast profita od<br />

63% u kvartalu zakljuenom krajem juna, što<br />

je dovelo do cifre od 729 miliona evra ili 1,49<br />

evra po deonici, iako su predvianja analitiara<br />

išla tek do svote od 623 miliona. Porast profita<br />

u odnosu na isti period prošle godine (446 miliona),<br />

najviše se pripisuje poveanju ekonomskog<br />

rasta u Nemakoj, ali i Evropi uopšte, koji<br />

je doveo do vee potražnje industrijskih dobara.<br />

Ovo je omoguilo Tisenkrupu da podigne cene<br />

svojih proizvoda pa su procenti prihoda prodaje<br />

porasli za 11%, tj. na 13,4 milijardi evra.<br />

KRIZA NA AMERIKOM TRŽIŠTU<br />

NEKRETNINA<br />

Ovoga leta u SAD zabeležen je najvei broj<br />

neprodatih stambenih nekretnina u poslednjih<br />

15 godina a gradnja privatnih kua beleži konstantan<br />

pad ve 16 meseci za redom. Vrednosti<br />

deonica graevinskih firmi pala je proseno za<br />

preko 4%, a broj radnika u graevinskoj industriji<br />

(kojih ukupno ima 7,7 miliona), od septembra<br />

prošle godine pao je za 75.000, a oekuje se i<br />

dalje poveanje nezaposlenosti radnika u ovoj<br />

struci. Prirodno, ova stagnacija i blagi pad nisu<br />

mimoišli ni deonice industrijskih konglomerata,<br />

a stanje na tržištu nekretnina izaziva predkriznu<br />

atmosferu u itavoj amerikoj privredi.<br />

ENR LISTA<br />

Najuticajniji svetski asopis iz oblasti graevinarstva,<br />

njujorški ENR (Engineering News<br />

Record) sainio je novu, jubilarnu, dvadestu<br />

po redu listu najboljih graevinskih kompanija<br />

u svetu. Ocenjivanje je voeno za 2006. godinu,<br />

i to u dve kategorije: za projektovanje i<br />

izvoenje projekata.<br />

Na prvoj listi je predstavljeno 200 fi rmi koje<br />

se bave projektovanjem, i sve one dolaze iz<br />

samo 30 država. Ovom listom apsolutno dominiraju<br />

Amerikanci sa 75 kompanija. Kao i<br />

na mnogim drugim listama poslednjih godina,<br />

odmah iza njih su se našli i Kinezi sa svojih 15<br />

projektantskih fi rmi. Slede ih Velika Britanija<br />

sa 12, Kanada sa 11 i Japan sa 10 kompanija.<br />

U prvih deset su i Holandija i Francuska sa po<br />

osam, Nemaka i Australija sa po šest, dok<br />

je, možda na iznenaenje, na desetom mestu<br />

Egipat sa etiri projektantske kompanije.<br />

U prvim godinama uspostavljanja ENR<br />

liste najuspešnijih u periodu od 1988. do<br />

1992/93. naš Energoprojekt nalazio se<br />

u prvih desetak najboljih projektantskih i<br />

meu dvadest izvoakih fi rmi na svetu.<br />

Na ovogodišnjoj listi najveih projektanata<br />

više ga nema, a na listi izvoaa zauzima<br />

166. mesto kao jedini predstavnik naše<br />

zemlje.<br />

Ipak, bez obzira na dominaciju fi rmi iz SAD,<br />

prva kompanija na listi je kanadski SNC (SNC<br />

– Lavalin Group inc, Montreal). Drugo mesto<br />

je zauzeo ameriki Fluor Corporation, a tree<br />

Fugro iz Holandije. etvrti na listi projekanata<br />

londonski AMEC. Od petog mesta pa dalje<br />

slede fi rme: Arkadis NV iz Holandije, Worley<br />

Parsons Ltd. iz Australije, ameriki KBR iz<br />

Hjustona, Bechtel, AECOM Tehnology Corp.<br />

Los Angeles i Jacobs iz Pasadene.<br />

Kada je re o listi 225 najboljih izvoaa radova<br />

u 2006. godini, na nju su dospela preduze-<br />

a iz 37 zemalja. U prvih deset mesta nalaze<br />

se po tri fi rme iz Francuske i SAD, dve iz Nemake,<br />

a po jedna iz Švedske i Austrije. Prvo<br />

mesto zauzeo je nemaki Hochtief AG, drugo<br />

mesto je švedska Skanska AB iz Solna, trei<br />

je francuski Vinci, Ruell-Malmaison. etvrto i<br />

peto mesto su zauzeli austrijski Strabag SE<br />

(Štrabag) i francuski Bouygues (Buig).<br />

Amerikanci su se na ovoj listi našli tek na<br />

šestom mestu, a njihova najbolje plasirana<br />

kompanija je Bechtel sa sedištem u San Francisku.<br />

Slede je francuski Technip iz Pariza,<br />

KBR iz Hjustona, nemaki Bilfinger Berger iz<br />

Manhajma, dok je na desetom mestu ponovo<br />

kompanija iz SAD – Fluor Corporation, sa sedištem<br />

u gradu Irving u Teksasu.<br />

Nasuprot utisku koji se stie pregledom prvih<br />

deset mesta, ostatkom liste apsolutno dominiraju<br />

Amerikanci sa 51 i Kinezi sa 46 kompanija.<br />

Na treem mestu po brojnosti kompanija<br />

nalazi se Turska. ak 22 fi rme, skoro svaka<br />

deseta, dolazi na listu iz ove zemlje. Slede ih<br />

Japanci sa 16 predstavnika, Italijani sa 11,<br />

Južna Koreja sa devet, Francuska i Španija<br />

po osam, Nemaka šest i Velika Britanija sa<br />

pet fi rmi u prvih 200 najveih.<br />

Zanimljivosti liste najveih izvoaa:<br />

• 185 izvoaa radova dolazi iz svega<br />

10 zemalja, a preostalih 40 je iz ak<br />

27 država<br />

• samo jedan izvoa dolazi iz Rusije<br />

koja je jedno od najveih gradilišta<br />

sveta – re je o moskovskom PJSC<br />

Stroytransgaz<br />

• ak prvih pet mesta meu izvoaima<br />

zauzele su kompanije iz Evrope<br />

• samo su Amerikanci i Kinezi predstavljeni<br />

na listi sa 97 od 225 kompanija<br />

POKRETNE KUE<br />

Poslednjih nekoliko godina pojedine arhitekte<br />

sve više zaokuplja ideja pokretne kue. Savremeni<br />

materijali i tehnike inovacije dozvoljavaju<br />

nove slobode u dizajniranju individualnih mobilnih<br />

stambenih jedinica. Lagani materijali visokih<br />

karakteristika vrstoe i izolatorskih sposobnosti,<br />

tehnologije koje proizvode, štede i zadržavaju<br />

energiju, kao i mnogi drugi izumi vezani za kuni<br />

mobilijar (plitki TV-ekrani, lap-topovi, mikrotalasne,<br />

savremene nepropusne tuš kabine i sl.)<br />

doveli su do toga da na malom prostoru može<br />

da se ostvari sasvim zadovoljavajui komfor.<br />

6 www.build<strong>magazin</strong>.com


kua Walden<br />

izgledi i osnova<br />

BURJ DUBAI<br />

NAJVIŠA ZGRADA SVETA<br />

Najviši objekti sveta podignuti ljudskom rukom<br />

nekada su držali primat po nekoliko milenijuma,<br />

zatim nekoliko decenija, da bi se u poslednje<br />

vreme održali na toj prestižnoj poziciji<br />

samo par godina. Kula Taipei 101 u Tajvanu,<br />

sa svojih konanih 508m dostignutih 2004.<br />

odnedavno više nije najviša zgrada sveta. Pre<br />

nje tu su bile Petronas kule, nesreno stradale<br />

kule Svetskog trgovinskog centra u Njujorku,<br />

a u istom gradu je nekada davno Empire State<br />

Building držao primat 41 godinu. Od ovog<br />

leta na prvo mesto izbio je novi objekat, i po<br />

svemu sudei, tu e ostati za duže – u Dubaiu<br />

se (kao po navici), privodi kraju izgrad-nja još<br />

jednog arhitektonskog i graevinskog uda<br />

– Burj Dubai (Burdž Dubai).<br />

Graevinska kompanija Emaar Properties<br />

saopštila je u avgustu da je ovaj oblakoder<br />

postao najviša zgrada sveta. Oduševljenje ne<br />

bi bilo preveliko da zgrada u tom trenutku nije<br />

dostigla tek 140 od planiranih 160 etaža, i tako<br />

prešla visinu od 512m, što je bilo više nego<br />

dovoljno za Tajpejevih 508 i novi rekord.<br />

detalj<br />

Ideje pokretnih kua kreu se od onih koje se<br />

mogu instalirati kao paraziti – tj. mogu se prikljuiti<br />

postojeem objektu u vidu npr. gostinskog krovnog<br />

ili baštenskog pansiona, pa sve do objekata<br />

koji bi se mogli postaviti kao sasvim samostalne<br />

jedinice, sa sopstvenim izvorima napajanja energijom<br />

Sunca preko solarnih ploa postavljenih na<br />

krovu, geotermalnim izvorima ili transformacijom<br />

energije vetra. Ovakve kue, ve postavljene na<br />

nekoliko taaka u Evropi i SAD, mogu se lako<br />

prenositi helikopterom ili kranom, imaju do 40m² i<br />

mogu da zadovolje potrebe savremenog oveka<br />

koji se ne libi da se sasvim prepusti visokim tehnologijama,<br />

ak i dok spava. Ipak, sve govori da<br />

ovakav nain življenja nikada nee preuzeti dominaciju<br />

nad konceptom statinog doma, mada<br />

analitiari dozvoljavaju da e svakako biti zainteresovanih<br />

savremenika u kojima još uvek živi<br />

gen nomadskog oveka.<br />

m-ch<br />

Micro Compact Home<br />

Burj Dubai e uskoro i zvanino postati najviša<br />

zgrada sveta po sva etiri kriterijuma:<br />

visini strukturnog vrha, najvišeg naseljenog<br />

sprata, vrha krova i vrha antenskog tornja.<br />

Kada Konkord kula, kako još nazivaju toranj u<br />

Dubaiu, bude završena, u nju e biti ugraeno<br />

330.000m³ razliitih betona (ne raunajui<br />

temelje!), površina njene fasade imae 111 i<br />

po hiljada kvadrata što odgovara površini 17<br />

fudbalskih terena.<br />

Procenjuje se da e je istovremeno poseivati<br />

i do 15.000 ljudi (proraun je raen za 35.000)<br />

koji e koristiti 56 najbržih liftova na svetu<br />

(do 18m/s) kapaciteta do 21 osobe. Ovi liftovi<br />

su prvi na svetu koji e moi kontrolisano da<br />

rade i u sluaju havarije ili požara na nekom od<br />

delova zgrade. Sva stepeništa su u betonskim<br />

jezgrima a na svakih 25 spratova postoji odmorište<br />

za prilagoavanje visinskom pritisku.<br />

Pranje fasade je automatsko uz pomo tri mašine<br />

garažirane na poslednjem spratu i kada<br />

sve budu radile, u normalnim uslovima bie im<br />

potrebno 3-4 meseca da operu itavu fasadu.<br />

Podaci koji najreitije govore o kakvom se<br />

poduhvatu radi, možda su oni o kondenzaciji<br />

– Burdž Dubai ima poseban sistem odvoenja<br />

kondezovane vode sa fasade, uzrokovane<br />

vlažnim vazduhom sa okeana, odnosno<br />

klimatizacijom same zgrade. Sva voda prikupljena<br />

na ovaj nain sakuplja se u rezervoarima<br />

na garažnim nivoima i koristie se za<br />

navodnjavanje zelenila u okolini zgrade. Bez<br />

obzira na klimatski pojas u kome se ovaj objekat<br />

nalazi, ovako prikupljena voda ipak bi trebalo<br />

da bude dovoljna da ispuni predvienu<br />

ulogu. Naime, koliina ovako prikupljene vode<br />

na godišnjem nivou odgovarae zapremini od<br />

skoro 20 punih olimpijskih bazena <br />

www.build<strong>magazin</strong>.com 7


ŠABAC – ZAGREB<br />

ZORKA COLOR<br />

U prvoj polovini ove godine fabrika boja i lakova<br />

Zorka Color iz Šapca prodala je robu u<br />

ukupnoj vrednosti od 6 i po miliona evra, što<br />

u odnosu na isti prethodni period predstavlja<br />

rast od 35%. Ugovor o strateškom partnerstvu<br />

sa Alkaloidom iz Skoplja je ve potpisan,<br />

a osnovana je i fi rma u Maarskoj. Na<br />

hrvatskom tržištu je ostvaren promet od pola<br />

miliona evra i kao logina posledica nedavno<br />

je otvoren distributivni centar u Zagrebu. Po<br />

mišljenju Miroslava Aleksia, predsednika<br />

kompanije, za sve ove uspehe najzaslužniji je<br />

visok kvalitet proizvoda i povoljne cene, ali i<br />

ime fabrike kao garant osvedoenog kvaliteta<br />

njihovih industrijskih premaza i proizvoda namenjenih<br />

širokoj potrošnji koji su bili poznati<br />

još u bivšoj SFRJ.<br />

ŠIRBEGOVI GRUPA – 600.000<br />

KVADRATA GODIŠNJE<br />

U proteklih 18 meseci Širbegovi grupa investirala<br />

je preko 5 miliona evra u proširenje<br />

proizvodnje i unapreenje tehnologije rada, a<br />

proizvodni pogoni su dostigli površinu od oko<br />

150.000 m². Firma zapošljava 600 ljudi, godišnje<br />

gradi 600.000 m², u Srbiji su potpisali<br />

ugovor za objekte u Kragujevcu, a u toku su i<br />

pregovori za izgradnju lanca objekata ukupne<br />

površine 250.000 m². Pored poslova sa prednapregnutim<br />

betonima, u fi rmi posebno istiu<br />

GMT konstrukcije – fi rmu sa kojom Širbegovi<br />

grupa ve tri godine deluje na evropskom tržištu<br />

(Italija, Švedska). Ova fi rma je specijalizovana<br />

za proizvodnju elinih konstrukcija<br />

a dobila je i sertifi kat za varenje 729 ime su<br />

njene mogunosti izvoza na evropsko tržište<br />

znatno uveane, a sam proizvodni prostor<br />

fabrike je samo u ovoj godini udvostruen i<br />

opremljen najsavremenijom opremom.<br />

NOVI CENTAR ZAGREBA<br />

okruženje<br />

Zagreb<br />

Uz novu rukometnu Arenu, kraj Savskog nasipa<br />

u Zagrebu, prostire se 58ha zemljišta<br />

koji su trenutno u centru pažnje investitora i<br />

javnosti. Naime, za potez od Univerzitetske<br />

bolnice do železnikog mosta predviena su<br />

nešto mekša pravila i u planu je izradnja 17<br />

nebodera od 14 do 19 spratova, dok e još<br />

jedan, osamnaesti, imati itavih 39 etaža.<br />

Pored ovoga, zidae se i niži objekti, a jedan<br />

od njih bie i budua upravna zgrada Zagrebake<br />

županije. Pod mekšim pravilima podrazumeva<br />

se da se izgled svake od zgrada nee<br />

nai na nadmetanju, kakvo je inae pravilo u<br />

drugim delovima grada, zatim, neboderi e<br />

moi da imaju pretežno stambenu funkciju, a<br />

sami indeksi izgraenosti e moi da budu viši<br />

u odnosu na one koji važe na teritoriji grada<br />

Zagreba. Buduu novu urbanu zonu e sa<br />

ostatkom grada povezivati i nove saobraajnice,<br />

novi Jarunski most i rotor, a bie dovedene<br />

i tramvajske linije.<br />

Krajem avgusta procurela je i vest da se kao<br />

investitori pojavljuju austrijski CCS, norveški<br />

Verdispar, hrvatska Pragmatica i Ana Levojevi.<br />

Oni su u pismima dostavljenim vlastima<br />

naveli da su zainteresovani za što bržu izgradnju<br />

stambenih i poslovnih objekata, kao i to da<br />

su ve vlasnici delova ovog zemljišta. Odmah<br />

nakon odreivanja lokacije nove rukometne<br />

Arene analitiari i svako iole zainteresovan<br />

mogao je pretpostaviti šta e se ubrzo zatim<br />

dogoditi: niske porodine kue uz reku zamenie<br />

neboderi sa pogledom na jezero Jarun<br />

sa druge strane reke, a Zagreb e dobiti ekskluzivan<br />

stambeno-poslovni kompleks sa<br />

neboderima kakav imaju mnoge druge prestonice<br />

sveta.<br />

SAJAM GRAEVINE – BUDVA 2007<br />

Nedavno završen Sajam graevinarstva,<br />

održan od 26. do 30. septembra 2007. godine,<br />

nastavio je uspešnu sezonu Jadranskog<br />

sajma, ocenio je Rajko Bujkovi, Izvršni<br />

direktor Sajma u Budvi. Ovogodišnja<br />

smotra najnovijih dostignua iz oblasti gra-<br />

evinarstva okupila je dvostruko više izlaga-<br />

a od prošlogodišnje, na duplo veoj površini<br />

zakupljenog prostora i zasigurno prevazilazi<br />

sve do sada organizovane sajamske manifestacije<br />

u Crnoj Gori. U pripremi 29. Sajma<br />

graevinrastva aktivno je uestvovao<br />

Organizacioni odbor manifestacije kojim je<br />

predsedavao prof. dr Goran Radovi, dekan<br />

Arhitektonskog fakulteta Podgorica.<br />

Budva 2007.<br />

Na Sajmu je svoje usluge i proizvode predstavilo<br />

preko 300 proizvoaa i fi rmi iz 27<br />

zemalja: Crne Gore, Austrije, Belgije, Bosne<br />

i Hercegovine, eške, Danske, Engleske,<br />

Finske, Hrvatske, Italije, Japana, Kine,<br />

Koreje, Maarske, Makedonije, Nemake,<br />

Poljske, Rumunije, Rusije, Slovenije, Srbije,<br />

Španije, Švajcarske, Švedske, Turske, SAD<br />

i Velike Britanije.<br />

U okviru 29. Sajma graevinarstva održani<br />

su poslovni susreti privrednika Crne Gore i<br />

privrednika Istarske županije, Dan maarske<br />

privrede u Crnoj Gori, kao i okrulgi stolovi i<br />

brojne prezentacije izlagaa. Meu posetiocima<br />

su bili i zvaninici država regiona: Ma-<br />

arske, Hrvatske, Albanije, kao i zvaninici<br />

zemlje domaina.<br />

atmosfera na sajmu<br />

NEVOLJE NA ŽABLJAKU<br />

Ne gradi se samo na crnogorskom Primorju.<br />

Ovog leta se na Žabljaku i oko njega zida više<br />

nego ikada, ali i otpada ima više nego ikad.<br />

Na mestu gde se put za eko-selo Podgora odvaja<br />

od puta ka Pljevljima, nastala je deponija<br />

šuta. Nadležni su izdali dozvolu za odlaganje<br />

graevinskog otpada, ali pod uslovom da komunalci<br />

redovno ravnaju teren, što bi možda i<br />

bilo mogue da još uvek nije u toku najaktivnija<br />

graevinska sezona na Žabljaku u poslednjih<br />

par decenija.<br />

Rezultat je to da su drenažni otvori ispod saobraajnice<br />

zapušeni, pokraj puta je formiran<br />

zid od šuta u visini od jednog metra, a o po-<br />

EXPO TROPHY<br />

A.D. Jadranski sajam, u cilju podsticanja<br />

tržišne komunikacije, edukacije potrošaa,<br />

te marketinške i propagandne prezentacije<br />

proizvoda, dodeljuje najuspešnijim izlagaima<br />

priznanje – EXPO Trophy. Struni žiri je<br />

zasedao u sastavu: Slobodan Mitrovi kao<br />

predsednik, a Velibor Zolak, Savo Pavlovi,<br />

Ranko Pavievi i Momilo Stojanovi kao<br />

lanovi žirija.<br />

Na svojoj prvoj sednici žiri je, pored ostalog,<br />

utvrdio osnovna polazišta koja su poslužila<br />

kao kriterijumi za njegov rad:<br />

• novi proizvod - nain prezentacije<br />

na štandu<br />

• arhitektonsko i dizajnersko<br />

rešenje štanda<br />

• kvalitet i obim propagandnog<br />

materijala na štandu<br />

• pratee komunikacijske aktivnosti<br />

(elektronski mediji, publikacije, bilbordi,<br />

pisane pozivnice, telemarketing itd.)<br />

• manifestacije koje uesnik organizuje:<br />

press konferencije, promocije, kokteli i sl.<br />

• obuenost i ponašanje osoblja na štandu,<br />

animacija posetilaca štanda<br />

Na osnovu detaljnog uvida u prezentaciju<br />

323 izlagaa iz svih segmenata graevinske<br />

struke, žiri je bio zadovoljan raznovrsnošu i<br />

celovitošu sajamske prezentacije. Na sednici<br />

održanoj 27. septembra žiri je doneo odluku<br />

da specijalno priznanje dodeli izlagau<br />

Dalmacijacement d.d. iz Splita, bronzanu<br />

plaketu izlagau Prvi maj aak a.d, srebrnu<br />

Trgomenu – PV iz Danilovgrada, a prvu nagradu<br />

i zlatnu plaketu Hrvatskoj gospodarskoj<br />

komori iz Zagreba <br />

<strong>BUILD</strong> u Budvi<br />

8 www.build<strong>magazin</strong>.com


sledicama se tek nagaa. Meštani sela Paleža,<br />

Uskoka, Podgore i Ninkovia ve reaguju<br />

i upozoravaju da e u ovakvim uslovima put<br />

postati neprohodan kada krene sezona kiša,<br />

a da e oni ostati odseeni od Žabljaka. Da se<br />

ovo ne bi dogodilo rešenje se mora potražiti<br />

u najkraem roku, drenažni otvori moraju se<br />

oistiti, a deponija možda i izmestiti. Ostaje pitanje<br />

da li e nadležni imati sluha da im izau<br />

u susret na vreme.<br />

NOVI MOST NA DRINI<br />

Po protokolu koji su potpisali predsednici opština<br />

Bratunac i Bajina Bašta, Nedeljko Mladenovi<br />

i Miloje Spasi, izmeu Baevca u Srbiji<br />

i Fakovia u Republici Srpskoj, od januara<br />

idue godine trebalo bi da zapone gradnja<br />

armirano-betonskog mosta po projektu inženjera<br />

Ljubivoja Kostia. Projekat predvia 180<br />

metara mosta širine 8,5 metara i ukupne vrednosti<br />

investicije od oko milion i po evra i trebalo<br />

bi da doprinese razvoju Srednjeg Podrinja<br />

gde su trenutno skele i mostovi kod Ljubovije i<br />

Bajine Bašte jedina veza dve obale.<br />

ŠTIP I AERODROM<br />

Holandska konsultantska kua Nako, koja je<br />

pobedila na meunarodnom tenderu koji je<br />

raspisala makedonska Vlada, ispitivae prostorno-urbanistike<br />

i vazduhoplovno-saobra-<br />

ajne mogunosti za izgradnju malog kargo<br />

aerodroma pored Štipa, na mestu ili u okolini<br />

postojeeg sportskog aerodroma. U vezi stim<br />

su razgovarali predstavnici Nako sa ministrom<br />

za transport i veze u makedonskoj Vladi, Miletom<br />

Janakieskim. Holandska konsultantska<br />

kua, saglasno sa tenderskim uslovima, ima<br />

obavezu da za etiri meseca izradi studiju<br />

koncesijskog modela za razvoj skopskog aerodroma<br />

Aleksandar Makedonski i ohridski<br />

Sv. Apostol Pavle.<br />

RIMSKI PUT<br />

Narodni muzej u Požarevcu i muzej Banatului<br />

Montan iz rumunske Resite zapoeli su izvo-<br />

enje zajednikog projekta Rimski put, kao i<br />

izgradnju etnosela iz XIX veka na brdu Tulba.<br />

Završetak oba projekta oekuje se do polovine<br />

2009. i koštae preko 400.000 evra.<br />

Rimski put bi trebalo da poveže Viminacijum u<br />

Srbiji i Apulum u Rumuniji, a u okviru projekta<br />

je i nova postavka u požarevakom muzeju<br />

koja predstavlja izbor od preko 50.000 predmeta<br />

pronaenih u 13.500 rimskih grobnica<br />

otkrivenih u Viminacijumu. Evropska komisija<br />

za izgradnju i opština Požarevac ve su izdvojili<br />

155.000 evra za ovaj projekat.<br />

Pojas uz istu reku, nepunih pet stotina kilometara<br />

nizvodno, odavno je predmet rasprave,<br />

i samo to. U Beogradu se ini da e Savom<br />

protei još mnogo vode pre nego se izmeste<br />

šine i zarali vagoni, divlja naselja i predratni<br />

magacini… Ideja o slobodnom bloku na Novom<br />

Beogradu nije zaživela, a nemali broj stanovnika<br />

se uplašio da e mu pasti na glavu i<br />

pre nego što se pojavio ozbiljan investitor koji<br />

bi ga podigao.<br />

TRIMO NAGRADE 2007<br />

U Portorožu je 21. septembra održano tree<br />

meunarodno takmienje za Trimove nagrade<br />

iz oblasti arhitekture. U okviru letnjeg<br />

tak-mienja bilo je prijavljeno 79 projekata<br />

iz 21 države. Tom prilikom dodeljene su tri<br />

nagrade za celokupno arhitektonsko rešenje<br />

i šest posebnih nagrada za inovativnu upotrebu<br />

Trimovih proizvoda. Iz naše zemlje,<br />

dobitnici nagrada za celovito arhitektonsko<br />

rešenje bili su Milan uri i Aleksandra Vuja<br />

za Logistiki centar Milšped u Srbiji.<br />

sa dodele Trimo nagrada<br />

Tatjana Fink, generalni direktor kompanije,<br />

je povodom nagraenog takmienja rekla:<br />

Inovativnost, kao spoj razvoja Trima i inovativnog<br />

razmišljanja, na razliite naine podstie<br />

naše zaposlene i partnere sa kojima<br />

saraujemo, ali i budue arhitekte. Takmienje<br />

za Trimove nagrade iz oblasti arhitekture,<br />

Trimo Urban Crash, podstie kreativno i<br />

neustrašivo razmišljanje i istovremeno odražava<br />

inovativnost u radu kompanije Trimo.<br />

Cilj je nagraditi projekat iz arhitekture i podstai<br />

upotrebu Trimo proizvoda u savremenoj<br />

arhitekturi. Miloš Ebner, predsednik komisije<br />

Trimo nagrada iz oblasti arhitekture i direktor<br />

razvoja i projektovanja u kompaniji Trimo,<br />

je prilikom dodele nagrada izjavio: Trimovim<br />

nagradama želimo da, pored podizanja<br />

kvaliteta arhitekture na viši nivo, nagradimo<br />

projekte i projektante, koji su dovoljno hrabri<br />

i inovativni, da naše proizvode primenjuju na<br />

nove, nestandardne naine, i da tako, iznova<br />

prevazilazimo svoje sposobnosti.<br />

Srbija<br />

US STEEL SERBIA MILION<br />

TONA ELIKA ZA POLA GODINE<br />

zid za odmaranje<br />

TRIMO URBAN CRASH 2007<br />

Pored Trimovih nagrada iz oblasti arhitekture<br />

proglašen je pobednik konkursa Trimo<br />

Urban Crash 2007. Konkurs je namenjem<br />

studentima ljubljanskog, zagrebakog i beogradskog<br />

fakulteta arhitekture i nagrauje<br />

najbolja kreativna idejna rešenja. Izborna<br />

komisija je do avgusta 2007. godine, meu<br />

29 prispelih projekata, izabrala dvoje fi nalista,<br />

ija su idejna rešenja realizovana do<br />

sredine oktobra 2007. i postavljena u parku<br />

Tivoli na Krakovskem nasipu u Ljubljani.<br />

Za pobednika konkursa Trimo Urban Crash<br />

2007 izabrana je Jelena Gruji, student arhitekture<br />

iz Srbije, za idejno rešenje Zida za<br />

odmaranje.<br />

Naredno takmienje za Trimove nagrade iz<br />

oblasti arhitekture i Trimo Urban Crash nagrade<br />

za inovativno razmišljanje o prostoru<br />

poinje u leto 2009. godine <br />

Od poetka godine do 9. jula u pogonima Tople<br />

valjaonice US Steel Serbia proizvedeno je<br />

milion tona elinih proizvoda, saopšteno je iz<br />

ove kompanije. Ovim je najvei izvoznik Srbije<br />

za samo šest meseci dosegao rekord iz 1989.<br />

godine kada je proizvedeno milion i sto hiljada<br />

tona (1.104.210t), ali na godišnjem nivou.<br />

Inae, od 2003. godine, kada je amerika<br />

korporacija US Steel kupila smederevsku železaru,<br />

rezultati Tople valjaonice popravljali<br />

su se iz godine u godinu, da bi u 2006. godini<br />

premašili milion i sedamsto hiljada tona<br />

(1.709.820t) elinih proizvoda. Pavle Fodor,<br />

direktor Tople valjaonice, rekao je da ovaj rezultat<br />

govori o velikim mogunostima ovog pogona,<br />

a Daglas Metjuz, generalni direktor Ju<br />

Es Stil Srbija, u svom saopštenju ocenio je da<br />

ovaj rekord predstavlja još jedan korak u pozicioniranju<br />

kompanije kao regionalnog lidera u<br />

proizvodnji elika.<br />

Uspešno poslovanje kompanije naravno da<br />

nije došlo samo od sebe: za protekle etiri godine,<br />

koliko je prošlo od preuzimanja smederevske<br />

železare, amerika korporacija je uložila<br />

200 miliona dolara u obnovu i modernizaciju<br />

proizvodnih pogona. Velika ulaganja, angažovanje<br />

menadžmenta i radnika, pravilno i revnosno<br />

održavanje mašina i opreme, puštanje<br />

u rad Visoke pei broj 1 pre dve godine, sve<br />

to je dovelo do toga da Ju Es Stil Srbija danas<br />

predstavlja apsolutnog lidera industrije elika i<br />

elinih proizvoda kod nas koji se sprema da<br />

tu poziciju preuzme i na nivou regiona.<br />

LAFARŽ BEOIN<br />

Jedan od primera uspešnog preuzimanja domaih<br />

fabrika od strane inostranih kompanija je<br />

i privatizacija Fabrike cementa Beoin od strane<br />

francuskog Lafarža (Lafarge). Preuzimanje se<br />

dogodilo odmah nakon donošenja novih zakonskih<br />

propisa prolea 2002. godine, kupovinom<br />

70% društvenog kapitala u vrednosti od 58 miliona<br />

evra i predstavljalo je prvi primer privatizacije<br />

u Srbiji, a odmah zatim se pokazalo i kao jedan<br />

od obrazaca za ugled u tranzicionom razdoblju<br />

naše industrije i poslovanja uopšte.<br />

Ove godine se navršilo pet godina od preuzimanja<br />

i Lafarž je nedavno svojim zaposlenima i javnosti<br />

podneo izveštaj o stepenu realizacije petogodišnjeg<br />

programa preuzetih obaveza. Ono što<br />

smo mogli videti jeste da francuska kompanija ne<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com 9


samo da je ispunila sve obaveze preuzete kupoprodajnim<br />

ugovorom ve je isti premašila. Naime,<br />

umesto 35 miliona evra, koliko su ugovorom<br />

iznosile obaveze Lafarža za prvih pet godina,<br />

ova kompanija je u rekonstrukciju i modernizaciju<br />

fabrike izdvojila skoro duplo više – 62 i po miliona.<br />

Najvei deo ovog viška sredstava utrošen je<br />

za tehnike i tehnološke investicije, gde je u prvi<br />

plan stavljena životna sredina, njeno ouvanje i<br />

unapreenje.<br />

Stanovnici sa obronaka Fruške gore prvi put za<br />

poslednjih 170 godina od kada se na ovom mestu<br />

nalazi cementara, mogu da odahnu, ili bolje<br />

rei da dišu: ugašene su pei sa zastarelom tehnologijom,<br />

a proizvodnja klinkera, najveeg izvora<br />

zagaenja, sada se odvija na novoj, savremenoj<br />

liniji, gde se komplentna proizvodnja odvija<br />

po suvom postupku. Prednosti su mnogostruke:<br />

proizvodnja klinkera je poveana za etvrtinu i<br />

sada iznosi etiri hiljade tona dnevno, i ono najvažnije<br />

– životna sredina je istija.<br />

OPEN HOUSE KRAGUJEVAC<br />

– MADE IN BIESSE<br />

Firma Top Tech Woodworking d.o.o. iz<br />

Beograda – ovlašeni predstavnik fi rme<br />

BIESSE S.p.A. iz Italije, sa velikim uspehom<br />

je održala prvi kuni sajam mašina<br />

iz oblasti obrade drveta, stakla i kamena.<br />

Sajam je održan od 24. do 30. septembra<br />

u Kragujevcu.<br />

Open House Kragujevac<br />

U prisustvu brojnih zvanica, ast da sve-<br />

ano otvori ovu manifestaciju pripala je<br />

uglednom privredniku, gospodinu Miroljubu<br />

Radovanoviu, vlasniku fi rme Jela Jagodina.<br />

Manifestaciju su propratili svi vodei<br />

mediji, ukljuujui RTS i TANJUG, što<br />

govori o znaaju i potrebi ovakvog sajma u<br />

poslovnom kalendaru Srbije.<br />

Za veliki broj fi rmi koje se bave preradom<br />

drveta, stakla i kamena ovo je bila prilika<br />

da na 2.000m² izložbenog prostora vide<br />

demonstracije rada mašina iz BIESSE proizvodne<br />

linije, komponovanih tako da se<br />

zaokruži proces proizvodnje.<br />

Sa upravom Šumadija sajma u Kragujevcu<br />

ve je potpisan ugovor o organizaciji ovakvih<br />

manifestacija i u budunosti, sve do<br />

2010. godine <br />

sajam u Kragujevcu<br />

U OKTOBRU TENDER ZA<br />

IZGRADNJU KOLUBARE B<br />

Od 19. septembra deo reke Kolubare tee<br />

novim, oko 5km dugim, tokom. Ova investicija<br />

koštala je Kolubaru i EPS oko 10 miliona evra.<br />

Izgradnjom tzv. glinenog epa, reka je preusmerena<br />

u novo korito, izraena je i specijalna<br />

kaskada zahvaljujui kojom e tok reke biti<br />

tri puta sporiji nego što je u prirodnom koritu.<br />

Ukoliko sve bude uredu, za godinu dana, u<br />

Rudarskom basenu Kolubara novi površinski<br />

kop poee sa radom. Rezerve uglja u tom<br />

novom koritu su oko 30 miliona tona, što e<br />

biti dovoljno za eksploataciju do 2014. godine.<br />

Vladimir orevi, generalni direktor EPS-a,<br />

izjavio je da e u nove kopove u Kolubarskom<br />

basenu biti investirano oko 700 miliona evra.<br />

STARA PLANINA<br />

EKAJUI STARTNI PUCANJ<br />

U toku je izrada plana razvoja turizma Stare<br />

planine koji radi kanadska fi rma Eko-stajn. U<br />

Knjaževcu se sa nestrpljenjem oekuje završetak<br />

master-plana, obean za septembar, da<br />

bi se zatim odmah moglo prei na usvajanje<br />

prostornog plana nakon koga bi se na sajam u<br />

Minhenu moglo otii sa kompletiranom ponudom<br />

za strane investitore koji bi gradili smeštajne<br />

kapacitete na ovoj planini.<br />

itav projekat ima veliku podršku Vlade Srbije,<br />

jer od 500 miliona dinara koji su budžetom planirani<br />

za razvoj turistike infrastrukture, preko<br />

polovine odlazi na Staru planinu. Ovim bi<br />

Vlada Srbije na sebe preuzela da postavi ži-<br />

are, uredi ski-staze i izgradi prilazne puteve.<br />

Zatim bi se ekalo na investitore kojima ostaje<br />

da izgrade smeštajne kapacitete, posle ega<br />

bi, po svim procenama i biznis-planovima, ova<br />

planina i itav jugoistok Srbije zaživeli.<br />

Stara planina<br />

LOLA ZA 148 MILIONA<br />

SCT CG Montaža, slovenako-srpska kompanija<br />

koja je kupila deo imovine preduzea<br />

Lola sistem za 148 miliona dinara, najavila<br />

je ulaganja u tu fabriku u visini od 20 miliona<br />

evra. Kupljena imovina sastoji se od energetskog<br />

sistema sa objektima i opremom, i hale u<br />

Železniku od 23.000 kvadrata u kojoj kompanija<br />

Cariin Grad planira da ve od januara sledee<br />

godine pokrene proizvodnju prednapregnutog<br />

betona koja e zapošljavati 200 ljudi.<br />

MONTAŽERI SUVE GRADNJE<br />

U okviru Grupacije industrije graevinskog<br />

materijala formirana je Sekcija montažera<br />

suve gradnje. Glavni ciljevi rada ovog tela su<br />

razmena tehnikih iskustava, harmonizacija<br />

sa propisima EU, primena novih i savremenijih<br />

metoda gradnje, kao i aktivnosti na strunom<br />

usavršavnaju kadrova iz ove oblasti.<br />

NA TARI PO STAROM – NEŠTO NOVO<br />

Šarganska osmica, zahvaljujui Drvengradu<br />

Emira Kusturice i prirodnim lepotama Mokre<br />

Gore ve nadaleko poznata železniko-turistika<br />

atrakcija, nedavno je promovisala novu<br />

izletniku destinaciju na najvišem vrhu Tare<br />

– vidikovac Zmajevac. U paketu sa ovim projektom<br />

je i izvoenje puta u dužini od 14,2km<br />

od Mokre Gore do Mitrovca na Tari, radovi su<br />

u toku, a završetak se oekuje do kraja godine.<br />

Vasilije uri, upravnik ugostiteljskih usluga<br />

u Šarganskoj osmici, istie da je Zmajevac<br />

samo deo programa iji je cilj da gosti Mokre<br />

Gore upoznaju Taru, Nacionalni park, Mitrovac<br />

i jezero Peruac. Sredstva za izgradnju<br />

puta obezbeena su iz NIP-a, a sa završetkom<br />

radova put od Mokre Gore do jezera Peruac<br />

bie skraen za 21km.<br />

Drvengrad<br />

KATASTAR NEPOKRETNOSTI<br />

Republiki geodetski zavod sprovodi plan po<br />

kome bi katastar nepokretnosti zaživeo na<br />

celokupnoj teritoriji Srbije do 2010. godine.<br />

Suština ovog obimnog posla je da graani koji<br />

treba da reše upis vlasništva nee morati da<br />

odlaze u dve institucije – sud i katastar, jer<br />

kada ovaj posao bude konano završen moi<br />

e da pomou raunara sa bilo kog mesta<br />

provere vlasništvo nepokretnosti, njene terete<br />

i eventualna potraživanja, ogranienja i da li<br />

je stavljena pod hipoteku ili ne. Graani više<br />

nee morati da obilaze brojne šaltere i prikupljaju<br />

mnoštvo dokumenata ve e to moi da<br />

uine na samo jednom mestu – u Republikom<br />

geodetskom zavodu. Do 2010. godine i<br />

ceo Beograd e, sa 175 katastarskih opština<br />

i površinom od 320.000 hektara, biti upisan u<br />

katastar nepokretnosti u kom su objedinjene<br />

informacije iz zemljišnih knjiga (suda) i katastra.<br />

Mnoge katastarske opštine do sada su<br />

prešle u status katastra nepokretnosti kao što<br />

su: Besni fok, Lepušnica, Kovilovo, Ova, Stari<br />

grad, Vraar, Savski venac, Stara Rakovica,<br />

Beli Potok, Pinosava, vei deo Novog Beograda<br />

i Zemuna... Ipak, veliki broj katastarskih<br />

opština još je u starom statusu katastra zemljišta<br />

po kom se za podatke još uvek ide na dva<br />

mesta. Takav je sluaj u Bori, Krnjai, Višnjici,<br />

Velikom Selu, Slancima, Mirijevu, Malom i<br />

Velikom Mokrom Lugu, Kumodražu, Rakovici,<br />

Kneževcu, Železniku, Ostružnici, Umci, Velikoj<br />

Moštanici, Rušnju, Ripnju, Bežaniji i drugim<br />

katastarskim opštinama.<br />

NIP I NIŠ<br />

Uprkos skromnom gradskom budžetu, poslednjih<br />

meseci Niš je pretvoren u veliko gradilište.<br />

Ove godine je realizovana gradnja velikog kolektora<br />

ukupne vrednosti 600 miliona dinara a<br />

rekonstrukcije i proširenja ulaznih saobraajnica<br />

u grad privode se kraju. Tu su još i dva<br />

mosta na Nišavi, nove ambulante itd. Sve ovo<br />

nikako ne bi bilo mogue bez dve milijarde dinara<br />

izdvojenih za Niš iz Nacionalnog investi-<br />

10 www.build<strong>magazin</strong>.com


cionog plana. Ipak, jedna stvar u svemu tome<br />

brine – da je bilo više novca on ne bi stigao da<br />

bude realizovan i morao bi se preneti u narednu<br />

godinu.<br />

Naime, jug Srbije jednostavno nema dovoljno<br />

kadrova i preduzea koja mogu da izvode<br />

obimnije projekte – kaže Branislav Jovanovi,<br />

prvi ovek Direkcije za izgradnju grada, ali pored<br />

ovoga ukazuje i na pitanja iz oblasti ekologije<br />

– Moramo pre svega da rešimo pitanje<br />

seoskih vodovoda i kanalizacije, jer nam se<br />

njihovo nepostojanje vraa u najgorem mogu-<br />

em obliku – preko hrane. Stoka u selima pije<br />

zagaenu vodu, jer umesto kanalizacije tamo<br />

postoje neureene septike jame. Bašte se<br />

zalivaju neispravnom vodom, a mi dobijamo<br />

hranu sumnjivog kvaliteta.<br />

Rešenje problema zapošljavanja mladih on<br />

vidi u oživljavanju kompanije EI, kao i u izgradnji<br />

slobodnih zona, od kojih je završetak jedne<br />

pri kraju, a druga je u planu.<br />

Niš<br />

INTELIGENTNI PROSTORI<br />

Pemi Company, generalni zastupnik kompanije<br />

Vimar za Srbiju, u svoju ponudu ugradnje<br />

ekskluzivne elektro-opreme uvrstio je i implementaciju<br />

sistema takozvanih inteligentnih<br />

kua. Kako kaže Predrag Miti, direktor firme,<br />

svaki od ovih sistema predstavlja ekskluzivu<br />

za sebe jer se ne izrauje u serijama, ve se<br />

svaka od ponuda dizajnira i ugrauje u skladu<br />

sa željama samih kupaca.<br />

– Ovaj sistem integriše funkcije kune automatike,<br />

video nadzora, protivprovalnog i protivpožarnog<br />

sistema. Zahvaljujui ovom sistemu<br />

svaki direktor, zahvaljujui web portalu,<br />

može da zna gde su mu zaposleni, šta rade,<br />

da im putem e-maila pošalje poruku i da je oni<br />

dobiju u obliku SMS-a, da vidi ko mu se nalazi<br />

ispred vrata itd. – kaže Miti, i dodaje – Mi<br />

smo ove sisteme ve implementirali u Narodnoj<br />

banci Srbije, hotelima IN, Mona i Bosna,<br />

ProCredit banci u Beogradu i mnogim drugim<br />

fi rmama i svaki izgleda drugaije, pa je tako<br />

npr. Narodna banka tražila pozlate na displejima.<br />

Vimar je i inae poznat po ekskluzivnosti<br />

i sva elektrooprema je od prirodnog kamena i<br />

drveta, stakla, dvoslojnog PVC-a u širokoj paleti<br />

boja i oblika.<br />

OBILAZNICA OKO NOVOG PAZARA<br />

Nastavlja se izgradnja obilaznice oko Novog<br />

Pazara koja bi trebalo da poveže peštersku<br />

visoravan i saobraajnice prema Sjenici i<br />

Tutinu sa ibarsko-jadranskom magistralom.<br />

Za radove je zadužen Novi Pazar – put i trenutno<br />

je u izgradnji most preko reka Raške i<br />

Ljudske, u mestu Dojevie. Osnovni problem<br />

koji bi mogao presudno da utie na brzinu napretka<br />

radova jesu rešavanja imovinsko-pravnih<br />

odnosa sa meštanima ija se zemljišta<br />

nalaze na trasi predvienoj za prolazak saobraajnice.<br />

Radovi na obilaznici su svakako<br />

jedan od najznaajnijih infrastrukturnih projekata<br />

za ovaj deo Srbije, a od planiranih 5 i po<br />

kilometara za sada je uraeno oko 900 metara<br />

puta. Vrednost incesticije je 5,5 miliona evra.<br />

VALJEVO<br />

Firma etnik iz Valjeva, samo u prošloj godini,<br />

ostvarila je izvoz u vrednosti od milion evra.<br />

U njenom sastavu je nekoliko proizvodnih pogona:<br />

u Valjevu se prave armirano-betonski<br />

stubovi za nadzemne elektrine vodove i deo<br />

prateeg asortimana (konzole i sl.); u Kosjeriu<br />

je zapoeta proizvodnja betonskih elemenata<br />

za trafo-stanice, dok se u drugoj fazi<br />

priprema proizvodnja prednapregnutih elemenata<br />

nosaa za mostove, vijadukte, hale i druge<br />

velike konstrukcije; u Parainu proizvode<br />

kablove, snopove za domainstva, podzemne<br />

i kablove za najvee dalekovode. Milan Tomi,<br />

vlasnik fi rme po kojoj je i dobio nadimak<br />

Miša etnik, kaže da mu je u planu i kupovina<br />

konkurentskog preduzea Elektroizgradnja iz<br />

Bajine Bašte.<br />

Od 1997, kada je preduzee osnovano, pa<br />

sve do kraja 2000, napredak je bio spor i neizvestan,<br />

najviše zahvaljujui imenu fi rme koje<br />

je gospodin Tomi odbijao da promeni uprkos<br />

sporadinim nezvaninim savetima. Onog trenutka<br />

kada je utakmica na tenderima postala<br />

otvorena i transparentnija, fi rma poinje da<br />

beleži konstantne uspehe i neprekidan razvitak<br />

mreže poslovanja. I mada je nedavno<br />

kupio Strelu-transport iz Valjeva, gospodin Tomi<br />

priznaje da se ne radi o nekakvom novom<br />

poslu, ve prvenstveno o imovini Strele koja u<br />

centru grada ima plac na kom planira izgradnju<br />

poslovno-stambenog kompleksa, i dodaje<br />

da ostaje u poslu sa betonom i kablovima jer<br />

su to artikli gde se raspisuju tenderi, kupci su<br />

uglavnom isti i saradnja sa poznatim i pouzdanim<br />

partnerima izvesna.<br />

KNAUF INSULATION<br />

KAMENA VUNA U SURDULICI<br />

Knauf insulation je, nakon dva meseca i 17<br />

miliona utrošenih evra, u Surdulici završio rekonstrukciju<br />

80% proizvodnog pogona fabrike<br />

za impregnisanu kamenu vunu, ukljuujui<br />

tu i kupolnu pe, tako da se sada praktino<br />

govori o sasvim novoj proizvodnoj liniji. Fabrika<br />

je poela sa radom i ve u probnom<br />

periodu proizvodi 5, od planiranih 6 tona kamene<br />

vune na sat, što e u perspektivi dati<br />

preko 44 hiljade tona na godišnjem nivou.<br />

Dosadašnji kapaciteti su se kretali od 17 do<br />

18 tona godišnje, a ve danas pogon u Surdulici<br />

predstavlja najsavremeniju instalaciju u<br />

Knaufovom sistemu. Knauf insulation je uložio<br />

u unapreenje svih sektora proizvodnje<br />

pa je tako 3 miliona evra uloženo u opremu<br />

za pakovanje, a itavih 5 miliona samo u rekuperatore,<br />

što je najvea investicija u Srbiji<br />

namenjena uvanju životne sredine.<br />

<br />

Ovo je samo poetak velike Knauf insulation<br />

kampanje za ouvanje životne sredine kojom<br />

se prikljuuje državnoj akciji energetske efi kasnosti.<br />

INTERNET DOMEN SRBIJE<br />

I ZVANINO .rs<br />

Registar nacionalnog internet domena Srbije<br />

(RNIDS) 24. septembra izdao je saopštenje<br />

da su pripremljeni nacrti dokumenata koji e<br />

regulisati budui proces registracije .rs Internet<br />

domena. Ovi dokumenti stavljeni su na<br />

dvonedeljnu javnu raspravu, koja e trajati od<br />

24. septembra do 8. oktobra 2007. godine. Svi<br />

zainteresovani mogu nai dokumente i formular<br />

za slanje komentara na sajtu RNIDS.<br />

Radi se o dokumentima koji, izmeu ostalog,<br />

govore o tome ko e moi da registruje<br />

.rs domen, na koji nain, kako e tei proces<br />

prelaska sa .yu na .rs, kako e se rešavati<br />

sporovi oko .rs domena i kako postati ovlašeni<br />

registar .rs domena. Nakon okonanja<br />

javne rasprave, na osnovu pristiglih sugestija,<br />

skupština RNIDS e konano usvojiti pomenute<br />

dokumente, što e biti važan korak ka<br />

uvoenju u upotrebu novog Internet domena<br />

Srbije, koje se oekuje do kraja godine. Da<br />

podsetimo, meunarodna organizacija Internet<br />

korporacija za dodeljena imena i brojeve<br />

(ICANN), saglasila se, poetkom septembra<br />

ove godine, sa dodelom novog nacionalnog<br />

Internet domena Republike Srbije, kojim e<br />

upravljati RNIDS. Svojom odlukom, ICANN je<br />

predvideo da se prelazak sa .yu na .rs domene<br />

okona do 30.septembra 2009.godine.<br />

U ZRENJANINU<br />

380 MILIONA EVRA<br />

Gradnja fabrike bioetanola u Zrenjaninu vredne<br />

380 miliona evra, prve i tehnološki najsavremenije<br />

fabrike u Evropi, koju investira ma-<br />

arsko-ameriki konzorcijum Biotech Energy,<br />

odložena je krajem maja ove godine za šest<br />

meseci, a na konferenciji Obnovljiva goriva<br />

– put ka ekonomskoj nezavisnosti, Predsednik<br />

zrenjaninske opštine Goran Kneževi je<br />

upozorio: Da bi krenula izgradnja potrebno je<br />

rešiti dva problema na državnom nivou. Problem<br />

sirovina, kao i problem standardizacije,<br />

odnosno tehniko-tehnoloških normi. Još nemamo<br />

zakon o bioetanolu.<br />

On je izrazio nadu da e do 2009. godine<br />

Zrenjanin dobiti fabriku etanola i time zadržati<br />

strateško opredeljenje ka razvoju visokih<br />

tehnologija i goriva budunosti. Državno poljoprivredno<br />

zemljište e odlukom odbornika<br />

SO Nova Crnja biti pretvoreno u graevinsko<br />

zemljište i pod odreenim uslovima dato na<br />

korišenje fi rmi Holtek gradnja MB iz Novog<br />

Sada, koja e u saradnji sa inostranim partnerima<br />

biti investitor.<br />

Zrenjanin<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com 11


BUBANJ POTOK – VINA – PANEVO<br />

Saobraajni institut CIP izrauje projekat<br />

obilaznice oko Beograda koji pored petlje<br />

na auto-putu obuhvata i dva tunela (1.200 i<br />

850m), dva mosta (80 i 150m), nadvožnjak<br />

preko smederevskog puta dužine 200m i železniko-drumski<br />

most preko Dunava ka Panevu.<br />

Pruga e ii sredinom mosta, ali za razliku<br />

od postojeeg Panevca, imae samo jedan<br />

kolosek na samom mostu. Obilaznica se završava<br />

u Banatu petljom kod Stareva.<br />

REKONSTRUKCIJA GAZELE<br />

Slavoljub Tubi, iz Sektora za investicije Puteva<br />

Srbije, najavio je da e tender za izvoaa<br />

radova na rekonstrukciji beogradske Gazele<br />

biti raspisan 24. septembra ove godine. On je<br />

istakao da e na tenderu moi da konkuriše<br />

šest stranih kompanija, koje su izabrane na<br />

pretkvalifi kacionom konkursu. Tubi je naveo<br />

da bi ugovor o rekonstrukciji Gazele trebalo da<br />

bude potpisan do kraja godine, kada bi mogli<br />

da ponu i pripremni radovi, a ve postoji detaljan<br />

plan odvijanja saobraaja tokom rekonstrukcije,<br />

tako da su zatvaranja kolovoznih traka<br />

planirana nou i vikendom. On je naglasio<br />

i da delimine obustave saobraaja na mostu<br />

nee poeti pre aprila 2008. godine<br />

Rekonstrukcija Gazele trebalo je, prema ranijim<br />

najavama zvaninika, da pone tokom<br />

ove jeseni, a radovi na obnovi prilazne petlje<br />

i mosta na autoputu kroz Beograd trebalo bi<br />

da budu završeni u roku od 18 meseci. Od<br />

1971. godine kad je završena izgradnja i kad<br />

je pušten saobraaj preko mosta, nikada nije<br />

uraena rekonstrukcija.<br />

Savski mostovi<br />

<br />

POPRAVIMO ZAJEDNO<br />

U okviru gradskog programa za revitalizaciju<br />

fasada pod nazivom Popravimo zajedno do<br />

sada je uraeno preko 380 popravki fasada,<br />

liftova i krovova na stambenim zgradama.<br />

Ovih dana grad e u okviru ovog programa<br />

fi nansirati popravku fasada na zgradama u<br />

ulici Pariske komune 10 i Krunskoj 32, a procenjena<br />

vrednost radova iznosi 3,4 miliona dinara.<br />

U gradu su u toku i radovi na 20 fasada<br />

pod zaštitom države ija je ukupna vrednost<br />

150.000 dinara.<br />

ENERGOPROJEKT NA BERZI<br />

Beograd<br />

Od 19. jula na A listingu Beogradske berze<br />

nalaze se i akcije Energoprojekt holdinga a<br />

tržišna vrednost kompanije je procenjena na<br />

370 miliona evra, dok je vrednost poslova<br />

ugovorenih samo u prvoj polovini ove godine<br />

i predvienih za realizaciju ve premašila 500<br />

miliona evra. Trenutno najvei poduhvati Visokogradnje<br />

su kompleks Aktau u Kazahstanu<br />

(55 miliona evra) i višespratna poslovna<br />

ODLAZAK NENADA BOGDANOVIA<br />

Trei broj Build <strong>magazin</strong>a izlazi u danima<br />

kada se jedna evropska i svetska prestonica<br />

još uvek oprašta od Gradonaelnika. Poslednjeg<br />

dana septembra, nakon teške bolesti, u<br />

Beogradu je sahranjen Nenad Bogdanovi,<br />

prvi gradonaelnik Beograda izabran direktnim<br />

putem nakon više od pola veka. Vodio je<br />

uspešno grad u kome živi svaki etvrti stanovnik<br />

naše zemlje.<br />

U seanju<br />

Nenad Bogdanovi<br />

zgrada u Rusiji (11 miliona evra), dok Niskogradnja<br />

najvee poslove radi u Kazahtanu i<br />

Peruu. Oprema ima u Nigeriji poslove vredne<br />

160 miliona dolara, a Hidroinžinjering pravi<br />

brane u Etiopiji i Alžiru za preko 6 miliona.<br />

Kada se tu dodaju i Entelove konsultantske<br />

usluge u Kataru, Dubaiju i Omanu od preko<br />

25 miliona dolara jasno je da e akcije Energoprojekt<br />

holdinga imati zapaženo mesto na<br />

Beogradskoj berzi.<br />

NASTAVAK ASFALTIRANJA<br />

BEOGRADA<br />

U septembru su obavljani radovi na asfaltiranju<br />

Bulevara Mihajla Pupina na Novom Beogradu.<br />

Nakon svih prethodnih najava koje kod<br />

graana izazivaju bojazan od ponovnih gužvi,<br />

pomalo smešno se ini da isti strah nije izostao<br />

ni ovog puta. Na Brankovom mostu su<br />

celodnevne gužve u jednom ili drugom, ili pak<br />

oba pravca, jednostavno svakodnevnica, bez<br />

obzira da li se asfaltira Brankova, tunel ispod<br />

Terazija, ili prilazni bulevari mostu. Tako je i<br />

ovo asfaltiranje skoro proteklo neprimetno.<br />

Meutim, bez obzira na sve, Dragomir Spasi,<br />

tehniki direktor Beograd puta, ipak je<br />

u septembru umirivao graane najavljujui<br />

da razloga za brigu nema, reima: Radiemo<br />

samo u žutim trakama… Skinuemo i<br />

zameniti ošteeni sloj asfalta na deonici od<br />

Brankovog mosta do Ulice Džona Kenedija.<br />

Najavio je i da e presvlaenje kolovoza trajati<br />

nekoliko dana, i tako je i bilo.<br />

Dok se renovira Južni bulevar, za sredinu<br />

oktobra meseca je najavljena i rekonstrukcija<br />

Starog mosta. Nadležni ponovo uveravaju<br />

graane da veih (nego obino) problema<br />

nee biti, ali Stari most e morati da bude zatvoren<br />

za automobile, a tramvaji e do novobeogradskog<br />

depoa ii samo nou. Kako god<br />

bilo, proi e i ova rekonstrukcija...<br />

Godine koje je proveo kao jedan od lidera<br />

Beograda neki e pamtiti po raskopanim ulicama,<br />

saobraajnim kolapsima i naplati parkiranja.<br />

Može i tako da se kaže... Ali, oni koji<br />

se seaju gužvi u gradskim autobusima na<br />

izdisaju, neprohodnih trotoara, dotrajalih automobila<br />

i goriva iz kuvanih plastinih fl aša<br />

90-ih, znaju da mnogi Beograani sada imaju<br />

nove telefonske centrale, centralno grejanje,<br />

vodovod i kanalizaciju, parking ispred<br />

kue, autobusku liniju u ulici, trotoare, trofaznu<br />

struju, stanove iz novogradnje... Toliko<br />

toga je moralo, i još uvek mora biti uraeno,<br />

da ponekad nije moglo da se stigne na sve<br />

strane, da se sve detaljno isplanira i da se<br />

ugodi svakom pojedincu. Pa opet, Beograd<br />

je poeo da lii na evropski grad.<br />

I ne, nije sve to zasluga jednog oveka, niti<br />

samo ljudi sa kojima je saraivao, ali Nenad<br />

Bogdanovi je bio važan deo projekta koji<br />

je krenuo punom snagom u samu zoru XXI<br />

veka – da Beograd konano, izgledom i ure-<br />

enjem, a ne samo geografskim položajem,<br />

postane jedna od prestonica Evrope, turistima<br />

zanimljiva destinacija, putnicima odmorište,<br />

a stanovnicima ugodan dom.<br />

Smru Nenada Bogdanovia Beograd je izgubio<br />

sposobnog i vrednog stanovnika. Na<br />

njegovo mesto e doi novi ljudi koji nee<br />

dozvoliti da se uspon Beograda zaustavi, a<br />

ime prvog beogradskog Gradonaelnika biranog<br />

na direktnim izborima ostae zapisano <br />

U VISOKOM DRUŠTVU<br />

Odlukom Vlade Srbije kulturnim dobrima<br />

proglašene su zgrade Pravnog i Tehnikog<br />

fakulteta u Bulevaru kralja Aleksandra, zgrade<br />

Studentskog doma Kralj Aleksandar Prvi,<br />

Ministarstva saobraaja, hotela Avala, doma<br />

Vraarske štedionice, kue Flašar, pukovnika<br />

Elezovia na Vraaru i trgovca Dušana Lazia,<br />

kao i vila Stevke Milievi na Savskom<br />

vencu. Dom Vraarske štedionice je znaajno<br />

delo arhitekte Danila Vladisavljevia, izvedeno<br />

u stilu akademizma, koji je bitno uticao na<br />

razvoj arhitekture Beograda krajem XIX i po-<br />

etkom XX veka. Kua Flašar u ulici Kornelija<br />

Stankovia 16 podignuta je 1932. godine prema<br />

projektu arhitekte Milutina Borisavljevia.<br />

Zgrada Ministarstva saobraaja, u Nemanjinoj<br />

6, graena je prema projektu arhitekte Svetozara<br />

Jovanovia od 1927. do 1931. godine i<br />

spada u vrhunska ostvarenja postakademizma<br />

u Beogradu izmeu dva svetska rata. U<br />

okviru zgrade je i Železniki muzej osnovan<br />

1950. godine.<br />

zgrada Pravnog fakulteta<br />

12 www.build<strong>magazin</strong>.com


U TEHNO-PARKU POSAO<br />

ZA 25.000 STRUNJAKA<br />

Najkasnije sredinom sledee godine indijska<br />

kompanija Embassy group poee u Iniji izgradnju<br />

svog prvog tehnološkog (IT) parka u<br />

Evropi. Time e biti realizovana najvea grinfi<br />

ld investicija u Srbiji s ulaganjima od najmanje<br />

600 miliona dolara i oekivanim izvozom<br />

od dve milijarde dolara. G-din Dinki, Ministar<br />

ekonomije i regionalnog razvoja, naglasio je<br />

na konferenciji za novinare održanoj povodom<br />

potpisivanja Memoranduma o izgradnji da e<br />

IT park u Iniji biti najvei objekat ove vrste<br />

u Evropi, i dodao da se u roku od pet godina<br />

oekuje investicija od najmanje 600 miliona<br />

dolara i zapošljavanje 25.000 visokoobrazovanih<br />

kadrova.U Iniji e, u prvoj fazi, biti izgra-<br />

en tehnološki park na 50ha površine, sa poslovnim<br />

objektima na površini od 25.000m 2 , a<br />

kada bude završen, park e zauzeti 270ha, sa<br />

poslovnim zgradama površine od 250.000m 2 ,<br />

precizirao je Dinki.<br />

Inija<br />

Poslednje vesti<br />

POSAO ZA 5.000 NEZAPOSLENIH<br />

Na prvi ovogodišnji poziv za organizovanje<br />

javnih radova od interesa za Srbiju za sada je<br />

stiglo 300 projekata, izjavila je Pomonik ministra<br />

rada i socijalne zaštite u Sektoru zapošljavanja,<br />

g-a Radmila Bukumiri-Kati. Po<br />

do sada obraenim zahtevima obuhvaeno je<br />

oko 5.000 radnika koji e putem javnih radova<br />

doi do posla.<br />

Od tih 5.000 nezaposlenih više od 60% je nekvalifi<br />

kovanih, 30% su srednje strune spreme<br />

i 5% je visoke strune spreme. Treba podsetiti<br />

da je za ovogodišnje javne radove Država<br />

izdvojila 220 miliona dinara i da je predvien<br />

i drugi rok za podnošenje prijava koji traje do<br />

10. oktobra. Država e za one koji budu radili<br />

na realizaciji projekata obezbediti zaradu uz<br />

pomo poreza i doprinosa, naknadu troškova<br />

za dolazak i odlazak sa posla, kao i troškove<br />

osiguranja bezbednosti i zdravlja na radu.<br />

PORESKE OLAKŠICE ZA<br />

KUPOVINU PRVOG STANA<br />

NISU UGROZILE BUDŽET SRBIJE<br />

Poreske olakšice za kupovinu prvog stana<br />

nisu negativno uticale na poreske prihode i<br />

posle dva meseca primene, možemo rei da<br />

predstavljaju pun pogodak. Do sada je pravo<br />

na refundaciju PDV plaenog prilikom kupovine<br />

prvog stana u novogradnji ostvarilo 70<br />

lica, a ukupan iznos poreza koji im je vraen<br />

premašio je 12,7 miliona dinara. Uz to, 701<br />

lice kao kupac prvog stana od starog vlasnika<br />

nije platilo porez na prenos apsolutnih prava u<br />

visini od 29 milijardi dinara, izjavio je Miodrag<br />

idi, državni sekretar u Ministarstvu fi nansija.<br />

Da poreski prihodi nisu bili ugroženi ovim<br />

KRATKI REZOVI<br />

• U prvom kvartalu graevinska<br />

aktivnost u Srbiji vea za 61%<br />

• Rudnik mermera Venac ponovo e se<br />

nai na tenderu<br />

• Sindikat graevinarstva Nezavisnost<br />

objavio da u Srbiji ima od 90 do 100<br />

hiljada graevinskih radnika, od ega<br />

13-33% radi na crno<br />

• Republiki geodetski zavod obezbedio<br />

55,5 miliona evra za izradu katastra<br />

• Ar u Beogradu i do 100.000 evra<br />

poreskim olakšicama potvrdio je i novoimenovani<br />

direktor Poreske uprave Dejan Stojanovi,<br />

koji je rekao da je naplata javnih prihoda<br />

za koje je zadužena Poreska uprava u prvih<br />

osam meseci ove godine u odnosu na isti period<br />

lane poveana za 16,4%, a da su ukupni<br />

javni prihodi porasli za 17,6%.<br />

BRŽE DO AUTOPUTA<br />

Izgradnja mosta preko Save kod Obrenovca,<br />

i saobraajnice koja e spajati ovu opštinu i<br />

Boljevce, bie nastavljena 2008. godine. Ukupna<br />

vrednost radova procenjena je na oko 15<br />

miliona evra, a veim delom bie fi nansirana<br />

iz Nacionalnog investicionog plana, izjavio je<br />

Dragan ilas, ministar bez portfelja, zadužen<br />

za NIP. “Ideja NIP je fi nansiranje velikih infrastrukturnih<br />

projekata. Ovaj projekat možda<br />

nije veliki, ali je znaajan jer e izgradnja mosta<br />

i saobraajnice skratiti put koji sada iznosi<br />

68km, pa e se od Surina do Obrenovca<br />

stizati za svega nekoliko minuta. Saobraajnica,<br />

dužine 12,5km, povezivae regionalni<br />

put Obrenovac-Ub-Valjevo, magistarlni put<br />

Beograd-Šabac, kao i regionalni put u Boljevcima.”<br />

izjavio je ministar ilas.<br />

AQUA EXPO 2007<br />

U Beogradu je od 4. do 6. oktobra, u hali<br />

Expo XXI Meunarodnog Expo Centra<br />

Beograd, održan Aqua Expo 2007. Aqua<br />

Expo je jedinstveni sajam koji pretenduje<br />

da postane centar svih zbivanja koja su<br />

u vezi sa industrijom voda u Jugoistonoj<br />

Evropi. Sajam je okupio sve najpoznatije<br />

domae brendove iz oblasti voda i prateih<br />

industrija.<br />

Na sajmu se predstavio i CWG Balkan<br />

d.o.o. ogranak meunarodnog lanca<br />

CWG ® . Ova kompanija se predstavila kao<br />

jedna od vodeih iz oblasti voda, a osim<br />

predstavljanja svoje ponude, uestvovao<br />

je i u nizu strunih predavanja i diskusija.<br />

sajamska prezentacija<br />

SAJAM U SUBOTICI<br />

KRAJEM OKTOBRA<br />

Subotica e se ove godine ponovo prikljuiti<br />

sajamskim gradovima. Opštinska samouprava<br />

na novi nain želi da predstavi kulturni i<br />

privredni život ove regije, naroito zbog toga<br />

što je Subotica najrazvijeniji privredni, kulturni<br />

i saobraajni centar severne Bake. S obzirom<br />

na injenicu, da su granini prelazi prema<br />

Maarskoj udaljeni svega 10, odnosno 20<br />

kilometara od grada, elnici Grada su odluili<br />

da Subotica bude domain meunarodne manifestacije,<br />

koja e svakako doprineti jaanju<br />

privrednih odnosa na ovim prostorima.<br />

Pored preduzea i preduzetnika sa teritorije<br />

republike, a pre svega iz Vojvodine, svoje<br />

prisustvo su najavili preduzea i poslovni ljudi<br />

iz Maarske, Rumunije i iz zemalja bivše Jugoslavije.<br />

Geografski položaj grada odnosno<br />

blizina Evropske Unije, omoguava da Subotica<br />

postane nosilac ekonomskog i privrednog<br />

razvoja regiona, i da bude centar privredne<br />

saradnje i strunih skupova u budunosti.<br />

Tematika sajma e biti roba široke potrošnje,<br />

graevinska oprema i materijali, graevinarske<br />

mašine I mehanizacija, drvna industrija,<br />

graevinska stolarija, tehnika i oprema grejanja/hlaenja,<br />

oprema za enterijer, tekstilna<br />

industrija, odea, poljoprivreda, poljoprivredna<br />

oprema i mašine, alati, prehrambena industrija,<br />

alkoholna i bezalkoholna pia, tehnologija<br />

prehrambene industrije, ambalaže, proizvodnja<br />

i tehnika ambalažiranja..<br />

Struni sajam graevinarstva, enterijera i eksterijera<br />

Kua i naš dom pored toga što omoguava<br />

graevinskim preduzeima da se šira<br />

publika upozna s njihovom delatnošu, doprinosi<br />

izgradnji privredne saradnje koja može<br />

da se realizuje ve u narednoj sezoni. Sajam<br />

e se održati od 25. do 28. oktobra.<br />

Subotica<br />

FCC TRAŽI PORR<br />

<br />

Vlada Srbije odluila je da tek 11. oktobra raspravlja<br />

o zahtevu FCC Construction da se u<br />

posao uvede PORR kao drugoplasirano preduzee<br />

i tako samo podgrejala sumnje u valjanost<br />

ugovora o koncesiji za izgradnju autoputa<br />

Horgoš-Požega.<br />

Državni sekretar za infrastrukturu Mihailo<br />

Markovi potvrdio je poetkom oktobra da ga<br />

je Vlada odredila za zastupnika države (koncedenta)<br />

u realizaciji koncesije za autoput<br />

Horgoš-Požega. On je na sednici Odbora za<br />

urbanizam i graevinarstvo Skupštine Srbije<br />

ocenio da je nepostojanje komunikacije poslanika<br />

sa ovim ministarstvom dovelo do zloupotrebe<br />

koncesije u politike svrhe<br />

U trenutku kada ovaj broj <strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong>a kree<br />

u štampu, kao poslednja vest se pojavila informacija<br />

da je ministar Velimir Ili demonstrativno<br />

napustio sednicu Vlade održanu 4. oktobra <br />

www.build<strong>magazin</strong>.com 13


poslovanje<br />

u službi Vašeg poslovanja<br />

DIREKTNI MARKETING<br />

ore Nikoli<br />

direktor GRID STUDIO d.o.o.<br />

e-mail: djordje.nikolic@grid.co.yu<br />

Dobra reklama ne mora<br />

mnogo da košta. Umesto da<br />

se reklamirate na televiziji ili u<br />

dnevnim štampanim<br />

medijima koji se obraaju<br />

najširem auditorijumu,<br />

možete se Vašem potencijalnom<br />

ili postojeem kupcu<br />

obratiti direktno bez<br />

posredstva mas-medija<br />

Svi masovni mediji, pored činjenice da ih vidi<br />

veliki broj ljudi, imaju jednu veliku manu: i<br />

vidi ih veliki broj ljudi. Umesto da ta velika<br />

masa potencijalnih klijenata prihvati reklamnu<br />

poruku i odluči se za Vaš proizvod<br />

ili uslugu, poruka koju takva reklama daje je<br />

previše uopštena i najveći broj posmatrača je<br />

neće čuti pa ni primetiti ono što ste im pokušali<br />

reći. Sa druge strane, Vi zaista imate proizvod<br />

ili uslugu koja je potrebna posmatraču,<br />

ali niste na pravi način objasnili šta zapravo<br />

nudite svakom pojedinačnom kupcu i na koji<br />

način će to što prodajete baš njemu koristiti.<br />

Takav način reklamiranja daleko je nepogodniji<br />

od direktne komunikacije sa kupcem.<br />

Nasuprot tome, Vaš proizvod ili usluga zahteva<br />

da se direktno obratite kupcu i jasno<br />

mu stavite do znanja šta mu nudite. Na ovom<br />

principu funkcioniše segment marketinga koji<br />

je poslednjih godina doživeo ogromnu ekspanziju<br />

i zove se direktni marketing – DM.<br />

DM predstavlja široki spektar mogućnosti da<br />

se Vašem potencijalnom ili postojećem kupcu<br />

obratite lično i saopštite mu ono što Vam je važno<br />

u poslovnom odnosu sa njim. Obraćajući<br />

se lično osobi koja stoji ispred firme sa kojom<br />

sarađujete, osigurali ste njenu pažnju, i ukoliko<br />

postoji i najmanje interesovanje za proizvod ili<br />

uslugu koju joj nudite, osigurali ste da će Vam<br />

se obratiti za dodatne informacije.<br />

Neki od primera DM tehnika:<br />

• Direktna pošta – na konkretnu adresu sa<br />

precizno navedenim pošiljaocem i primaocem:<br />

personalizovane razglednice,<br />

pisma, reklamni materijali<br />

• E-mail poruke i elektronski bilteni<br />

• Teleprodaja, SMS i telemarketing<br />

• Direktne reklamne akcije (poruke koje<br />

čitaoca odmah pokreću na akciju)<br />

Postoji zaista širok spektar tehnika i mogućnosti<br />

u segmentu DM, ali nas trenutno zanima<br />

nešto što je, po svojim mogućnostima<br />

realizacije, najprimerenije našem tržištu –<br />

direkt mail (direktna pošta) – svakako osnovni<br />

i najrasprostranjeniji vid DM koji se može realizovati<br />

klasičnom ili elektronskom poštom.<br />

DM je svuda u svetu postao sastavni i neizbežni<br />

deo redovnog poslovanja. Ovaj način<br />

komunikacije sa potencijalnim i stalnim<br />

kupcima, primenljiv je u svakoj organizaciji<br />

bez obzira na veličinu, delatnost, broj kupaca<br />

i druge faktore. Klijenti sa kojima sam do<br />

sada komunicirao, posle oduševljenja šta je<br />

sve moguće uraditi u ovoj oblasti, često komentarišu:<br />

lepo, ali mi smo mala kompanija ili<br />

imamo mali broj kupaca. Takav zaključak je<br />

velika greška! Direktan kontakt sa kupcem<br />

je potreban svakoj kompaniji, bez obzira na<br />

veličinu, delatnost i broj kupaca!<br />

DM je veoma efektan način da komunicirate<br />

sa kupcima u prodajnom ciklusu. Od pokretanja<br />

svesti Vašeg potencijalnog kupca, do podrške<br />

prodaji, DM je moćni alat koji Vam nudi:<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

unapređenje prodaje<br />

bolji kontakt sa tržištem – kupcima<br />

manje troškove reklamiranja i komunikacije<br />

pomoć u drugim reklamnim kampanjama<br />

odličnu reklamu za Vaše proizvode i pravi<br />

efekat više vrednosti proizvoda<br />

pomoć u širenju baze kupaca i dolazak do<br />

dodatnih podataka<br />

jaču lojalnost kupaca zbog ličnog odnosa<br />

pravu sliku o kretanjima na tržištu<br />

Koraci u realizaciji DM kampanje:<br />

• određivanje ciljne grupe<br />

• konsultacije sa kreativnim timom<br />

• izrada sadržaja, reklamne poruke<br />

• kreiranje materijala<br />

• dizajn<br />

• proizvodnja reklamnog materijala<br />

• pakovanje i adresiranje<br />

• slanje pošte<br />

• merenje rezultata kampanje<br />

Osnovni preduslov za uspešnu reklamnu<br />

kampanju je jasna ciljna grupa kojoj se<br />

želimo obratiti i jasna poruka koju toj<br />

grupi želimo poslati. Prednost direktnog<br />

marketinga je što je moguće formirati više<br />

podgrupa i time omogućiti da se poruka još<br />

preciznije definiše. Sledeći korak je formiranje<br />

baze potencijalnih klijenata kojima želimo<br />

da se obratimo. Baza predstavlja skup<br />

podataka o našim potencijalnim klijentima<br />

i što je više podataka koje baza sadrži to je<br />

moguće napraviti uspešniju reklamnu kampanju.<br />

Pored naziva firme i osobe kojoj se<br />

obraćamo baza može imati i dodatne podatke<br />

o potencijalnom kupcu.<br />

Direktni marketing je odličan način da<br />

razvijete kvalitetne poslovne odnose sa<br />

Vašim kupcima i potencijalnim klijentima.<br />

On Vam omogućava da ih kontaktirate direktno<br />

i ponudite im rešenja za njihove specifične<br />

potrebe.<br />

Korišćenjem DM materijala imate mnogo<br />

više prostora da predstavite Vašu uslugu ili<br />

proizvod nego što je to moguće u daleko<br />

skupljim reklamama. Dodatna velika prednost<br />

je u tome što su rezultati koje postižete<br />

na ovaj način merljivi jer Vi tačno znate<br />

ko je dobio Vaš reklamni materijal i u mogućnosti<br />

ste da proverite njegovu reakciju.<br />

Ključ DM je da pravu ponudu ponudite<br />

pravoj osobi. Ukoliko je to postignuto rezultati<br />

prodaje ovim načinom reklamiranja<br />

su fantastični.<br />

14 www.build<strong>magazin</strong>.com


Preduslovi za produkciju DM materijala:<br />

Softver – da bi se brzo i kvalitetno realizovao<br />

reklamni materijal za DM kampanju, u realizaciji<br />

se koristi nekoliko specifičnih softvera<br />

koji služe kako za obradu baza podataka, tako i<br />

za pripremu fajlova za štampu, odnosno njihovu<br />

personalizaciju.<br />

Štamparski kapaciteti podrazumevaju nekoliko<br />

štamparskih mašina iz nekoliko štamparskih<br />

tehnika. Kombinovanjem štamparskih tehnika<br />

vrlo često se mogu značajno smanjiti troškovi<br />

produkcije. Najvažniji segment ovog procesa je<br />

svakako personalizacija reklamnog materijala<br />

koja se radi na digitalnoj štamparskoj mašini<br />

koja pruža mogućnost štampanja promenljivih<br />

podataka i pruža vrhunski kvalitet otiska.<br />

Dorada – proces dorade može obuhvatiti nekoliko<br />

faza pre nego što DM materijal dobije<br />

konačan oblik. Velika širina opcija u ovom segmentu<br />

realizacije pruža mogućnost da DM<br />

materijali budu atraktivni i originalni za primaoca,<br />

i samim tim, ostanu duže zapamćeni.<br />

Adresiranje i distribucija – veoma važan segment<br />

je kvalitetno i pažljivo adresiranje i pakovanje<br />

ovih materijala. S obzirom da su materijali<br />

personalizovani veoma je važno da ne dođe<br />

do zamene reklamnih materijala i isporuke<br />

pošiljke na pogrešnu adresu.<br />

Pored nekoliko jednostavnih preduslova koje<br />

treba ispuniti, DM kampanje su veoma jednostavne<br />

za realizaciju, naravno, ukoliko se realizuju<br />

u saradnji sa iskusnim stručnjacima u ovoj<br />

Direktni marketing<br />

organizaciona šema<br />

oblasti kojih je kod nas, za sada, veoma malo.<br />

Ipak rezultati DM-a motivišu mnoge marketinške<br />

stručnjake da se preorijentišu na ovaj<br />

vid marketinga i samim tim sve više znanja i<br />

iskustva iz ove oblasti u svetu donesu kod nas.<br />

poslovanje<br />

Vaš prvi korak je da prihvatite činjenicu da je<br />

DM sastavni deo modernog poslovanja i da<br />

zakoračite u tom smeru, konsultujući stručnjake<br />

iz ove oblasti za osnovne informacije i smernice,<br />

ili im prepuštajući kompletnu uslugu


promo<br />

PROJEKTNO<br />

Projektno finansiranje,<br />

novi proizvod u ponudi<br />

Erste Bank namenjen je<br />

finansiranju novoosnovanih<br />

i ve postojeih firmi<br />

Osnivači firmi mogu biti:<br />

• pravna lica<br />

• fizička lica sa iskustvom u oblasti<br />

građevinarstva<br />

U ponudi su sledeći modeli finansiranja:<br />

• finansiranje izgradnje stambenih i poslovnih<br />

objekata namenjenih daljoj prodaji na<br />

tržištu<br />

• finansiranje izgradnje stambenih i poslovnih<br />

objekata namenjenih rentiranju<br />

• finansiranje izgradnje turističkih objekata<br />

Erste Bank projektnim finansiranjem želi<br />

da pomogne svojim klijentima u izgradnji<br />

FINANSIRANJE<br />

za izgradnju stambenih i poslovnih objekata<br />

objekata koji će zatim biti predmet prodaje<br />

ili rentiranja na tržištu, i to, kako na području<br />

većih gradova u Srbiji, tako i na područjima<br />

priznatih turističkih centara.<br />

Iznosi kredita, zbog veličine i ozbiljnosti<br />

samih projekata, mogu biti i do 80% od<br />

ukupne vrednosti projekta.<br />

Period korišćenja kredita je usklađen sa dinamikom<br />

gradnje, tako da se za momenat<br />

finansiranja računa trenutak dobijanja prijave<br />

radova i uloženih 20-30% od vrednosti<br />

investicije, a sredstva iz kredita se puštaju<br />

nakon završenih privremenih situacija overenih<br />

od strane nadzornog organa.<br />

Dinamika otplate je usklađena sa dinamikom<br />

prodaje, to jest može započeti tek nakon<br />

završetka perioda gradnje. Otplata se<br />

vrši iz priliva od prodatih stanova, poslovnih<br />

prostora i garaža koji se nalaze na namenskim<br />

računima u Erste Bank.<br />

Takođe, obezbeđena je mogućnost i za<br />

fizička lica da pod povoljnijim uslovima<br />

dođu do stambenih kredita u objektima<br />

čiju izgradnju finansira Banka:<br />

• banka odobrava stambene kredite (uz<br />

mogućnost odloženog početka otplate)<br />

fizičkim licima za kupovinu stanova, u<br />

objektima čiju gradnju banka kreditira<br />

• sredstva od prodatih jedinica se uplaćuju<br />

na dinarski i devizni namenski depozitni<br />

račun korisnika kredita – investitora<br />

• banka finansira izgradnju objekta, pa je<br />

tako suštinski i vlasnik objekta<br />

• sredstva od prodatih stanova ne mogu se<br />

tretirati kao sredstva koja pripadaju investitoru<br />

sve do dobijanja upotrebne dozvole!<br />

• sredstva od prodatih stanova koristiće se<br />

za otplatu kredita od momenta kad objekat<br />

dobije upotrebnu dozvolu<br />

• ovakvom konstrukcijom kupci su zaštićeni<br />

Osnovne prednosti projektnog finansiranja<br />

kod Erste Bank:<br />

• sigurna investicija, kako za investitora<br />

tako i za Banku<br />

• brža gradnja – dovoljna količina novca za<br />

izgradnju<br />

• brža prodaja stanova – povoljni stambeni<br />

krediti Banke<br />

• sigurnost za kupce stanova – sigurno dobija<br />

uknjižen stan<br />

• investitor nije prinuđen da u toku gradnje<br />

prodaje stanove po nižoj ceni jer kupac<br />

nema rizik, a investitor ima sredstva za<br />

gradnju<br />

• akcenat je stavljen na analizu projekta, a<br />

ne na analizu preduzeća<br />

• projekat otplaćuje sam sebe (investitor<br />

ništa ne plaća Banci dok se objekat ne<br />

završi, a vraćanje kredita po dobijanju<br />

upotrebne dozvole je od priliva ostvarenih<br />

prodajom jedinica iz objekta koji je<br />

predmet kreditiranja)<br />

• projekat ne angažuje dodatni kolateral<br />

investitora <br />

ERSTE BANK a.d.<br />

Novi Sad<br />

Bulevar osloboenja 5<br />

21000 Novi Sad<br />

info tel: 0800 201 201<br />

info@erstebank.co.yu<br />

www.erstebank.co.yu<br />

16 www.build<strong>magazin</strong>.com


TEMAbroja<br />

FASADE<br />

Fasada je lice svakog graevinskog objekta. Re fasada<br />

ipotie od latinskog facies – lice. Kao i svako lice, i lice<br />

graevine može da bude privlano, postojee možedase<br />

doteruje ili da se potpuno menja. Paralelno sa razvojem<br />

graevinarstva, razvijale su se i fasade, kako po svom<br />

obliku,takoiponainu i izrade.<br />

Jedan od glavnih zadataka svakog arhitekte jeste oblikovanjefasade.Ciljjedaseprivue<br />

da se pažnja posmatraa – kupca.<br />

Dobro dizajnirana fasada preporuuje zanimljiv enterijer i<br />

istovremeno sugeriše na kvalitet ispunjenih tehnikih<br />

karakteristika<br />

priredila Jelena Jeremi, dipl. ing. gra.<br />

Građevinski objekti su neprestano izloženi<br />

najrazličitijim vremenskim uticajima: ekstremnim<br />

temperaturama, kiši, snegu... Lepa<br />

fasada mora da bude sposobna da se suoči i<br />

sa prirodnim nepogodama, kao što je grad<br />

ili izuzetno jak vetar, ali i sa požarom...<br />

Fasadu ocenjujemo na osnovu sledećih karakteristika:<br />

vrste izolacije, kvaliteta materijala<br />

u kome je izvedena, načina postavljanja<br />

itd. Izbor fasade diriguju raspoloživa<br />

materijalna sredstva, tip objekta i estetski<br />

zahtevi. Jedan od osnovnih zadataka fasade<br />

jeste najbolja moguća toplotna izolacija.<br />

Visoki troškovi grejanja, globalno zagrevanje<br />

i zaštita čovekove okoline nametnuli su<br />

donošenje strogih zakona i propisa za različite<br />

sisteme toplotne izolacije stambenih i<br />

poslovnih objekata.<br />

Fasade od stakla, aluminijuma, nerđajućeg<br />

čelika, kamena i granitne keramike, već imaju<br />

dugu tradiciju, i danas predstavljaju standardna<br />

rešenja, kako u svetu, tako i kod nas.<br />

Za poslednjih desetak godina u Beogradu je<br />

realizovan veći broj modernih fasadnih konstrukcija<br />

koje predstavljaju izuzetna ostvarenja<br />

i prema svetskim standardima.<br />

Danas se koriste različite vrste fasada, a<br />

osnovna podela je prema tipu sistema same<br />

fasade, koji može da bude izrađen od teških<br />

ili lakih elemenata obloge. U osnovne podele<br />

fasada spada i ona prema materijalu<br />

od kog je napravljena, pa tako razlikujemo:<br />

stiropor fasade, drvene, staklene, metalne<br />

(od aluminijumskih i čeličnih ploča i sendvič<br />

panela), i fasade od teških elemenata obloge<br />

– kamena, opeke i keramičkih ploča.<br />

Kontaktne fasade su najčešći tip<br />

među različitim sistemima toplotne zaštite,<br />

gde je izolacija pričvršćena direktno na<br />

zid objekta sa spoljne strane. Najpoznatiji<br />

predstavnik ovog tipa su stiropor fasade,<br />

tj. fasade sačinjene od stiropora, stirodura i<br />

neopora.<br />

Stiropor čine ćelije polistirena koje su<br />

spojene u međusobno homogenu strukturu<br />

tankih, vazduhom ispunjenih šupljina.<br />

Stiropor je rešenje koje se primenjuje na<br />

manjim objektima i ima pristupačnu cenu<br />

u odnosu na druge vrste fasada, a činjenica<br />

da je jedini plastični materijal koji može u<br />

potpunosti da se reciklira čini ga ekološki<br />

poželjnim materijalom.<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

Stirodur karakteriše veoma velika gustina,<br />

što je garant postojanosti i trajnosti. Ploče<br />

stirodura su izuzetan toplotni izolator, nisu<br />

osetljive na vlagu i veoma dobro podnose<br />

opterećenje. Otpornost na klimatske uslove<br />

je zagarantovana visokom postojanošću pri<br />

zaleđivanju i otapanju, tako da ni ekstremna<br />

vlažnost ne predstavlja problem za ove izolacione<br />

ploče. Površina ploča može da bude<br />

glatka ili reljefna, u zavisnosti od namene.<br />

Stirodur izolacione ploče imaju i funkciju<br />

parne brane, pa ih stoga treba stavljati na<br />

građevinske elemente od betona – temeljne<br />

i unutrašnje zidove, a njihova čvrstina je<br />

prednost i prilikom izolacije ravnih krovova<br />

i terasa, i podova uopšte.<br />

Neopor se proizvodi od ekspandiranog polistirena<br />

sa dodatkom ugljenih vlakana. Poznatiji<br />

je kao sivi stiropor. Izoluje pomoću<br />

vazduha, ali mu ugljena vlakna daju do 20%<br />

viši kvalitet i manje gubitke toplotne energije.<br />

Nastao je iz potrebe da se štedi energija<br />

potrebna za grejanje objekata i danas se sve<br />

više koristi u građevinarstvu. Prilikom izrade<br />

termoizolacije prednost se daje neoporu u<br />

odnosu na stiropor, jer se koriste tanje ploče.<br />

Preporučuje se prilikom postavljanja na zidove<br />

od opeke, šupljih, punih i siporeks blokova.<br />

17


TEMAbroja<br />

Demit fasade su uglavnom zastupljene u<br />

gradnji manjih stambenih objekata, a postavljanje<br />

se vrši kao i kod drugih fasada od<br />

stiropora: na spoljni zid se postavlja ploča<br />

stiropora, stirodura... na koju se lepi mrežica<br />

i zatim se nanosi dekorativna masa, boja za<br />

fasadu ili dekorativni malter.<br />

U ovom broju Build <strong>magazin</strong>a predstaviemo<br />

Vam široku paletu proizvoda<br />

za klasine fasade koji stoje u<br />

ponudi firme Lensim-Neoton.<br />

Ventilisane fasade ne prijanjaju direktno<br />

na zid ili konstrukciju. Danas su one<br />

skoro obavezni način oblaganja, najčešće<br />

poslovnih objekata, jer imaju dodatni sloj<br />

vazduha koji pruža izvrsnu izolaciju, naročito<br />

leti, čime se stvara visok stepen uštede<br />

energije. Princip ventilisane fasade ostaje<br />

isti bez obzira da li je spoljašnji omotač od<br />

lakih ili teških elemenata obloge.<br />

Swisspearl ® cement-kompozitni paneli<br />

ojaani sintetikim vlaknima koje<br />

predstavlja kompanija Esal, imaju<br />

odlinu postojanost prilikom primene<br />

na fasadama, posebno se istiui<br />

u jedinstvenoj postojanosti boja.<br />

Staklene fasade spadaju u fasade izvedene<br />

od lakih elemenata obloge i dele se<br />

na dva osnovna tipa. Prvi tip predstavljaju<br />

takozvane strukturne fasade pomoću kojih<br />

se dobija jednoobrazna staklena površ, i gotovo<br />

isključivo su rezervisane za nebodere.<br />

Drugi tip su polustrukturne fasade. Njima<br />

takođe dominira staklo, no više ili manje<br />

su vidljivi i metalni ili plastični okviri. Kod<br />

ovakvog tipa fasada uobičajena je upotreba<br />

izolacijskog stakla koje sadrži reflektujuće<br />

ili parsol efekte (u boji). Kada je staklo izloženo<br />

direktnom delovanju sunčevih zraka,<br />

tada obavezno mora da se obloži silikonskim<br />

kitom koji je otporan na zagrevanje.<br />

Zid zavesa je uobičajeni naziv za fasadu<br />

od lakih elemenata koji su okačeni o noseću<br />

konstrukciju i vise ispred nje. Kako<br />

zid zavesa predstavlja spoljašnji omotač<br />

zgrade, ona mora da zadovolji određene<br />

uslove zaštite unutrašnjeg prostora:<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

zaštitu od atmosferskih uticaja<br />

toplotnu zaštitu<br />

(ugodan boravak tokom cele godine)<br />

zvučnu zaštitu<br />

regulisanje uticaja sunčevih zraka<br />

(osvetljenje i osunčanost prostora)<br />

zaptivanje<br />

otpornost na vatru<br />

Termički most alu-profila takođe prekidamo<br />

radi povećanja toplotne izolovanosti<br />

objekta. Ovakvo rešenje je relativno skupo<br />

zbog komplikovanih spojeva i visoke cene<br />

ugrađenih materijala, međutim, znatne<br />

uštede se ostvaruju u toku korišćenja objekta<br />

jer se neuporedivo manje energije troši na<br />

grejanje i hlađenje.<br />

Klasična staklena fasada se formira od horizontalnih<br />

i vertikalnih nosećih aluminijumskih<br />

profila koji su u punoj veličini vidljivi<br />

na fasadi. Prozori se otvaraju oko vertikalne<br />

i/ili oko donje horizontalne ose. Prednosti su<br />

dobro zaptivanje, klasično otvaranje i jednostavno<br />

održavanje. Nedostatak ovog rešenja<br />

je spoljašnja vizuelna razlika pokretnih od<br />

fiksnih delova, ali upravo ovaj detalj može se<br />

iskoristiti prilikom dizajniranja fasade.<br />

Pri projektovanju staklenih fasada tendencija<br />

je da aluminijumski profili budu što manje<br />

vidljivi, a staklene površine što veće. Zato<br />

se elementi noseće konstrukcije zida zavese<br />

skrivaju iza stakla. Obzirom na to da se ne<br />

dobija garancija trajnosti lepka, posledica<br />

je ređa primena struturalnih fasada, a češća<br />

polustrukturalnih, gde postoje aluminijumski<br />

držači stakla koji su vidljivi na fasadi u<br />

minimalnoj meri (oko 2,5cm + fuga). Kod<br />

oba ova tipa fasada otvaranje prozora se vrši<br />

isključivo oko gornje horizontalne osovine<br />

prema spolja. Ove fasade su deo objekata velikih<br />

poslovnih i tržnih centara i uglavnom su<br />

sinonim za savremenu urbanu zonu.<br />

Mnogi problemi staklenih fasada se<br />

efi kasno rešavaju izolacionim i drugim<br />

specijalnim vrstama stakala. U<br />

ovom broju Build <strong>magazin</strong>a predstaviemo<br />

Vam kaljena stakla iz fabrike<br />

Uniglas, u vlasništvu Nove Forme.<br />

18 www.build<strong>magazin</strong>.com


Drvene fasade su tradicionalno odlika<br />

kuća u planinskim predelima, ali danas<br />

sve češće ukrašavaju urbane stambene i<br />

poslovne prostore. Ovo je omogućeno savremenim<br />

tehnološkim dostignućima na<br />

polju lepkova i premaza za zaštitu drveta od<br />

atmosferskih uticaja. Kao materijal koriste<br />

se profilisane daske (letvice, d≥16mm) i/ili<br />

drvene ploče. Profilisane daske sastoje se od<br />

celuloze, lignina i vode, i malih su dimenzija.<br />

U zavisnosti od potreba, profilisanim<br />

daskama se mogu dodati smole, kiseline za<br />

štavljenje i sl. Eventualna oštećenja već postavljene<br />

fasade mogu se popraviti bez većih<br />

problema. Pri određivanju veličine, dimenzija<br />

i razmaka fuga između dasaka mora se<br />

uzeti u obzir da klimatski uslovi dovode do<br />

bubrenja i skupljanja drveta.<br />

Drvene ploče su sve zastupljenije na fasadama.<br />

Ravna površina, brza montaža i ekološka<br />

primena čine drvene ploče veoma interesantnim<br />

materijalom. Mogu biti u vidu:<br />

•<br />

•<br />

•<br />

troslojnih ploča od punog drveta<br />

ploča od slojevitog furnira<br />

cementom spojenih ploča od iverice<br />

(gde je iverica armatura).<br />

Kao lepak za višeslojne ploče uglavnom se<br />

koriste alkalne fenol, fenol-resorcin i resorcin<br />

smole prirodnog drveta. Postoje odlični<br />

sistemi ventilisane fasade od prirodnog drveta<br />

gde su daske na vođicama od eloksiranog<br />

aluminijuma čime je omogućen nesmetan<br />

rad drveta i aluminijuma koji nastaje usled<br />

različitih koeficijenata termičkog širenja.<br />

Optimalno drvo je radijalno sečen kanadski<br />

kedar (fina tekstura, postojana boja i kvalitet<br />

bez impregnacije). Ventilisana fasada osigurava<br />

građevini visoku udobnost stanovanja<br />

zahvaljujući prirodnoj ventilacionoj komori<br />

koja se nalazi između strukture samog zida<br />

i obloge. Zbog termičkih razlika stvara se<br />

prirodno kretanje vazduha na gore čime se<br />

poboljšava termička izolacija građevine, naročito<br />

tokom leta, kada garantuje efikasno i<br />

prirodno uklanjanje toplote akumulirane u<br />

fasadi.<br />

U ovom broju Build <strong>magazin</strong>a predstavljamo<br />

Trespa Meteon panele od<br />

borovih vlakana, ije ponašanje je<br />

isto kao i kod tvrdog drveta, a koje<br />

kod nas uvozi Polykem Sr.<br />

TEMAbroja<br />

Metalne fasade izrađuju se od čeličnih<br />

ili aluminijumskih ploča kao obloga<br />

sendvič panela sa termičkom ispunom.<br />

Čelične ploče uglavnom su u vidu trapezastih<br />

bojenih ili impregniranih limova.<br />

Aluminijumske ploče uglavnom se izrađuju<br />

kao polirane. Postupak kojim se stvara sloj<br />

oksida visokih mehaničkih karakteristika<br />

na alu-površini zove se eloksiranje. Taj sloj<br />

je od 2 do 4 hiljade puta deblji od sloja prirodnog<br />

oksida koji se stvara izlaganjem aluminijuma<br />

atmosferskim uticajima. Osnovne<br />

prednosti aluminijumu daju njegova mala<br />

specifična težina, jednostavnost pri obradi<br />

i oblikovanju, i mogućnost kvalitetnog<br />

bojenja u željenu boju. Osim niza prednosti<br />

eloksal ima i jednu manu – izuzetno je<br />

osetljiv na atmosferske hemikalije (smog,<br />

kisela kiša, prašina...). Iako smo smatrali<br />

da su ove fasade rešenje svih problema po<br />

principu postavi i zaboravi, ipak se pokazalo<br />

da one statički vezuju čestice prljavštine<br />

iz vazduha, vremenom stvarajući teško odstranjivi<br />

talog koji zatim postaje osnovni<br />

razlog propadanja fasade. Drugim rečima:<br />

kada se anodizirana ili obojena metalna<br />

fasada postavi, treba je redovno održavati<br />

i negovati. To će dati dvostruki efekat jer<br />

poboljšava izgled fasade i istovremeno štiti<br />

od spoljašnjih uticaja sprečavajući koroziju.<br />

TERMOIZOLACIONI PANELI<br />

PROFILISANI LIMOVI<br />

DOMACI<br />

LIMENI CREP<br />

MONOWALL ® AC “Staved finish”<br />

GLAMET ®<br />

www.komet-ca.co.yu<br />

Kneza Miloša 14, 32 000 Čačak<br />

Tel. 032.344.828; 344.838; fax: 032.227.767<br />

e-mail: komet@eunet.yu<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

19


TEMAbroja<br />

U ovom broju Build <strong>magazin</strong>a bie<br />

rei o sendvi panelima firmi M-Profil,<br />

Lindab i Isobau Hellas S.A. koji proizvode<br />

sendvi panele sa ispunom od<br />

poliuretana, za fasade, za oblaganje<br />

industrijskih objekata, hala, mobilnih<br />

objekata na gradilištima.... Kompanija<br />

Trimo ovoga puta predstavlja<br />

TrimoRaster fasadni sistem, a tu su<br />

i Cor-Ten fasade firme Ruukki koje<br />

namesto korozije dobijaju patinu,<br />

ime se fasada istovremeno štiti, ali<br />

dobija i posebne vizuelne efekte.<br />

Izrada fasada sve više se kree u<br />

smeru uštede energije. Zato Vam<br />

predstavljamo i Alu König Stahl, koji<br />

u ovom broju promoviše Schüco pametne<br />

fasadne sisteme poslednje<br />

generacije u skladu sa konceptom<br />

Enegija² – fasade koje štede, prave i<br />

uvaju energiju.<br />

Kamene fasade spadaju u obloge<br />

od teških elementa, i izrađuju se od prirodnog<br />

klesanog ili rezanog kamena, kao<br />

pojedinačni komadi ili gotovi delovi u vidu<br />

ozidanih panela. Mogu se postavljati suvim<br />

ili mokrim postupkom. Mokri postupak se<br />

koristi onda kada fasada nije ventilisana, i<br />

danas se uglavnom primenjuje na manjim<br />

objektima jer se spoljni zidovi oblažu klesanim<br />

kamenim blokovima na klasičan način<br />

zidanja kamenom (kakav je npr. bio primenjen<br />

na zgradama Generalštaba i saveznog<br />

MUP-a u Beogradu). Kamene ploče mogu<br />

da budu debljine 2 ili više cm. Ugradnja se<br />

vrši u cementnom malteru ili lepku (kada je<br />

podloga ravna). U oba slučaja je potrebno<br />

izvršiti skriveno ankerisanje ploča za zid.<br />

Suvi postupak, koji srećemo na savremenim<br />

objektima, podrazumeva postojanje jake<br />

potkonstrukcije na koju se zatim profilima,<br />

kukama ili zavrtnjima kače precizno sečeni<br />

modularni kameni elementi. Ovaj postupak<br />

se koristi onda kada je fasada ventilisana,<br />

odnosno, postoji sloj vazduha između kamena<br />

i termoizolacije. U ovom slučaju minimalna<br />

debljina ploča je 3cm jer se kačenje<br />

ploča vrši sa strane (izuzetno kod pojedinih<br />

vrsta granita sitnozrne strukture moguće je<br />

da debljina ploča bude i 2cm, ali je ta vrsta<br />

kačenja-nošenja ploča znatno skuplja nego<br />

klasična sa strane). Kamen – granit ili mermer,<br />

mora da zadovoljava propisane standarde,<br />

odnosno da prvenstveno zadovolji<br />

zahtevane parametre pritisne i savojne čvrstoće.<br />

Takođe, treba voditi računa da mermeri<br />

vremenom matiraju i gube boju, dok su<br />

kod granita boje i politura postojane.<br />

Kod klasičnog načina nošenja ventilisane<br />

kamene fasade, ako je fasadni zid noseći<br />

(a poželjno je da bude armiranobetonski zid),<br />

onda se koriste specijalni ankeri. Ukoliko je<br />

zid od npr. giter blokova, koriste se hemijski<br />

ankeri, ali je to rešenje znatno skuplje i još<br />

nije dovoljno eksploatisano u praksi. Ukoliko<br />

su noseći delovi na fasadnom zidu samo<br />

u nivou međuspratne konstrukcije (npr. kao<br />

kod skeletne gradnje), umesto ankera se koristi<br />

potkonstrukcija. Najkvalitetniji ankeri<br />

i potkonstrukcija se prave od inoxa, mada<br />

mogu biti i od pocinkovanih profila, a poslednjih<br />

godina i od aluminijumskih profila.<br />

Uobičajeni slojevi ventilisane fasade od<br />

kamena (za područje Beograda) su: kamen<br />

d=3cm, vazdušni prostor debljine 2 do 3cm,<br />

termoizolacija 8 do 10cm i konstrukcija zida.<br />

Optimalne dimnezije ploča su ≈6080cm,<br />

odnosno površine ≈0,5m², a težine do 50 kg,<br />

i naravno da mogu da budu i manje i veće.<br />

U Beogradu su ugrađivane ploče na ventilisanoj<br />

fasadi i veličine 105180cm, što je<br />

zahtevalo i specifična rešenja kačenja.<br />

Svakako da su kamene fasade jedan od najskupljih<br />

načina završne obrade imajući u<br />

vidu dodatne troškove postavljanja izolacije,<br />

neophodan visok kvalitet samog kamena,<br />

specifičnu težinu materijala, cenu rada prilikom<br />

eksploatacije, obrade, postavljanja i<br />

transporta, posebno onda kada se govori o<br />

uvoznim mermerima i granitima iz najpoznatijih<br />

španskih, italijanskih ili čileanskih<br />

kamenoloma. Ali... fasade od kvalitetnog<br />

kamena su pogodne za održavanje, tj. održavanje<br />

jedva da je potrebno, te su stoga i<br />

dobile prigodan pridev – večne.<br />

U ovom broju Build <strong>magazin</strong>a predstaviemo<br />

Vam firmu T&T stone<br />

d.o.o. (nastalu udruživanjem pojedinih<br />

fi rmi iz grupacije Tim A, o kojoj<br />

smo ve pisali), i posebno predstavljamo<br />

ankere i potkonstrukcije sistema<br />

Lapidea iz Italije, iji su ekskluzivni<br />

zastupnik za naše tržište.<br />

U teške elemente oblaganja ubrajaju se i fasade<br />

izrađene od keramičkih ploča i opeke<br />

kod kojih se postavljanje vrši oslanjanjem na<br />

donju potkonstrukciju, skrivenu u fugama.<br />

Postoje i različiti dodatni načini kao što su<br />

sistemi sidrenja, konzole, šinske konstrukcije<br />

i sl. Tu su naravno i obloge od betonskih<br />

prefabrikovanih elemenata o kojima će više<br />

reči biti u narednom broju Build <strong>magazin</strong>a.<br />

Užika 4, 17500 Vranje<br />

tel/fax: 017 415 500<br />

e-mail: cerak1@ptt.yu<br />

www.cerak.co.yu<br />

• Proizvodnja:<br />

sve vrste termoizolovanog stakla, PVC stolarije (sistem TROCAL),<br />

aluminijumske stolarije (profili NISSAL)<br />

• Prodaja i ugradnja:<br />

svih vrsta ravnog graevinskog stakla, ornament, profilit i armiranog stakla,<br />

stopsol i parsol stakla, staklenih prizmi, LEXAN-a, RIGIPS gips-karton ploa,<br />

vodootpornih, vatrootpornih i kaširanih ploa, spuštenih plafona (CASOPRANO,<br />

DEKOGIPS, GYPTONE i RIGITON) sa prateom potkonstrukcijom<br />

• Ugradnja:<br />

svih vrsta plivajuih podova, garažnih vrata sa i bez motora<br />

na daljinsko upravljanje (HÖRMANN)<br />

• Molerski radovi<br />

• Zavarivanje<br />

20 www.build<strong>magazin</strong>.com


TEMAbroja<br />

Betonske fasade su zlatno doba<br />

imale u jednom periodu XX veka, ali i beton<br />

slabo trpi kiseli vazduh i druge atmosferske<br />

uticaje. Ipak, baš u trenutku kada<br />

se ovaj problem pokazao, i kada su načinjeni<br />

prvi koraci ka njegovom otklanjanju<br />

(korišćenjem aditiva koji čine da beton sam<br />

sebe prečišćava, neprekidno održavajući<br />

kvalitet svog poslednjeg sloja), staklene fasade<br />

su preuzele primat koji i danas drže.<br />

Međutim, u poslednje vreme tehnologija se<br />

sprema da pruži drugu šansu betonskim fasadama,<br />

razvijajući nove aditive koji betonu<br />

omogućavaju da nadoknadi sve nedostatke<br />

i postigne zadovoljavajući stepen estetike i<br />

kvaliteta u pogledu postojanosti boje i površinskog<br />

sloja. U SAD je u toku ispitivanje<br />

prozirnih betona, sa recikliranim staklom<br />

kao agregatom, odličnih mehaničkih osobina,<br />

o čemu je Build već pisao.<br />

Nastavljamo i priu o Simprolitu, koji<br />

za fasade nudi ploe izraene na<br />

bazi polistirolbetona (vrsta lakog betona<br />

na bazi agregata od ekspandiranih<br />

granula stiropora) ija su svojstva:<br />

vrstoa na udar, postojanost<br />

pri eksploataciji, vatrootpornost, paronepropusnost<br />

i jednostavnost pri<br />

montaži. Zbog svojih karakteristika<br />

koriste se i za utopljavanje fasada.<br />

I na samom kraju, možemo da zaključimo<br />

da vrsta i kvalitet fasade zavise od načina<br />

rešavanja problema statičke nosivosti, toplotne<br />

i zvučne izolacije, kondenzacije vodene<br />

pare, nošenja stakla, zaptivanja, sistema<br />

pričvršćivanja, dilatacionih spojnica, otpornosti<br />

na vatru i naravno, estetskih ciljeva.<br />

Naravno da su moguće i kombinacije lakih i<br />

teških elemenata za oblaganje.<br />

Danas u Srbiji, naročito u Beogradu, često<br />

imamo priliku da vidimo kako neka stara<br />

fasada, čiji estetski kvaliteti nisu imali snage<br />

da odole zahtevima novog vremena i novih<br />

potreba, dobijaju sada sasvim novo ruho, pa<br />

tako klasično zidane fasade prekrivamo staklenim<br />

i metalnim površinama, a tamo gde<br />

je to moguće, kao npr. kod skeletne gradnje,<br />

možemo videti i kompletnu zamenu fasadnog<br />

zida od opekarskih proizvoda zidom<br />

stakla sa alu-profilima <br />

Za koju god fasadu da se odluite,<br />

prilikom njene postavke bie Vam<br />

neophodne odgovarajue skele.<br />

Iz tog razloga Vam predstavljamo i<br />

ramovske skele fi rme MB Company.


TEMAbroja<br />

izazov arhitektama<br />

TRIMORASTER<br />

Igra vrhunske estetike i funkcionalnosti!<br />

TrimoRaster je nov proizvod,<br />

ne samo u Trimu ve i na<br />

svetskom tržištu modularnih<br />

fasada. Radi se o fasadnom<br />

sistemu sa vrhunskim<br />

estetskim izgledom, kome<br />

su dodate sve važne<br />

funkcionalne prednosti<br />

fasadnih sistema ime je<br />

kompanija Trimo tržištu i,<br />

naravno, Vama ponudila<br />

idealno rešenje za<br />

Vaše fasade i objekte<br />

Fasada već dugo ne služi samo kao zaštita za<br />

objekat, već se njom često naglašava i karakter<br />

objekta. Spoljašnji izgled koji će na prvi pogled<br />

nagovestiti i predstaviti značaj građevine, želja<br />

je i cilj svakog arhitekte. Pored spoljašnjeg izgleda,<br />

važan je i individualan pogled arhitekte<br />

na objekat, kao i na okolinu u kojoj se zgrada<br />

nalazi. Zato je sam izbor fasade odgovoran i<br />

istovremeno kreativan rad koji može da bude i<br />

igra vizuelnog efekta i funkcionalnosti – naravno,<br />

ukoliko je Vaš izbor TrimoRaster fasada.<br />

Vrhunska estetika<br />

Kombinacija naglašenih vertikalnih i horizontalnih<br />

senovitih fuga sa spoljašnjim<br />

gladio efektom kod TrimoRastera predstavlja<br />

individualno i originalno rešenje za svaki<br />

novi objekat posebno. TrimoRaster fasadni<br />

sistem namenjen je svima koji žele reprezentativan<br />

izgled objekta. Primeren je za fasade<br />

hotela, banaka, upravnih zgrada, savremenih<br />

školskih i obrazovnih centara, kancelarijskih<br />

prostora, poslovnih i trgovačkih centara, itd.<br />

Naravno, ovim se spisak objekata različitih<br />

namena komplementarnih TrimoRasteru<br />

ne završava i ovu fasadu mogu primeniti svi<br />

oni koji žele da učestvuju u toj čudesnoj igri<br />

modularnih TrimoRaster panela i fuga<br />

između njih.<br />

Kombinacija estetskog minimalizma sa gladio<br />

spoljašnjom linijom i individualnog izražavanja<br />

sa naglašenim senovitim fugama, Vašu<br />

fasadu čini originalnom, unikatnom i po meri<br />

vaših želja.<br />

22<br />

Svakoj fasadi omogućen je izbor karakterističnog<br />

modula. Na ovaj način svaki objekat,<br />

to jest arhitekta zadužen za oblikovanje njegove<br />

fasade, može na njoj razviti originalnu<br />

rasternu mrežu prepoznatljivog modula koja<br />

bi na najbolji mogući način predstavljala namenu,<br />

stepen ekskluzivnosti i značaj objekta,<br />

a sam objekat bi time predstavljao repernu<br />

tačku prostora, bilo kao sjajni metalni<br />

prozor u gusto izgrađenom urbanom tkivu,<br />

bilo kao slobodnostojeći objekat sa svih pet<br />

vidljivih fasada.<br />

Oblikovanje fasade sa naglašenim senovitim<br />

fugama omogućava izvijanje, ukrštanje<br />

i pretakanje elegantnih linija koje mogu da<br />

stupaju u odnose sa već postojećim susednim<br />

objektima, ali mogu i da u potpunosti<br />

prate svoju ličnu matricu i samo svoju priču.<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

Gladio profil spoljašnjeg lima rezultat je posebnih<br />

postupaka obrade kojima je postignuto<br />

da lim vizuelno deluje potpuno glatko.<br />

Svakako da blistavost ovakve fasade kod<br />

posmatrača već na prvi pogled stvara utisak<br />

poštovanja, poverenja i ekskluzivnosti.<br />

Širok izbor dekorativnih elemenata tercijalne<br />

plastike, mogućnost postavljanja<br />

svetlosnih tela i reklamnih panoa na fasadu,<br />

kao i veliki izbor nijansi boja za limene<br />

modularne ploče TrimoRaster sistema, sve<br />

to dodatno povećava mogućnost različitog<br />

završnog izgleda i efekta fasade.<br />

TrimoRaster daje mogućnost horizontalnog<br />

ili vertikalnog polaganja fasade što dodatno<br />

proširuje teren za igru i kombinovanje<br />

elemenata. Modularni pristup oblikovanju<br />

fasade prisutan je u arhitekturi već preko<br />

jednog veka a danas nesumnjivo predstavlja<br />

apsolutnu prednost, ne samo u komercijalnom<br />

već i u estetskom smislu, ali istovremeno<br />

predstavlja i izazov arhitektama koji žele<br />

da spoje eleganciju i unikatnost.<br />

Funkcionalnost Trimorastera<br />

Funkcionalne prednosti TrimoRaster<br />

sistema potiču od vrhunske tehnologije<br />

rada i visokokvalitetnih materijala, koji<br />

su upotrebljeni za izradu TrimoRaster


TEMAbroja<br />

panela. Sve ove prednosti plod su Trimo<br />

razvoja, koji je u TrimoRaster uključio<br />

dugogodišnje znanje i iskustvo svih svojih<br />

zaposlenih. TrimoRaster panel obložen je<br />

sa spoljašnje i unutrašnje strane obostrano<br />

pocinkovanim limom, dok je između limenih<br />

ploča ispuna od mineralne vune.<br />

Zvučna izolovanost je još jedan značajan<br />

faktor koji TrimoRaster fasade takođe ispunjavaju<br />

po svim predviđenim propisima i<br />

zakonima. Udobnost dobro zvučno izolovanog<br />

objekta ima za posledicu nekoliko drugih<br />

prednosti, pa će se tako iza TrimoRaster fasada<br />

gosti, zaposleni i posetioci osećati bolje i<br />

biti zadovoljniji, a samim tim i efikasniji.<br />

Protivpožarna otpornost je osobina koja<br />

se zahteva i traži, a sve više i podrazumeva<br />

kod građevinskih materijala bilo koje<br />

namene. Zakonodavstvo u državama širom<br />

sveta postavlja konkretne zahteve za zaštitu<br />

objekata od požara. TrimoRaster sistem je<br />

vatrootporan fasadni sistem koji zadovoljava<br />

sve te zahteve. To omogućavaju ugrađeni<br />

vatrootporni materijali.<br />

Termoizolacijski sistem koji pružaju Trimo-<br />

Raster fasade predstavlja još jednu odličnu<br />

zaštitu objekta i u stanju je da pruži maksimalan<br />

komfor unutrašnjeg prostora koji je njima<br />

pokriven. Kao toplotni izolator sprečava prolaz<br />

vazduha u objekat, hladnog zimi i toplog preko<br />

leta, i tako omogućava značajne uštede kod<br />

troškova grejanja i hlađenja prostora, odnosno<br />

potrošnje energije uopšte. Ušteda energije je,<br />

poslednjih godina, jedan od presudnih faktora<br />

koji mora biti ispunjen ne bi li proizvodnja<br />

nekog materijala bila odobrena i ne bi li se on<br />

zatim našao na tržištu.<br />

TrimoRaster sistem predstavlja samonosivi<br />

sistem, što znači da je sistem projektovan<br />

tako da može da preuzme pored funkcije fasade<br />

i funkciju samonosivog zida. Njegovom<br />

primenom dolazi do uštede na troškovima<br />

materijala i vremena montaže, jer nema potrebe<br />

da se koristi dodatni betonski zid.<br />

Prednosti korišenja<br />

TrimoRaster panela<br />

i fasada:<br />

• Estetski dizajn sa naglašenim spojevima<br />

• Veliki broj modularnih kombinacija<br />

• Naglašavanje rastera bojenim profilima<br />

• Blistavost fasade zahvaljujući gladio<br />

efektu<br />

• Vatrootpornost<br />

• Izolacija (toplotna, zvučna, vazdušna i<br />

hidrozaptivenost)<br />

• Ispuna dvostrano pocinkovanih panela<br />

mineralnom vunom<br />

• Samonoseći sistem bez dodatnog zida<br />

• Laka i brza montaža<br />

• 25μm PVDF antikorozivna zaštita lima<br />

Sistem TrimoRaster napravljen je tako<br />

da je montaža brza i jednostavna. Horizontalna<br />

fuga nastaje samim polaganjem<br />

panela, a vertikalna fuga se formira pričvršćivanjem<br />

panela zavrtnjima po vertikali<br />

na potkonstrukciju. Zavrtnji su pokriveni<br />

i izolovani EPDM zaptivačem, dok aluminijumski<br />

T-profil estetski zaokružuje<br />

vertikalni spoj. Aluminijumski profil može<br />

da bude u boji panela ili neke druge boje<br />

- izbor je Vaš.<br />

Tehnološka zaokruženost čitave ideje modularne<br />

fasade vidi se u svim detaljima Trimo-<br />

Raster sistema. U Trimo razvoju predvideli<br />

su i rešenja za detalje, koji definišu vrhunski<br />

izgled fasade:<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

oštrougaoni ili zaobljeni ugaoni elementi<br />

završeci za prozore i vrata<br />

završeci za atiku<br />

završetak spoja sa zidom<br />

S vremena na vreme tržište građevinske<br />

industrije obogati proizvod koji pruži značajne<br />

smernice za dalji razvoj arhitekture.<br />

TrimoRaster je jedan od takvih proizvoda<br />

jer se govori o tehnološki potpuno zaokruženom<br />

sistemu, kod koga rame uz rame idu<br />

vrhunski izgled, kvalitet i funkcionalnost <br />

TRIMO INŽENJERING d.o.o.<br />

Bul. Arsenija arnojevia 99b,<br />

11070 Novi Beograd<br />

tel: + 381 (0) 11 2129 724<br />

2129 731<br />

tel/fax: + 381 (0) 11 2129 726<br />

e-mail: office@trimo.co.yu<br />

www.trimo.co.yu<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

23


TEMAbroja<br />

T&T stone<br />

ventilisane kamene fasade<br />

Ve smo upoznali Tim A,<br />

kompaniju koja je nastala<br />

udruživanjem šest firmi koje<br />

se bave kamenorezakim<br />

radovima, i sada predstavljamo<br />

firmu T&T stone d.o.o.<br />

koja je nastala udruživanjem<br />

nekoliko lanova konzorcijuma<br />

Tim A, s tim što je poslovna<br />

saradnja i dalje ista<br />

i, trajna, sa svim preostalim<br />

lanovima<br />

Do udruživanja i nastanka T&T stone došlo<br />

je radi što jednostavnije procedure kod<br />

nastupa na tržištu i konkurisanja na tenderima<br />

u odnosu na formu konzorcijuma.<br />

Firma je usko specijalizovana za kompletne<br />

kamenorezačke radove: od nabavke materijala-sirovina,<br />

tj. granita i mermera, pa preko<br />

prerade i obrade, sve do ugradnje na objektu.<br />

Kapiciteti proizvodnog pogona u Topoli su<br />

najveći u krugu od 1.000km (preko 3ha površine<br />

i 3.000m 2 pod krovom), sa kompletnom<br />

uvoznom opremom koja omogućava<br />

kvalitet finalnog proizvoda jednak onome<br />

koji daju i najpoznatije svetske kompanije.<br />

Predstavljamo najviše ugrađivani tip prostornog<br />

ankera od inoxa koji omogućava<br />

podešavnje u sva tri pravca. Ovaj anker ima<br />

najširu primenu prilikom oblaganja ventilisanih<br />

fasada kamenom, posebno onda kada<br />

je osnovni zid armiranobetonski.<br />

anker za ventilisane fasade<br />

U slučajevima kada se tačke oslonca obloge<br />

fasade nalaze samo u visini međuspratne<br />

konstrukcije neophodno je postaviti<br />

potkonstrukciju pre oblaganja fasade kamenom.<br />

U prvom broju Build-<strong>magazin</strong>a<br />

Tim A je najavio saradnju sa italijanskim<br />

proizvođačem Lapidea, a sada je<br />

T&T stone njihov ekskluzivni zastupnik<br />

na našem tržištu. Lapidea potkonstrukcijski<br />

sistem za ventilisane fasade izrađuje se od<br />

inoxa ili kao pocinkovani element.<br />

potkonstrukcijski sistem Lapidea<br />

Asortiman materijala iz ponude T&T stone<br />

neprekidno se povećava, pa će biti proširena<br />

i paleta mermera kako bi se izašlo u susret<br />

tržištu koje sve više zahteva mermere najvišeg<br />

estetskog i tehničkog kvaliteta, posebno<br />

u enterijerskim radovima. U 2008. kompanija<br />

planira da za pojedine materijale dobije ekskluzivnost<br />

na tržištu Srbije. U prvom broju<br />

Build <strong>magazin</strong>a opisali smo detaljno čitav<br />

proces obrade kamenih blokova koji se odvija<br />

u pogonima u Topoli, a sada ćemo Vas<br />

upoznati sa sistemima za kačenje ventilisanih<br />

kamenih fasada iz njihove ponude.<br />

24<br />

detalj Lapidea potkonstrukcije<br />

Iako se na tržištu pojavljuje pod novim imenom,<br />

T&T stone je u svom poslovanju<br />

zadržao sve ono po čemu je poznat i ceo<br />

konzorcijum Tim A, pa tako kod njih, pored<br />

najkvalitetnijeg kamena, vrhunski obrađenog,<br />

uz svu neophodnu prateću opremu, uvek možete<br />

pronaći i najbolji savet za sva Vaša pitanja<br />

i probleme u vezi sa kamenom, bilo da ste<br />

projektant, kupac ili kolega iz branše <br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

T&T STONE d.o.o.<br />

Privredno društvo za obradu i ugradnju kamena<br />

– granita i mermera d.o.o.<br />

sedište<br />

Trajka Rajkovia 3, 11070 Novi Beograd<br />

tel: +381 (0) 11 22 70 554<br />

fax: +381 (0) 11 22 80 183<br />

proizvodnja<br />

Beogradski put b.b, 34310 Topola<br />

tel: +381 (0) 34 831 554<br />

fax: +381 (0) 34 831 673<br />

e-mail: info@tabas.co.yu<br />

www.tabas.co.yu<br />

www.lapidea.it


TEMAbroja<br />

100% LINDAB<br />

švedski kvalitet u Srbiji<br />

elik je materijal koji Vas<br />

nikada nee izneveriti, a<br />

Lindab je kompanija koja<br />

svoje proizvode izrauje od<br />

najkvalitetnijeg švedskog<br />

elika, bez obzira da li su u<br />

pitanju kompletni sistemi ili<br />

odreene komponente<br />

Lindab proizvodi kompletne hale, tj. primarnu<br />

i sekundarnu čeličnu konstrukciju<br />

(krovne i zidne grede od hladno oblikovanih<br />

profila), kao i integrisane sisteme za oblaganje<br />

i pokrivanje objekata: čelične pocinkovane<br />

plastificirane trapezne limove, visoke profile,<br />

sendvič panele, zidne kasete... Osim glavnih<br />

konstrukcionih elemenata u ponudi su proizvodi<br />

koji upotpunjuju navedene sisteme i<br />

koji su u potpunosti kompatibilni za ugradnju:<br />

sistemi oluka, sistemi zaštite na krovu,<br />

transparentni elementi, fabrički elementi za<br />

opšivanje, industrijska sekciona vrata, itd.<br />

Lindab sistem<br />

konstrukcija<br />

za fasadne<br />

zidove<br />

Pored dosadašnjeg proizvodnog programa, u<br />

prilici smo da Vam predstavimo nove Lindab<br />

sisteme: sistem konstrukcija za fasadne zidove i<br />

sistem konstrukcija za pregradne zidove.<br />

Najvažnija funkcija fasadnih zidova je da<br />

zaštite unutrašnjost objekta od vrućine, hladnoće,<br />

kiše i snega, da spreče buku, kao i da<br />

štite od vatre. Lindab sistem konstrukcija<br />

za fasadne zidove sa prorezima u profilima<br />

u potpunosti ispunjava sve gore navedene<br />

funkcije. Profili se proizvode u različitim<br />

debljinama, što olakšava pronalaženje optimalnog<br />

rešenja u skladu sa njihovim nosivostima.<br />

Takođe, proizvodi se sav potreban<br />

prateći materijal za fiksiranje prozora, vrata,<br />

izolacije, cevi, kablova i zidnih obloga.<br />

Lindab konstrukcija za fasadne zidove izrađen<br />

od pocinkovanih i nerđajućih čeličnih<br />

profila, idealan je za izgradnju kako porodičnih<br />

kuća, tako i za višespratne stambene<br />

objekte. Prorezi u sklopu samih profila omogućavaju<br />

smanjenje termičke provodljivosti, a<br />

takođe minimalizuju buku i vibracije. Kada<br />

se koriste u kombinaciji sa vatrootpornim<br />

materijalima, ovi sistemi ispunjavaju najstrože<br />

protivpožarne propise.<br />

Prednosti u primeni ovog sistema su sledeće:<br />

• široka primena<br />

• mala težina<br />

• velika nosivost<br />

• niska termička provodljivost<br />

• odlična zvučna otpornost<br />

• povišena vatrootpornost<br />

• otpornost na vlagu<br />

• nepropustivost za buđ<br />

• jednostavna montaža<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

Lindab fasada od horizontalno<br />

postavljenih sendvi panela<br />

Lindab sistem za pregradne zidove je takođe<br />

izrađen od pocinkovanih i nerđajućih<br />

čeličnih profila. Ovaj sistem u svom sastavu<br />

ima čitav niz profila koji ispunjavaju uobičajene<br />

zahteve po pitanju zvučne izolacije,<br />

a radi ispunjenja zahteva za višim stepenom<br />

zvučne izolacije, razvijen je novi RdB akustični<br />

profil, kao prvi reducer buke. Korišćenjem<br />

mineralne vune za izolaciju i gipsanih ploča,<br />

Lindab sistem konstrukcija za pregradne<br />

zidove zadovoljava najstrože protivpožarne<br />

propise. I ovaj sistem je jednostavan za rukovanje.<br />

Čak i visoki zidovi nisu problem,<br />

jer se profili ne izvijaju i ne zahtevaju nastavke.<br />

Lindab profili se proizvode u svim<br />

potrebnim dužinama. Sa Lindab komponentama<br />

možete napraviti zid viši od 14m.<br />

Ovi profili lako podnose sva opterećenja od<br />

podne konstrukcije do krovne rešetke.<br />

Prednosti u primeni ovog sistema su sledeće:<br />

• nepropustivost za buđ<br />

• jednostavna montaža<br />

• mala težina, a velika nosivost<br />

• odlična zvučna otpornost<br />

• povišena vatrootpornost<br />

Lindab fasadni i pregradni zidni profili su<br />

jednostavni za montažu. Svaki element isporučen<br />

na gradilište unapred je obeležen<br />

i isečen na traženu dužinu. Takođe, postoje<br />

specijalno dizajnirana spojna sredstava za<br />

sve vrste primene <br />

Predstavništvo za Srbiju<br />

Bul. Mihajla Pupina 10d (YUBC),<br />

11070 Novi Beograd<br />

tel/fax: +381 (0) 11 311 04 85<br />

311 04 86<br />

e-mail: lindab@yubc.net<br />

www.lindab.co.yu<br />

25


TEMAbroja<br />

LENSIM-NEOTON<br />

fasade koje ne stare<br />

Od kako znam za sebe, čovekovo lice je<br />

za mene najjače osvetljeni i<br />

najprivlačniji delić<br />

koji me okružuje.<br />

Ivo Andri<br />

Zajednička želja svakog arhitekte, investitora<br />

i korisnika jeste da fasada zgrade, njeno<br />

lice, što je moguće duže, a poželjno kroz ceo<br />

njen upotrebni vek, ostane nepromenjena.<br />

Da bi se to postiglo, već tokom projektovanja,<br />

a svakako tokom izgradnje i u periodu<br />

eksploatacije i održavanja objekta, treba<br />

imati u vidu nekoliko opasnosti koje negativno<br />

utiču kako na vizuelni identitet zgrade,<br />

tako i na njenu funkcionalnost.<br />

Lensim-Neoton d.o.o. je u mogućnosti<br />

da Vam kroz isporuku najsavremenijih materijala,<br />

kroz stručnu savetodavnu podršku,<br />

kao i kroz direktno izvođenje pojedinih vrsta<br />

radova, pomogne da se sa navedenim problemima<br />

suočite na najadekvatniji način.<br />

Problemi sa kojima se suočava svaka fasada<br />

tokom svog veka:<br />

• Razgradnja i erozija materijala je, pored<br />

prirodnih klimatskih faktora, najčešće indukovana<br />

kiselim kišama i zagađenjem<br />

vazduha (smog)<br />

• Penetrirajuća atmosferska vlaga, u kombinaciji<br />

sa dejstvom mraza, dovodi do pukotina,<br />

narušavanja termičkih karakteristika,<br />

korodiranja armature, razvoja organskih<br />

organizama i stvaranja nepoželjnih soli<br />

• U urbanim sredinama, grafiti su svakodnevni<br />

problem sa kojim se građani suočavaju<br />

Lensim-Neoton d.o.o. u ponudi ima<br />

proizvode primenljive na svim fasadama, u<br />

zavisnosti od problema sa kojima se suočavaju.<br />

Ovom prilikom Vam navodimo samo<br />

neke od njih:<br />

Zaptivanje fasade:<br />

• Trajno elastična zaptivna masa Elastotan,<br />

git za strukturalno zastakljivanje IG-1k...<br />

Hidroizolacija fasade:<br />

• Dubinska hidroizolacija betona Penetron<br />

• Cementni elastični premazi<br />

Aquamat, Sealcoat...<br />

• Eliminacija kapilarne vlage Aquamat-F<br />

• Impregnacija Protesil, Penesil...<br />

• Poliuretanski premaz Isoflex-pu,<br />

Penecoat-elastic, Penecoat-clear...<br />

• Hidroizolaciona fasadna boja Flexcoat<br />

• Akrilni fasadni malter u boji Marmocryl<br />

Termoizolacija i zvučna izolacija fasade:<br />

• Termoizolacioni malter Tektoterm,<br />

Isolmant...<br />

Popravke i konzervacija:<br />

• Polimer-cementni reparatur malter Durocret,<br />

Rapicret, Megacret, Planfix, Penetron<br />

V/o Patch, Penetron Dresscrete,<br />

Penecrete Mortar...<br />

• Materijali za hemijsko učvršćivanje<br />

Peneseal-pro i Peneseal-fh...<br />

• Lak za kamen VS-1...<br />

• Aditivi za poboljšanje karakteristika maltera<br />

i betona (plastifikacija, vodonepropusnost,<br />

ubrzavanje, usporavanje, polimerizacija<br />

– Adiplast, Bevetol, Plastiproof,<br />

Adium, Retadol, Adiflex-b, Penecryl<br />

Elastic, Penetron Admix...)<br />

• Zaštita od grafita AG-77, AGS...<br />

Građevinski lepkovi:<br />

• Serija C2 lepkova AK-11, 20, 22, AKelastic,<br />

AK-marble, AK-stone, AK-glass,<br />

AK-rapid, AK-grand...<br />

Lepeza materijala neophodnih za primenu na<br />

fasadama objekata je prevelika da bi smo ih<br />

mogli sve ovde nabrojati. Za svaki konkretan<br />

slučaj, bilo da je objekat u fazi projektovanja,<br />

izgradnje ili naknadnih intervencija, u preduzeću<br />

Lensim-Neoton d.o.o. su spremni da<br />

zajedno sa Vama analiziraju i da, ukoliko je<br />

to potrebno, u saradnji sa stručnim službama<br />

svojih ino-dobavljača ponude najcelishodnije<br />

i ekonomski najprihvatljivije rešenje <br />

LENSIM-NEOTON d.o.o.<br />

Goce Deleva 42, 11070 Novi Beograd<br />

tel: +381 (0) 11 2691 696<br />

e-mail: office@lensim.co.yu<br />

www.lensim.co.yu<br />

26<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com


TEMAbroja<br />

COR-TEN<br />

Patina i za ventilisane fasade!<br />

Za Cor-Ten se zna od tridesetih godina prošlog veka. Vremenom<br />

se pokazao kao veoma primenjiv i uspešan u industriji,<br />

transportu, a poslednjih godina i u graevinarstvu. Ovaj proizvod<br />

je izraen od specijalne vrste elika premazane posebnim<br />

završnim slojem koji u kontaktu sa uslovima spoljašnje<br />

sredine hemijskom reakcijom stvara zaštitni – patinirani sloj,<br />

koji predstavlja dodatnu zaštitu svakog od ovih elemenata i<br />

priprema ih za agresivne uslove spoljašnje sredine<br />

36 meseci, što umnogome zavisi od agresivnosti<br />

same sredine u kojoj se objekat nalazi.<br />

Danas se Ruukki Cor-Ten koristi u obliku<br />

kaseta, kao interesantan elemenat modernih<br />

fasada. Sa ostalim elementima i dodatnom<br />

opremom, Cor-Ten kasete formiraju<br />

funkcionalnu, visokokvalitetnu ventilisanu<br />

fasadu. Osim kaseta, od ovog materijala se<br />

mogu izraditi i horizontalne fasadne lamele<br />

Fasetti tipa H, kao i Design profil Madrid.<br />

Specijalni sloj koji se nanosi na površinu čelika<br />

oksidirajući stvara patinu koja predstavlja<br />

dugotrajnu zaštitu površine. Patina se stvara<br />

u normalnim uslovima u periodu od 18 do<br />

Najbolja varijanta upotrebe Cor-Ten kaseta<br />

kao fasadne obloge je kad se ona u startu<br />

projektuje uzimajući u obzir sve elemente<br />

i specifičnosti same obloge, potrebne potkonstrukcije,<br />

termičkih dilatacija, potrebne<br />

opšivke, kao i potreban vezni materijal.<br />

Debljina materijala od koga se izrađuju kasete<br />

je 1,5mm. Same kasete su standardne<br />

dubine 30mm, a ukupna debljina fasadne<br />

obloge, tj. udaljenje spoljne fasadne linije od<br />

potkonstrukcije, odnosno termoizolacije, je<br />

samo 60mm. Sama širina vertikalne spojnice<br />

može varirati od 10 do 30mm, dok je<br />

horizontalna spojnica standardne širine od<br />

34mm. Rupe na kaseti pomoću kojih se ona<br />

pričvršćuje za potkonstrukciju su ovalne<br />

(prečnika 10 i 8mm). Kasete se vezuju za<br />

potkonstrukciju samo na uglovima – krajevima<br />

kaseta, ukoliko su one veličine do<br />

700mm, a ukoliko su veće vezivaće se praktično<br />

na svakih 600 do 700mm. Moguće<br />

je proizvesti ugaone kasete za oblaganje<br />

uglova fasada, završetka zidova pod krovom<br />

ili okvira prozora i otvora uopšte. Količina<br />

opšivki može biti maksimalno smanjena<br />

prilikom izrade samog projekta, a one se<br />

postavljaju tako da se nalaze iza kaseta, ne<br />

narušavajući izgled i linije same fasade.<br />

Porudžbina kaseta se vrši posebno za svaki<br />

objekat, prema projektovanim dimenzijama.<br />

Na gradilište kasete stižu u drvenim kutijama,<br />

koje treba držati na mestu koje nije direktno<br />

izloženo vodi. Na kutijama se nalaze<br />

oznake onog tipa kaseta koje su spakovane u<br />

toj kutiji, a sve radi lakšeg snalaženja na gradilištu.<br />

Projekat montaže kaseta određuje<br />

redosled montaže, i, što je on bolje urađen,<br />

montaža će se odvijati brže. Ukoliko se odlučite<br />

za Ruukki Cor-Ten fasadu, izabraćete<br />

dugotrajnu, modernu fasadu jedinstvenog,<br />

atraktivnog i robustnog izgleda <br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

RUUKKI HUNGARY Kft.<br />

Predstavništvo Beograd<br />

Glavna 13M, 11080 Zemun<br />

tel/fax: +381 (0) 11 30 76 192<br />

30 76 193<br />

e-mail: ruukki.serbia@ruukki.com<br />

www.ruukki.com/rs<br />

27


TEMAbroja<br />

NOVA FORMA<br />

fasadna stakla Uniglasa<br />

Nova Forma je ve odavno<br />

ime koje garantuje kvalitet u<br />

dizajnu, proizvodnji i distribuciji<br />

nameštaja. Dugogodišnje<br />

iskustvo, sposobnosti<br />

i veštine zaposlenih radnika,<br />

kao i primena savremenih<br />

tehniko-tehnoloških dostignua,<br />

doprineli su razvitku<br />

brenda Nova Forma koji<br />

veoma uspešno posluje na<br />

prostorima regiona i šire.<br />

Ipak, sada Vam predstavljamo<br />

jednu od fabrika kompanije<br />

sa kojom stupaju na tle<br />

fasada, enterijera i graevinarstva<br />

uopšte - preduzee<br />

za preradu stakla Uniglas<br />

Sedište Nove Forme nalazi se u Šamcu u<br />

BiH, ali su prisutni i na tržištu Srbije gde<br />

se njihovo poslovanje odvija uz pomoć firme<br />

Nova Forma – Beograd. Preko 60% svoje<br />

proizvodnje kompanija plasira u inostranstvo,<br />

što im daje podsticaj za dalji razvoj i<br />

usavršavanje, ali istovremeno i omogućava<br />

da iz godine u godinu sebi postavljaju više<br />

ciljeve u poslovanju i razvitku proizvodnog<br />

programa i distributivne mreže.<br />

U sastavu Nove Forme danas posluje nekoliko<br />

fabrika, a jedna od njih je i fabrika<br />

za preradu stakla Uniglas. U poslednje<br />

tri godine, investiranjem u modernizaciju<br />

proizvodnih pogona u Uniglasu, došlo je<br />

do značajnih povećanja proizvodnih kapaciteta<br />

za preradu stakla. Naravno da su sve<br />

investicije praćene i odgovarajućim kadrovskim<br />

i organizacionim unapređenjima, nastavljajući<br />

time decenijama dugu i poznatu<br />

tradiciju prerade stakla.<br />

U sklopu zaokruženog procesa obrade stakla<br />

izdvajamo:<br />

• Najsavremenije mašine za obradu stakla<br />

(sečenje, brušenje, poliranje, bušenje)<br />

• Peskiranje stakala<br />

• Linije za sito štampu<br />

Za poseban detalj prerade stakla u Uniglasu<br />

izdvojili bismo peći za kaljenje stakla.<br />

U skladu sa trendovima na tržištu i kreta-<br />

njima u savremenoj građevinskoj industriji<br />

Uniglas je svoje poslovanje u poslednjem<br />

vremenskom periodu posebno usmerio na<br />

obradu i kaljenje stakala za fasade.<br />

Međutim, proizvodni programi Uniglasa<br />

orjentisani su i na mnoge druge grane industrije,<br />

pa se tako u fabrici rade i:<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

Sve vrste obrade i kaljenje stakla za industriju<br />

nameštaja<br />

Proizvodnja staklenog nameštaja<br />

Proizvodnja stakla za belu tehniku<br />

Proizvodnja stakla za automobilsku industriju<br />

Izrada vitraža<br />

Proizvodnja lustera i plafonjerki<br />

U preduzeću Nova Forma – Beograd<br />

možete se raspitati o svemu vezanom za<br />

kompletni proizvodni program, i dobiti detaljne<br />

informacije u vezi sa proizvodima i<br />

njihovom distribucijom <br />

Lole Ribara 120<br />

11250 Beograd-Železnik<br />

tel: +381 (0) 11 2571 062<br />

2580 911<br />

e-mail:<br />

office-beograd@novaforma-furniture.com<br />

www.novaforma-furniture.com<br />

28 www.build<strong>magazin</strong>.com


TEMAbroja<br />

ISOBAU<br />

fasadni i krovni paneli<br />

U prošlom broju predstavili<br />

smo sve prednosti montažnih<br />

objekata i kontejnera vodee<br />

grke kompanije u proizvodnji<br />

poliuretanskih panela, trapezoidnih<br />

pokrivaa, limova<br />

i lake konstrukcije – Isobau<br />

Hellas S.A. Ovoga puta Vam<br />

detaljnije predstavljamo nekoliko<br />

tipova panela za bono<br />

i krovno oblaganje objekata<br />

razliitih namena<br />

Krovni paneli tipa TRS su lako obrađeni<br />

građevinski elementi koji imaju čitav niz tehničkih<br />

i ekonomskih prednosti za izvođenje<br />

jake, termoizolacione i vodootporne obloge,<br />

velike izdržljivosti na teret i vremenske prilike.<br />

Projektovani sa pet trapezoidnih vrhova<br />

i blagim reljefnim međuugibima, izdržavaju<br />

velike terete čak i pod izuzetno nepovoljnim<br />

uslovima. Koriste se prvenstveno za krovno<br />

pokrivanje zgrada ali se mogu upotrebiti i za<br />

bočna oblaganja.<br />

TRS paneli<br />

Isodeck krovni paneli predstavljaju srednje<br />

rešenje između trapezoidnih čeličnih folija<br />

bez poliuretanske izolacije i krovnih panela<br />

sa čeličnim folijama sa obe strane. Podrazumeva<br />

se da su ovi paneli jeftiniji od krovnih<br />

panela TRS iako obuhvataju čitav niz tehničkih<br />

prednosti za konstrukciju termičkog<br />

i hidroizolacionog pokrivača sa velikom postojanošću<br />

na teret i vremenske prilike.<br />

TLS se sastoje od dve providne ravne poliesterske<br />

ploče pojačane staklenim navlakama<br />

sa obe strane i ispunjene 30mm širokim<br />

poroznim elastičnim daskama (jastučićima)<br />

koje su smeštene i zalepljene unutar ploča<br />

nad rogovima, dok je preostali prostor prazan.<br />

TL su providne trapezoidne ojačane krovne<br />

ploče od poliestera koje se koriste za prirodno<br />

osvetljenje onda kada je neophodan visok<br />

prenos svetlosti, pri čemu uspešno odbijaju<br />

UV zračenje i savršeno se uklapaju sa TRS i<br />

Isodeck krovnim panelima, kao i sa TS trapezoidnim<br />

čeličnim pločama, i u kombinaciji<br />

sa njima čine jedinstveni krovni pokrivač.<br />

TS trapezoidni metalni pokrivači su oblikovane<br />

čelične folije bez termoizolacije koji<br />

se koriste i za bočno pokrivanje objekata i<br />

otvorenih hala tamo gde termoizolacija nije<br />

neophodna. Projektovani su sa pet rebara<br />

trapezoidnog oblika sa ravnim međuprostorima,<br />

čime je obezbeđena otpornost na<br />

velika opterećenja.<br />

WFR paneli su predviđeni za bočno pokrivanje<br />

hladnjača, dobar su termoizolator,<br />

postavljaju se uglavnom na podove i bočne<br />

strane hladnjača. Sastoje se od dve obojene i<br />

galvanizovane čelične obloge sa ispunom od<br />

poliuretanske pene. Projektovani su tako da<br />

obezbeđuju potpunu hidroizolaciju i visoku<br />

čvrstoću, dok su se njihova kompaktnost i<br />

debeli sloj poliuretana pokazali kao izuzetan<br />

termoizolator i pri izgradnji objekata za zamrzavanje<br />

i održavanje niskih temperatura.<br />

Proizvode se u raznim bojama i debljinama.<br />

TRM bočni, i MWL krovni paneli, načinjeni<br />

su od čelične vune i obojeni galvanizovanim<br />

čeličnim folijama sa obe strane,<br />

visoke su čvrstoće sa dobrim termoizolacionim<br />

svojstvima. Koriste se kao protivpožarna<br />

zaštita a proizvode se u raznim bojama i<br />

raznim debljinama.<br />

WCL paneli bočnog pokrivanja predstavljaju<br />

najmodernije i najlepše rešenje za bočno<br />

oblaganje zgrada. Poseduju savršene hidro<br />

i termoizolacione osobine, dok istovremeno<br />

imaju i prednost skrivenog podupiranja.<br />

Dizajn njihovog profila sa blagim reljefnim<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

WCL paneli<br />

WL paneli<br />

međuugibima pruža izuzetno visoku izdržljivost<br />

na opterećenja, čak i pod izuzetno<br />

nepovoljnim uslovima. U suštini se koriste<br />

za oblaganje zidova i kao unutrašnji razdelnici<br />

zgrada, a u nekim slučajevima se mogu<br />

koristiti i kao razdelnici tavana.<br />

Postavljanje svih Isobau panela izvodi se jednostavno<br />

i brzo. Svi tipovi panela imaju inovativno<br />

rešene bočne ivice čime je obezbeđena<br />

potpuna nepromočivost, što se posebno odnosi<br />

na krovne elemente koji zadržavaju odlična hidro<br />

i termoizolaciona svojstva i pri velikim rasponima.<br />

Takođe, svi tipovi panela se izrađuju<br />

u širokom spektru boja, sa različitim tehničkim<br />

karakteristikama i dužinama, i što je posebno<br />

važno – svi Isobau proizvodi prate savremene<br />

ekološke zahteve. Isobau serija panela, zajedno<br />

sa gredama tipa C i Z, objedinjuje ponudu<br />

za kompletno oblaganje objekata svih veličina<br />

bez obzira na namenu i specifične zahteve. Posebna<br />

prednost je mogućnost kombinovanja<br />

nekoliko Isobau panela kako bi se dobio zidni<br />

omotač i krovni pokrivač prema željama i potrebama<br />

svakog klijenta.<br />

Sve detaljne informacije o panelima možete<br />

pronaći na njihovom sajtu, gde i na srpskom<br />

jeziku imate predstavljene sve ove proizvode uz<br />

palete boja, šematske crteže i tablice sa tehničkim<br />

karakteristikama <br />

Predstavništvo Beograd<br />

Vile Ravijojle 11, Beograd<br />

tel: +381 (0) 11 367 90 19<br />

fax:+381 (0) 11 367 90 18<br />

e-mail: isobausrb@isobau.gr<br />

www.isobau.gr<br />

29


TEMAbroja<br />

TRESPA<br />

sva najbolja svojstva u jednom panelu<br />

Polykem SR d.o.o. iz<br />

Beograda, posluje u okviru<br />

Ravago Group – najveeg<br />

evropskog dilera<br />

graevinskih materijala.<br />

Meu vruhunskim svetskim<br />

proizvoaima, sa kojima je<br />

Polykem SR d.o.o. u<br />

partnerskim odnosima,<br />

izdvajamo holandsku<br />

kompaniju Trespa<br />

Trespa je internacionalna kompanija koja je<br />

patentirala i razvila tehnologiju proizvodnje<br />

visokokvalitetnih pločastih materijala i od<br />

1960. postaje svetski lider u proizvodnji panela<br />

različitih namena. Trespa International<br />

BVD ima preko 600 zaposlenih u svojim<br />

firmama u skoro svim zemljama sveta, kao<br />

i u dve fabrike u Holandiji i Japanu, koje su<br />

2006. ostvarile proizvodnju od preko 4 miliona<br />

m² panela i obrt od preko 200 miliona evra.<br />

Trespa paneli su velikih dimenzija i proizvode<br />

se u četiri tipa u zavisnosti od mesta<br />

ugradnje: Athlon, Virtuon, TopLab+ i Meteon.<br />

Njihovo homogeno jezgro sastoji se od<br />

drvnih vlakana iz evropskih borovih šuma,<br />

termički obrađenih, uz dodatak smola, i presovanih<br />

pod visokim pritiskom i temperaturom.<br />

Trespa je razvila posebnu patentiranu<br />

tehnologiju elektronskog zračenja (EBC)<br />

koja pločama daje izvanredna svojstva.<br />

Trespa Athlon je posebno namenjena za enterijere<br />

sa povećanim procentom vlage (toalet<br />

i tuš kabine, lokeri, ali i za izradu nameštaja u<br />

javnim objektima). Virtuon je potpuno nova<br />

ploča iz Trespa laboratorije, posebno otporna<br />

na habanje i hemijske uticaje, sa naročito<br />

dizajniranim reljefima.<br />

30<br />

Idealno rešenje za enterijere javnih prostora,<br />

naročito za obloge zidova aerodroma, metro<br />

stanica, škola... ali i prostora sa posebnim<br />

higijenskim zahtevima: bazena, operacionih<br />

sala, sterilnih soba... Tu je i specijalni panel<br />

Toplab+ koji zbog posebnog ojačanja poseduje<br />

izuzetnu otpornost na različite hemijske<br />

supstance i sredstva za održavanje higijene, i<br />

predstavlja idealno rešenje za radne površine<br />

u biohemijskim laboratorijama.<br />

Trespa Meteon je usled svojih izuzetnih<br />

svojstava visokootporna ploča na klimatske<br />

uticaje: vlagu, kiše, kisele kiše, temperaturne<br />

promene (-20° C do +80° C), UV-zračenje...<br />

Zahvaljujući zatvorenoj strukturi, onemogućen<br />

je prodor nečistoća i vlage u unutrašnjost ploče,<br />

kao i stvaranje buđi. Održavanje je izuzetno<br />

jednostavno: rastvorom deterdženta i vodom<br />

ili, u slučaju izuzenih nečistoća (grafiti i sl.),<br />

moguće je koristiti aceton, benzin, razređivač<br />

i druga agresivna higijenska sredstva.Trespa<br />

Meteon je posebno razvijen za primenu u<br />

spoljašnjim uslovima, kao obloga ventilisanih<br />

fasada – za novogradnju i sanaciju fasada, kao<br />

obloga krovnih venaca, balkona i nadstrešnica,<br />

u izradi kioska, reklamnih panoa, urbanog mobilijara,<br />

sendvič panela sa ispunom od xps-a...<br />

Izuzetno bogata paleta boja i dezena u<br />

okviru Meteon klase Unicolors, Wood<br />

Decors, Naturals, Gloss, Metallics, kao i<br />

reljefa Rock u saten i metalik varijantama,<br />

pružaju dizajnerima slobodu u kreativnim<br />

rešenjima i visok kvalitet u praktičnoj<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

primeni. Paneli mogu biti jednostrano i dvostarno<br />

laminirani, u dimenzijama 255x186,<br />

305x153 i 365x186cm, kao i debljinama od<br />

6-16mm. Trespa Meteon se isporučuje i u obliku<br />

obostrano laminiranih ugaonih profila 90°.<br />

Proizvodni program Meteon nudi dva tipa<br />

ploča obzirom na klasu zapaljivosti:<br />

•<br />

•<br />

ST (standard), crnog jezgra, kl. B2<br />

FR (fire retardant), smeđe jezgro kl. B1<br />

Ponašanje Trespa ploča jednako je ponašanju<br />

tvrdog drveta. Materijal se ne topi, ne eksplodira,<br />

ne dimi i zadržava svoju stabilnost. Tip<br />

FR uvršten je u klasu materijala s najboljim<br />

vatrootpornim ponašanjem među organskim<br />

materijalima. Obe klase materijala zadovoljavaju<br />

propise o sigurnosti u slučaju požara koji<br />

su sadržani u regulativi EU.<br />

Trespa Meteon paneli se kod nas najčešće<br />

upotrebljavaju kao obloga ventilisane fasade<br />

na aluminijumskoj ili čeličnoj potkonstrukciji.<br />

U zavisnosti od karaktera objekta fiksiranje je<br />

vidljivo ili skriveno sa otvorenim ili zatvorenim<br />

horizontalnim i vertikalnim spojevima. Na<br />

raspolaganju su i gotova rešenja u okviru posebno<br />

definisanih Trespa sistema. Trespa sistemi<br />

kačenja osmišljeni su kako bi zadovoljili<br />

tehničke i estetske zahteve dizajnera, izvođača,<br />

građevinsku regulativu, kao i da bi se postigla<br />

ušteda u potrošnji materijala.<br />

Na upit možete dobiti sve pripadajuće informacije<br />

i potrebnu dokumentaciju o postavljanju,<br />

obradi i montaži Trespa panela, kao i<br />

uzorke materijala svih boja i dezena <br />

Zastupanje i distribucija<br />

POLYKEM SR d.o.o.<br />

Balkanska 29, Beograd<br />

tel: +381 (0) 11 306 55 77<br />

fax: +381 (0) 11 268 16 44<br />

e-mail: a.seferovic@polykemsr.co.yu<br />

web: www.trespa.com


TEMAbroja<br />

Autor Simprolit ® sistema,<br />

PhD (DTech) Milan Devi, DCivEng<br />

Akademik Meunarodne Akademije<br />

tehnoloških nauka<br />

Inostrani lan Ruske Akademije<br />

tehnoloških nauka<br />

Doktor tehnologije graenja i<br />

inženjeringa u graevinarstvu<br />

Diplomirani graevinski inženjer<br />

PROTIVPOŽARNE RAZDELNICE<br />

kao protivpožarna zaštita fasadnih<br />

sistema sa polimernim utopljivaem<br />

Sve veća cena energenata na svetskom tržištu<br />

i obaveza države da cenu energije za grejanje<br />

domaćinstava održi u realno prihvatljivim granicama<br />

platežne sposobnosti socijalnih slojeva<br />

stanovništva, podigli su pitanje utopljavanja<br />

fasada na nivo od državnog značaja. Sa druge<br />

strane, sistemi i materijali za utopljavanje fasada,<br />

pored svoje osnovne funkcije termičkog izolatora,<br />

moraju da zadovolje i niz drugih, ne manje<br />

važnih zahteva, od kojih su najvažniji dugovečnost<br />

primenjenih materijala i sistema i njihova<br />

otpornost na dejstvo požara.<br />

Nažalost, dugovečnost primenjenih materijala<br />

i sistema za utopljavanje fasada (kao njihovog<br />

svojstva da tokom vremena zadrže svoje mehaničke<br />

i termofizičke karakteristike), ispitivanja<br />

za konkretne klimatske uslove i normativi<br />

koji bi iz toga proistekli u većini zemalja još<br />

uvek nisu propisani. Iako neizostavno predstavlja<br />

tempirani problem sa odloženim dejstvom<br />

(ispitivanja u Ruskoj Federaciji su pokazala da<br />

je dugovečnost stiropora 5-10 godina, mineralne<br />

vune 14-20 godina, blokova i ploča od gasbetona<br />

tipa siporex 17-20 godina, šuplje opeke 30-40<br />

godina a, Simprolita®, kao ubedljivo najdugovečnijeg<br />

termoizolacionog materijala, ne manje<br />

od 50 godina), kod nas dugovečnost primenjenih<br />

materijala nije uslov za gradnju i tehnički<br />

prijem objekata. I dok se problemi dugovečnosti<br />

najčešće zanemaruju i njihovo rešenje prepušta<br />

informisanosti projektanata ili savesti investitora<br />

objekata za tržište, daleko ozbiljniji i odgovorniji<br />

je pristup otpornosti na požar primenjenih materijala<br />

i sistema za utopljavanje fasada.<br />

Faktori od uticaja<br />

na požarnu opasnost<br />

Pri projektovanju sistema za utopljavanje fasada,<br />

korisno je znati sledeće:<br />

• pri požaru temperatura na fasadi dostiže<br />

preko 900° C<br />

• nisu svi tipovi mineralne vune otporni na<br />

temperaturu požara koji se rasprostire preko<br />

fasade (ni u kom slučaju se ne smeju koristiti<br />

tipovi mineralne vune čija je temperatura topljenja<br />

manja od 500° C)<br />

• primena mineralne vune u ventilisanim<br />

fasadama ne rešava problem njihove vatrootpornosti<br />

• posle nekoliko krupnih požara gde je<br />

plamen prenošen gorenjem vetrozaštitnog i<br />

vodoodbojnog materijala kojim se mineralna<br />

vuna štiti od razrušenja usled protoka<br />

vazduha u ventilisanom sloju, ovom proble-<br />

mu se pridaje poseban značaj, a poznati proizvođač<br />

mineralne vune Rockwool pustio je<br />

na tržište i dvoslojnu ploču za utopljavanje<br />

fasada, pri čemu je gornji sloj izrađen od izuzetno<br />

tvrde mineralne vune zapreminske težine<br />

≈90 kg/m3<br />

• i goriv i samogasiv stiropor gore u prisustvu<br />

plamena, s tom razlikom što se samogasiv stiropor<br />

sam gasi po nestanku izvora plamena,<br />

a goriv nastavlja da gori i posle uklanjanja<br />

izvora plamena<br />

• horizontalna brzina gorenja kod nas najčešće<br />

upotrebljavanog stiropora za utopljavanje<br />

fasada, po rezultatima ispitivanja IMS<br />

Beograd, iznosi 6,4mm/sekundi, odnosno<br />

≈25m/h<br />

• brzina gorenja čistog stiropora montiranog<br />

po vertikali je eksponencijalna funkcija koja<br />

zavisi od vrste (goriv ili samogasiv) stiropora,<br />

dimenzija objekta, klimatskih faktora (vetar,<br />

visoka temperatura, vlažnost) i najmanje je<br />

4-10 puta veća od horizontalne brzine gorenja,<br />

pre svega iz razloga što zapaljen stiropor<br />

pada u žižu plamene buktinje, povećavajući<br />

pri tom dejstvo i brzinu gorenja i dodatnom<br />

temperaturom sopstvenog izgaranja<br />

• primera radi, od gorenja čistog stiropora<br />

(bez zaštitno-dekorativnog sloja) na prvom,<br />

do njegovog izgaranja na 10-tom spratu, ne<br />

prođe više od 20-25 minuta<br />

• otpornost na požar utopljenih fasada zavisi<br />

i od karakteristika elemenata njihovog pričvršćivanja<br />

za objekat, kao što su građevinski<br />

lepkovi, tiplovi, ankeri, konzolni elementi<br />

za držanje ventilisanih i staklenih fasada i sl.<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

(na primer, konzolni elemenat od aluminijuma<br />

za ventilisane i staklene fasade topi se već<br />

na 650° C)<br />

• otpornost na požar fasada zavisi i od čvrstoće<br />

i nosivosti osnovnog materijala od kojeg<br />

je sazidan objekat i u koji se ankeruje sloj za<br />

utopljavanje fasada – što se posebno odnosi<br />

na gasbeton (siporeks), šuplju opeku i sl.<br />

• uslov za otpornost na požar zidova između<br />

stanova gubi smisao ako se požar iz<br />

stana u stan na istom spratu može preneti<br />

preko fasade<br />

• brzina destrukcije materijala za utopljavanje<br />

direktno je zavisna i od materijala za<br />

unutrašnje vezivanje komponenti (lepak),<br />

kao i od materijala primenjenog za demineralizaciju<br />

komponenti (fenoli, polimeri)<br />

slojeva za utopljavanje<br />

• obezbeđivanje otpora prolasku dima unutar<br />

sistema za utopljavanje fasada, a u zonama<br />

međuspratnih ploča je, takođe, izuzetno<br />

važan faktor kod razmatranja otpornosti<br />

na požar fasadnih sistema za utopljavanje<br />

objekata<br />

• gorive su, po pravilu, boje, plastične mrežice,<br />

plastični tiplovi i drugi elementi koji se<br />

primenjuju za izradu zaštitno-dekorativnog<br />

sloja<br />

• atika, ornamenti, karnizi, ramovi oko<br />

fasadnih otvora i drugi ukrasi na fasadi izrađeni<br />

od negorivih materijala, a koji istupaju<br />

ne manje od 35-40mm od ravni fasade,<br />

u određenoj meri usporavaju brzinu širenja<br />

požara<br />

• fizička svojstva armiranog betona<br />

(pre svega armature u betonu) drastično se<br />

menjaju sa povećavanjem temperature – pri<br />

temperaturi 150° C pojavljuju se unutrašnje<br />

pukotine, u intervalu od 200-250° C nastaje<br />

eksplozivno raslojavanje betona, a gubitak<br />

nosivosti napregnutih armirano-betonskih<br />

konstrukcija kreće već pri temperaturi od<br />

380° C<br />

• otpornost na požar utopljene fasade ne<br />

zavisi samo od stepena gorivosti primenjenog<br />

materijala za utopljavanje, već pre svega<br />

i u najvećoj meri od ukupnog konstruktivnog<br />

rešenja primenjenog sistema za utopljavanje<br />

fasada<br />

• ne postoji univerzalno rešenje – oblast<br />

primene izabranog sistema za utopljavanje<br />

fasada i uslovi pod kojim se on primenjuje<br />

određuju, pored požarnih, i drugi zahtevi,<br />

kao što su: termotehničke karakteristike,<br />

paropropusnost, čvrstoća, ponašanje u<br />

31


TEMAbroja<br />

uslovima povećane spoljne (atmosferske)<br />

i unutrašnje (zavisno od namene objekta i<br />

prostorija) vlažnosti, oblika, strukture, konstruktivnog<br />

i likovnog rešenja fasade itd.<br />

Malterisani sistemi sa<br />

polimernim utopljivaem<br />

i požarna opasnost<br />

Najčešće, kao materijali za utopljavanje fasada<br />

primenjuju se ekspandirani (tipa: stiropor)<br />

i ekstrudirani (tipa: stirodur) polistiroli – ploče<br />

od ovog materijala se lepe i tipluju za fasadu,<br />

a zatim se, preko plastične mrežice, nanosi<br />

dekorativno-zaštitni sloj. Sa aspekta požarne<br />

opasnosti, osnovni nedostatak takvih sistema<br />

je njihova potencijalna sposobnost da doprinose<br />

rasprostiranju ili i sami rasprostiru požar<br />

po fasadi objekta – u slučaju da plamen požara<br />

izađe na fasadu, što je i najčešći slučaj.<br />

šema montaže simprolit pp razdelnica<br />

na fasadi<br />

Pri termičkom dejstvu plamena na ovakve<br />

fasadne sisteme dolazi do termodestrukcije<br />

polistirola, uz izdvajanje zapaljivih gasova.<br />

Deo tako izdvojenih gasova, prodirući kroz<br />

sloj dekorativno-zaštitnog maltera, popada<br />

u žižu plamena i sagoreva, što opet u velikoj<br />

meri uvećava silinu plamenog toka i njegovu<br />

visinu, ujedno doprinoseći i skraćenju vremena<br />

do razrušenja zastakljenih površina sprata<br />

iznad i širenju požara na taj i spratove iznad.<br />

Paralelno sa tim, dolazi do razrušenja dekorativno-zaštitnog<br />

maltera koji otpada sa<br />

srazmerno velikih površina tako utopljenih<br />

fasada, što opet, u uslovima time nastalog slobodnog<br />

dostupa kiseonika iz vazduha, dovodi<br />

da naglog izgaranja ploča polistirola uz veliko<br />

oslobađanje temperature – sa svim daljim<br />

pratećim posledicama.<br />

32<br />

detalj simprolit pp razdelnice<br />

na spoju sa soklom<br />

detalj simprolit pp razdelnice<br />

iznad sokle<br />

Protivpožarne razdelnice<br />

Ponašanje polistirola u sistemu sa dekorativno-zaštitnim<br />

malterom u uslovima termičkog<br />

dejstva požara određeno je pre svega njegovim<br />

požarno-tehničkim svojstvima:<br />

• pri temperaturi 85-90° C počinje proces<br />

skupljanja polistirola<br />

• pri temperaturi 240-250° C polistirol počinje<br />

da se topi<br />

• pri temperaturi 280-290° C počinje proces<br />

termodestrukcije polistirola sa izdvajanjem<br />

gasnih isparenja<br />

• pri temperaturi u dijapazonu od 360-380° C<br />

dolazi do paljenja polistirola<br />

• pri temperaturi od 460-480° C polistirol<br />

se sam pali, i bez prisustva drugog otvorenog<br />

plamena<br />

detalj simprolit pp razdelnice<br />

pod prozorom<br />

Kao dekorativno-zaštitni sloj kod takvih sistema<br />

za utopljavanje fasada (kod nas popularno<br />

nazvane demit fasade) primenjuju se razni tankoslojni<br />

malteri debljine 3,5-10mm na osnovu<br />

specijalnih sitnozrnih maltera ili polimercementnih<br />

struktura, armiranih mrežicom od stakloplastike.<br />

U Ruskoj Federaciji, za obezbeđenje sigurnih<br />

i požarno-bezopasnih sistema sa polistirolnim<br />

utopljivačem neophodno je strogo slediti za<br />

nizom zahteva i preporuka – između ostalog i<br />

pre svega uvek primenjivati protivpožarne razdelnice<br />

širine 200-250mm oko fasadnih otvora<br />

(uključujući i špaletne oko prozora) i u nivou<br />

detalj simprolit pp razdelnice<br />

iznad prozora<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

međuspratnih konstrukcija, kao i predvideti njihovu<br />

primenu kod primicanja fasade krovu od<br />

gorivih materijala, na mestu ulaska ili kačenja<br />

spoljnih instalacija na utopljenu fasadu objekta,<br />

na mestima konstruktivnih dilatacija, na početku<br />

ili završetku sokle objekta i slično.<br />

Pri tome, protivpožarne razdelnice se postavljaju<br />

na svu debljinu termoizolacionog sloja od polistirolnih<br />

ploča (od spoljašnje površine zida do<br />

unutašnje površine dekorativno-zaštitnog maltera),<br />

bez šupljina i zazora u odnosu na osnovni<br />

fasadni zid.<br />

detalj simprolit pp razdelnice<br />

oko prozora<br />

Kao protivpožarne razdelnice, primenjuju se<br />

protivpožarne razdelnice od tvrdo presovane<br />

mineralne vune i Simprolit protiv-požarne razdelnice<br />

(SPPR) od Simprolit® polistirolbetona,<br />

patentiranog polistirolbetona firmi Simpro i<br />

Simprolit iz Srbije.<br />

Uloga protivpožarnih razdelnica u nivou međuspratnih<br />

ploča i oko fasadnih otvora sastoji se u<br />

sledećem:<br />

• protivpožarne razdelnice u nivou međuspratnih<br />

ploča i oko fasadnih otvora obezbe-đuju<br />

stabilnost dekorativno-zaštitnog maltera u<br />

svojoj ravni i njegovu stabilnost u odnosu na<br />

fasadu objekta u uslovima drastičnog povećanja<br />

temperature u ravni fasade usled požara,<br />

čime se rešavaju negativni uticaji niske temperaturne<br />

tačke početka skupljanja (85° C) i<br />

topljenja (240° C) ploča od polistirola, kojim je<br />

ista fasada utopljena<br />

detalj simprolit pp razdelnice<br />

kod primicanja gorivom krovu<br />

• postojanje horizontalnih protivpožarnih<br />

razdelnica u nivou svake međuspratne ploče<br />

sprečava rasprostiranje po spratovima vrućih i<br />

gorivih gasova unutar sistema za utopljavanje<br />

fasada<br />

• gornja protivpožarna razdelnica fasadnog<br />

otvora iz kojeg izlazi plamen (PP razdelnica<br />

iznad fasadnog otvora prostorije koja gori)<br />

sprečava padanje rastopljenog polistirola<br />

(sa zida iznad fasadnog otvora prostorije<br />

koja gori i kroz koji izlazi plamen) u žižu<br />

plamena


detalj simprolit pp razdelnice<br />

na mestu vertikalne dilatacije<br />

• donja protivpožarna razdelnica fasadnog<br />

otvora iz kojeg izlazi plamen (PP razdelnica<br />

ispod fasadnog otvora prostorije koja gori)<br />

sprečava pregrevanje ploča od polistirola montiranih<br />

na zidu ispod (ispod prozorskog otvora<br />

prostorije koja gori) do temperaturne tačke<br />

njihove destrukcije i na taj način isključuje<br />

mogući dotok gorućih gasova (odozdo) u žižu<br />

plamena koji se širi iz prozorskog otvora prostorije<br />

u kojoj je požar<br />

• donja protivpožarna razdelnica fasadnog<br />

otvora iznad onog iz kojeg izlazi plamen<br />

(iznad sprata gde je izbio požar) sprečava pronicanje<br />

gorivih gasova ka prozorskom otvoru<br />

iznad), što bi dovelo do pucanja prozorskih<br />

stakala i prenošenja požara na spratove iznad<br />

• bočne protivpožarne razdelnice oko fasadnih<br />

otvora sprečavaju pregrevanje ploča od<br />

polistirola montiranih na fasadni zid istog<br />

sprata i prenošenje požara na susedne stanove<br />

istog sprata na kojem je i prostorija u<br />

kojoj je izbio požar.<br />

šavine polistirolnih kuglica, cementa i specijalnih<br />

aditiva - patentiranog od strane firmi Simpro i<br />

Simprolit iz Srbije, a Simprolit® sistem je sveobuhvatan<br />

sistem za ekološko, energetski efektivno<br />

i izuzetno ekonomično građenje koji, pored<br />

protivpožarnih razdelnica, sadrži i: blokove<br />

za zidanje fasadnih, nosivih i pregradnih zidova<br />

i međuspratnih ploča, troslojne i jednoslojne<br />

ploče za utopljavanje fasada, patentirani sistem<br />

ploča kao trajno ugrađene oplate za izvođenje<br />

utopljenih betonskih fasadnih zidova, protivpožarnih<br />

zidova i međuspratnih ploča nad garažama<br />

u objektu, patentirani sistem za izvođenje<br />

utopljenih ventilisanih ravnih krovova, sistem za<br />

izvođenje izravnavajućih slojeva (cementnih košuljica)<br />

i slojeva za pad i dr.<br />

Svakim danom proizvodnja Simprolit elemenata<br />

se širi po celom svetu – izgrađene su ili se grade<br />

fabrike u Ruskoj Federaciji (u osam gradova),<br />

Gruziji, Bugarskoj, BIH - Republici Srpskoj i<br />

Srbiji, a sledeće godine, po puštanju automatizovane<br />

linije ze proizvodnju, planiraju se i Australija,<br />

Meksiko, Engleska, Irska, Portugalija,<br />

Bahrein, Arapski Emirati, Koreja, Kipar...<br />

detalj simprolit pp razdelnice<br />

iznad balkonskog istupa<br />

TEMAbroja<br />

• u suvom stanju, u laboratorijskim uslovima,<br />

u odnosu na tvrdo presovanu mineralnu<br />

vunu, Simprolit® je nešto gori termoizolator<br />

(l=0,065 za razliku od =0,04 mineralne<br />

vune) ali u uslovima prirodne, a posebno<br />

visoke atmosferske vlažnosti u konačnom<br />

zbiru razlika je znatno manja<br />

• daleko je dugovečniji od mineralne vune<br />

• po rezultatima ispitavanja otpornosti na<br />

požar sprovedenim u Srbiji i Ruskoj Federaciji,<br />

zid od Simprolit blokova otporan je<br />

na požar više od 3 časa (EI180), a pregrade<br />

od jednoslojnih Simprolit ploča debljina 8<br />

i 10cm (na drvenoj i metalnoj potkonstrukciji)<br />

otporne su na požar preko 2 časa<br />

(EI120)<br />

• predstavlja bolju barijeru naglom širenju<br />

zapaljenih gasova u odnosu na mineralnu<br />

vunu<br />

• seče se običnom testerom za drvo, lako se<br />

obrađuje, teše, ukraja i montira<br />

• ne zahteva ravnu površinu na koju se<br />

montira, za razliku od mineralne vune<br />

• po sastavu i karakteristikama osnovnih<br />

sirovina (kuglice ekspandiranog polistirola,<br />

cement, aditivi i voda) identičan je sistemu<br />

za utopljavanje fasada pločama od polistirola<br />

(stiropora), tako da se njihovom kombinacijom<br />

dobija homogeni površinski sistem,<br />

bez opasnosti od pojave pukotona na mestima<br />

spojeva dva različita materijala (stiropor<br />

i mineralna vuna).<br />

detalj simprolit pp razdelnice na<br />

mestu prodora elektrokabla<br />

Prednost SIMPROLIT ®<br />

protivpožarnih razdelnica<br />

Materijal za izradu protivpožarnih razdelnica<br />

kod sistema za utopljavanje fasada primenom<br />

ploča od polistirola (stiropora) mora da po definiciji<br />

ispuni više zahteva:<br />

• da je otporan na dejstvo požara, minimalno<br />

120 minuta (EI120)<br />

• da je dobar termički izolator<br />

• da ima relativno dobru mehaničku čvrstoću<br />

• da je dugovečan i otporan na mraz<br />

• da je hidrofoban (ne upija vlagu)<br />

• da predstavlja barijeru naglom širenju<br />

zapaljenih gasova<br />

• da je relativno lak za obradu, ukrajanje i<br />

montažu na fasadi<br />

Tvrdo presovana mineralna vuna je materijal<br />

poznat na našem tržištu i ne treba ga posebno<br />

predstavljati.<br />

Simprolit® je specijalna vrsta EPS betona – me-<br />

I tvrdo presovana mineralna vuna i Simprolit®<br />

predstavljaju dobra rešenja za izradu protivpožarnih<br />

razdelnica, kao rešenja za protivpožarnu<br />

sigurnost sistema za utopljavanje fasada primenom<br />

ploča od polistirola (stiropora). Ipak,<br />

po mišljenju autora, primena Simprolit® protivpožarnih<br />

razdelnica ima određeni broj prednosti,<br />

kao što su:<br />

• ima daleko veću mehaničku čvrstoću<br />

(pri opterećenju od preko 3.500kg/m 2 sleganja<br />

su mu manje od jednog milimetra, dok<br />

se čvrstoća tvrdo presovane mineralne vune<br />

definiše pri njenoj deformaciji od 10%)<br />

• hidrofoban je (ne upija vlagu) u daleko<br />

većoj meri od mineralne vune, pliva po vodi<br />

(3-5 puta je lakši od vode, zavisno od marke),<br />

a čak i prisustvo vlage od 1-4% po masi<br />

ne menja bitno svoje termotehničke pokazatelje<br />

(kod mineralne vune 1% vlažnosti<br />

i do 20% umanjuje njene termoizolacione<br />

karakteristike)<br />

Legenda:<br />

1. zid od opeke, betona i sl.<br />

2. ploče za utopljavanje od<br />

penopolistirola (stiropora)<br />

3. simprolit protivpožarne razdelnice<br />

(SPPR)<br />

4. dekorativno-zaštitni sloj fasade<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

U svakom slučaju, izbor tipova protivpožarnih<br />

razdelnica je na projektantima, a njihova<br />

ugradnja se izričito preporučuje. Jer, odsustvo<br />

protivpožarnih razdelnica kod sistema<br />

za utopljavanje fasada pločama od polistirola<br />

drastično povećava požarnu opasnost kod<br />

takvih sistema, posebno ako tako utopljena<br />

fasada nije zaštićena malterom debljine<br />

20-25mm preko armirane mreže (kao jednim<br />

od varijantnih rešenja). Naime, kod primene<br />

tankoslojnih polimernih maltera, koje sadrže<br />

polimere i preko 14% mase, takav sistem,<br />

pri zagrevanju na temperaturi višoj od<br />

240-260° C, prelazi u svoje piroplastično stanje,<br />

praćeno smanjenjem mehaničkih karakteristika<br />

i razrušenjem sistema pod dejstvom<br />

sopstvene težine <br />

33


intervju<br />

AP Vojvodina<br />

O autoputu i još poneemu...<br />

build: Već duže vreme, a posebno poslednjih<br />

meseci, tema autoputa je prva<br />

na tapetu kada se pominju projekti u<br />

AP Vojvodini…<br />

V. Z: Tema autoputa Horgoš-Požega je<br />

prva na tapetu iz dva osnovna razloga:<br />

prvo, zato što je ovaj autoput objekat od interesa<br />

za čitavu Republiku Srbiju a gradi se i<br />

na teritoriji APV, i obzirom da je kao takav u<br />

nadležnosti vlasti u APV, sasvim je normalno<br />

da se tom problematikom bavimo i mi.<br />

Drugo razlog je taj što smatramo da način<br />

finansiranja, davanjem koncesije i za onaj<br />

deo tog autoputa koji je više od 60% već<br />

izgrađen u delu kroz APV, šteti interesima<br />

Vojvodine što ne može biti dobro ni za<br />

Republiku Srbiju. Veo tajnosti pod kojim je<br />

ceo postupak od početka pa do kraja potpisivanja<br />

ugovora vođen, i neobjavljivanje<br />

svih aneksa tog ugovora, daje nam za pravo<br />

da sumnjamo u ispravnost ovakvog načina<br />

finansiranja izgradnje.<br />

build: U javnosti, projekat autoputa stavlja<br />

u zapećak sve druge projekte, posebno<br />

one u visokogradnji. Možete li nam reći<br />

nešto više njima<br />

V. Z: Izgradnja ostalih objekata od interesa<br />

za Republiku, a koji se grade na teritoriji<br />

APV, koja je po Zakonu o planiranju i<br />

izgradnji u nadležnosti našeg Sekretarijata,<br />

teče, uz manje probleme, veoma dobro.<br />

Stručne službe našeg Sekretarijata koje prate<br />

poštovanje zakona od strane investitora,<br />

sada, pet godina nakon prenošenja nadležnosti<br />

u ovoj oblasti, već rade rutinski posao,<br />

i rade ga odlično.<br />

Za izgradnju objekata visokogradnje u<br />

Vojvodini koja podrazumeva izgradnju<br />

stambenih i poslovno-stambenih objekata,<br />

najčešće u gradovima, nadležna je lokalna<br />

samouprava. Nadležnost našeg Sekretarijata<br />

u ovoj oblasti je jedino pri rešavanju sporova<br />

u drugom stepenu, što podrazumeva da,<br />

ukoliko neki investitor ili neko ko smatra da<br />

je na neki način ugrožen izgradnjom nekog<br />

objekta, nisu zadovoljni rešenjem koje se<br />

donese u prvostepenom organu (od opštinske<br />

građevinske inspekcije ili nekog drugog<br />

opštinskog organa) ima pravo da podnese<br />

žalbu našem Sekretarijatu, koji tada, u drugom<br />

stepenu, rešava o primeni zakona od<br />

strane prvostepenog organa.<br />

...razgovarali smo sa Vladimirom Zelenoviem, Pokrajinskim<br />

sekretarom za urbanizam, arhitekturu i graditeljstvo.<br />

Priao nam je o dugoronim prednostima i trenutnim<br />

problemima prenošenja ovlašenja na lokalne nivoe, o ulozi<br />

Pokrajine u pitanjima autoputa Horgoš-Požega, o inicijativi<br />

njegovog Sekretarijata za predstojei novosadski Sajam<br />

graevinarstva, ali i o planovima osnivanja Graevinske<br />

direkcije Vojvodine<br />

Moram da kažem da kao rođeni Novosađanin<br />

nisam zadovoljan urbanističkim<br />

rešenjima pojedinih delova grada, arhitektonskim<br />

rešenjima pojedinih zgrada ili celih<br />

kvartova, ali s obzirom na nadležnosti koje<br />

imamo, ne možemo direktno da utičemo na<br />

to, osim da kritikujemo i javno izražavamo<br />

nezadovoljstvo. Naravno, ima i mnogo dobrih<br />

rešenja, grad menja svoj izgled, postaje<br />

lepši i dobija obrise velegrada. Slično je i sa<br />

drugim opštinama u APV kada su u pitanju<br />

veća naseljena mesta i gradovi.<br />

build: Nedavno su doneti zakoni o prenošenju<br />

nadležnosti nad obalama reka sa<br />

republičkih, na organe lokalne samouprave,<br />

čime je nastavljen pozitivan trend decentralizacije.<br />

Kakva su dosadašnja iskustva<br />

u APV na tu temu, posebno lokalnih<br />

urbanističkih službi…<br />

zgrada Izvršnog vea AP Vojvodine<br />

razgovor vodio Mladen Bogievi<br />

V. Z: U vezi sa prenošenjem nadležnosti sa<br />

republičkih organa na lokalnu samoupravu,<br />

u ovom slučaju, kao i svim drugim, moram<br />

da kažem da sve aktivnosti u tom smislu u<br />

potpunosti podržavam. Svaki stepen decentralizacije<br />

je neophodan iz više razloga.<br />

Navešću samo dva, po mom mišljenju, najvažnija:<br />

Prvi razlog je to što ne može Država, posmatrajući<br />

sve iz jednog centra, da donese<br />

ispravnu odluku o rešavanju određenih problema<br />

u bilo kom regionu bolje nego što<br />

to može neko sa nižeg nivoa vlasti koji je<br />

rođen, živi i radi u toj sredini i sa tim problemima.<br />

Drugi razlog je taj da prioritete usmeravanja<br />

finansijskih sredstava za rešavanje određenih<br />

problema ne može da određuje centralna<br />

vlast bolje od ljudi sa lokalnog nivoa.<br />

34 www.build<strong>magazin</strong>.com


uild: Ali, da li tih ljudi imate dovoljno<br />

Kako funkcionišu lokalne službe, posebno<br />

urbanistička, koja bi i trebalo da preuzme<br />

ulogu sprovođenja ovih zakona<br />

V. Z: Tu imamo problem koji nikako ne sme<br />

biti razlog odustajanja od pravca decentralizacije!<br />

Naime, lokalne urbanističke službe<br />

još uvek u pravom smislu i ne postoje. One<br />

se sada svode na jednog ili dvojicu ljudi zaposlenih<br />

u lokalnoj upravi, koji pored tih<br />

poslova obavljaju i još neke druge (iz oblasti<br />

privrede, izgradnje i slično) i nikako ne<br />

mogu kvalitetno da se bave rešavanjem tako<br />

složene problematike.<br />

Sa položaja Pokrajinskog sekretara za urbanizam,<br />

arhitekturu i graditeljstvo, mogu sa<br />

sigurnošću da kažem da na lokalnom nivou<br />

vlasti nema dovoljno stručnih ljudi koji<br />

mogu da stanu iza nekog novog zakona za<br />

čije sprovođenje će biti zaduženi. Nema ih,<br />

iz prostog razloga što lokalna samouprava<br />

do sada nije imala nadležnosti u toj oblasti<br />

i na osnovu toga nije raspolagala ni potrebnim<br />

finansijskim sredstvima za formiranje<br />

stručnih službi koje bi se time bavile.<br />

Proširenje nadležnosti podrazumeva i dodatna<br />

finansijska sredstva koja bi u tom slučaju<br />

sa republičkog nivoa bila preneta na lokalni<br />

i tada bi se stvorili preduslovi za formiranje<br />

neke vrste lokalnih ministarstava, odnosno<br />

sekretarijata koji bi mogli uspešno da se<br />

bave sprovođenjem onih zakona koji se prenose<br />

u nadležnost lokalne samouprave.<br />

build: Ispratili smo vesti o Vašoj inicijativi<br />

da se na sledećem Sajmu građevinarstva<br />

u Novom Sadu pojave sva preduzeća iz ove<br />

oblasti sa teritorije AP Vojvodine. Možete<br />

li za naše čitaoce objasniti o čemu se radi<br />

V. Z: Kao neko ko redovno prati sajamske<br />

manifestacije primetio sam da postoji veliki<br />

broj manjih firmi koje se bave nekom od<br />

delatnosti vezanih za građevinarstvo i koje<br />

imaju šta da prikažu na takvim manifestacijama,<br />

ali iz različitih razloga ne pojavljuju se<br />

na Sajmu građevinarstva. U kontaktima sa<br />

njima zaključio sam da je jedan od problema,<br />

verovatno i najveći, upravo nedostatak<br />

finansijskih sredstava. Takođe sam shvatio<br />

da nema nikakve logike da se naš sekretarijat<br />

čija su nadležnost građevinarstvo,<br />

urbanizam i arhitektura, i to na nivou cele<br />

Pokrajine, nikada do sada nije prikazao kao<br />

izlagač na ovom Sajmu. U januaru 2007.<br />

godine doneo sam odluku da izađemo na<br />

Sajam i da predstavimo posetiocima u neposrednom<br />

kontaktu šta je to što mi u Sekretarijatu<br />

zapravo radimo.<br />

Pod pokroviteljstvom našeg Sekretarijata, na<br />

štandu koji smo zakupili, predstavili smo i<br />

sve ostale institucije koje se na teritoriji APV<br />

bave urbanizmom, prostornim planiranjem,<br />

projektovanjem i izgradnjom objekata, kao<br />

što su JP Zavod za urbanizam Vojvodine,<br />

Udruženje urbanista Vojvodine, Društvo arhitekata<br />

Novog Sada, FTN Departman za<br />

arhitekturu i Departman za građevinarstvo.<br />

Vladimir Zelenovi<br />

Pokrajinski sekretar za urbanizam,<br />

arhitekturu i graditeljstvo<br />

U svetlu odličnog poslovnog odnosa sa rukovodstvom<br />

Novosadskog sajma i našeg<br />

Sekretarijata, potpisan je sporazum o saradnji<br />

Novosadskog sajma i našeg Sekretarijata,<br />

koji sam potpisao sa gospodinom<br />

Bojanom Gajićem, izvršnim direktorom<br />

Novosadskog sajma.<br />

Deo tog sporazuma odnosi se i na činjenicu<br />

da će se na narednim sajmovima<br />

građevinarstva, finansijskim sredstvima<br />

iz budžeta APV, finansirati izlaganje<br />

upravo tih malih izlagača. Godišnje će u<br />

tu svrhu biti izdvojen iznos od dva miliona<br />

dinara kojima može da se pokrije<br />

plaćanje zakupa za više od 500m² izlagačkog<br />

prostora, sa još oko 500m² koje<br />

bi te firme same finansirale, obzirom da<br />

je malom preduzeću dovoljno i do maksimalno<br />

50m². Na ovaj način rešio bi<br />

se taj problem za barem 50 novih firmi.<br />

Saradnju sa Novosadskim sajmom smo<br />

u međuvremenu proširili, i veoma sam<br />

zadovoljan zbog toga jer smatram da<br />

samo zajedničkim radom možemo da<br />

postignemo mnogo bolje rezultate koji<br />

će doneti boljitak svim građanima.<br />

build: Na teritoriji AP Vojvodine nalazi<br />

se nekoliko naših najčuvenijih imena iz<br />

oblasti građevinarstva, posebno na polju<br />

sirovina… Gde je danas njihovo mesto na<br />

tržištu<br />

V. Z: Tačno je da na području APV imamo<br />

najčuvenija imena iz oblasti građevinarstva,<br />

a posebno na polju proizvodnje sirovina za<br />

građevinski materijal. Jedan broj preduzeća<br />

iz ove oblasti je veoma uspešno privatizovan<br />

i odlično se snalazi na tržištu, kao na primer<br />

beočinska Fabrika cementa, Polet Bečej,<br />

IGM iz Stražilova...<br />

intervju<br />

Međutim, imamo i mnogo loših primera,<br />

kao što je npr. privatizacija Potisja iz Kanjiže.<br />

build: Tranzicioni procesi u građevinskoj<br />

struci još uvek teku veoma sporo. Oko polovine<br />

preduzeća još uvek nije privatizovano.<br />

Pomenuli ste neke od primera, ali<br />

kakvo je stanje u AP V, uopšte gledano<br />

V. Z: Da, i kod nas u AP Vojvodini ima još<br />

uvek onih koji i dalje posluju kao društvena<br />

preduzeća. Po mom mišljenju, privatizacija<br />

građevinskog sektora je neminovna<br />

i dobro je da se uradi u što kraćem roku.<br />

Nadam se da će novi vlasnici, kao što je to<br />

slučaj u pomenutim uspešno privatizovanim<br />

preduzećima, ispunjavati svoje obaveze i u<br />

pogledu primena dobrih socijalnih programa,<br />

primenama novih, ekološki prihvatljivih<br />

tehnologija, naravno, u skladu sa osnovnim<br />

principima održivog razvoja. Pored toga,<br />

neophodno je, kako za sve te proizvođače<br />

građevinskog materijala, tako i za izvođače<br />

radova i firme koje se bave projektovanjem,<br />

obezbediti na prvom mestu dovoljno posla.<br />

Čvrsto stojim pri stavu, i zalagaću se svim<br />

silama da se za poslove koji se finansiraju iz<br />

budžeta, formira građevinska direkcija Vojvodine,<br />

koja će za izgradnju većine objekata<br />

od interesa za Republiku Srbiju, a koji se<br />

grade na teritoriji APV, angažovati isključivo<br />

preduzeća sa teritorije APV.<br />

build: Da li je to u skladu sa...<br />

V. Z: Da... znam šta ste želeli da me pitate.<br />

I ne... ne smatram uopšte da bi to neko<br />

mogao da proglasi zatvaranjem jednog regionalnog<br />

tržišta za ostale. Verovatno će se<br />

većina vaših čitalaca složiti sa time da se i<br />

ovde mora napraviti decentralizacija, obzirom<br />

da odluku o tome ko će vršiti projektovanje,<br />

izgradnju i nadzor nad izgradnjom<br />

za ove objekte, mora doneti neka novoformirana<br />

građevinska direkcija Vojvodine,<br />

koja će istovremeno brinuti o razvoju ovih<br />

regionalnih preduzeća. Donošenje odluke<br />

koja bi novac iz budžeta APV ili pojedinih<br />

lokalnih samouprava, zadržala na istoj teritoriji,<br />

svakako da je logično i sasvim legitimno<br />

rešenje.<br />

Naravno da ovo pre svega podrazumeva<br />

apsolutno poštovanje svih drugih etičkih i<br />

zakonskih pravila tržišta, tj. cena i kvalitet<br />

izvedenih radova moraju biti jednaki onima<br />

koje bismo dobili i na sasvim otvorenim<br />

konkursima.<br />

build: Hvala na razgovoru. Želimo Vam<br />

puno uspeha u ostvarivanju postavljenih<br />

ciljeva.<br />

V. Z: Hvala i vašem <strong>magazin</strong>u na saradnji i<br />

lepim željama. Želim još samo da pozovem<br />

sve vas, i vaše čitaoce, na naredni Novosadski<br />

sajam u martu sledeće godine <br />

www.build<strong>magazin</strong>.com 35


TEMAbroja<br />

paneli i fasadni sistemi<br />

SWISSPEARL ®<br />

Tokom više od 20 godina<br />

švajcarski tim za istraživanje<br />

i razvoj neprekidno je usavršavao<br />

svoju jedinstvenu<br />

strunost u pogledu izrade<br />

jezgra, bojenja i primene<br />

kompozit-cementnih panela<br />

za izradu fasadnih sistema.<br />

Ova ogromna tehnološka<br />

unapreenja ine kimu<br />

zbirke švajcarskih fasadnih<br />

sistema prvoklasnog kvaliteta<br />

za vrhunsku arhitekturu<br />

Swisspearl® paneli se proizvode u modernim<br />

razvojnim postrojenjima u Niederurnen-u<br />

(Švajcarska) korišćenjem male<br />

količine energije i visoke svesti o očuvanju<br />

okoline. Proizvode se od visoko kvalitetnog<br />

portland cementa, sintetičkih vlakana, celuloznih<br />

materijala i stabilnih pigmenata.<br />

Vlastiti postupak proizvodnje, razvijen u<br />

Švajcarskoj, sa posebnom završnom obradom<br />

površina, impregnisanim ivicama i<br />

zadnjom stranom panela, pruža optimalno<br />

ponašanje i trajnost potpuno presovanih<br />

panela. Milioni panela postavljeni od 1985.<br />

godine širom sveta dokaz su izvanrednog,<br />

pouzdanog, dugovečnog kvaliteta švajcarskog<br />

cementnog jezgra i završnog premaza.<br />

Eternit Switzerland je jedini proizvođač koji<br />

majstorski sprovodi zahtevni proces proizvodnje<br />

integralno bojenih cement-kompozitnih<br />

panela, koje nudi u veoma širokom izboru boja,<br />

obezbeđujući pri tom visoku higijenu proizvodnog<br />

procesa i veoma mali uticaj na okolinu.<br />

Zadivljujui izbor<br />

Novi proizvod Swisspearl® je usredsređen<br />

na stvaralačke potrebe arhitekata tako da im<br />

omogući planiranje i ostvarivanje vizije fasade,<br />

uz ispunjenje svih očekivanja investitora.<br />

36<br />

Dakle, prirodna elegancija osobenog i svedenog<br />

izgleda materijala, različitih završnih<br />

obrada, pruža više prilagodljivosti i izvanrednu<br />

projektantsku slobodu da se zavodljive<br />

boje i teksture mogu jednostavno i sjajno<br />

uskladiti sa drugim materijalima.<br />

Glavne osobine proizvoda<br />

Swisspearl® panele za fasade i enterijer isporučuje<br />

jedini proizvođač u svetu sa 20-godišnjim<br />

iskustvom u proizvodnji cement-kompozitnih<br />

panela sa novom tehnologijom izrade<br />

jezgra bojenjem, ne samo neprozirnim bojama.<br />

Legendarni švajcarski kvalitet ogleda se posebno<br />

u sledećim osobinama:<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

Ujednačeno bojenje kompozit-cementnih<br />

panela objedinjuje lepotu i trajnost<br />

Posebno projektovani sistem fasadnih obloga<br />

sa ventilisanjem sa zadnje strane, najpouzdaniji<br />

sa gledišta građevinske fizike<br />

Neuporediva fizička svojstva - jedini vlaknocementni<br />

fasadni paneli koji ispunjavaju<br />

uslove za najvišu klasu kvaliteta 5A u skladu<br />

sa evropskim normama o potvrdi kvaliteta<br />

(EN 12467) – CE<br />

Visoko kvalitetna armirna vlakna<br />

(


TEMAbroja<br />

Swisspearl ® fasadni paneli<br />

Swisspearl® fasadni paneli su cement-kompozitne<br />

ploče velikog formata, dostupne u različitim<br />

načinima završne obrade. Nakon opsecanja<br />

sa sve četiri strane, ploče mogu biti sečene<br />

prema željenim dimenzijama. Swisspearl®<br />

fasadni paneli mogu da se postave u jednoj ravni<br />

sa vertikalnim i horizontalnim spojevima, ili<br />

na drugi način, horizontalnim preklapanjem.<br />

Ostali Swisspearl® proizvodi:<br />

• Široki izbor dodataka i pričvrsnih sredstava<br />

odgovarajuće boje<br />

• Paneli za balkone bojeni sa obe strane, perforirani<br />

unutrašnji elementi itd.<br />

• Prethodna generacija proizvoda razvijana<br />

80-ih (površinski bojeni paneli sa sivim<br />

jezgrom) takođe se može dobiti za doziđivanje<br />

zgrada i naročite potrebe. Tražite<br />

Natura (prozirni završni premaz sa vidljivom<br />

cementnom strukturom) ili Tectura<br />

(jasne, jake neprozirne boje sa sitnozrnom<br />

završnom površinom) sistem bojenja.<br />

Detalji spojeva i načini pričvršćivanja<br />

kao i doslovce neograničen izbor veličina<br />

ploča pruža beskrajne mogućnosti u<br />

stvaranju jedinstvenih, privlačnih fasada.<br />

Swisspearl® fasadni paneli se postavljaju u<br />

skladu sa najnovijom tehnologijom neprekinutog<br />

ventilisanja sa zadnje strane fasadne<br />

obloge. Ovaj, u potpunosti razvijen i proveren<br />

sistem oblaganja fasada, već decenijama efikasno<br />

štiti konstrukciju zgrade, a samim tim i<br />

čitavu zgradu, od atmosferskih uticaja. Paneli<br />

su otporni na koroziju, nezapaljivi su, izuzetno<br />

trajni i praktično ne moraju da se održavaju<br />

– što predstavlja prednost i privlačno rešenje<br />

u svakom smislu. Za detaljna uputstva o projektovanju<br />

i montaži koristite tehničku dokumentaciju<br />

Esala.<br />

Nenadmašna usluga<br />

Carat SL i Reflex paneli, namenjeni vrhunskim<br />

projektima, dostupni su preko lokalnih<br />

ovlašćenih Swisspearl® distributera. Oni<br />

će sa odanim saradnicima, obavezanim visokim<br />

standardima, pružiti profesionalnu<br />

podršku projektantima dok se fasada ne<br />

postavi. Zajedno sa tehničkom službom u<br />

Švajcarskoj, oni su uvek na raspolaganju da<br />

brzo odgovore na bilo koje pitanje vezano<br />

za Swisspearl® sisteme i detalje, dimenzije<br />

i način sečenja i/ili izbor boja.<br />

Pomoć projektantima i ugovaračima u svakoj<br />

fazi projekta, dostavljanje uzoraka, obučavanje<br />

radnika i garancija, doprinose utisku<br />

visokog nivoa usluga namenjenih povećanju<br />

vrednosti projekta i zadovoljstva korisnika.<br />

Swisspearl® – ne samo proizvođač već i saradnik<br />

u izvođenju, sa odabranim distributerima<br />

koji su tu da pruže podršku i pomognu<br />

zadovoljenje propisanih najviših standarda.<br />

Raspoložive veliine Swisspearl ® panela:<br />

Debljina<br />

8 mm<br />

5/16“<br />

12 mm<br />

15/32“<br />

proizvodne<br />

mere<br />

(mm)<br />

3070 x 1250<br />

2530 x 1250<br />

3070 x 1250<br />

2530 x 1250<br />

korisne mere<br />

(mm)<br />

3040 x 1220<br />

2500 x 1220<br />

3040 x 1220<br />

2500 x 1220<br />

U zavisnosti od naina bojenja i nijanse boje<br />

mogu biti isporueni i paneli širine 950 mm:<br />

Debljina<br />

8 mm,<br />

5/16“<br />

proizvodne<br />

mere<br />

(mm)<br />

3070 x 950<br />

2530 x 950<br />

korisne mere<br />

(mm)<br />

3040 x 920<br />

2500 x 920<br />

*paneli korisne dužine 10’– 0”<br />

mogu se proizvesti u fabrici<br />

Za svako Vaše pitanje možete pozovati lokalnog<br />

ovlašćenog Swisspearl® distributera,<br />

da proveri mogućnost nabavke panela<br />

u željenoj boji, određenoj veličini, kao i o<br />

svemu drugom što može dovesti do međusobne<br />

saradnje <br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

Ovlašeni zvanini<br />

distributer za podruije Srbije<br />

ESAL d.o.o. Beograd<br />

Bulevar Mihajla Pupina 10ž lokal 70<br />

11070 Novi Beograd<br />

tel/fax: +381 (0) 11 311 57 84<br />

mob: +381 (0) 63 318 558<br />

e-mail: esal@bitsyu.net<br />

www.esal.si<br />

www.eternit.ch<br />

www.swisspearl-architecture.com<br />

37


TEMAbroja<br />

ENERGIJA²<br />

Schüco pametne fasade<br />

Na sajmu BAUMA<br />

u Minhenu svoje inovacije i<br />

tehnološka dostignua<br />

predstavio je i dobro poznati<br />

lider u dizajnu aluminijumskih<br />

konstrukcija u gra-<br />

evinarstvu, firma Schüco<br />

Rast svetske populacije i standarda bezmalo<br />

su iscrpeli prirodne resurse, što zahteva nove<br />

strategije, a jedna je i novi moto – Energija², za<br />

fasade koje treba da štede i prave energiju, prateći<br />

dizajn, sistemsku automatiku i usavršenu<br />

sigurnosnu tehniku. Schüco ovde već danas<br />

pruža značajan doprinos svojim inovacijama,<br />

efikasno povezujući termozaštitu i solarnu<br />

tehnologiju. Pored optimalnih uslova za život,<br />

rad i proizvodnju, tu su i zahtevi dizajna, bezbednosti<br />

i automatizacije objekta, kako bi se<br />

štedela energija, a troškovi korišćenja optimizovali.<br />

Zgrade koje štede i proizvode energiju<br />

daće važan doprinos smanjenju potrošnje, nižim<br />

cenama energije i boljoj klimatskoj zaštiti.<br />

Centralne teme projektovanja predstavljaju<br />

termička izolacija prozora i fasada kao i korišćenje<br />

solarne energije putem Solar Thermal i<br />

Photovoltaic postrojenja. Schüco je prihvatio<br />

ove izazove i već nudi nova efikasna rešenja u<br />

kojima Energija² ima značajno mesto.<br />

Energija kroz automatizaciju<br />

Automatskim upravljanjem fasadama, tj.<br />

međusobnim usaglašavanjem funkcija provetravanja,<br />

zasene, bezbednosti, unutrašnje temperature,<br />

smanjenja dejstva vetra i proizvodnje<br />

energije, kao i automatskim sistemima otvaranja<br />

i zatvaranja prozora – štedi se energija. Važan<br />

deo optimizacije predstavlja i upravljanje<br />

klimatizacijom. Prozori i vrata sa centralnom<br />

blokadom pružaju veoma veliki doprinos dobijanju<br />

energije, a otvaranje prozora u toku noći,<br />

može ciljano uticati na hlađenje objekta. Proklamovan<br />

cilj firme Schüco je da svi aktivni<br />

elementi fasade jednog objekta budu elektronski<br />

umreženi, a svi otvori objekta upravljani<br />

automatskim putem. Realizacijom ovog cilja,<br />

energetski potencijal fasade objekta može se u<br />

potpunosti iskoristiti. Schüco automatizacija<br />

koja donosi lakoću rukovanja, isto je tako važna<br />

kao i prateća tehnika, nevidljiva, skrivena<br />

u ramovima prozora i vrata. Automatizacija<br />

fasade i dalje je na početku, ali će u budućnosti<br />

38<br />

bitno doprineti energetskoj efikasnosti celokupnog<br />

objekta (naročito za luksuzne domove i<br />

na objektima koji nisu namenjeni stanovanju).<br />

Schüco je idealan partner, jer razvoj sistema<br />

profila, tehnika okova, pogona i elektronskih<br />

upravljačkih sistema zahtevaju mnogo iskustva<br />

i visoke inovacione sposobnosti.<br />

Energija i bezbednost<br />

Bezbednost nije samo zaštita od vremenskih<br />

prilika, već i od provala i vandalizama nad<br />

objektima svih vrsta. Schüco nudi postrojenja<br />

za zatvaranje objekata (brave), sigurnosne<br />

profilisane cilindre, električne višestruke zatvarače,<br />

ručice prozora koje se mogu zaključavati,<br />

sigurnosne okove na prozorima i vratima sa<br />

definisanim klasama otpornosti i magnetne<br />

prekidače koji svi zajedno u velikoj meri povećavaju<br />

pasivnu bezbednost nekog objekta.<br />

Kod prozora čije se otvaranje aktivira motorima,<br />

automatsko stezno obezbeđenje doprinosi<br />

bezbednosti korisnika, pošto mehanizam za<br />

zatvaranje automatski reaguje na otpor. Sistemska<br />

rešenja firme Schüco sa efikasnim zaustavljanjem<br />

zrna vatrenog oružja i eksploziva<br />

pokazali su se veoma dobro, a uz to daju maksimalnu<br />

slobodu pri oblikovanju i dizajniranju.<br />

Bezbednosni sistemi firme Schüco nude zaštitu<br />

od dima i vatre za sve objekte. Odlično<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

razvijena signalna tehnika uz pomoć senzora<br />

omogućava potpunu kontrolu stanja. Zajedno<br />

sa novim biometrijskim oblicima kontrole pristupa,<br />

Schüco nudi brojne koncepte umreženih<br />

sistemskih tehnika na tržištu bezbednosti<br />

koji zadovoljavaju sve standarde i propise.<br />

Energija i dizajn<br />

Moderne fasade u sve većoj meri ispunjavaju<br />

funkcije u oblasti energentske efikasnosti, automatizacije<br />

i bezbednosti, a rastu i zahtevi u<br />

pogledu dizajna. Bilo da se radi o integraciji<br />

uređaja na motorni pogon i upravljanje u naročito<br />

tanke čelične i aluminijumske profile, ili<br />

je reč o harmoničnom oblikovanju lamela za<br />

zaštitu od sunca, Schüco nudi uravnoteženi<br />

dizajn, gde su oblik, funkcionalnost i površina<br />

međusobno optimalno usaglašeni. Za sve<br />

Schüco proizvode osnovna su pitanja funkcionalnosti<br />

i dizajna, jer svi novi elementi moraju<br />

biti usaglašeni sa postojećim delovima fasade.<br />

Schüco dizajn povezuje plemenite površine i<br />

suverene oblike sa inovativnim tehnologijama.<br />

Oni su garancija postojanog dizajna i prate nastojanja<br />

arhitekata u oblikovanju.<br />

Pored dugog veka trajanja i jednostavne upotrebe<br />

svih proizvoda, rešenja firme Schüco imaju<br />

i dopunske vrednosti. Kombinacija toplotne<br />

izolacije, solarne tehnologije, automatizacije,<br />

bezbednosti i dizajna pokazuju da raznovrsnost<br />

primena i koristi od fasada sve više rastu.<br />

Za to se postarala Energija², koja već i danas<br />

nudi za budućnost proverena rešenja za uključivanje<br />

novih, energijski relevantnih, sigurnih,<br />

lako opsluživanih komponenata sistema <br />

ALU KÖNIG STAHL<br />

Vladimira Popovia 6 CG APT, 11000 Beograd<br />

tel: +381 (0) 11 3111 051<br />

3111 226<br />

fax: +381 (0) 11 3111 165<br />

e-mail: office@alukoenigstahl.co.yu<br />

www.alukoenigstahl.com


TEMAbroja<br />

za kvalitetnu i modernu arhitekturu<br />

M-PROFIL<br />

sendvi fasadni i krovni paneli<br />

Kompaniju M-profil predstavili<br />

smo u prošlom broju <strong>magazin</strong>a<br />

Build uglavnom kroz njihove<br />

trapezno i sinusno profilisane<br />

limove, ali i limove profilisane u<br />

obliku crepa, a sada želimo rei<br />

nešto više o njihovim krovnim i<br />

fasadnim sendvi panelima<br />

Proizvodnja u kontrolisanom proizvodnom<br />

procesu, jednostavno postavljanje na fasadu<br />

objekta, minimum otpada prilikom rada i<br />

termoizolacione karakteristike najvišeg nivoa,<br />

svrstavaju sendvič panele M-profila<br />

u proizvode koji čuvaju prirodne resurse i<br />

ekološki su prihvatljivi.<br />

Sendvič paneli kompanije M-profil se<br />

primenjuju prilikom gradnje skoro svih<br />

vrsta građevina. Jednako dobro se mogu<br />

koristiti kod jednostavnih skladišta, kao<br />

i kod ekskluzivnih poslovnih zgrada ili<br />

hotela. Izgradnja tehnički zahtevnih<br />

građevina, kao što su hladnjače ili proizvodni<br />

pogoni, nezamisliva je bez krovnih<br />

ili fasadnih sendvič panela.<br />

Mogućnosti različitih kombinacija boja i površinskih<br />

obrada panela daju arhitektama i dizajnerima<br />

kreativnu slobodu potrebnu za kvalitetnu<br />

i modernu arhitekturu. Konstrukcije od<br />

sendvič panela proizvode se od kvalitetnih i<br />

trajnih materijala, ugrađuju se brzo, dugog su<br />

veka trajanja uz jednostavno održavanje i zato<br />

su izuzetno ekonomski opravdane. Svojim<br />

mehaničkim, fizičkim i estetskim svojstvima<br />

sendvič paneli dokazuju da su visokorazvijen<br />

građevinski proizvod najšire primene.<br />

Krovni i fasadni paneli<br />

Svojstva sendvič panela proizlaze iz načina<br />

spajanja pojedinih sastavnih elemenata u<br />

kompozitni panel. Dva površinska lima lepe<br />

se na jezgro od kamene vune ili polistirena.<br />

Limovi imaju superiornije mehaničke karakteristike,<br />

dok je jezgro odličan toplotni<br />

izolator. Limovi su čelični, pocinkovani i bojeni<br />

bojom na poliesterskoj bazi. Proizvedeni<br />

su po normi EN 10147 i EN 143 i ispunjavaju<br />

sve savremene protivpožarne zahteve.<br />

Debljine koje se koriste su 0,50 i 0,60mm,<br />

dok im je granica razvlačenja fy=280MPa.<br />

Jezgro može biti od kamene vune specifične<br />

težine 120kg/m 3 (protivpožarni paneli) ili<br />

polistirena od 15kg/m 3 (samogasivi paneli).<br />

Debljina jezgra može biti od 60 do 200mm,<br />

a spoljašnji limovi se nude u dve vrste obrade<br />

lima, u mikroliniranom obliku i standardnom<br />

obliku profilacije. Razlikujemo dva<br />

tipa panela: krovne (sa trapezno profilisanim<br />

limom) i fasadne, koji se mogu montirati na<br />

potkonstrukciju horizontalno i vertikalno,<br />

bilo na čeličnu ili betonsku konstrukciju.<br />

Osim toga, moguće je i dodatno ugraditi<br />

ukrase od alu-profila plastificiranih u boji<br />

panela ili nekoj drugoj boji, kako bi se istakli<br />

određeni delovi fasade (na primer sokla,<br />

okviri oko prozora i ulaza, atika ili venac u<br />

gornjim zonama zida i sl.).<br />

Fizika zgrade<br />

Jezgra sendvič panela od materijala sa malim<br />

koeficijentom toplotne provodljivosti i<br />

izostanak toplotnih mostova daju odličan<br />

proizvod sa stanovišta termoizolacijskog sistema<br />

zgrade. Zaptivanje spojeva gumenim<br />

trakama omogućuje paronepropusnu izradu<br />

zidova pa paneli zadovoljavaju i u pogledu<br />

difuzije vodene pare. M-profil je ponudio i<br />

panel sa skrivenim spojem, kako bi se dobila<br />

što lepša i kvalitetnija spojnica panela.<br />

Sertifikati<br />

M-profil odgovara na sve visoke zahteve<br />

tržišta i uz svoje proizvode nudi i kompletne<br />

ateste za sve panele, pa tako paneli s ispunom<br />

od kamene vune imaju sertifikat za<br />

vatrootpornost od 120 minuta, dok paneli s<br />

ispunom od polistirena imaju sertifikat za<br />

samogasivost klase B1, a tu su i sertifikati za<br />

nosivost i termoizolacione odlike panela <br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

M-PROFIL<br />

Golubinaki put bb<br />

22300 Stara Pazova<br />

tel: +381 (0) 22 311 231<br />

310 517<br />

310 237<br />

e-mail: office@m-profil.co.yu<br />

www.m-profil.co.yu<br />

39


DIGITALNI VODENI PAVILJON<br />

Karlorati saradnici (Carloratti associati) i inženjeri<br />

MIT-a, za predstojei meunarodni EXPO u Saragosi<br />

(Zaragoza) 2008. godine sa temom Voda i održivi<br />

razvoj, projektovali su paviljon od vode – svi zidovi<br />

i druge vertikalne površine napravljeni su od tzv. digitalne<br />

vode. Nju ine tene zavese za zidove koje<br />

ne samo da se mogu programirati da poput velikog<br />

ekrana prikazuju tekst i grafike slike, ve mogu da<br />

osete osobu koja se približava i da se automatski<br />

otvore kako bi je propustile. Ve se pokušavalo sa<br />

digitalno kontrolisanim kapljicama, ali je ovo prvi<br />

takav arhitektonski prostor. Obzirom da ovde upotrebljene<br />

cevi i elektronika nisu naroito skupe, a reciklirane<br />

vode ima dosta i jeftina je, vodeni zidovi bi<br />

mogli postati stvarnost i za neke druge projekte.<br />

Razvijena su dva modela: kua na vodi kao brod i<br />

amfi bija koja je na obali za vreme suvog vremena.<br />

Oba tipa kao bazu koriste šuplje betonske prizme<br />

i eline stubove koji pomažu da kue ostanu ukotvljene<br />

na jednom mestu jer bi se usled jakih struja<br />

brzo mogle nai na otvorenom moru. Struja i voda su<br />

sprovedene preko fl eksibilnih cevi koje su napravljene<br />

tako da mogu da prate promene nivoa vode.<br />

NEUNIŠTIVA KUA<br />

Kua Florans i Vilijema Tsuija (Florence i William<br />

Tsui) u Berkliju (Berkly), Kalifornia (California), važi<br />

za neuništivu kuu pošto njen oblik i koncept itavog<br />

konstruktivnog sistema potiu od minijaturnog organizma,<br />

tzv. vodenog medveda (Hypsibius dujardini)<br />

koje može da opstane u svim vremenskim prilikama<br />

i na svim nadmorskim visinama.<br />

Do sada je izgraeno 46 ovakvih vodenih jedinica u<br />

Masbomelu (Maasbommel) u provinciji Gerderland<br />

(Gerderland). Poetna cena ovih kua je 260.000$,<br />

što znai da bi u sluaju masovne proizvodnje u<br />

prednosti svakako bile bogatije zemlje. Kompanija<br />

Dura Vermer trenutno radi na razvijanju jeftinijih<br />

materijala koji bi omoguili masovnu proizvodnju po<br />

znatno nižim cenama. Njihov rad e svakako morati<br />

da se ubrza pošto su naunici procenili da do 2100.<br />

godine nivo okena podii za 11cm.<br />

www.ecoboot.nl<br />

Na istom pricipu je graena i kua koja nosi ime Oko<br />

Sunca (Tai Yang Yen) po dekorativnim elementima<br />

fasade u obliku okulusa. Osnova je elipsa a kua sadrži<br />

tri kupatila, etiri spavae i dnevnu sobu. Kua<br />

je delimino ukopana u zemlju, a zidovi su napravljeni<br />

od recikliranog sunera i posebnih blokova<br />

cementa. Od ostalih materijala korišeni su beton,<br />

akrilik, fi berglas i reciklirano drvo. Prednosti ovakvog<br />

tipa graevine su brzina gradnje i jeftini materijali,<br />

kao i to što su prostorije zimi tople, a leti hladne, a<br />

pri emu je kua otporna i na vodu, vatru, termite i<br />

prigušuje buku za oko 50dB.<br />

SAVRŠENA KOCKA<br />

Holandski institut za zvuk i sliku napravljen je kao<br />

puna kocka ija je polovina ukopana. Sadrži arhive<br />

za emitovanje slike i zvuka, kancelarije i muzej.<br />

Predstavlja centralnu taku grada Hilversuma (Hilversaam)<br />

u kome se nalazi. Hilversum je predgrae<br />

Amsterdama poznato kao centar holandske TV industrije.<br />

www.tdrinc.com<br />

www.digitalwaterpavillion.com<br />

BUDUNOST STANOVANJA<br />

– KUE NA VODI<br />

Globalno zagrevanje stvara oštre vremenske prilike<br />

apokaliptinih scenarija poplava koje postaju realnost<br />

u svim delovima sveta. Ovogodišnje poplave u<br />

Velikoj Britaniji, Indiji, Nepalu i Bangladešu uinile su<br />

da hiljade ljudi izgubi živote a milioni da ostanu bez<br />

svojih domova.<br />

Holandija je specifina zemlja sa skoro polovinom<br />

teritorije ispod nivoa mora. Ovde su poplave sastavni<br />

deo života i upravo iz ove zemlje potie jedno od<br />

moguih rešenja. Kompanija Dura Vermer (Dura<br />

Vermeer) predložila je savršeno jednostavno rešenje<br />

– kue na vodi. U kompaniji tvrde da su ove kue<br />

fl eksibilne i da mogu podneti podizanje nivoa vode<br />

i do 5m.<br />

Institut<br />

za zvuk<br />

i sliku<br />

Hilversum<br />

Arhitekte ove neobine graevine Vilijam Jan Nentelings<br />

(Willem Jan Nentelinngs) i Mihael Ridijk (Michael<br />

Riedijk) poseduju redak talenat u arhitektonskim<br />

krugovima – smisao za humor. Fasada zgrade<br />

je sastavlejna od panela livenog stakla u boji. U<br />

saradnji sa umetnikom Jap Drupstenom (Jaap Drupsteen)<br />

na panelima su odštampani poznati kadrovi<br />

sa holandske televizije. Koristei kompjutersku tehnologiju,<br />

Drupsten je spojio slike sa staklom, što daje<br />

zanimljiv efekat, jer su slike samo delimino prepoznatljive<br />

iz odreenih uglova. Fasada predstavlja kritiku<br />

savremene kulture i društva a ima paralele i sa<br />

eksterijerom biblioteke Dželi (Jelly), arhitekte Gordona<br />

Bunšalta (Gordon Bunshalt) iz 1963. godine.<br />

www.neutelings-riedijk.com<br />

NOVIH SEDAM SVETSKIH UDA<br />

U okviru globalne kampanje Novih sedam svetskih<br />

uda izabrani su Kineski zid, rimski Koloseum, palata<br />

Tadž Mahal u Indiji, drevni grad Inka Mau Piku u<br />

Peruu, statua Hrista Spasitelja u Brazilu, napušteni<br />

antiki grad Petra u Jordanu i piramida drevnih Maja<br />

Kastiljo, u gradu ien Icu u Meksiku. Novih sedam<br />

svetskih arhitektonskih uda izabrano je glasovima<br />

preko 100 miliona ljudi širom sveta posredstvom Interneta<br />

i mobilnih telefona. Od sedam svetskih uda<br />

antikog sveta, koje je izabrao fi lozof Filon, danas su<br />

ostale samo piramoide u Gizi. Kampanju je pokrenuo<br />

švajcarski umetnik i muzeolog Bernard Veber.<br />

Žirijem je predsedavao bivši generalni direktor UNE-<br />

SCO-a Federiko Major Saragosa, a inilo ga je sedam<br />

svetski priznatih arhitekata. Nakon izbora novih<br />

sedam svetskih uda u julu ove godine, pokrenuta<br />

je nova inicijativa – Novih sedam svetskih prirodnih<br />

uda, koja e trajati do 8. 8. 2008. godine.<br />

www. new7wonders. com<br />

40 www.build<strong>magazin</strong>.com


promo<br />

MB COMPANY<br />

najbezbednije ramovske skele<br />

MB Company d.o.o. se ve deset<br />

godina bavi poslovima iz<br />

oblasti graevinarstva, trgovinom<br />

na veliko i malo, i spoljnom<br />

trgovinom. Osnovna delatnost<br />

firme je projektovanje, zakup,<br />

montaža i nadzor ramovskih<br />

brzomontažnih skela za<br />

enterijersku i eksterijersku<br />

upotrebu, ali od prošle godine u<br />

svojoj ponudi ima i prodaju<br />

savremene graevinske<br />

galanterije iz uvoza<br />

Bezbednost na prvom mestu<br />

Ramovski fasadni skelski sistemi koje<br />

MB Company nudi svojim zakupcima<br />

proizvod su poznatih nemačkih proizvođača<br />

Thyssen Hünnebeck BOSTA 100, Plettac<br />

SL70, Altrad-Baumann 70, i odgovaraju najsavremenijim<br />

normama EU, posebno u oblasti<br />

bezbednosti na radu, kojoj se u poslednje<br />

vreme i kod nas posvećuje sve više pažnje.<br />

U zavisnosti od karakteristika i maksimalnog<br />

dozvoljenog opterećenja, građevinske skele se<br />

dele u šest normativnih grupa, a ramovske skele<br />

koje MB Company daje u zakup, poseduju<br />

nemačke i naše sertifikate i stručne nalaze koji<br />

potvrđuju ispunjenje standarda DIN 4420 za<br />

grupe 4, 5 i 6.<br />

Skela može biti statična ili pokretna – u vidu<br />

tornjeva pogodnih za enterijerske i fasaderske<br />

radove: molerske, monterske i sl.<br />

Brzina i efikasnost<br />

Na tržištu je kod domaćih i stranih investitora,<br />

i samih izvođača građevinskih radova, sve<br />

veća potražnja za zakupom skela, kao i za<br />

uslugom prevoza, montaže, demontaže, projekta<br />

i nadzora od strane stručnih lica.<br />

Visokostručni kadar i radnici firme MB<br />

Company obaviće za svoje zakupce sve ove<br />

poslove, pri čemu paket osnovne ponude<br />

podrazumeva: skelski sistem, projekat skele<br />

i nadzor prilikom montaže (kao najpouzdaniji<br />

garant bezbednosti koja je na prvom<br />

mestu), dok se montaža/demontaža i prevoz<br />

nude kao opcija. Lager firme uvek raspolaže<br />

dovoljnom količinom skela i nalazi se u<br />

neposrednoj blizini autoputa kod petlje ka<br />

Dobanovcima čime je obezbeđen brz i jednostavan<br />

transport do bilo koje lokacije u Srbiji.<br />

Ukoliko ste jedan od brojnih zakupaca firme<br />

MB Company i odlučite se za transport skela<br />

u režiji ove firme, kamioni njihovog voznog<br />

parka u svakom trenutku su spremi da krenu<br />

pravo ka Vašem gradilištu. Od onog trenutka<br />

kada se skele nađu na lokaciji, njihova montaža<br />

se odvija brzinom od 1.000m² za 3-4 dana.<br />

Skele MB Company-ja za punu deceniju<br />

poslovanja obezbeđivale su brojna gradilišta<br />

širom Srbije, a u njihovom okrilju nastali su,<br />

ili bili renovirani, objekti najrazličitijih oblika,<br />

veličina i namena: od stambenih, poslovnih i<br />

javnih višespratnica, preko kotlovskih postrojenja,<br />

industrijskih tornjeva i silosa, pa sve do<br />

mostova i drugih velikih armirano-betonskih<br />

konstrukcija.<br />

hotel u Subotici<br />

Distanceri<br />

Od prošle, 2006. godine, MB Company<br />

započeo je sa poslovima uvoza i prodaje svih<br />

vrsta distancera i druge građevinske galanterije<br />

za rad sa prefabrikovanim betonskim<br />

elementima u skeletnoj i panelnoj gradnji. U<br />

širokoj ponudi najsavremenijh uvoznih artikala<br />

nalaze se: plastični, betonski i čelični distanceri<br />

za gornju i donju zonu, horizontalnu<br />

i vertikalnu armaturu; sistemi za podizanje,<br />

fiksiranje i povezivanje prefabrikovanih betonskih<br />

konstrukcija; vodonepropusne membrane<br />

i proizvodi za oplatu; vezujući ankeri<br />

i distanceri za izolacione materijale; lajsne i<br />

konstruktivni profili; magnetni proizvodi za<br />

metalne kalupe i mnogi drugi proizvodi neophodni<br />

u industrijskom građevinarstvu <br />

objekat na Terazijama<br />

Ponuda se odnosi isključivo na ramovsku skelu<br />

izrađenu od aluminijuma ili čelika, sa svim neophodnim<br />

pratećim elementima: vertikalni ramovi,<br />

sigurnosne ograde, dijagonale, patosnice<br />

(metalne ili daščane sa sigurnosnim okovima),<br />

završni elementi, bočni sigurnosni elementi,<br />

prolaznice sa merdevinama, spoljašnja stepeništa,<br />

pešački prolazi, nadstrešnice, rešetkasti elementi<br />

za premošćavanje, štelujuće nožice itd.<br />

silos u Sremu<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

MB COMPANY<br />

Bul. Arsenija arnojevia 99 G<br />

11070 Novi Beograd<br />

tel: +381 (0) 11 3133 660<br />

mob: +381 (0) 63 1036 565<br />

fax/tel: +381 (0) 11 3133 658<br />

e-mail: mbcompany@eunet.yu<br />

41


Pop modernizam<br />

JEDAN ZAOKRET U ARHITEKTURI<br />

ERA POSTMODERNIZMA<br />

U devetnaestom veku, sa nestankom tradicionalnih kultura,<br />

nastale su ideje modernizma koje naglasak stavljaju na<br />

avangardu. Transformacija društva bila je uzvišena misija<br />

progresivnih umetnika – pojedinaca. Protivrenost takve<br />

situacije izbila je na videlo 60-tih, u jeku razvoja potrošakog<br />

društva. Endi Vorhol (Andy Warhol) i drugi umetnici<br />

prepoznali su nestanak kritike i utopijske uloge avangarde<br />

kao alternative masovnoj kulturi<br />

Posleratna nepodobnost modernizma, i njegovog<br />

glavnog jezika – internacionalnog<br />

stila, već šezdesetih godina je ukazivala na<br />

sopstvenu istrošenost. Ideje velikana modernizma<br />

kakvi su bili Mis (Mies Van de<br />

Rohe), Korbizije (Le Corbusier) i Gropijus<br />

(Walter Gropius) nisu više nailazile na<br />

razumevanje, ne samo stručne javnosti, već<br />

i onih kojima je ta arhitektura bila namenjena.<br />

Nekoliko građevina zasnovanih na<br />

teorijama Korbizijea i CIAM-a, porušeno<br />

je dinamitom, doslovce – 1972. godine moderno<br />

stambeno naselje Pruit-Ajgo u Sent<br />

Luisu, dignuto je u vazduh.<br />

Vreme promena<br />

Početak Postmoderne obeležava povratak<br />

dovitljivosti, ornamenta i komunikacije kao i<br />

stvaranje nove estetike. U želji da ispravi greške<br />

arhitekture Moderne, postmodernizam<br />

komunicira sa korisnicima i ostvaruje veze sa<br />

gradom i istorijom. Naravno, kao što je to bio<br />

slučaj i sa svim prethodnim pravcima u istoriji,<br />

postmodernizam je nastao kao kritika i<br />

negacija modernizma, iz kog je i evoluirao. U<br />

potrazi za opštim principima pomoću kojih<br />

bi se mogao okarakterisati postmodernizam,<br />

neki kritičari su išli dotle da postoje i ocene<br />

da bi taj princip mogao biti: svesno razaranje<br />

stila i uništavanje arhitektonskih oblika.<br />

Sa druge strane, oni umereniji su arhitekturu<br />

postmodernizma opisivali i kao neo-eklekticizam.<br />

Njegova najčešća strategija u kompoziciji<br />

je pastiš – citiranje fragmentisanih<br />

istorijskih elemenata. To citiranje je obično u<br />

sprezi sa podrugljivim podražavanjem istorijskog<br />

detalja. Zgrada AT&T, koju je 1978.<br />

godine projektovao Filip Džonson (Philippe<br />

Johnson), može poslužiti kao primer te<br />

podrugljive igre. Postmodernistički projekti<br />

naizgled kao da nemaju ništa zajedničko,<br />

međutim, u svoj slobodi postkompozicije<br />

arhitektonskih elemenata neka pravila, zapravo<br />

načini, mogu nazreti. Oni mogu biti<br />

bizarni, humoristički, šokantni, ali jedno im<br />

je zajedničko – uvek su jedinstveni.<br />

42<br />

Novo itanje arhitektonskih<br />

elemenata<br />

Novinu predstavlja povratak zaboravljenih<br />

arhitektonskih elemenata – stubova, primena<br />

klasičnih grčkih i rimskih uzora (ali<br />

ne u vidu doslovnog ponavljanja kao u neoklasicizmu),<br />

oživljavanje neo-vernakularnog<br />

(Neo-Vernacular) pokreta u Engleskoj koji<br />

je doveo do ponovnog prihvatanja starih<br />

tehnologija, pre svega upotrebe opeke, ali i<br />

bronze i nerđajućeg čelika, što su reminiscencije<br />

na Ar-nuvo i Ar-deko (Art Nouveaux<br />

& Art Deco) period.<br />

Italijanski trg 1978.<br />

Jedna od svakako najjačih motivacija postmodernizma<br />

je izgradnja po ukusu zajednice.<br />

Arhitekta Čarls Mur (Charles Moore) koji<br />

je u svom radu negovao scenografičnost simulirajući<br />

klasične oblike čime je redukovao<br />

konstrukciju na puku parodiju, na primer,<br />

veliki deo svog simbolizma izveo je kroz saradnju<br />

sa italijanskom zajednicom prilikom<br />

rada na projektu za Italijanski trg (Piazza<br />

d’Italia) u Nju Orleansu (New Orleans).<br />

Mali trg je ironično podsećanje na Hadrijanovu<br />

vilu u Tivoliju, kao i korišćenje čeličnih<br />

spojnica na kvazi klasičnim stubovima. Paradoksalan<br />

je i način na koji se Mur poziva na<br />

antičke uzore u sred Nju Orleansa.<br />

muzej Abtajberg 1972.<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

priredila Tijana Jovanovi-Petrovi<br />

Još jedan vid eklekticizma je upotreba trompe<br />

l’oeil (varka oka). Ova umetnička tehnika<br />

potiče iz slikarstva starog Rima, a posebno<br />

se na njoj insistiralo u italijanskom baroku,<br />

kada se pomoću ekstremno realistične predstave<br />

stvarala optička iluzija da određeni<br />

objekti zaista i postoje. Upotrebu ove tehnike<br />

možemo videti na primeru nosača sa obe<br />

strane Majkl Grejvsove (Michael Graves)<br />

Administrativne zgrade u Portlandu koji<br />

daju iluziju realnih nosača.<br />

Dvostruki kod<br />

postmodernizma<br />

Izraz postmoderna prvi je primenio na<br />

arhitekturu Džozef Hadnat ( Joseph<br />

Hudnut) u naslovu jednog članka 1945.<br />

godine, a čuveni arhitekta Čarls Dženks<br />

(Charles Jenks) ga je popularisao 1975.<br />

godine, definišući ga kao dvostruki kod, s<br />

jedne strane iz tradicionalnog, a s druge<br />

iz potrošačkog društva sa akcentom na<br />

upotrebi novih materijala i tehnologije.<br />

Ovaj pokret se prvo javio u Americi šezdesetih<br />

godina, a zatim se proširio na Evropu<br />

i ostatak sveta. Postmodernizam je raznovrstan,<br />

nestabilan koncept koji je dao posebne<br />

estetske pristupe u literarnoj kritici, umetnosti,<br />

filmu, teatru i arhitekturi, ali i u oblastima<br />

kakve su moda, pa i način ratovanja.<br />

Širenje postmoderne arhitekture potpomognuto<br />

je nizom značajnih izložbi i pojavom<br />

novih časopisa koji su pratili njen razvoj.<br />

Takođe, dolazi i do naučnog interesovanja<br />

za razvoj istorije i teorije arhitekture, koja se<br />

od 70-tih polako odvaja od istorije umetnosti<br />

i razvija paralelno sa njom. Naravno da<br />

najveće zasluge za to pripadaju arhitektonskim<br />

spomenicima Moderne. Shvativši do<br />

koje mere je arhitektura postala popularna,<br />

galerija Leo Kasteli (Leo Castelly) iz Njujorka<br />

(New York) pozvala je 1980. godine<br />

vodeće arhitekte sveta da ponude projekte<br />

za privatne kuć – osam projekata, okupljenih<br />

pod nazivom Kuće na prodaju, koji su<br />

bili izloženi kao umetniča dela.


Pioniri postmodernizma<br />

Postmodernizam je otvorio put istraživanju<br />

arhitekture čiji su koreni, ali i manifesti,<br />

bili u američkoj kulturi. Dobitnik Prikerove<br />

nagrade (Pricker award) 1991. godine, Robert<br />

Venuri je poznat kao otac postmoderne<br />

arhitekture i urbanističkog projektovanja u<br />

Americi i Zapadnoj Evropi. Simbol projekta<br />

postmodernizma je projekat koji je Venturi<br />

1961. godine uradio za svoju majku Vanu<br />

Venturi (Vanna Venturi) u Filadelfiji.<br />

Ključni momenat širenja postmodernističkih<br />

ideja u Evropi bila je izložba Prisustvo<br />

prošlosti na Venecijanskom bijenalu 1980.<br />

godine. Tada se izdvojilo nekoliko arhitekata<br />

koji će biti nosioci arhitekture u Evropi u<br />

poslednjim dekadama dvadesetog veka. To<br />

su bili – Džejms Stiling ( James Stirling),<br />

Teri Farel (Tery Farell), Džon Utram (Džon<br />

Utram) i Hans Holajn (Hans Hollein).<br />

kua Vane Venturi 1961.<br />

Najneobičnija karakteristika ove građevine<br />

je primena klasične dekoracije na fasadi.<br />

Pročelje je reminiscencija fasade Paladijeve<br />

(Palladio) vile Maser. Luk i nadvratnik zajedno<br />

još više naglašavaju veličinu centralnog<br />

otvora. S druge strane, pojavljuju se i neklasični<br />

elementi kakvi su industrijski prozorski<br />

okviri i trakasti prozori kuhinje.<br />

AT&T (Sony) 1979.<br />

Filip Džonson podigao je prvi postmoderni<br />

oblakoder – zgradu centra američke telefonske<br />

i telegrafske kompanije AT&T. Danas<br />

zgrada pripada korporaciji Sony i poznata je<br />

pod tim imenom. Ovaj projekat predstavlja<br />

reakciju protiv Misovog modernizma. Ima<br />

modernističko telo koje stoji na klasičnom<br />

telu i neobičan ornament na vrhu. Vidljivo<br />

je pozivanje na njujorške oblakodere kao što<br />

su Empajer Stejt (Empire State) i zgrada<br />

Krajsler (Crysler Building) koje su nastale<br />

pre Misove ere. Vrlo je zanimljiv eklektičan<br />

spoj dekoracije na fasadi – okulusi sa Duomo<br />

u Firenci, arkade sa San Andrea u Mantovi<br />

i neobičan ornament na vrhu koji podseća<br />

na stil nameštaja Čipendejl (Chippendale).<br />

Abtajberg<br />

Gradski muzej Abtajberg (Abteiberg) u Menhengladbahu<br />

(Möchengladbah), 1972. projektovao<br />

je austrijski arhitekta Hans Holajn.<br />

Niz građevina se ugnezdio na padini brda,<br />

uz selo, poput modernog Akropolja. Muzej<br />

je pored crkve u romanskom stilu, a kapije,<br />

hramovi i oznake mogu se samo nazreti u<br />

apstraktnoj visoko-tehnološkoj obradi.<br />

zgrada Javne službe 1983.<br />

Tipičan primer postmodernističkog oblakodera<br />

je Zgrada javne službe u Portlandu<br />

iz 1983. godine arhitekte Majkla Grejvsa.<br />

Zgrada predstavlja mešavinu različitih stilova.<br />

Donja kolonada je upadljivo egipatska,<br />

ali sa italijanskim uticajima i evocira klasicizam<br />

tridesetih godina. Još jedna kvaziklasična<br />

odlika je podela na stilobat, stub i<br />

pediment. Na fasadi je prisutno i tehnološko<br />

staklo koje delimično oživljava poetiku<br />

Moderne. Pilastri koji označavaju vertikale<br />

liftova i trapezoidni kamen crne boje iznad<br />

njihovog završetka su u tradiciji Ar-dekoa.<br />

Davne 1979. godine, na Aveniji Medison,<br />

Diznilend 1955.<br />

Diznilend je najpoznatiji tematski zabavni<br />

park na svetu, otvoren davne 1955. godine u<br />

Anahajmu (Anaheim) u Kaliforniji. Danas<br />

postoji u skoro svim većim gradovima na<br />

svetu. Predstavlja drastičan primer pozajmljivanja<br />

popularnih motiva iz istorije i bajki.<br />

Neki od čuvenih arhitekata koji su radili<br />

na stvaranju ove najeklektičnije tvorevine su<br />

velikani postmodernističkog arhitektonskog<br />

stila – Filip Džonson, Piter Dominik (Peter<br />

Dominick), Cezar Peli (Caesar Pelli).<br />

Konačno, ostaje nam samo da se složimo sa<br />

rečima čuvenog arhitekte Filipa Džonsona<br />

koji je u svojoj knjizi, Procesioni elementi u<br />

arhitekturi, izjavio: Danas u arhitekturi ne<br />

postoje pravila, već samo neograničena mogućnost<br />

istraživanja i beskonačna prošlost<br />

velikih arhitektura istorije <br />

Najbolji primer inspiracije postmoderne<br />

arhitekture leži duž Las Vegas Strip-a<br />

(poteza). Ovaj prostorni fenomen posebno<br />

je proučavao i predstavio arhitekta i<br />

teoretičar Robert Venturi u svojoj poznatoj<br />

knjizi Pouke Las Vegasa iz 1977. godine.<br />

I danas, kada je era postmodernizma<br />

odavno na izmaku, a novo ime, pravac ili<br />

globalna ideja prostora se još nisu pojavili,<br />

ova knjiga predstavlja osnovnu ahitektonsku<br />

lektiru, pa i više od toga.<br />

Las Vegas Strip<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

43


promo<br />

BEOICLA<br />

Saradnja je garancija uspeha!<br />

Beoicla je eksport-import<br />

firma i ovlašeni zastupnik i<br />

distributer proizvoda renomiranih<br />

svetskih proizvoa-<br />

a na polju industrije boja i<br />

premaza za sve materijale,<br />

kao i restauratorskih i dekorativnih<br />

maltera i stakala.<br />

Predstavljamo Vam samo<br />

neke od kompanija sa kojima<br />

Beoicla donosi svetski<br />

kvalitet i standarde na naše<br />

tržište i u naše okruženje<br />

Akzo Nobel Woodcoating`s iz Italije je<br />

sinonim za firmu koja postavlja standarde u<br />

industriji boja i lakova za površinsku obradu<br />

i zaštitu drveta. Beoicla kod nas nudi široku<br />

paletu Akzo Nobelovih boja, lakova i svih vrsta<br />

premaza za drvo na poliuretanskoj, akrilnoj,<br />

uljnoj i poliesterskoj bazi, i sve to u neograničenom<br />

broju nijansi. Ponuda firme i tim stručnjaka,<br />

arhitekata i drvoprerađivača, zajedno sa<br />

kupcima rešiće sve dileme vezane za dekoraciju<br />

i završnu obradu nameštaja i enterijera.<br />

Akzo Nobel iz Švedske zaokružuje ovu ponudu<br />

po meri kupaca koji imaju potrebu za<br />

kvalitetnim repromaterijalima. U paleti proizvoda<br />

koje uvozi i distribuira Beoicla u ponudi<br />

su lepila proizvedena po evropskim i svetskim<br />

standardima, namenjena za hladno i toplo<br />

lepljenje. Lepila Akzo Nobela svoju primenu<br />

nalaze pri širinskom spajanju elemenata u izradi<br />

nameštaja od masivnog drveta, prilikom<br />

izrade laminata u građevinarstvu, otpresaka<br />

(VF prese), furniranja, i svega drugog što podrazumeva<br />

lepljenje u radu sa drvetom.<br />

44<br />

MGN fasada<br />

MGN je kompanija koja od 1980. godine<br />

svoje maltere primenjuje u Veneciji prilikom<br />

restauracije objekata pod visokim stepenom<br />

zaštite države i UN-a, a danas se razne vrste<br />

restauracija, sanacija i rešavanje problema<br />

vlage širom Italije i Evrope ne mogu<br />

zamisliti bez njihovih specijalnih maltera.<br />

Malteri MGN-a su stvoreni na osnovu i<br />

prema uzorima sa objekata u Veneciji i celoj<br />

Italiji, starih nekoliko desetina vekova, i sačinjeni<br />

su od potpuno prirodnih materijala.<br />

Karakteriše ih visok stepen paropropustljivosti<br />

i izuzetna adhezija, i predstavljaju odličnu<br />

barijeru i filter za kapilarnu vlagu i soli iz nje.<br />

Primena MGN-ovih maltera odavno se podrazumeva<br />

u Veneciji, a danas se koriste na<br />

svim drugim lokacijama gde se želi sačuvati<br />

graditeljsko nasleđe najviših vrednosti.<br />

Kalon-Johnstone’s nudi materijale za završnu<br />

obradu zidova enterijera i eksterijera u<br />

preko 2.000 nijansi. Proizvodi ove engleske<br />

firme su visokokvalitetni, dekorativni i trajni, a<br />

tu su i vodootporni i perivi specijalni premazi<br />

izuzetnih osobina i visokog stepena paropropustljivosti.<br />

Poseban program predstavljaju<br />

higijenski premazi i boje za podove i zidove<br />

školskih i zdravstvenih ustanova, kuhinja,<br />

fabrika hrane... ali i boje, lakovi i premazi na<br />

vodenoj bazi za fasadnu i unutrašnju stolariju,<br />

vodeni lakovi za drvene podove i parket.<br />

Ciranova nudi premaze za finalnu obradu i<br />

zaštitu materijala na bazi voska i prirodnih<br />

ulja. O kvalitetu proizvoda ove belgijske firme<br />

najviše govori podatak da zadatke zaštite<br />

drveta podjednako dobro obavljaju i na<br />

otvorenom moru gde štite drvene palube i<br />

brodski mobilijar.<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

Impex Color iz Italije proizvodi dekorativne<br />

maltere napravljene na bazi prirodnih sirovina<br />

bez i malo sintetike, namenjene za različite<br />

tehnike i efekte na zidovima u enterijeru i<br />

eksterijeru (travertino, damasko, pasta media,<br />

štuko antiko), kvarcni premazi za fasade (ideal,<br />

dekor, riviera) kao i marmorino naturale, polvere<br />

fine, arenino i drugi materijali.<br />

Impex Color<br />

dekor<br />

Virag je italijanski proizvođač čuvenog PVC<br />

programa podnih obloga pod komercijalnim<br />

nazivom Evolution. Tu su obloge raznih<br />

debljina sa izuzetnim performansama za<br />

domaćinstva, javne prostore, škole, bolnice,<br />

sportske objekte, bazene, industrijske hale,<br />

oblaganje staza... Široko primenjiv, dekorativan<br />

i visokokvalitetan program.<br />

Bicolor je italijanski proizvođač boja za horizontalnu<br />

signalizaciju saobraćajnica.<br />

Trgovinska mreža ili predstavnici Beoicle<br />

organizovani su u Novom Sadu, Bečeju, Nišu,<br />

Čačku, Kraljevu, Ivanjici, Kragujevcu, Vranju,<br />

Somboru, Nikšiću, Podgorici, Paraćinu, Pirotu,<br />

Valjevu… Beoicla okuplja tim stručnjaka, arhitekata<br />

i drvoprerađivača, koji su Vam uvek na<br />

usluzi, na objektu ili u Vašoj radionici <br />

BeoICLA d.o.o.<br />

Dragoslava Srejovia 1b<br />

11000 Beograd<br />

tel/fax: +381 (0) 11 2762 226<br />

2764 050<br />

email: beoicla@EUnet.yu<br />

www.beoicla.co.yu


promo<br />

3M FOLIJE<br />

sigurnost i zaštita Vaših stakala, prostora i bližnjih<br />

Kompanija 3M kao zaetnik<br />

proizvodnje folije za<br />

ravno staklo ve preko<br />

etiri decenije zauzima<br />

vodee mesto u svetu<br />

u toj oblasti. Bez obzira da<br />

li se odluite za kupovinu<br />

3M sigurnosne, zaštitne,<br />

solarne ili dekorativne folije<br />

u jedno možete<br />

biti sigurni:<br />

dobiete vrhunski,<br />

kvalitetan i dugotrajan<br />

proizvod<br />

Program 3M folija koje u našoj zemlji<br />

nudi Kompanija 3M (East) AG razvijen<br />

je u SAD za potrebe zaštite staklenih<br />

površina i udobnosti unutar objekata<br />

u najekstremnijim uslovima. 3M folije<br />

svakodnevno širom sveta potvrđuju svoju<br />

vrednost u područjima izloženim dejstvima<br />

uragana, tornada i zemljotresa. Pojedine<br />

vrste 3M folija pružiće Vam takođe i<br />

zaštitu od dejstva eksplozivnih naprava i<br />

provala u objekte.<br />

Ultra folija<br />

Dok su protivprovalne folije obično tanke<br />

folije koje se sastoje od četiri, sedam ili više<br />

slojeva, tanka folija kompanije 3M, nazvana<br />

Ultra zbog svojih karakteristika, nadmašuje<br />

sve druge folije slične debljine, zahvaljujući<br />

patentiranoj specijalnoj tehnologiji proizvodnje<br />

folije. Jedino kompanija 3M danas<br />

proizvodi foliju debljine 100 mirkona a da<br />

se folija sastoji od 26 slojeva mikorpoliestera.<br />

Upravo joj ta višeslojnost daje prednost<br />

u performansama naspram konvencionalnih<br />

folija koje se koriste za zaštitu kod eksplozija,<br />

a koje su pri tom debljine od 275 i više<br />

mikrona. Višeslojnost Ultra folije čini da<br />

ona bude višestruko izdržljiva na udarno<br />

opterećenje.<br />

efekat ovde, naravno, ne prestaje jer 3M folije<br />

sprečavaju ulazak viška toplote. Dobijeni<br />

rezultat je prijatniji ambijent i manji napor<br />

očiju, Vaš radni i privatni prostor zadržaće<br />

komfor, a Vaši računi za električnu energiju<br />

biće umanjeni. Štaviše 3M Vam nudi i<br />

mogućnost da aspekt bezbednosti i solarnu<br />

zaštitu objedinite u jednoj foliji.<br />

Prestige folija<br />

Najnovija 3M folija za ravno staklo proizvedena<br />

je nanotehnologijom i kupcima širom<br />

sveta ponuđena je početkom prošle godine.<br />

Prestige folija debljine krila leptira ima 200<br />

slojeva mikropoliestera. Praktično providna,<br />

ova folija nanogeneracije stvorena je da daje<br />

najviše kada je spoljna temperatura najveća.<br />

Njenu jedinstvenost čini potpuno odsustvo<br />

metala umesto kojeg sada nanočestice efikasno<br />

odbijaju 97% infracrvenog zračenja<br />

smanjujući pri tom refleksivnost ispod one<br />

koju ima staklo. Postavljanjem Prestige<br />

folije na željenom objektu nećete smanjiti<br />

količinu svetlosti u objektu ali hoćete zagrevanje<br />

unutrašnjeg prostora i potrošnju<br />

struje za rad klima-uređaja. Sve navedene<br />

karakteristike 3M Prestige zadržaće nepromenjenim<br />

tokom 15 godina koliko traje<br />

garancija za ovu vrstu folije <br />

Treba napomenuti da, kada se priča o sigurnosnim<br />

folijama, treba razlikovati protivprovalne<br />

od sigurnosnih folija, tj. folija<br />

koje štite od eksplozija ili od vremenskih<br />

nepogoda. Folija u svim ovim slučajevima<br />

ima zadatak da prilikom pucanja stakla<br />

zadrži stakliće na mestu, sprečavajući tako<br />

njihovo raspršivanje čuvajući Vas i Vaše<br />

bližnje od povreda, ili će pak produžiti vreme<br />

obijanja, što može navesti provalnika<br />

da odustane od pokušaja.<br />

Međutim, čak i najveći optimisti, kojima se<br />

sve pomenuto nikada neće desiti, ne mogu<br />

da zažmure pred klimatskom situacijom<br />

na planeti. Nepotrebno je i ovde govoriti o<br />

sunčevom UV zračenju čije najočiglednije<br />

štetno dejstvo možemo videti u enterijerima<br />

izloženim sunčevoj svetlosti – izbeljeni nameštaj,<br />

tepisi, tapete, umetničke slike, roba<br />

u izlozima...<br />

3M solarne folije su prevashodno namenjene<br />

da umanje zagrevanje prostora prouzrokovo<br />

sunčevim delovanjem. Istovremeno<br />

Vam nude mogućnost da regulišete nivo<br />

svetlosti koja ulazi u Vaš prostor ili da uniformišete<br />

spoljni izgled Vaše zgrade. 3M<br />

folije redukuju efekat solarne energije i blokiraju<br />

do 99,9% UV zraka. Njihov pozitivan<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

3M (EAST) AG<br />

Milutina Milankovia 23<br />

11070 Novi Beograd<br />

tel: +381 (0) 11 3132 548<br />

3132 549<br />

3132 550<br />

fax: +381 (0) 11 3132 551<br />

e-mail: iradisavljevic@mmm.com<br />

www.3m.com/rs<br />

45


promo<br />

FIBRAN<br />

porodica izolacionih materijala<br />

Fibran S.A,<br />

jedan od lidera na polju<br />

izolacionih materijala u<br />

Evropi, predstavlja svoj novi<br />

proizvod prevashodno<br />

razvijen za izolaciju jezgra<br />

zidova – penaste table od<br />

ekstrudiranog polistirena<br />

Fibran ECO GF sa izuzetno<br />

visokim stepenom prenosa<br />

pare i gotovo nepostojeom<br />

higroskopnošu<br />

Ekstrudiran polistiren Fibran eco je toplotni<br />

izolator sa zatvorenim ćelijama, u obliku<br />

saća. Proizvodi se od polistirena pogodnog<br />

za termičko oblikovanje koji procesom polimerizacije<br />

i konstantne ekstrudacije dobija<br />

oblik ploča.<br />

Kristalizovan polistiren, polimer ugljenika<br />

i vodonika, čine 88-93% njegove ukupne<br />

težine. Osim toga Fibran eco sadrži i manji<br />

procenat dodatnih supstanci kao što su<br />

pomoćni materijali, bojne materije i zaštita<br />

od vatre.<br />

Ostatak mase daju mu tzv. pogurni gasovi.<br />

Decenijama su brojni pogoni industrije izolacionih<br />

materijala u ovu svrhu koristili hlorofluorougljenik<br />

koji dovodi do oštećenja<br />

ozonskog omotača, ali kompanija Fibran<br />

još od prvih početaka svoje proizvodnje koristi<br />

alternativne gasove u skladu sa svetskim<br />

propisima i u cilju zaštite životne sredine.<br />

Procesom ekstrudacije proizvodi se homogen<br />

građevinski materijal sa zatvorenim<br />

višestranim ćelijama u obliku saća, penaste<br />

strukture, prečnika 0,05-0,5mm. Zidovi ćelija<br />

su debljine tek 1 mikron. Zadivljujuće<br />

je da od ukupne zapremine jedne ploče od<br />

ekstrudiranog polistirena tek 3% sačinjavaju<br />

zidovi ćelija, a 97% ćelijski prostor popunjen<br />

inertnim gasom.<br />

Ekstrudirani polistiren Fibran eco proizvodi<br />

se isključivo u obliku nekoliko tipova<br />

ploča koje se mogu razlikovati po dimenzijama,<br />

gustini, toplotnoj provodljivosti<br />

i otporu na sabijanje. Strane ploča su po<br />

46<br />

pravilu glatke, zatvorenih pora i imaju praktično<br />

zanemarljivu higroskopnost. Iz tog razloga<br />

se sposobnosti toplotne izolacije materijala<br />

ne menjaju čak ni pod nepovoljnim<br />

uslovima vlage.<br />

Prednosti Fibran eco izolacije:<br />

• Ušteda energije pri grejanju i hlađenju<br />

može dostići i 40%, čime se smanjuje<br />

potrošnja energenata i u isto vreme<br />

smanjuje broj grejnih tela odnosno<br />

jedinca za hlađenje<br />

• Održavanje unutrašnje temperature<br />

stabilnom na duže vreme (zavisno od<br />

toplotnog kapaciteta zidova) nakon<br />

isključenja sistema za hlađenje<br />

• Minimalno mogući broj termalnih<br />

mostova<br />

• Zaštita konstrukcije zgrade od spoljašnjih<br />

temperaturnih varijacija čime se<br />

smanjuju temperaturne dilatacije.<br />

• Primena na novim objektima, ali i prilikom<br />

rekonstrukcije starih zgrada<br />

Fibran eco ima stalnu visoku toplotnu izolacionu<br />

moć, veliku otpornost na sabijanje i<br />

ponaša se kao samogaseći ili teško zapaljiv<br />

materijal. Osim toga, pokazuje homogenu<br />

gustinu mase, stabilnost dimenzija i izvanrednu<br />

saradnju sa građevinskim materijalima<br />

(cement, gips, kreč, pesak); dok specijalne<br />

ploče sa urezima pokazuju odlično prijanjanje<br />

za beton i malter. Prednosti ovakvog<br />

rešenja pri izolaciji fasada su brojne i prevashodno<br />

se pokazuju tamo gde je potrebno<br />

održati stabilne temperature unutrašnjosti i<br />

maksimalnu moguću uštedu energije tokom<br />

zimskog i letnjeg perioda kada se prostorije<br />

greju, odnosno hlade.<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

Fibran na tržište plasira ploče raznih trgovačkih<br />

naziva koji odgovaraju proizvodima sa<br />

različitim karakteristikama kvaliteta dobijenih<br />

izmenama u proizvodnji kako bi se došlo do finalnog<br />

proizvoda koji bi bio adekvatan primeni<br />

u specifičnim slučajevima prema potrebama<br />

kupca. U firmi Fibran posebno skreću pažnju<br />

na ploče velike gustine i sa jakim otporom na<br />

sabijanje, adekvatne za toplotnu izolaciju elemenata<br />

izloženih velikim naporima. Sa ove<br />

vrste ploča uklonjena je spoljašnja glatka površina<br />

i dodati su urezi kako bi im se povećala<br />

sposobnost prijanjanja za beton i malter kada<br />

se vrši toplotna izolacija, npr. nosećeg skeleta<br />

zgrada. Za najpouzdanije izbegavanje toplotnih<br />

mostova, ali i za poboljšavanje finalne površine,<br />

postoji mogućnost proizvodnje ploča sa<br />

žlebovima ili čak bajcovanih ploča.<br />

Fibran može da proizvodi veliki izbor<br />

proizvoda različitih dimenzija. Jedno je od<br />

malobrojnih preduzeća u svetu koja mogu<br />

da proizvedu ploče ekstrudiranog polistirena<br />

širine 1,20m. Debljinu izolacije definišu<br />

projektni inženjeri, a ona najčešće varira<br />

između 5-10cm <br />

Bulevar Arsenija arnojevia 68/II<br />

11070 Novi Beograd<br />

tel/fax: +381 11 (0) 31 33 702<br />

31 39 316<br />

e-mail: fibran@eunet.yu<br />

www.fibran.co.yu<br />

FIBRAN ECO GF je sertifi kovan specijalno<br />

za izolaciju fasada, i to jezgra sendvi<br />

sistema i zidova prema EU standardu na<br />

osnovu ETAG 004.<br />

FIBRAN S.A. je uspostavio i primenjuje<br />

sistem kvaliteta u projektovanju i proizvodnji<br />

proizvoda od ekstrudiranog polistirena<br />

po standardu ISO 9001:2000.<br />

GEOLAN proizvodi su uspešno prošli testiranje<br />

po normama Evropske unije EN<br />

13162 i oznaavaju se oznakom CE.<br />

Sertifi kaciju za domae tržište je sproveo<br />

Institut IMS a.d.


promo<br />

TRAFOLAJT<br />

energetski i instalacioni kablovi i provodnici<br />

Trafolajt d.o.o. – privredno društvo za<br />

proizvodnju, unutrašnju i spoljnu trgovinu i<br />

usluge, prisutan je na tržištu ve više od jedne<br />

decenije i danas njegovo ime predstavlja<br />

najbolju garanciju za bezbednu distribuciju<br />

energije potrebne za efikasno funkcionisanje<br />

vašeg privatnog i radnog prostora<br />

Trafolajt d.o.o. od osnivanja (1996. godine) vode iskusni profesionalci<br />

iz elektrobranše, kako zaposleni, tako i vlasnici, pa ova firma danas<br />

isporučuje elektromaterijal za preko tri stotine svojih komitenata<br />

na domaćem i stranom tržištu kroz nekoliko svojih ćerki-firmi: Kabellajt<br />

d.o.o. - Jagodina, Trafolajt CG - Kotor/Crna Gora, Kabel<br />

montaž - Moskva/Rusija. Dugogodišnji je izvoznik u više evropskih<br />

zemalja i Rusiju, a osnovna delatnost Trafolajt d.o.o. je veletrgovina<br />

svim vrstama energetskih i instalacionih kablova i provodnika, kablovskim<br />

priborom i instalacionim elektromaterijalom. Centrala firme<br />

i pogon ambalaže nalaze se u ulici Branka Momirova 25a u Beogradu.<br />

Distribucija<br />

U ponudi Trafolajt d.o.o. kupac će pronaći proizvode svih značajnih<br />

proizvođača elektrorobe kod nas, ali će Vam u asortimanu<br />

firme biti predstavljeni i najkvalitetniji proizvodi iz uvoza. Sva roba<br />

deponovana je u njihovom sopstvenom skladišnom prostoru koji je,<br />

pored ostalog, opremljen i najsavremenijim mašinama za merenje,<br />

namotavanje i sečenje kablova. Lageri Trafolajt d.o.o. su uvek ispunjeni<br />

svim proizvodima koji stoje u ponudi firme i kupac će u<br />

najkraćem mogućem roku biti snabdeven kupljenom robom, bez<br />

čekanja i nepotrebnog odlaganja.<br />

Proizvodnja<br />

Pored distribucije proizvoda najznačajnijih domaćih i stranih proizvođača<br />

elektrorobe, Trafolajt d.o.o. se bavi i proizvodnjom torusnih<br />

transformatora i montažom produžnih kablova i motalica, a u<br />

svojoj firmi Kabellajt iz Jagodine i proizvodnjom dozni, gibljivih<br />

creva i polietilenskih cevi.<br />

Kabellajt d.o.o. (jedna od ćerki-firmi Trafolajt d.o.o.) je privatno<br />

preduzeće iz Jagodine koje se bavi veleprodajom elektromaterijala,<br />

ali je njegova osnovna delatnost proizvodnja rebrastih elektroizolacionih<br />

cevi, dozni i vodovodnih polietilenskih creva za pritisak do<br />

10 bara. Sva proizvodnja Kabellajt d.o.o. obavlja se u sopstvenim<br />

pogonima u Jagodini, a veleprodajna distributivna mreža obuhvata<br />

preko tri stotine klijenata – kupaca.<br />

Usluge<br />

Stručnjaci firme Trafolajt d.o.o. svojim profesionalnim znanjem i<br />

dugogodišnjim iskustvima u poslovima iz oblasti elektrobranše izvršiće<br />

za vas usluge projektovanja i izvođenja elektroinstalacionih<br />

radova za objekte različitih veličina i namena, praćenje gradilišta,<br />

servis dopreme materijala itd. Projektnom timu Trafolajt d.o.o.<br />

možete se obratiti za svaku od ovih usluga, sigurni da će biti izvršene<br />

kvalitetno, bezbedno i u dogovorenom roku.<br />

Ono što posebno odlikuje poslovanje Trafolajt d.o.o. jesu uvek<br />

popunjeni lageri, povoljne cene i odlični uslovi plaćanja, kako za<br />

njegove sopstvene proizvode, tako i za artikle najeminentnijih domaćih<br />

i stranih proizvođača iz oblasti elektromaterijala i opreme.<br />

Zaposleni u Trafolajt d.o.o. su uvek otvoreni za saradnju i možete<br />

im se obratiti u vezi sa svim vašim potrebama koje se odnose<br />

na oblasti elektroindustrije i pratećih usluga. Više od deset godina<br />

poslovanja u zemlji i inostranstvu i preko tri stotine zadovoljnih<br />

klijenata i Vama garantuju da ćete u Trafolajt d.o.o. pronaći<br />

kvalitetnog i pouzdanog partnera <br />

TRAFOLAJT d.o.o. (sedište firme)<br />

Branka Momirova 25a, Beograd<br />

tel/fax: +381 (0) 11 331 7902<br />

331 7083<br />

331 7528<br />

TRAFOLAJT – CG (erka)<br />

Kotor, Crna Gora<br />

tel: +382 (0) 82 363 104<br />

KABELLAJT d.o.o. (erka)<br />

Vihorska b.b, Jagodina<br />

tel: +381 (0) 35 24 33 39<br />

24 33 49<br />

KABEL MONTAŽ (erka)<br />

Moskva, Rusija<br />

www.trafolajt.co.yu<br />

www.kabellajt.co.yu<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

47


energetska efikasnost<br />

AGENCIJA ZA<br />

ENERGETSKU EFIKASNOST –<br />

energetska efikasnost<br />

u zgradarstvu<br />

Agencija za energetsku efikasnost – AEE osnovana je kao deo<br />

institucionalne reforme i reforme energetskog sektora u<br />

Republici Srbiji. Svoj današnji status kao posebna republika<br />

organizacija sa svojstvom pravnog lica dobila je stupanjem na<br />

snagu Zakona o energetici 1. avgusta 2004. godine, a upisom u<br />

sudski registar Trgovinskog suda u Beogradu, 4. oktobra 2004.<br />

godine zvanino je poela sa radom, u skladu sa Zakonom.<br />

Misija Agencije jeste da promoviše i podstie racionalnu<br />

upotrebu energije u svim sektorima potrošnje i korišenje<br />

obnovljivih izvora energije, te da tako doprinosi<br />

održivom razvoju zemlje<br />

Realizovani<br />

demonstracioni projekti<br />

Dr DIMITRIJE LILI, dipl.inž.<br />

Agencija za energetsku<br />

efikasnost<br />

Republike Srbije<br />

Škola<br />

Zdravstveni<br />

centar<br />

Zgrada opštinske<br />

administracije<br />

Dom kulture<br />

Stanje energetske efikasnosti<br />

(EE) u oblasti zgradarstva u Srbiji<br />

Potrošnja finalne energije u sektoru zgradarstva<br />

u 2005. godini dostigla je nivo od<br />

3,29Mtoe (1toe = 41,868 GJ = 11,63 MWh).<br />

Udeo zgradarstva u ukupnoj potrošnji finalne<br />

energije iznosi 48%, a 65% od toga odlazi<br />

na stambeni sektor, kako je prikazano na<br />

grafikonu: Način zagrevanja zgrada u Republici<br />

Srbiji (dole).<br />

Oko 15% od ukupnog broja domaćinstava greje<br />

se na električnu energiju i potroši 24% od<br />

ukupne potrošnje električne energije u svim<br />

domaćinstvima. Preostala potrošnja električne<br />

energije (10.500GWh) koristi se za ostale potrebe<br />

u domaćinstvima (slika: Struktura potrošnje<br />

električne energije u domaćinstvima).<br />

50%<br />

Demonstracioni projekti<br />

U okviru strateškog programa Energetska<br />

efikasnost u zgradarstvu, koji treba da doprinese<br />

povećanju energetske efikasnosti i<br />

smanjenju potrošnje energije u stambenom i<br />

tercijarnom sektoru, AEE Republike Srbije<br />

je u 2005. i 2006. godini realizovala projekat<br />

Energetska efikasnost u javnim zgradama<br />

– demonstracioni projekti, čija je ocena<br />

efekata primenjenih mera za povećanje<br />

energetske efikasnosti u toku.<br />

Aktivnosti ovog Projekta sprovodene su uz<br />

finansijsku podršku EU, preko Evropske<br />

48<br />

NA IN ZAGREVANJA ZGRADA U RS<br />

10%<br />

14%<br />

14%<br />

12%<br />

Daljinsko grejanje - 14%<br />

Lokalne kotlarnice - 12%<br />

Elektri na energija - 14%<br />

Prirodni gas - 10%<br />

vrsta goriva u lokalnim<br />

pe ima - 50%<br />

agencije za rekonstrukciju (EAR), koja je u<br />

obliku nepovratne finansijske pomoći Srbiji<br />

obezbedila poseban fond za unapređenje<br />

energetske efikasnosti u zgradarstvu u iznosu<br />

od 1.650.000€. Sredstva su korišćena<br />

za obuku stručnjaka za izradu energetskih<br />

bilansa u javnim zgradama, za informativno-komunikacione<br />

aktivnosti, i najveći deo,<br />

za demonstraciju mera energetske efikasnosti<br />

u javnim zgradama u nadležnosti lokalne<br />

samouprave, kroz demonstracione projekte.<br />

Ciljevi Projekta su da se demonstriraju dokazane,<br />

ekonomične mere za štednju energije<br />

u postojećim javnim zgradama (bolnicama<br />

i drugim zdravstvenim institucijama,<br />

školama i drugim obrazovnim institucijama,<br />

obdaništima, domovima za stare, javnim<br />

upravnim zgradama itd.), uključujući unapređenja<br />

energetske efikasnosti omotača<br />

zgrade, instalacija za grejanje, unutrašnjeg<br />

osvetljenja itd, kao i unapređenje znanja i<br />

sposobnosti i povećanje svesti krajnjeg korisnika<br />

u stambenom i tercijarnom sektoru.<br />

Ukupan predviđeni budžet za sufinansiranje<br />

demonstracionih projekata, kojim su<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

obuhvaćene javne zgrade lokalne samouprave,<br />

iznosio je 925.000€. Minimum donacije<br />

po projektu iznosio je 20.000€, dok je<br />

vrednost maksimalne donacije po projektu<br />

bila ograničena na 100.000€. Maksimalno<br />

učešće donacije po projektu iznosilo je do<br />

70% ukupnih dozvoljenih troškova projekta.<br />

Ostatak ili naknadno prekoračenje finansirani<br />

su iz sopstvenih izvora podnosioca zahteva<br />

ili partnera, ili iz izvora koji ne spadaju<br />

u budžet Evropske zajednice.<br />

U martu 2004. godine objavljen je javni<br />

poziv sa sufinansiranje demonstracionih<br />

projekata na povećanju EE u javnim zgradama<br />

lokalne samouprave. Po ovom pozivu<br />

STRUKTURA POTROŠNJE ELEKTRI NE ENERGIJE U<br />

DOMA INSTVIMA<br />

Grejanje - 24%<br />

Preostalo<br />

Osvetljenje - 7%<br />

Bojleri - 23%<br />

Šporeti - 30%<br />

Mašine za<br />

pranje - 8,5%<br />

Frižideri i<br />

zamrziva i - 25%<br />

Ostalo - 6,5%


energetska efikasnost<br />

primljeno je 58 prijava. Nakon tehničke<br />

i finansijske ocene projekata angažovanih,<br />

kvalifikovanih i iskusnih eksperata, i nakon<br />

odobrenja od EAR-a, Agencija je zaključila<br />

16 ugovora sa opštinama kojima je dodeljena<br />

donacija tako da je ukupna vrednost ugovorenih<br />

investicija iznosila oko 1.400.000€, od toga<br />

ukupna vrednost donacija je 897.900€.<br />

Prema zahtevu donatora, primenjene su<br />

procedure EU za javne nabavke i na engleskom<br />

jeziku. Svi ugovori, tenderi, evaluacioni<br />

izveštaji, periodični i finansijski izveštaji<br />

i drugi dokumenti usklađeni su sa propisanim<br />

procedurama.<br />

Realizovani demonstracioni<br />

projekti u Srbiji<br />

Struktura odabranih javnih objekata je: sedam<br />

škola, dve predškolske ustanove, tri administrativne<br />

zgrade, jedan objekat kulture i tri zdravstvena<br />

objekta, ukupne površine za grejanje<br />

48.270m 2 .<br />

Korisnik donacije je upravljao projektom pod<br />

nadzorom AEE, koja je ujedno obezbeđivala<br />

podršku opštinama u svim aspektima implementacije<br />

projekta: pripremi tenderskog dosijea,<br />

procesu ocene ponuda, procedure ugovaranja,<br />

pripreme tehničkih i finansijskih izveštaja.<br />

Tehničku pomoć Agenciji u implementaciji<br />

projekata u 2005. godini pružao je konsultant<br />

Energoprojekt – Entel.<br />

Primenjene mere EE<br />

Pod pojmom unapređenja energetske efikasnosti<br />

u zgradarstvu podrazumeva se kontinuirani<br />

i širok opseg delatnosti kojima je krajnji cilj<br />

smanjenje potrošnje svih vrsta energije uz iste<br />

ili bolje uslove u objektu. Kao posledicu smanjenja<br />

potrošnje neobnovljivih izvora energije<br />

(fosilnih goriva) i korišćenje obnovljivih izvora<br />

energije, imamo smanjenje emisije štetnih gasova<br />

(CO2 i dr.) što doprinosi zaštiti prirodne<br />

okoline, smanjenju globalnog zagrevanja i održivom<br />

razvoju zemlje.<br />

Tipične ugovorene mere za povećanje EE<br />

odnosile su se na omotač zgrade (krov, zidovi,<br />

prozori), grejanje (kotlarnica, podstanica,<br />

regulacija) i osvetljenje (inkadescentno,<br />

fluorescentno).<br />

U okviru ovih projekata urađena je termička<br />

izolacija krova na sedam objekata sa ukupno<br />

izolovanom površinom od oko 4.400m 2 .<br />

Vrsta ugrađene termoizolacije je uglavnom<br />

bila mineralna vuna, a na jednom objektu i<br />

ploče od prirodne trske (lokalni izvor sirovine<br />

i proizvodnja). Termička izolacija spoljnih zidova<br />

zgrade polistirenom i stirodurom, iznad<br />

nivoa zemlje, urađena je na sedam objekata, sa<br />

ukupno izolovonom površinom od 9.500m 2 .<br />

Na 12 objekata zamenjeno je 1.183 komada<br />

postojeće stolarije: prozori, vrata, svetlarnici.<br />

Sada su od Al višekomornih profila sa termoprekidom<br />

(172 kom.) i od PVC višekomornih<br />

profila sa termoprekidom i nerđajućim<br />

čeličnim profilima (1.011 kom.), ukupne<br />

površine od 5.120 m 2 . Zastakljenje je bilo<br />

od dvostrukog ravnog stakla (4+16+4mm), sa<br />

ili bez selektivnog reflektujućeg sloja, i međuprostorom<br />

ispunjenim suvim vazduhom ili argonom,<br />

i zaptivanjem EPDM gumom. Zahtevani<br />

koeficijenti prolaza toplote za stolariju<br />

bili su manji od 2,7 W/m 2 K za međuprostor<br />

ispunjen vazduhom, i manji od 1,5 W/m 2 K za<br />

međuprostor ispunjen argonom. Na dva objekta<br />

izvršena je popravka 114 postojećih prozora<br />

ukupne površine 275m 2 .<br />

Uz zamenu i popravku stolarije obavljeni su i<br />

prateći radovi kao što su: obrada stranica (špaletni)<br />

oko prozora, bojenje špaletni, ugradnja<br />

solbanka od al-lima, ugradnja potprozorskih<br />

daski, ugradnja ventus mehanizama i ugradnja<br />

roletni (po projektu). Zamena kotla i prateće<br />

opreme, modernizacija toplotne podstanice,<br />

modernizacija upravljačkog i regulacionog sistema<br />

i sl, izvršena je na 13 objekata, pri čemu je<br />

ugrađeno 16 jedinica ukupne instalisane snage<br />

od 9.280 kW. Ugrađeno je 917 termostatskih<br />

radijatorskih ventila (TRV), od toga 316 na tri<br />

objekta, kao donacija firme Danfoss.<br />

Modernizacija unutrašnjeg osvetljenja zamenom<br />

inkadescentnih sijalica fluorescentnim<br />

cevima, izvršena je na dva objekta. Ugrađeno<br />

je 373 jedinice, ukupne instalisane električne<br />

snage 6,7kW, što čini ukupno smanjenje<br />

električne snage od oko 13,5kW.<br />

Teškoe i rezultati<br />

Tokom realizacije EE u javnim zgradama<br />

– demonstracioni projekti uočene su određene<br />

karakteristike čitavog procesa:<br />

• Korisnicima i ponuđačima nepoznata je<br />

EU procedura za javne nabavke<br />

• Složenost i strogi zahtevi procedure<br />

• Primena procedure na engleskom jeziku<br />

(svi ugovori, tenderi, evaluacioni izveštaji,<br />

periodični i finansijski izveštaji) - teškoće u<br />

realizaciji, posebno u manjim sredinama<br />

•<br />

Slabosti u internoj organizaciji korisnika<br />

Sporo organizovanje korisnika za realiza-<br />

•<br />

ciju projekata i rezerve u pogledu sposobnosti<br />

da ugovore realizuju<br />

- Prvi uspešan primer – okidač za znatno bržu<br />

realizaciju ostalih projekata<br />

• Opštinski timovi su ostvarili odličnu<br />

međusobnu saradnju i pružali pomoć jedni<br />

drugima<br />

• Izvođači su posle početne sumnje u sopstvene<br />

mogućnosti i neuspešnog nuđenja,<br />

ovladali procedurom i podnosili validne<br />

ponude<br />

• Lokalne samouprave su ovladale novom<br />

procedurom za javne nabavke, stekle samopouzdanje<br />

i uspešno konkurisale na drugim<br />

projektima<br />

• Povećana je zainteresovanost lokalnih samouprava<br />

za druge slične projekte – nove<br />

inicijative<br />

• Omogućena realizacija projekata i kada<br />

lokalne samouprave nisu imale sopstvena<br />

sredstva<br />

• Nedovoljna ekonomska sposobnost za samostalna<br />

ulaganja u mere EE – potreba za<br />

podsticajnim sredstvima<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

• Nedovoljni kadrovski resursi u većini opština<br />

– obuka za upravljanje projektima je<br />

potrebna<br />

• Opštine koje su učestvovale u obuci za<br />

gazdovanje energijom (Agencija, 2004-05)<br />

uspešnije su sprovodile projekte<br />

• Bolja informisanost opština povećava njihovu<br />

zainteresovanost za projekte<br />

• Korisnici su izrazili nedvosmislenu želju<br />

za nastavkom saradnje i nove projekte na<br />

sličnim principima<br />

Škola Radivoj Popovi u<br />

Sremskoj Mitrovici – primer<br />

dobre prakse<br />

škola u S. Mitrovici<br />

U okviru realizacije projekta EE u javnim<br />

zgradama - demonstracioni projekti, u opštini<br />

Sremska Mitrovica je realizovan Projekat<br />

unapređenja energetske efikasnosti u<br />

zgradi škole za decu sa posebnim potrebama<br />

“Radivoj Popović”.<br />

Projekat je obuhvatio: zamenu 222m 2 postojećih<br />

drvenih prozora, vrata i svetlarnika novim,<br />

izrađenim od trokomornih PVC profila<br />

sa dvostrukim zastakljenjem; obradu špaletni i<br />

izradu i montažu spoljnih i unutrašnjih solbanka;<br />

zamenu dotrajalog kotla na lož ulje novim<br />

kotlom na prirodni gas (Viessmann) snage<br />

500kW, sa gorionikom i pratećom opremom;<br />

izgradnju kotlarnice; nabavku, ugradnju i priključenje<br />

na mrežu nove merno-regulacione<br />

Potrošnja energije u školi “Radivoje Popovi” u grejnim<br />

sezonama 2004/05, 2005/06 i 2006/07<br />

Troškovi za utrošenu energiju u školi “Radivoje Popovi” u<br />

grejnim sezonama 2004/05, 2005/06 i 2006/07<br />

49


energetska efikasnost<br />

stanice sa pripadajućom opremom, i ugradnju<br />

termostatskih radijatorskih ventila (donacija<br />

firme Danfoss).<br />

Realizacija projekta obavljena je u jesen 2005.<br />

godine, odnosno u vreme grejne sezone<br />

2005/06. Na dijagramima su prikazani smanjenje<br />

potrošnje energije, smanjenje troškova<br />

za utrošenu energiju i uticaj smanjene potrošnje<br />

energije na smanjenu emisiju CO₂ u grejnim<br />

sezonama 2004/05, 2005/06. i 2006/07.<br />

nakon izvedenih mera za povećanje EE u školi<br />

“Radivoj Popović”.<br />

Izvor podataka su ažurirani podaci korisnika:<br />

računi za nabavljeno i utrošeno gorivo i računi<br />

za potrošenu električnu energiju u toku tri<br />

grejne sezone.<br />

Pored očiglednih pozitivnih rezultata u cilju<br />

smanjenja potrošnje energije za grejanje i troškova<br />

za utrošenu energiju, nakon preduzetih<br />

mera i radova za povećanje EE, relevantno<br />

je i stanje uslova ugodnosti u objektu koje su<br />

korisnici u usmenoj anketi subjektivno okarakterisali<br />

kao “neuporedivo bolje”. Pored toga<br />

i poboljšanih ekoloških aspekata, korisnici su<br />

ukazali i na nesumnjive razlike u održavanju i<br />

komfornijem upravljanju sistemom grejanja.<br />

Projekat energetske<br />

efikasnosti u Srbiji IDA kredit<br />

3870 YF Komponenta B:<br />

Javne zgrade – škole i bolnice<br />

50<br />

Uticaj potrošnje energije u školi “Radivoje Popovi”<br />

na emisiju CO 2<br />

u grejnim sezonama 2004/05, 2005/06 i<br />

2006/07<br />

Projekat pod nazivom Energetska efikasnost<br />

u Srbiji, predložen i razrađen od strane<br />

Svetske banke a prihvaćen i podržan od strane<br />

Republike Srbije, finansira se iz zajma po IDA<br />

uslovima u iznosu od US$ 21 milion, uz učešće<br />

države od US$ 4 miliona i obuhvata: Komponentu<br />

A za revitalizaciju energetskog sistema<br />

Kliničkog centra Srbije (izgradnja nove kotlarnice<br />

na gas u čijem sastavu je i gasni motor za<br />

kombinovanu proizvodnju toplotne i električne<br />

energije i izgradnja nove toplovodne mreže za<br />

grejanje uključujući i podstanice u objektima),<br />

i Komponentu B za energetsku sanaciju 16<br />

škola i 12 bolnica širom Srbije u cilju poboljšanja<br />

energetske efikasnosti objekata.<br />

AEE Republike Srbije je implementaciona<br />

agencija Komponente B ovog projekta koja<br />

je, u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i<br />

energetike kao nosiocem projekta, resornim<br />

Ministarstvom zdravlja i Ministarstvom<br />

prosvete kao investitorima radova na objektima,<br />

i ustanovama pojedinačnih škola i<br />

bolnica kao korisnicima objekata, zadužena<br />

za realizaciju u skladu sa usvojenim Planom<br />

implementacije projekta i procedurama<br />

Svetske banke za nabavke opreme, radova<br />

i usluga.<br />

U okviru ovakve organizacije projekta Agencija<br />

je, kao kopotpisnik sa Ministarstvom<br />

rudarstva i energetike, ugovorila različite<br />

konsultantske usluge sa Zajedničkim poduhvatom<br />

firmi BDSP iz Londona i Energoprojekt-Entel<br />

iz Beograda od kojih je jedna<br />

Škole 2005 godine<br />

Bolnice 2005 godine<br />

Škole 2006 godine<br />

Bolnice 2006 godine<br />

Projekat unapreenja energetske efikasnosti<br />

od najvažnijih, u smislu verifikacije projekta,<br />

merenje potrošnje toplotne energije za grejanje<br />

pre i posle primene izabranih paketa<br />

mera energetske sanacije objekta uz praćenje<br />

dostignutog komfora za krajnje korisnike.<br />

Takođe, Svetska banka je u okviru pet projekata<br />

za Srbiju, u junu 2007. godine odobrila i<br />

projekat za unapređenje energetske efikasnosti<br />

u školama i bolnicama. Za ovaj projekat je<br />

obezbeđeno dodatnih 28 miliona američkih<br />

dolara i to delom iz zajma po IBRD uslovima<br />

u iznosu od 18 miliona američkih dolara, i<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

OPŠTA BOLNICA U SENTI<br />

Površina m 2 3650<br />

Godina izgradnje 1950.<br />

Gorivo<br />

Mazut<br />

Mere energetske efikasnosti:<br />

1. Zamena spoljnih prozora i vrata<br />

2. Ugradnja trokarakog ventila sa<br />

automatikom<br />

3. Ugradnja termostatskih ventila i<br />

pumpi promenljivog protoka<br />

4. Zamena izolacije cevi u podrumu<br />

Ukupne investicije € 140.000<br />

delom iz kredita po koncesionalnim IDA uslovima<br />

u iznosu od 10 miliona američkih dolara.<br />

Ovo će omogućiti Vladi da ratifikacijom<br />

ugovora u Skupštini Srbije ostvari originalni<br />

cilj projekta i da nastavi sa unapređenjem<br />

efikasnosti korišćenja energije kroz: rehabilitaciju<br />

sistema grejanja u Kliničkom centru<br />

Niš i rekonstrukciju 17 objekata unutar<br />

Kliničkog centra; unapređenje osvetljenja u<br />

školama; unapređenje energetske efikasnosti<br />

u oko deset socijalnih ustanova, kao što su<br />

domovi za nezbrinutu decu, domovi za stara<br />

lica i ustanove za decu sa posebnim potrebama;<br />

kao i unapređenje energetske efikasnosti<br />

u šezdesetak škola i bolnica širom Srbije.<br />

U okviru projekta Energetska efikasnost u<br />

Srbiji, AEE Republike Srbije je realizovala<br />

i projekat povećanja energetske efikasnosti<br />

zgrade Opšte bolnice u Senti kao primer jednog<br />

od uspešno realizovanih projekata. U<br />

tabeli: Opšta bolnica – Senta, prikazana su<br />

predviđanja godišnjih energetskih ušteda u<br />

potrošnji toplotne energije za grejanje i smanjenja<br />

emisije CO₂, poređenjem efekata pre i<br />

posle primene mera za povećanje energetske<br />

efikasnosti na objektu, na bazi merenja kao i<br />

na osnovu procena kompjuterskim simulacijama<br />

rađenim prilikom projektovanja i izbora<br />

paketa mera energetske efikasnosti.


energetska efikasnost<br />

Merenja koja se preduzimaju radi verifikacije<br />

postavljenih ili projektovanih ciljeva ovog<br />

projekta suštinska su iz više razloga:<br />

• jasno prikazuju ostvarenje ciljeva ovog<br />

projekta<br />

• daju primer kako se može vršiti ocena primenljivosti<br />

mera energetske efikasnosti u smislu<br />

planiranih i ostvarenih ušteda i troškova<br />

• povećavaju verovatnoću kontinuiranih ušteda<br />

energije u budućem korišćenju zgrade<br />

• ukazuju na moguće šeme raspodele finansijskih<br />

rezultata ušteda<br />

• pospešuju stalno uvećavanje svesti korisnika,<br />

uprave i službi održavanja o potrebi za<br />

štednjom energije, što i jesu primarni ciljevi<br />

ovog projekta.<br />

bolnica u Senti<br />

Mere za unapreenje EE u<br />

zgradarstvu do 2012.<br />

Prema Programu ostvarivanja strategije<br />

razvoja energetike Republike Srbije do<br />

2015. godine za period od 2007. do 2012.<br />

godine, definisane su aktivnosti i mere koje<br />

je potrebno realizovati do 2012. godine, kao<br />

i pri tom procenjene uštede:<br />

Prelazak sa grejanja na električnu<br />

energiju<br />

• zamenom sistemima daljinskog i centralnog<br />

grejanja ili prirodnog gasa (zavisno od<br />

lokaliteta i sl.)<br />

• procenjena godišnja ušteda od<br />

1.500GWh<br />

Zamena sijalica u domaćinstvima i<br />

poslovnim objektima<br />

• subvencija cene sijalica<br />

• poreske olakšice<br />

• saradnja sa EPS-om<br />

• procenjena godišnja ušteda od 701GWh<br />

Donošenje novih propisa o spoljnim<br />

projektnim temperaturama<br />

• smanjenje spoljnje projektne temperature<br />

na nivou države za 4 o C<br />

• smanjenje instalisane snage i investicionih<br />

troškova za grejanje<br />

• procenjena ušteda energije grejanja od 10%<br />

Dosledna primena JUS U J5.600 i drugih<br />

relevantnih standarda<br />

• procenjeno smanjenje instalisane snage za<br />

grejanje za 30 – 40%<br />

• usvojiti maksimalnu dozvoljenu godišnju<br />

vrednost finalne energije za grejanje od<br />

100 kWh/m 2 /god.<br />

• procenjena ušteda energije za grejanje<br />

do 40%<br />

Ustanovljeni republički prosek za instalisanu<br />

snagu u objektima izgrađenim nakon 1988.<br />

godine iznosi 160W/m 2 , umesto ostvarivih<br />

95W/m 2 uz striktnu primenu standarda<br />

JUS U.J5. 600: Tehnički uslovi za projektovanje<br />

i građenje zgrada.<br />

Prelazak sa paušalnog na obračun za<br />

grejanje TPV prema merenju potrošnje<br />

toplotne energije<br />

• procenjena ušteda energije za grejanje<br />

od 10%<br />

Osnivanje podsticajnih fondova za poboljšanje<br />

toplotne zaštite stambenih i<br />

nestambenih zgrada<br />

• korišćenje budžetskih sredstava, namenska<br />

kreditna i donatorska sredstva uz sufinansiranje<br />

vlasnika<br />

• za zamenu prozora i poboljšanje izolacije<br />

potrebno osnivanje revolving fonda od oko<br />

50 miliona evra<br />

Zamena prozora<br />

• potrebna sredstva: 936 miliona evra za višeporodične<br />

stambene zgrade i 1.326 miliona<br />

evra za jednoporodične stambene zgrade<br />

• procenjena godišnja ušteda finalne energije<br />

za grejanje: 4,05TWh za višeporodične i<br />

3,35TWh za jednoporodične zgrade<br />

• period otplate 7,1 do 10,8 godina uz godišnje<br />

uštede od 122,7 miliona evra<br />

• do 2012. predviđa se realizacija kojom bi se<br />

ostvarila ušteda od 10% od ovog potencijala<br />

Poboljšanje izolacije zidova objekata<br />

• potrebna sredstva: 341 miliona evra za višeporodične<br />

stambene zgrade i 497,9 miliona<br />

evra za jednoporodične stambene zgrade<br />

• procenjena godišnja ušteda finalne energije<br />

za grejanje: 1,9 TWh za višeporodične i 1,6<br />

TWh za jednoporodične zgrade<br />

• do 2012. predviđa se realizacija kojom bi se<br />

ostvarila ušteda od 10% od ovog potencijala<br />

Uvođenje pribavljanja sertifikata EE za<br />

zgrade<br />

• dugoročna mera saglasna direktivi EU<br />

2002/91/EC (EPBD) o energetskim karakteristikama<br />

zgrada<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

Zakljuak<br />

U Republici Srbiji postoji veliki tehnički<br />

potencijal za uštedu energije i primenu<br />

mera za povećanje EE u zgradarstvu. S<br />

druge strane, tzv. tržišni potencijal za povećanje<br />

EE je skromniji, pre svega iz sledećih<br />

razloga:<br />

• ekonomska nesposobnost većeg dela populacije<br />

i drugih potrošača energije<br />

• nedovoljna motivisanost za ulaganje<br />

(niske cene i neodgovarajući pariteti goriva<br />

i energije, normativna naplata potrošnje<br />

toplote u DG i slično)<br />

•<br />

•<br />

još uvek nepovoljni uslovi kreditiranja<br />

neinformisanost većeg dela populacije.<br />

Realizacijom projekta EE u javnim zgradama<br />

– demonstracioni projekti, može se<br />

istaći sledeće:<br />

• uspešno su promovisane mere energetske<br />

efikasnosti u javnim zgradama u Srbiji<br />

• u toku je prikupljanje i ažuriranje podataka<br />

za vrednovanje energetskih, ekonomskih<br />

i ekoloških efekata realizovanih projekata<br />

• pokazatelji će biti publikovani i korišćeni<br />

u promotivnim aktivnostima Agencije radi<br />

povećanja zainteresovanosti potencijalnih<br />

korisnika<br />

• očigledan je uspeh projekata i potreba da<br />

se obezbede stabilna sredstva za finansiranje<br />

sličnih programa i konkretnih projekata za<br />

povećanje EE i primenu OIE.<br />

Takođe, odobrenim kreditom Svetske banke<br />

sledi proširenje projekta pod nazivom Energetska<br />

efikasnost u Srbiji; IDA kredit 3870<br />

YF; Komponenta B: Javne zgrade – škole i<br />

bolnice, na još oko 80 škola, bolnica i objekata<br />

socijalne zaštite, uključujući i objekte<br />

Kliničkog centra Niš. Svoje aktivnosti<br />

Agencija za energetsku efikasnost realizuje<br />

u tesnoj saradnji sa Ministarstvom rudarstva<br />

i energetike, kao i drugim ministarstvima i<br />

državnim institucijama, sa kojima radi i na<br />

utvrđivanju jedinstvenog nacionalnog programa<br />

za poboljšanje energetske efikasnosti<br />

i korišćenja obnovljivih izvora energije i<br />

uspostavljanju nacionalnog fonda za ovakav<br />

program <br />

51


promo<br />

EX ECENTAR<br />

licenciranje za mala i srednja preduzea<br />

Kako izabrati odgovarajui<br />

nain licenciranja za<br />

Vaše preduzee<br />

Nabavka i upravljanje<br />

softverskim licencama<br />

mogu predstavljati pravi<br />

izazov, ali ukoliko želite da<br />

licencirate svoj poslovni<br />

softver, Ex Ecentar d.o.o,<br />

kao Microsoftov partner,<br />

Vam nudi itav niz programa<br />

za licenciranje koji su<br />

skrojeni tako da odgovaraju<br />

potrebama Vašeg preduzea<br />

Open Value Subscription (OVS) program licenciranja<br />

pruža malim i srednjim preduzećima<br />

jednostavnije plaćanje licenci, kao i mogućnost<br />

kontrolisanja troškova i ciklusa nadogradnje.<br />

Pored ovog, u Ex Ecentru je dostupno i nekoliko<br />

drugih programa za licenciranje.<br />

Licence kao pravo korišenja<br />

Licenca je ugovor između proizvođača softvera<br />

koji je autorskim pravom zaštitio svoj proizvod<br />

(softver) i organizacije ili osobe koja koristi<br />

softver. Licence se uobičajeno nabavljaju kroz<br />

neki od Microsoftovih programa za licenciranje.<br />

Najčešći kupci licenci su korisnici sa više<br />

od pet računara. Licence dolaze u posebnom<br />

pakovanju koje sadrži jasnu oznaku vrste proizvoda<br />

i broja licenci kao i obavezni EULA<br />

(licencni sporazum sa krajnjim korisnikom).<br />

Osnovne opcije Microsoft programa licenciranja<br />

na našem tržištu su:<br />

• Microsoft Open Value Subscription<br />

(OVS)<br />

• Original Equipment Manufacturer<br />

(OEM)<br />

• Microsoft Open License Program<br />

(OLP)<br />

• Full Packaged Product (FPP)<br />

Šta je to Microsoft OVS<br />

Licence<br />

Microsoft Open Value Subscription je program<br />

trogodišnjeg zakupa licenci za korišćenje<br />

softvera na svim računarima u preduzećima<br />

koja raspolažu sa najmanje pet računara.<br />

Program OVS donosi kompletno rešenje<br />

jer uključuje sledeće osnovne komponente:<br />

• Operativni sistem Microsoft Windows<br />

Professional Upgrade<br />

• Microsoft Office Professional<br />

• Microsoft Office Small Business<br />

Edition<br />

• Microsoft Core CAL<br />

Program u sebi obuhvata CAL-ove (Client<br />

Access License) za serverske proizvode<br />

Windows Server CAL, Exchange CAL,<br />

Sharepoint CAL i SMS CAL.<br />

Microsoft Small Business<br />

Server CAL<br />

Licence za navedene proizvode možete poručiti<br />

pojedinačno ili kao celinu u vidu dve vrste platformi:<br />

OVS Desktop Professional Platforme i<br />

OVS Small Business platforme što Vam donosi<br />

dodatnih 5% popusta u odnosu na kupovinu<br />

svih komponenti platforme pojedinačno.<br />

Potpisivanjem OVS ugovora stičete pravo<br />

korišćenja najnovije verzije softvera koji ste<br />

odabrali. Ovaj ugovor Vam omogućava i nadogradnju<br />

licenciranog softvera najnovijim<br />

verzijama koje se u toku trajanja ugovora pojave<br />

na tržištu (Software Assurance).<br />

Ugovor o zakupu licenci zaključujete na tri<br />

godine. Izabrani softver možete koristiti u više<br />

jezičkih varijanti, pod uslovom da je željeni<br />

jezik podržan. Srpski interfejs paket postoji<br />

za osnovne komponente OVS-a, Windows<br />

i Office. Program OVS uključuje podršku<br />

preko telefona i na sajtu, koju drugi programi<br />

licenciranja ne uključuju. Moguć je, naravno,<br />

dogovor i o drugim vidovima Microsoftove<br />

tehničke pomoći na različitim nivoima.<br />

Ex Ecentar d.o.o. je spreman da svaki vid<br />

licenciranja prilagodi objektivnim potrebama<br />

potencijalnih korisnika kako bi sam<br />

program licenciranja iskazao punu snagu i<br />

upotrebljivost <br />

52<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com


software<br />

Softver za planiranje, projektovanje<br />

i GIS komunalnih sistema<br />

Pred Vama je specijalizovana<br />

familija programa (baziranim<br />

na Autodesk softveru<br />

AutoCAD/MAP/Civil 3D) za<br />

planiranje, projektovanje<br />

i GIS komunalnih vodova<br />

nazvana Series 6<br />

Programski paket čini više modula od kojih<br />

se konfigurišu tri aplikacije: Hydra, Canalis<br />

i Urbano. Osnovu svega čine dva zajednička<br />

modula:<br />

Situacija je modul u kom definišemo topologiju<br />

mreže i unosimo visine terena i nivelete,<br />

tip cevi i sl. Program je potpuno otvoren<br />

za saradnju tako da je pored direktnog<br />

crtanja mreže moguće konvertovati postojeće<br />

crteže iz AutoCADa ili učitati podatke<br />

iz nekog fajla. Kvalitetni tabelarni i grafički<br />

pregledi olakšavaju analizu i pregled podataka<br />

i topologija, a mogućnost definisanja<br />

oznaka i tematska mapiranja omogućuju iscrtavanje<br />

preglednih situacionih crteža kao i<br />

razne GIS prikaze.<br />

Podužni profil je modul u kom iscrtavamo<br />

profile terena, projektujemo ili modifikujemo<br />

niveletu i tip cevi, prikazujemo ukrštanja sa<br />

drugim mrežama, definišemo i generišemo<br />

poprečne preseke kanala i obavljamo građevinske<br />

proračune (iskop, zasip, oplata...).<br />

Kao što smo podatke definisane u modulu<br />

Situacija preneli u ovaj modul, tako i kompletne<br />

podatke definisane u ovom modulu<br />

možemo preneti u modul Situacija.<br />

Canalis je program za projektovanje komunalnih<br />

kanalizacionih sistema. Osnovne<br />

karakteristike su mogućnost definisanja<br />

slivova i uticajnih površina kao i slivnika i<br />

kućnih priključaka. Softver poseduje sopstvenu<br />

hidrauliku i omogućava definisanje<br />

otpadnih protoka procentnim računom i računom<br />

preko površina (kućni i industrijski),<br />

a atmosferske protoke računa jednostavnom<br />

metodom, pomoću ITP krivih ili TRRL metodom.<br />

Hidraulični proračun može započeti<br />

unosom podataka kao što su pad i protok ili<br />

prečnik cevi i protok. Proračun se obavlja<br />

interaktivno sa definisanjem visine/postotka<br />

ispune cevi ili minimalne brzine strujanja.<br />

Urbano – jedan od osnovnih postulata<br />

koji su sledili projektanti paketa Series 6<br />

je nerazdvojivost procesa projektovanja od<br />

katastra. Urbano je baziran na Series 6 tehnologiji<br />

i obezbeđuje funkcije neohodne za<br />

poslove GIS-a. Kada je mreža koja sadrži<br />

čvorove (šahtove) i deonice (cevi) definisana<br />

standardnim modulima, Urbano nas uvodi<br />

u oblast GIS analiza. Moguće je praviti pretraživanja,<br />

tematska mapiranja i proizvoljne<br />

preglede, a pomoću MapGiude tehnologije<br />

moguće je sve podatke publikovati preko Interneta.<br />

Ove funkcionalnosti mu omogućavaju<br />

dva dodatna modula: Data Extensions<br />

koji se koristi za rad sa internim podacima<br />

(korisničkim podacima, a moguće je definisati<br />

proizvoljan broj i vrstu podataka), i<br />

Database Extension koji je namenjen radu<br />

sa eksternim podacima (proizvoljna baza,<br />

dokumenti, SHP fajl, Internet itd.).<br />

Oba modula je moguće dodati standardnoj<br />

Hydra ili Canalis konfiguraciji i tako prošiti<br />

njihove funcionalnosti u GIS pravcu <br />

Hydra je program namenjen za projektovanje<br />

i planiranje vodovodnih sistema.<br />

Modelu koji je definisan standardnim modulima<br />

Situacija, Terraform i Podužni profil<br />

možemo zadati specifične podatke: oprema<br />

čvorova, potrebe za vodom, karakteristike<br />

pumpi, vremenski uzorci, razni hidraulički<br />

podaci i potom obaviti hidraulični proračun<br />

interaktivno u samom softveru ili zapisati<br />

podatke u INP fajl (koji predstavlja ulaz za<br />

Epanet) i potom obaviti proračun u samom<br />

Epanetu-u, a zatim rezultate proračuna<br />

vratiti u Hydru.<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

FOCUS Computers d.o.o.<br />

Gradski park 2, 11080 Beograd<br />

tel/fax: +381 (0) 11 37 71 543<br />

www.focus-computers.co.yu<br />

e-mail: info@focus-computers.co.yu<br />

53


STOLICA<br />

“Svaka zaista originalna<br />

ideja, svaka inovacija u dizajnu,<br />

svaka upotreba novog<br />

materijala, svaka tehnika<br />

invencija u izradi nameštaja,<br />

izgleda da pronalazi svoj<br />

izraz u jednom naizgled<br />

neupadljivom predmetu<br />

– stolici“.<br />

1953. Džordž Nelson<br />

(George Nelson)<br />

priredila Tijana Jovanovi-Petrovi<br />

Mies Van der Rohe<br />

<br />

Iako se funkcija stolice vremenom nije promenila,<br />

njen dizajn se razvijao paralelno sa<br />

razvojem društva reflektujući pritom razvoj<br />

tehnologije, arhitekture i industrijskog dizajna.<br />

Najpoznatiji arhitekti XX veka želeli<br />

su da svoj opus upotpune i dizajnom pojedinačnih<br />

delova nameštaja, a posebno stolice.<br />

Stolica, možda više nego drugi delovi enterijera,<br />

označava jasno socijalno, estetsko i<br />

simboličko shvatanje korisnika. Ona ukazuje<br />

na stav, ideju, i pre svega na ugao posmatranja,<br />

ali nije uvek bilo tako. Do XVII veka<br />

isticale su se samo katedre dostojnika Crkve<br />

ili aristokratije. U domaćinstvu običnog čoveka<br />

stolica nije imala neku veću ulogu niti<br />

se insistiralo na njenoj udobnosti. Ljudi su i<br />

tako provodili malo vremena u svom domu,<br />

a rad je bio vezivan za polje. Srednji vek je<br />

obeležen stalnim pokretom. Pokućstvo se<br />

sastojalo uglavnom od kreveta (po konceptu<br />

i materijalu pre sličnom jaslama nego onome<br />

što danas podrazumevamo kada kažemo<br />

krevet) i obične škrinje. Već tada su se<br />

koristile stolice na sklapanje, kao i sve drugo<br />

što se brzo i lako moglo poneti u žurbi.<br />

U Renesansi je više pažnje posvećivano<br />

uređenju doma a samim tim i dizajnu nameštaja.<br />

Sveopštim ugledanjem na antiku<br />

razvijen je i tip stolice na sklapanje – faldisterium,<br />

koja je još nosila naziv Savonarola<br />

stolica. Ova stolica je bazirana na rimskom<br />

modelu sa ukrštenim nogarima i bila je posebno<br />

popularna u Firenci i Veneciji tokom<br />

XVI veka. Pravljena je od orahovog drveta,<br />

rezbarena i pozlaćivana, sa obaveznim naslonom<br />

i sedištem presvučenim plišem ili<br />

kožom. Uz to, koristili su se i jastučići.<br />

Mackintosh<br />

i pojednostavljivanje njihove forme i strukture.<br />

Svakako da posebno mesto među industrijski<br />

proizvedenim stolicama od XIX veka<br />

predstavljaju one iz fabrike Tonet (Thonet),<br />

ali prošli vek je doneo i niz autorskih primeraka<br />

kao što su stolica od šperploče Čarlsa<br />

i Rej Imsa (Charles & Ray Eames), Alvar<br />

Altova (Alvar Aalto) stolica broj 41 i Marsel<br />

Brojerova (Marcel Breuer) B3 stolica. Ero<br />

Sarinen (Eero Saarinen) kombinuje plastiku<br />

i aluminijum, Masanori Umeda (Masanori<br />

Umeda) koristi prepariranu tkaninu a dizajn<br />

stolica u obliku šupljih sfera od fiberglasa i<br />

ojačanog poliestera Era Arnia (Eero Arnio)<br />

obeležile su šezdesete godine prošlog veka.<br />

Skoro do XIX veka, jedini materijal u izradi<br />

stolica bilo je drvo. Prirodne odlike drveta<br />

diktirale su osnovni oblik stolice. Stolica<br />

je bila reprezentativni primerak nameštaja.<br />

Više pažnje se poklanjalo dizajnu nego zadovoljenju<br />

potreba onoga kome je ta stolica<br />

bila namenjena. Upravo tada, u XIX veku,<br />

napravljeni su prvi koraci u promeni izgleda<br />

stolice – od zanatskog do dizajnerskog, ili<br />

pre, industrijskog proizvoda.<br />

XX vek je označio prekretnicu. Sa jedne<br />

strane stalna konkurencija na tržištu, a sa<br />

druge želja da se zadovolje potrebe modernog<br />

čoveka, bilo u kancelariji bilo u neformalnim<br />

situacijama, dovela je do razvoja<br />

industrijskog dizajna. Nove tehnologije su<br />

omogućile masovnu proizvodnju stolica kao<br />

Eero Arnio<br />

Herman Miler (Herman Miller) napravio<br />

je revoluciju u dizajnu kancelarijskih stolica.<br />

Njegova Aeron (Aeron) stolica iz 1994. godine<br />

je najinventivniji model poslovnih stolica.<br />

U njenoj izradi su pored dizajnera učestvovali<br />

vodeći ortopedi specijalisti i preko<br />

dve stotine ljudi prema čijem položaju tela<br />

je napravljena ova, pre svega, udobna stolica.<br />

Ostaje još da se vidi kakve će biti potrebe<br />

savremenog čoveka i na koji način će neki<br />

budući dizajneri na njih odgovoriti <br />

Eero Saarinen Rietveld Masanori Umeda Herman Milller<br />

54<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com


promo<br />

MOBEXPERT<br />

kancelarijski nameštaj<br />

Nakon 14 godina od otvaranja svoje prve<br />

fabrike za izradu kancelarijskog nameštaja u Bukureštu,<br />

Mobexpert danas ima 10 fabrika i 32 izložbena salona u<br />

istonoj Evropi (od kojih je jedan u Beogradu),<br />

a u samoj Rumuniji pokriva preko 60% tržišta.<br />

U Bukureštu su kupcima na raspolaganju etiri<br />

hipermarketa na 40.000 kvadrata izložbenog prostora,<br />

a sveukupni obrt kompanije je samo u prošloj godini<br />

dosegao 167 miliona evra<br />

Živeti i na poslu (Living at work) je slogan firme<br />

Mobexpert, i u skladu sa tom idejom njihovi<br />

dizajneri razvijaju ideje koje za cilj imaju<br />

da poslovni i radni prostor učine prijatnijim, a<br />

da u samoj kancelariji naprave atmosferu u kojoj<br />

će se zaposleni osećati kao kod svoje kuće.<br />

Kompanija Mobexpert danas ima 4.500<br />

zaposlenih i 3.500 radnika u fabrikama<br />

nameštaja, pet preduzeća za export/import<br />

i transport robe, i jednu firmu u poslovima<br />

nekretnina. Firma izvozi i na tržišta zapadne<br />

Evrope, gde su opremali kancelarije u Holandiji,<br />

Nemačkoj i Francuskoj, a poslednja<br />

velika investicija kompanije van matične zemlje<br />

je novosagrađeni hipermarket u Sofiji,<br />

otvoren pre tri nedelje, ukupne vrednosti od<br />

15 miliona evra.<br />

i ostvare. Vođeni idejom o kancelariji kao<br />

o drugoj kući, u Mobexpertu su razvili<br />

koncept kancelarijskog nameštaja koji odiše<br />

komforom prateći prepoznatljivi korporativni<br />

identitet kompanije.<br />

Vodeći se za praktičnim i estetskim potrebama<br />

klijenata, Mobexpert je razvio proizvodni<br />

program koji prati zahteve jednostavnosti<br />

i lakoće održavanja, novih boja i<br />

oblika, prilagođavanja različitim prostorima<br />

Iako je u Srbiji za sada jedini izložbeno-prodajni<br />

prostor Mobexperta onaj u beogradskom<br />

Sava Centru, u kompaniji nameravaju<br />

da već sledeće godine pronađu odgovarajuće<br />

zemljište na kojem bi sagradili hipermarket po<br />

uzoru na one iz okruženja, ili da ostvare saradnju<br />

sa nekim od domaćih partnera i da na taj<br />

način širom naše zemlje distribuiraju nameštaj<br />

iz svoje proizvodnje. U beogradskom salonu<br />

Mobexperta, pored kolekcija proizvedenih u<br />

Rumuniji, klijenti mogu naći i proizvode pravljene<br />

u celoj Evropi. Proizvođači ovih komada<br />

nameštaja ili pripadajućih delova su evropski<br />

lideri na tržištu artikala namenjenih prodaji u<br />

salonima kakav je i Mobexpert, zahvaljujući<br />

svojim uslugama i svim tipovima nameštaja za<br />

opremanje kancelarija, Mobexpert može ispuniti<br />

vrlo raznovrsne palete zahteva u pogledu<br />

stvaranja ugodnog ambijenta klijentovog<br />

radnog prostora <br />

Lideri kompanije ističu da u kancelarijama<br />

provodimo veći deo dana, tu stvaramo<br />

i razvijamo prijateljstva i radimo kao tim,<br />

a zaposleni u njima bi trebalo da svakoga<br />

dana obnavljaju svoj radni potencijal i sposobnosti.<br />

Pauze u radu su dobra prilika za<br />

prijatne razgovore i profitabilne ideje, a u<br />

Mobexpertu su uvereni da je baš njihov<br />

proizvodni program kancelarijskog nameštaja<br />

onaj koji će učiniti da se sve ove ideje<br />

i potrebama kupaca, kao i mnogobrojnim<br />

kombinacijama nezavisnih elemenata kancelarijskog<br />

prostora.<br />

Godišnje kolekcije Mobexperta inspirisane<br />

su modernom arhitekturom i najsavremenijim<br />

težnjama u dizajnu, prema kom je svaki prostor<br />

predviđen da iskaže radni duh i sistematizaciju,<br />

ali i da vremenom ne gubi na aktuelnosti i<br />

estetskom kvalitetu, komforu i karakteru.<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

MOBEXPERT GROUP d.o.o.<br />

Milentija popovia 9, Sava Centar<br />

11070 Novi Beograd<br />

tel: +381 (0) 11 311 28 17<br />

311 30 98<br />

311 36 27<br />

311 38 90<br />

fax: +381 (0) 11 311 28 24<br />

e-mail: mobexpert@mobexpert.co.yu<br />

www.mobexpert.co.yu<br />

55


promo<br />

KAN-COM<br />

Preduzee Kan-com<br />

proizvodi po meri<br />

standardna i vanstandardna,<br />

furnirana, vatrootporna,<br />

zvunoizolovana vrata,<br />

bajcovana i lakirana,<br />

bojena vodorazredivim<br />

ekološkim premazima<br />

Preduzeće Kan-com osnovano je 1990.<br />

godine, a poteklo je iz stolarske radionice<br />

sa 20-godišnjom tradicijom koju je osnovao<br />

Jandrija Kanazir. Ostali su verni tradiciji,<br />

pa se i danas bave preradom drveta.<br />

Fabrika i poslovni prostor smešteni su na<br />

oko 2.000m 2 , a zaposleno je oko 30 radnika.<br />

Fabrika je opremljena savremenim mašinskim<br />

parkom, vlastitom sušarom i linijom<br />

za presovanje piljevine. Proizvodni program<br />

Kan-coma sastoji se od sobnih i ulaznih<br />

vrata, furniranih vratnih krila, građevinske<br />

stolarije i ukrasnih lajsni raznih profila.<br />

Prozori Kan-coma proizvode se po narudžbini,<br />

sa mogućnošću površinske obrade i<br />

montaže. Površinska obrada se vrši ekološkim<br />

lakovima na vodenoj bazi.<br />

Proizvodnja u skladu<br />

sa novim tehnologijama<br />

Proizvodnja se bazira na savremenoj tehnologiji,<br />

odabiru savremenih materijala i<br />

dizajna, sa posebnim akcentom na kvalitetu<br />

i estetici što je garancija zadovoljstva kupaca.<br />

Posvećenost kupcima i njihovim željama<br />

je osnovni zadatak firme. Svi proizvodni<br />

procesi se obavljaju u okviru fabrike. Takav<br />

način organizovanja proizvodnje omogućuje<br />

strogo poštovanje dogovorenih rokova kao i<br />

unapređen kvalitet proizvoda i usluga.<br />

Potvrda brige o kvalitetu su i atesti za zvučnu<br />

i protivpožarnu izolovanost, kao i uvođenje<br />

sistema kvaliteta ISO 9001:2000 i sistema<br />

zaštite životne sredine ISO 14001:2004.<br />

Izborom Kan-com stolarije dobija se, pored<br />

zvučne, preko potrebna ušteda u potrošnji<br />

energije.<br />

Kan-com već duži niz godina, pored proizvodnje<br />

vrata i prozora, uspešno oprema i<br />

predivne enterijere po sistemu ključ u ruke.<br />

Enterijerske radove izvode u kućama, stanovima<br />

i poslovnim prostorijama. Enterijeri se<br />

rade od punog drveta i furniranog medijapana<br />

u kombinaciji sa inoxom, staklom i sl.<br />

Proizvodi Kan-coma prepoznatljivi su u<br />

mnogim stanovima i porodičnim kućama<br />

Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine,<br />

Rusije, Kazahstana, Francuske<br />

i Irske, što je najbolji pokazatelj njihovog<br />

dugogodišnjeg rada na zadovoljenju želja<br />

kupaca <br />

56<br />

Enterijeri<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

KAN-COM<br />

Industrijska zona b.b.<br />

22330 Nova Pazova<br />

tel: +381 (0) 22 323 115<br />

fax: +381 (0) 22 323 114<br />

e-mail: sm.kancom@neobee.net<br />

www.kan-com.co.yu


Kompanija FADIS iz Bara,<br />

nudi Vam kompletan<br />

vodomaterijal, od grubih<br />

instalacija do materijala<br />

za završne radove,<br />

ukljuujui keramike i<br />

granitne ploice. Bogat<br />

izbor hidromasažnih kada<br />

i kabina, kupalskog<br />

nameštaja i galanterije.<br />

Dugogodišnje iskustvo,<br />

pažljiv odabir inostranih<br />

partnera i pouzdan<br />

kvalitet naših arkala<br />

preporuuju nas kao<br />

lidera na tržištu.


promo<br />

ALUMIVAL<br />

rukohvati za vrata<br />

Alumival iz Beograda je ve<br />

deset godina na tržištu<br />

poznat kao pouzadan<br />

trgovac alu-profilima i<br />

limovima, ali i kao<br />

proizvoa okova za<br />

aluminijumsku stolariju i<br />

posebno rukohvata za vrata<br />

vrhunskog kvaliteta i<br />

inovativnog i<br />

praktinog dizajna,<br />

izraenih od nerajueg<br />

elika – inoxa<br />

Ponuda firme ovim se ne završava jer izrađuju<br />

i aluminijumske rukohvate završno<br />

obrađene plastifikacijom ili eloksažom.<br />

Tehničke mogućnosti Alumivala su takve<br />

da će ispuniti sve neophodne standarde za<br />

proizvode izložene neprestanom habanju<br />

i mehaničkom kontaktu, pa tako njihove<br />

proizvode možemo sresti i na objektima u<br />

okruženju, a u pripremi je izlazak i na zapadno<br />

tržište.<br />

Proizvodi Alumivala zauzimaju centralno<br />

mesto u savremenoj arhitekturi koja je poslednjih<br />

godina sve više prožeta detaljima<br />

enterijera od inoxa tako da se danas ovaj<br />

visokokvalitetni materijal podrazumeva kao<br />

njen sastavni deo, a njegovo prisustvo na, i<br />

unutar objekta, nedvosmisleno ukazuje da se<br />

govori o prostoru poslednje generacije.<br />

Ponekad je samo jedan, ovako naočit detalj,<br />

dovoljan da vrata, pa i čitav ulaz Vaš kuće<br />

ili poslovnog prostora dobiju sasvim novo,<br />

savremeno lice, i da probude pažnju svakog<br />

gosta: rođaka, komšije ili poslovnog partnera.<br />

Koristeći najkvalitetnije uvozne, nemačke<br />

Thyssen-ove i italijanske materijale,<br />

Alumival je razvio širok proizvodni program<br />

reprezentativnih rukohvata za staklena,<br />

aluminijumska ili drvena vrata. Savremeno<br />

dizajniranim oblicima i prvoklasnom<br />

površinskom obradom – poliranjem i satiniranjem<br />

na savremenim mašinama, dobijeni<br />

su proizvodi koji će ispuniti sve estetske i<br />

kvalitativne zahteve kupca. Naravno, njihov<br />

tim stručnjaka je spreman da sasluša i<br />

posebne želje i najzahtevnije ideje projektanata,<br />

i u saradnji sa njima će svojoj paleti<br />

proizvoda rado dodati još jedan.<br />

Rukohvati firme Alumival koji su ovde prikazani<br />

zapravo su samo delić iz široke palete<br />

tipova i oblika koje firma ima u ponudi.<br />

Svi proizvodi Alumivala su lako dostupni<br />

kupcima jer se njihov proizvodno-poslovni<br />

prostor nalazi u neposrednoj blizini autoputa,<br />

u središnjoj zoni Beograda, između<br />

Autokomande i Dušanovca. O svim njihovim<br />

delatnostima i proizvodima možete se<br />

više informisati na njihovom web sajtu ili<br />

stupiti u direktan kontakt sa njima i oni će<br />

rado izaći u susret Vašim željama i potrebama<br />

<br />

Kada se ovde doda i činjenica da će svaki<br />

neposredan kontakt sa bilo kojim enterijerom<br />

uvek biti ostvaren preko rukohvata za<br />

vrata, onda je jasno da se proizvodi firme<br />

Alumival nalaze u samom središtu pažnje<br />

svakog posmatrača, gosta ili domaćina nekog<br />

prostora, ali poseban značaj imaju za<br />

prvi utisak, koji se upravo preko njih stvara<br />

o Vašem životnom ili radnom prostoru.<br />

58<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

ALUMIVAL d.o.o.<br />

Prešernova 32, 11000 Beograd<br />

tel/fax: +381 (0) 11 24 97 987<br />

24 77 586<br />

mob: +381 (0) 64 11 41 340<br />

office@alumival.co.yu<br />

www.alumival.co.yu


pogled<br />

ŠUMARSKI FAKULTET U BEOGRADU<br />

jedina institucuja u Srbiji koja vrši<br />

atestiranje ploa iverice i ispituje<br />

kvalitet nameštaja<br />

priredila<br />

Marija Živanovi, dipl. ing.<br />

Šumarski fakultet u<br />

Beogradu osnovan je 1949.<br />

godine i bio je prva akademska<br />

ustanova ovog tipa<br />

u Jugoslaviji. Embrion ovog<br />

fakulteta zaet je školske<br />

1919/20. godine kada je pri<br />

Poljoprivrednom fakultetu u<br />

Beogradu formiran Odsek za<br />

šumarstvo. Danas Šumarski<br />

fakultet, osim svoje osnovne<br />

(edukativne) delatnosti, vrši<br />

i atestiranje ploa iverice i u<br />

njegovom sklopu radi<br />

Zavod za kontrolu<br />

kvaliteta nameštaja<br />

Nakon dugog perioda rada i razvoja, 2006.<br />

godine, od JUAT Srbije ( Jugoslovensko<br />

akreditaciono telo), Šumarski fakultet dobija<br />

sertifikat o akreditaciji kojim se potvrđuje<br />

da je organizacija ovog fakulteta kompetentna<br />

za obavljanje poslova sertifikacije<br />

drvne građe (iverice) za opštu upotrebu i<br />

građevinarstvo.<br />

Sistem sertifikacije<br />

Izdavanjem sertifikata upravlja sertifikaciono<br />

telo pod rukovodstvom dr Jovana Miljkovića,<br />

redovnog profesora fakulteta, koje<br />

čini tim stručnjaka Šumarskog fakulteta<br />

i mnogih drugih naučnih ustanova, ali i iz<br />

Privredne komore Srbije. Ovo telo daje sertifikate<br />

proizvođačima i uvoznicima iverice.<br />

Predmet sertifikacije su: sirove ploče iverice,<br />

konvencionalne ploče, OSB ploče, oplemenjene<br />

ploče iverice – laminatima, furnirima,<br />

ploče iverice za frontove i radne ploče.<br />

Kako saznajemo od prof. Branka Glavonjića,<br />

nakon dostavljanja zahteva za sertifikovanje<br />

i sve potrebne dokumentacije od strane<br />

proizvođača ili uvoznika, sertifikaciono telo<br />

sprovodi preispitivanja o definisanosti zahteva,<br />

otklanjanju razlika sa podnosiocem<br />

zahteva i mogućnosti za sprovođenje ispitivanja.<br />

Nakon prihvatanja zahteva, rukovodilac<br />

sertifikacionog tela ili njegov zamenik<br />

daju laboratoriji nalog za ispitivanje.<br />

60<br />

Sertifikaciono telo primenjuje sistem sertifikacije<br />

koji se odnosi na obavezno atestiranje<br />

ploča iverice. Za ploče iverice iz uvoza, sistem<br />

sertifikacije se sastoji samo od ispitivanja tipa<br />

proizvoda, i ukoliko su ove ploče oplemenjene<br />

(obostrano obložene laminatom tj. plastikom),<br />

ispitivanje debljinskog bubrenja se ne radi jer<br />

se ne mogu dobiti tačni rezultati. Kod ploča<br />

iverice domaće proizvodnje sistem sertifikacije<br />

se sastoji od ispitivanja tipa proizvoda i kontrole<br />

stabilnosti proizvodnog procesa.<br />

Uzorci za ispitivanje se uzimaju iz proizvodnje,<br />

a u samoj fabrici proizvođača utvrđuju<br />

se i sledeći parametri:<br />

1. Vođenje evidencije o stabilnosti proizvodnog<br />

procesa prema sledećim standardima:<br />

• JUS D.C.S. 031 – za ploče iverice sa<br />

horizontalnim rasporedom ivera<br />

• JUS A. A2. 020 – za kontrolu stabilnosti<br />

proizvodnog procesa<br />

• JUS A. A2. 021 – za kontrolu stabilnosti<br />

proizvodnog procesa po isteku određenog<br />

perioda<br />

• JUS A. A2. 022 – za kontrolu stabilnosti<br />

proizvodnog procesa u toku proizvodnje.<br />

2. Posedovanje sertifikata iz grupe ISO<br />

9000 (nije obavezno za dodelu sertifikata,<br />

ali je poželjno)<br />

Ukoliko je nakon ispitivanja izveštaj akreditovane<br />

laboratorije pozitivan, proizvođaču<br />

se daje sertifikat koji važi godinu dana, uz<br />

obavezu da proizvođač najmanje jedanput<br />

u tom periodu bude kontrolisan od strane<br />

sertifikacionog tela.<br />

Sertifikat sadrži sledeće podatke:<br />

• naziv i adresu proizvođača<br />

(uvoznika ili ino-dobavljača)<br />

• naziv proizvoda i kratak opis<br />

• naziv i adresu podnosioca zahteva<br />

• standard ili propis<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

• rok važnosti<br />

• datum izdavanja<br />

• potpis rukovodioca sertifikacionog tela<br />

• pečat<br />

U slučaju zloupotrebe sertifikata, sertifikaciono<br />

telo preduzima korektivne mere ili<br />

oduzima sertifikat.<br />

Metode ispitivanja propisane su naredbom<br />

o obaveznom atestiranju ploča iverica<br />

(Službeni list SFRJ br. 61/83):<br />

• Određivanje debljine, širine i dužine<br />

( JUS ISO 9426/1995)<br />

• Određivanje sadržaja vlage<br />

( JUS ISO 9425/1995)<br />

• Određivanje zapreminske mase<br />

( JUS D. C8. 114/1983)<br />

• Određivanje debljinskog bubrenja<br />

( JUS D.C8. 104/1983)<br />

• Određivanje zatezne čvrstoće upravno na<br />

površinu ploče<br />

( JUS D. C8. 106/1983)<br />

• Određivanje savojne čvrstoće<br />

( JUS D. C8. 107/1983)<br />

Zavod za kontrolu<br />

kvaliteta nameštaja<br />

Prema rečima profesora Glavonjića, u skladu<br />

sa Zakonom o obaveznom atestiranju<br />

nameštaja, Zavod za kontrolu kvaliteta nameštaja<br />

vrši atestiranje nameštaja domaće i<br />

strane proizvodnje. Ispitivanja se vrše u laboratoriji<br />

koja je opremljena velikim brojem<br />

savremenih mašina (osnovana 1975. godine<br />

po standardima skandinavskih zemalja).<br />

Prilikom atestiranja ispituju se četiri osnovna<br />

pokazatelja kvaliteta nameštaja:<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

funkcionalnost (ukoliko nije zadovoljena<br />

ostali pokazatelji se ne testiraju)<br />

stabilnost<br />

izdržljivost<br />

kvalitet materijala i otpornost površine<br />

Među velikim brojem planova Šumarskog<br />

fakulteta, po svom obimu i značajnosti izdvaja<br />

se formiranje Instituta za drvo i proizvode<br />

od drveta koji bi bio u sklopu samog<br />

fakulteta. Institut će biti opremljen najsavremenijim<br />

laboratorijama u kojima će raditi<br />

specijalizovani timovi stručnjaka


fokus<br />

SIMPROLIT ®<br />

MONOLIT<br />

Zahvaljujui svojim izuzetnim<br />

termo-fizikim i fizikomehanikim<br />

karakteristikama<br />

Simprolit ® polistirolbeton<br />

svoju primenu nalazi svuda<br />

tamo gde su termoizolacijske<br />

karakteristike, lakoa konstrukcije,<br />

otpornost na vlagu,<br />

mraz, požar, površinska vrstoa<br />

i dugovenost opredeljujui<br />

faktori u izboru materijala.<br />

Navedena svojstva<br />

Simprolit ® monolita pružaju<br />

mogunost njegove široke<br />

primene, ne samo u visokogradnji,<br />

ve i u niskogradnji i<br />

hidrogradnji<br />

Simprolit ® je smesa od ekspandiranih granula<br />

polistirola, portland-cementa, vode i patentiranih<br />

aditiva. Spada u grupu polistirolbetona<br />

i predstavlja poboljšanje u odnosu na dobro<br />

poznati EPS beton.<br />

Tehnologija dobijanja Simprolit ® polistirolbetona<br />

projektovana je tako da same kuglice<br />

stiropora u pripremnoj fazi njegove izrade<br />

dodavanjem kompleksa aditiva prvo u potpunosti<br />

njime bivaju obmotane, pri čemu se oko<br />

kuglica stvara staklasti vazduho i vodonepropusni<br />

sloj; zatim se dodaje kompleks aditiva<br />

organskog porekla za homogenizciju tako<br />

dobijenih inertnih kuglica stiropora i cementa;<br />

na kraju, dodaju se cement, voda i aditivi<br />

kojima se regulišu projektovane karakteristike.<br />

Na taj način, kuglice od stiropora uopšte<br />

nemaju kontakta sa vazduhom, čime su eliminisane<br />

sve loše karakterisike ekspandiranih<br />

ili ekstrudiranih polistirena (stiropora,<br />

stirodura) koji vremenom u kontaktu sa vazduhom<br />

gube svoju kompaktnost, neotporni<br />

su na prisustvo agresivnih gasova u vazduhu<br />

(industrijska naselja, termoenergetski objekti,<br />

tuneli, metroi), na dejstvo UV-zraka, ekstremne<br />

promene temperatura i dr.<br />

Simprolit ® polistirolbeton se u građevinarstvu<br />

primenjuje bilo livenjem na licu mesta kao<br />

monolit ili u vidu gotovih elemenata (blokovi,<br />

ploče i sl.).<br />

Simprolit ® monolit je polistirolbeton proizveden<br />

i zaliven u oplatu, direktno na gradilištu,<br />

izrađen u svemu prema Tehničkim uslovima<br />

nosioca licence.<br />

Od karakteristika Simprolit ® monolita<br />

izdvajaju se:<br />

• lakoća<br />

• dobra paropropustljivost<br />

• ekološka čistoća i izuzetno dobri sanitarno-epidemiološki<br />

parametri, konstrukcije<br />

od Simprolita ® su suve (ne više od 4% vlažnosti)<br />

• u slučaju havarijskih potapanja konstrukcije,<br />

Simprolit ® i proizvodi od Simprolita<br />

se brzo suše, bez gubitka čvrstoće<br />

• Simprolit ® se odlikuje visokom otpornošću<br />

na mraz. Eksperimenti pokazuju da<br />

posle 50 ciklusa smrzavanje-odmrzavanje<br />

(i to od -20 do +45 stepeni) pad čvrstoće<br />

iznosi samo 1,5-1,8%<br />

• čvrstoća na pritisak Simprolit ® monolita<br />

kreće se od 1,0 do 2,1MPa bez deformacija,<br />

pri čemu prekoračenje navedenog opterećenja<br />

ne izaziva lom, već samo ulegnuće –<br />

deformaciju do par milimetara<br />

• Simprolit ® monolit i konstrukcije od<br />

njega su negorive (klasa gorivosti NG – negoriv)<br />

i trenutno je jedini negorivi materijal<br />

u klasi polistirol-betona<br />

•<br />

sposobnost antikorozivne zaštite<br />

sposobnost obavljanja više funkcija isto-<br />

•<br />

vremeno: kao mehanička zaštita hidroizolacije,<br />

kao termički sloj, kao sloj za pad, kao<br />

zvučna izolacija i dr.<br />

U postupku dobijanja sertifikata na dugovečnost<br />

Simprolit ® blokovi ispitani su u Naučno-istraživačkom<br />

Institutu Ruske Akademije<br />

građevinskih nauka na 100 ciklusa zamrzavanja-otapanja,<br />

sa amplitudom kolebanja temperature<br />

od +70˚ C do –30˚ C, pri čemu nije došlo<br />

do gubitka njihove celovitosti i termoizolacionih<br />

sposobnosti. Po sposobnosti da zadrži<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

svoje termofizičke karakteristike Simprolit ®<br />

je najdugovečniji termoizolacioni građevinski<br />

materijal u Ruskoj Federaciji.<br />

Primena i prednosti Simprolit ® monolita:<br />

• sloj za pad i termoizolaciju<br />

• međuspratne i krovne ploče<br />

• umesto klasične cementne košuljice (lakši<br />

za više od 90kg/m 2 )<br />

• za olakšanje konstrukcija<br />

• kao podloga za saobraćajnice<br />

• otporan je na požar, negoriv<br />

• otporan je na pritisak i udar<br />

• lako se reže i obrađuje<br />

• otporan je na mraz >100ckl<br />

U visokogradnji, Simprolit ® monolit se najviše<br />

primenjuje:<br />

• za utopljavanje temeljnih ploča i zidova<br />

• umesto cementne košuljice međuspratnih<br />

ploča, u svojstvu ne samo ravnajućeg, već i<br />

termoizolacionog i zvukoizolacionog sloja<br />

• kao kompozitni element fasadnih zidova sa<br />

nosećom metalnom konstrukcijom (pri čemu<br />

se Simprolit ® zaliva u oplatu obostrano montiranu<br />

oko nosivog metalnog skeleta)<br />

• kao fasadni zid, termička i protivpožarna<br />

obloga metalnih stubova i greda pri izgradnji<br />

novih i utopljavanju starih ravnih krovova<br />

• pri zaštiti krovova od rebrastog lima, pri<br />

čemu Simprolit ® ima ne samo izolacionu, već<br />

i jedinstvenu protivpožarnu funkciju<br />

• kao sloj za pad.<br />

Primena Simprolit ® monolita<br />

pri izgradnji ravnih krovova<br />

U odnosu na materijale koji se standardno<br />

primenjuju za rešavanje termoizolacije ravnih<br />

krovova, Simprolit ® monolit se izdvaja:<br />

• najboljim odnosom čvrstoće i termofizičkih<br />

karakteristika<br />

• najboljim odnosom otpornosti na vlagu,<br />

mraz i termofizičkih karakteristika<br />

• najboljim odnosom dugovečnosti i termomehaničkih<br />

karakteristika<br />

61


fokus<br />

• sposobnošću da obavlja više funkcija istovremeno:<br />

kao mehanička zaštita hidroizolacije,<br />

kao termički sloj i kao sloj za pad (sloj<br />

Simprolit ® monolita debljine preko 35cm<br />

lakši je od sloja cementne košuljice debljine<br />

od samo 5cm!)<br />

U slučaju da se kao noseći krovni pokrivač javlja<br />

profilisani lim, Simprolit ® monolit:<br />

• povećava dugovečnost krovnog pokrivača i<br />

krovne konstrukcije u celini<br />

• povećava otpornost na dejstvo požara<br />

ne samo krovnog pokrivača, već i objekta<br />

u celini<br />

• antikoroziono štiti pokrivač od rebrastog<br />

lima<br />

• krovni pokrivač od rebrastog lima u celini<br />

dobija veću krutost, posebno u slučaju dinamičkih<br />

opterećenja (jakih vetrova, montaže,<br />

servisiranje instalacija i sl.).<br />

Dugovečnost utpoljenog ravnog krova u najvećoj<br />

meri zavisi od fizičko-mehaničkih karakteristika<br />

primenjenog termoizolacionog sloja.<br />

Kao osnovni materijal za termoizolaciju primenjuju<br />

se efektivni izolatori u tablama, a pre<br />

svega table od mineralne vune povećane čvrstoće,<br />

koje ipak imaju niz nedostataka… Dok<br />

sa jedne strane ima dobre termičke karakteristike<br />

i otpornost na požar (čime se izdvaja od<br />

stiropora) mineralna vuna u tablama povećane<br />

čvrstine svejedno ima čvrstoću na pritisak<br />

svega 0,1MPa, pri čemu se deformiše najmanje<br />

10%, tj. ne može se samostalno primeniti<br />

kao podloga za hidroizolaciju. U suprotnom,<br />

u procesu eksploatacije pojavljuju se ulegnuća<br />

i kontra-padovi na površini krova, na kojima<br />

nastaje ubrzano razrušavanje. Zatim, za razliku<br />

od mineralne vune, Simprolit ® ima praktično<br />

konstantan proračunski maseni odnos vlage:<br />

od 4% (u sredinama sa normalnom vlažnošću<br />

vazduha) do 8% (u sredinama sa vlažnošću<br />

vazduha i do 99%), ne menjajući pri tome svoje<br />

Na saobraajnoj petlji Autokomanda, u Beogradu,<br />

pešaki i tramvajski most sanirani su<br />

prošle godine zbog korozije armature. Projektant<br />

je predvideo olakšanje konstrukcije betonom<br />

max težine 1200kg/m 3 . Radovi su izvedeni<br />

Simprolit ® monolitom u rekordnom roku<br />

– pešaki most dužine 100m za jedan dan, a<br />

tramvajski most dužine 300m za dva dana.<br />

Interesantno je napomenuti da se posle 7<br />

dana preko Simprolit ® monolita kretao utovariva<br />

sa korpom betona od 2m 3 (ukupne<br />

težine preko 5t), pri emu je sloj Simprolit ®<br />

monolit ostao bez ikakvih ošteenja.<br />

termotehničke karakteristike – dok se, npr. kod<br />

mineralne vune pri povećanju sadržaja vlažnosti<br />

u njoj samo za 1%, njena termoizolaciona<br />

moć umanjuje skoro za 20%. Kao još jedan<br />

bitan nedostatak mineralne vune i stiropora<br />

u tablama javlja se i nemogućnost da se njima<br />

formiraju autonomni nagibi krovnih ravni. Na<br />

taj način, iako i mineralna vuna i stiropor spadaju<br />

u veoma lagane materijale, detalj izolacije<br />

ravnog krova sa armiranom cementnom košuljicom<br />

preko mineralne vune kao osnovom<br />

pod hidroizolaciju, sa sledećom cementnom<br />

košuljicom kao zaštitom hidroizolacije i konačno<br />

sa slojem za pad koji se kreće od 10cm<br />

naviše, daje ukupnu težinu slojeva 300-400%<br />

veću od težine koja se dobija primenom Simprolit<br />

® polistirolbetona, a pri tome još i 2-3<br />

puta manju dugovečnost i otpornost na mraz.<br />

Primena Simprolit ® monolita kao termoizolacije<br />

ravnih krovova od rebrastih limova<br />

ima mnogo nesumnjivih preimućstava kao<br />

što su:<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

ne preopterećuje se nosiva konstrukcija<br />

objekta<br />

isključuje se formiranje nekanalisanih delova<br />

krova, zbog mogućnosti da se zalivenim<br />

Simprolit ® monolitom formiraju<br />

idealni padovi<br />

veća otpornost na mraz<br />

hidroizolacioni tepih radi u najboljim<br />

uslovima, što značajno uvećava dugovečnost<br />

krova u celini<br />

pri ugradnji Simprolit ® monolita na krov<br />

od profilisanog lima dolazi do monolitnog<br />

zapunjavanja kanala između rebara<br />

lima, što ne samo da povećava otpornost<br />

i sigurnost na požar krovne konstrukcije,<br />

već i značajno povećava njenu sigurnost<br />

na koroziju, krutost i čvrstoću u svojoj<br />

ravni na statička i povremena dinamička<br />

opterećenja.<br />

Kod primene utopljavanja krovova od rebrastih<br />

limova primenom mineralne vune ili stiropora,<br />

značajno se pogoršava otpornost na požar<br />

krovnog pokrivača i u mnogome povećava rizik<br />

da požar u vrlo kratkom vremenu zahvati<br />

ceo objekat šireći se upravo preko krova – iz<br />

prostog razloga što u tom slučaju rebra limova<br />

pokrivena izolacionim pločama formiraju<br />

sistem vazdušnih kanala u kojima, pri požaru,<br />

nastaje nadpritisak i požar se širi velikom brzinom<br />

po celom objektu, preskačući protivpožar-<br />

ne razdelne zidove ispod. Posle više požara koji<br />

su, posebno na jednom velikom termoenergetskom<br />

objektu, naneli veliku materijalnu štetu<br />

čak i najudaljenijim delovima objekta, od strane<br />

Državne Akademije za komunalne poslove<br />

Ruske Federacije napravljen je „Tehnološki<br />

reglament“ projektovanja i izvođenja krovova<br />

od rebrastih limova kod energetskih objekata,<br />

kojim se predviđa primena Simprolit ® monolita.<br />

Pri utopljavanju Simprolit ® monolitom,<br />

krovovi od rebrastog lima dobijaju dopunsku<br />

čvrstoću i krutost u svojoj ravni, istovremeno se<br />

izvodi i izuzetno lak sloj za pad.<br />

Primena Simprolit ® monolita<br />

u funkciji cementne košuljice<br />

sa dodatnim termo i<br />

zvukoizolacionim svojstvima<br />

Pri izgradnji objekata, preko međuspratnih<br />

ploča, u cilju njenog izravnjanja, kao podloge<br />

za završni pod (parket, linoleum, keramičke<br />

pločice i dr.) obično se izvodi cementna košuljica<br />

debljine 40-60mm. Pri tome, cementna<br />

košuljica se nanosi preko odgovarajućih<br />

slojeva termoizolacionih i zvukoizolacionih<br />

materijala, što proističe iz propisanih uslova<br />

termičke i zvučne zaštite objekta u njihovoj<br />

eksploataciji.<br />

Primena Simprolit ® monolita kao termoizolacione<br />

i zvukoizolacione cementne košuljice<br />

ogleda se pre svega u njegovoj osobini<br />

da istovremeno obavlja tri funkcije, kao:<br />

•<br />

•<br />

sloj za izravnanje<br />

zvukoizolacioni sloj<br />

termoizolacioni sloj.<br />

•<br />

Značajna karakterisitka Simprolit ® monolita<br />

je njegova izuzetna lakoća - teži manje od<br />

18 kg/m 2 , što je oko 6 puta manje od težine<br />

cementne košuljice (koja za istu debljinu od<br />

oko 5cm teži oko 110kg/m 2 ). Zbog ove osobine<br />

Simprolit ® monolit u funkciji košuljice<br />

za izravnanje i podloge za završnu podnu<br />

oblogu, značajno umanjuje opterećenje na<br />

konstruktivne elemente objekta (grede, stubove,<br />

noseće zidove i temelje), neposredno umanjujući<br />

njihove dimenzije, potrebnu armaturu<br />

i težinu nosećih elemenata, što svakako utiče i<br />

na ukupnu cenu konstrukcije objekta (npr. kod<br />

11-spratnog objekta zamenom projektovane<br />

cementne košuljice Simprolit ® monolitom<br />

umanjuje se opterećenje na temeljnu ploču više<br />

od 1.000kg/m 2 , što paušalno procenjeno omogućava<br />

izgradnju sprata više za isto opterećenje<br />

tla kao i umanjenje armature za oko 7-10%).<br />

62 www.build<strong>magazin</strong>.com


Interesantna iskustva<br />

primene Simprolit ®<br />

monolita<br />

Na objektu Ceptera, u Mekenzijevoj<br />

ulici u Beogradu, utvreno je da izvedene<br />

meuspratne ploe imaju ugib<br />

i do 15cm. Projektom sanacije bilo je<br />

predvieno da se karbonskim trakama<br />

saniraju meuspratne ploe, i da se oja-<br />

aju svi stubovi na objektu kako bi se<br />

dobetonirao ravnjajui sloj (težine oko<br />

360kg/m 2 , odn. na 6 etaža preko 2t/m 2 ).<br />

Obzirom da su stubovi raunati za optereenje<br />

cementne košuljice d=5cm i<br />

težine 110kg/m 2 , usvojeno je rešenje da<br />

se svih 20cm (ugib+cementna košuljica)<br />

zamene Simprolit ® monolitom. Pošto<br />

ukupna težina sloja Simprolit ® monolita<br />

d=20cm iznosi 70kg/m 2 , izbegnuta je sanacija<br />

stubova i ploa, a radovi na betoniraju<br />

izvedeni su u roku od 15 dana.<br />

Zgrada Eurosalona, kod beogradskog<br />

Sajma, imala je kontranagib krovne<br />

ravni debljine i do 30cm, a projektom je<br />

predvien restoran na krovu. Prostom<br />

zamenom cementne košuljice d=5cm i<br />

težine 110kg/m 2 slojem Simprolit ® debljine<br />

30cm i težine 105kg/m 2 izbegnuta je<br />

sanacija konstruktivnog sistema, a restoran<br />

na krovu radi ve više godina.<br />

Britanska firma preuzela je gradnju 16-<br />

spratnog objekta u Njižnjevartovsku u<br />

Sibiru, ve uraenih šipova, temelja i<br />

prvog sprata, i odmah obustavila gradnju<br />

jer je tokom kontrole utvreno da je<br />

projektant prevideo optereenje od oko<br />

1.000kg/m 2 . Problem je rešen bez sanacije<br />

konstrukcije, prostom zamenom<br />

predviene cementne košuljice d=5cm<br />

Simprolit ® monolitom iste debljine.<br />

Razlika u težini na 16 spratova iznosi<br />

1640kg/m 2 , tj. više nego dovoljno za<br />

bezbednu gradnju.<br />

Prilikom izgradnje objekta specijalne namene<br />

u Rusiji, po otkopu temeljne jame<br />

utvrena je slabija nosivost zemljišta i<br />

predvieno optereenje je bilo za 1,2t/m 2<br />

vee od dozvoljenog. Problem je rešen<br />

Simprolit ® monolitom D=450kg/m 3 , tako<br />

što je temeljna jama produbljena za 1m,<br />

a zatim je umesto zemlje naliven sloj<br />

Simprolit ® monolita d=1m. Razlika u težini<br />

je 1.800-450=1.350kg/m 2 , odnosno<br />

primenom Simprolit ® monolita optere-<br />

enje na tlo je smanjeno za 1.350kg/m 2<br />

što je bilo dovoljno da se objekat izvede<br />

bez problema.<br />

Uticaj primene Simprolit ®<br />

monolita u funkciji<br />

cementne košuljice na<br />

dinamiku graenja<br />

Veoma često građevinske firme prinuđene<br />

su da izgrade i predaju investitoru objekat<br />

u veoma kratkim rokovima. Pri tome, kod<br />

planiranja i organizacije proizvodnih taktova,<br />

moraju da vode računa o tehnološkoj<br />

pauzi od oko 28 dana koja je potrebna da bi<br />

se naneta cementna košuljica osušila i bila<br />

spremna za polaganje parketa. Simprolit ®<br />

monolit zahteva znatno kraći period sušenja,<br />

što je posledica manje količine vode<br />

koju ovaj materijal u sebi sadrži. Naime,<br />

Simprolit ® monolit sadrži dva puta manje<br />

vode nego cementna košuljica, pa za period<br />

sušenja može da se usvoji dva puta kraće<br />

vreme.<br />

Pomenuta karakteristika Simprolit ® monolita<br />

omogućava da se primenom ovog<br />

materijala, u svojstvu cementne košuljice,<br />

skrati vreme realizacije projekta, čime se,<br />

ujedno, neposredno smanjuju i ukupni<br />

troškovi.<br />

Primena Simprolit ® monolita<br />

za livenje u oplati spoljašnjih<br />

zidova objekata<br />

Izvođenje građevinskih elemenata (zidova,<br />

ploča, kupola i sl.) livenjem Simprolit ® monolita<br />

u dvostranoj oplati koja se skida bar sa<br />

jedne strane (druga strana oplate može biti<br />

npr. formirana i Simprolit ® jednoslojnim<br />

ili troslojnim pločama) oko noseće metalne<br />

konstrukcije utopljava se objekat i smanjuje<br />

ukupno opterećenje na metalne elemente,<br />

pri tome ih i zaštićuje od korozije i požara.<br />

Osim toga, primena Simprolit ® monolita<br />

omogućava i laku montažu tako formirane<br />

konstrukcije ili njenih delova.<br />

Npr. izvođenje kupola većih raspona<br />

Simprolit ® monolitom oko metalne potkonstrukcije<br />

kupole ne samo da rešava<br />

utopljavanje, već i više od 7 puta umanjuje<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

fokus<br />

težinu same kupole u odonosu na klasična<br />

rešenja. Na taj način otvara se i mogućnost<br />

livenja kupole na zemlji i njene relativno<br />

lake montaže na mesto ugradnje.<br />

Primena Simprolit ® monolita<br />

za fasadne elemente<br />

Simprolit ® polistirolbeton je idealan za<br />

izradu fasadnih ukrasa, atika, venaca, balustera<br />

i sl. Primera radi, projektovani fasadni<br />

venci objekta u Moskvi stepenastog oblika<br />

dimenzija 40/60, 45/30, 15/10cm, sa projektovanom<br />

težinom od 625 kg/m (a koje<br />

je pri tome naknadno trebalo i malterisati)<br />

zamenjeni su po svim parametrima kvalitetnijim<br />

vencima istog oblika od Simprolit<br />

® monolita težine svega 45kg/m, i to finalno<br />

obrađenim. Na taj način, primenom<br />

Simprolit ® monolita arhitekta dobija kvalitetan<br />

materijal koji ni u čemu ne sputava<br />

arhitektonsku izražajnost stvaraoca. Pri<br />

tome, s jedne strane rešavaju se mnogi problemi<br />

arhitekata vezani za ispunjavanje zahteva<br />

nadležnih Institucija za zaštitu arhitektonske<br />

baštine i ambijentalne sredine, a sa<br />

druge strane i problemi vezani za parodifuziju,<br />

relativno veliku težinu fasadnih ukrasnih<br />

elemenata, njihovom (ne)otpornošću na<br />

vlagu i mraz, a posledično i problemi dugovečnosti<br />

takvih fasada i njihove primene na<br />

savremenim arhitektonskim objektima.<br />

Prednost primene Simprolit ® monolita<br />

kod izrade fasadih elemenata:<br />

• lakoća<br />

• paropropusnost<br />

• otpornost na vlagu<br />

• sposobnost da zaštiti od korozije ugrađenu<br />

montažnu armaturu ili ankere<br />

• površinska čvrstoća<br />

• mogućnost završne obrade ma kojim materijalima<br />

za završnu obradu<br />

• poprima milimetarski sitne reljefe kalupa<br />

• dugovečnost, po kojoj nema premca među<br />

analozima <br />

SIMPROLIT d.o.o.<br />

Kostolaka 67/2<br />

11000 Beograd<br />

tel/fax: +381 (0) 11 397 67 70<br />

397 67 71<br />

e-mail: md@simprolit.com<br />

www.simprolit.co.yu<br />

63


promo<br />

Le Monde<br />

Underground<br />

Astec Underground nudi<br />

najbolju i najkompletniju<br />

graevinsku opremu<br />

za zemljane i podzemne<br />

radove u itavoj<br />

graevinskoj industriji.<br />

Ova proverena imena su<br />

dostupna i kod nas preko<br />

Le Monde Underground<br />

kompanije<br />

Zašto koristiti tri puta više ljudi i imati tri<br />

puta veće troškove ako već postoje mašine<br />

specijalno konstruisane za određen posao<br />

Procene su da novom tehnologijom preduzetnik<br />

uštedi od 40 do 60% troškova! Veća<br />

efikasnost znači bolju konkurentnost u odnosu<br />

na ostale kompanije. Sve ovo je poslovna<br />

logika firme Le Monde Underground, iz<br />

koje naglašavaju: Ne želimo samo da prodamo<br />

opremu nego i da posavetujemo i podelimo<br />

sa Vama naše znanje i iskustvo stečeno na<br />

projektima širom sveta.<br />

Astec Underground, matica čije proizvode<br />

zastupaju u Srbiji, BiH, Sloveniji i Hrvatskoj,<br />

nudi najnoviju tehnologiju koja se pojavljuje<br />

na svetskom tržištu, i po tom pitanju nema<br />

konkurenciju u svetu jer će sa njom svaki Vaš<br />

posao biti urađen brže, bolje i mnogo jeftinije.<br />

Na pomenutim tržištima Balkana distribucija<br />

prirodnog gasa postaje sve interesantnija tema.<br />

Dotrajale instalacije tek treba da se menjaju, a u<br />

mnogim gradovima se postavljaju sasvim nove<br />

mreže, i stambeni i poslovni objekti tek treba<br />

da budu priključeni na glavne vodove. Slična<br />

situacija sreće se i na polju telekomunikacionih<br />

i drugih infrastruktura, a sve procene govore<br />

da će se trend nastaviti i u sledećih 50 godina.<br />

Svakako da će moderno opremljene kompanije<br />

imati prednost u toj trci.<br />

64<br />

Bušilica DD3238<br />

Le Monde Underground Vas može podržati<br />

na svakom nivou projekta nudeći trenčere<br />

za instaliranje velikih cevi (mašine za kopanje<br />

sa specijalno dizajniranim lancem za sečenje),<br />

auger boring mašine (elektronski navođene<br />

mašine za horizontalno bušenje) za podbušivanje<br />

ispod pruga, autoputeva i sl. i velike<br />

HDD rigs za podbušivanje ispod reka... Tu<br />

su i trenčeri i vibracioni plugovi za instaliranje<br />

infrastrukture u gradskim zonama, srednje<br />

i male HDD rigs za gradske instalacije,<br />

pneumatske glave za bušenje kratkih kućnih<br />

konekcija, pipe bursting mašine za zamenu<br />

starih cevi, takođe bez kopanja.<br />

Ponuda<br />

Le Monde Undergrounda:<br />

• Astec treneri, vibracioni plugovi (za postavljanje<br />

kablova bez kopanja, sistemom<br />

pluga), HDD sistemi za podbušivanje...<br />

• American Augers mašine za podbušivanje<br />

sa istovremenim postavljanjem<br />

zaštitne cevi – kolone, i sisteme za podmazivanje<br />

i hlaenje ureaja za vreme<br />

bušenja, kao i mašine za direktno bušenje<br />

izuzetno velikih prenika i širina<br />

• Trencor treneri za kopanje izuzetno velikih<br />

dubina i širina u ekstremnim uslovima,<br />

kao i u samom kamenu<br />

• Earth Pro inženjering za podzemne alate<br />

i ureaje (lanci za trenere itd.)<br />

* Na naše tržište ve su distribuirane trener<br />

Trenkor T 1060 i direktna bušilica DD 3238<br />

Kreditiranje u Le Monde Underground-u<br />

nudi mogućnost veoma povoljnih uslova<br />

plaćanja za kupovinu nove ili polovne opreme<br />

preko njihove finansijske institucije u Americi.<br />

To znači da možete da iskoristite veoma niske<br />

američke kamate i da kupite opremu uz otplatu<br />

do 5 godina! U firmi će Vas posavetovati u vezi<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

sa opremom koja će najbolje odgovarati Vašem<br />

projektu i pomoći Vam da dobijete veoma<br />

povoljan kredit sa niskom kamatnom stopom<br />

koju ne možete dobiti na domaćem tržištu.<br />

Servisna mreža Astec Underground poznata<br />

je po svojoj razvijenosti širom sveta.<br />

Čak i najbolja oprema zahteva održavanje<br />

i brzu nabavku originalnih rezervnih delova,<br />

a cilj Le Monde Undergrounda jeste<br />

da proširi ovaj visoki standard servisiranja i<br />

na tržištima Balkana. U toku je povećavanje<br />

zalihe rezervnih delova i svi zainteresovani<br />

mogu se javiti i dati podatke o svojoj opremi<br />

kao i o delovima za koje smatraju da će<br />

im biti potrebni u budućnosti. U firmi ističu<br />

da će im to pomoći da nabave delove koje će<br />

klijenti zatim moći kupiti po nižoj ceni (bez<br />

plaćanja posebnih tarifa zbog ubrzanog prevoza,<br />

ali i bez čekanja transporta, carine...).<br />

Takođe, iz Le Mond Undergrounda nude<br />

i druge vrste podrške, od treninga/obuke za<br />

Vaš vlastiti servis, do uputstava za održavanje<br />

kao i standardno servisiranje u njihovim<br />

ovlašćenim servisima ili na licu mesta <br />

LE MONDE UNDERGROUND d.o.o.<br />

gen. zastupnik ASTEC UND.<br />

Žarka Zrenjanina 21, 26300 Vršac<br />

tel/fax: +381 (0) 13 831 327<br />

Španskih boraca 32a, 11070 N. Beograd<br />

tel/fax: +381 (0) 11 3133 448<br />

mob: +381 (0) 63 24 23 00<br />

e-mail: lemondebalkan@aol.com<br />

dejan@lemondeunderground.com<br />

www.lemondeunderground.com<br />

Astec trener


i sunđeraste osnove. Advantik je male specifične<br />

težine, ima nisku termalnu provodljivost<br />

i može da podnese velike oscilacije u<br />

temperaturi.<br />

Laki beton Hisil<br />

Novi proces izrade jakog ali vrlo laganog<br />

hisil betona (Hysill), pokrenula je kompanija<br />

CMR Energy Technologies iz Melburna.<br />

Baza ovog tipa betona razlikuje se<br />

od standardne po svojoj saćastoj strukturi<br />

što ga čini daleko lakšim od standardnih<br />

modela. Takođe ga čini pogodnim za noseće,<br />

ali i nošene zidove. Ovaj proizvod ima<br />

dobru termičku izolaciju – skoro pet puta<br />

bolju nego beton normalne težine! Otporan<br />

je na vatru, neporozan, ima glatku površinu<br />

koja može naći svoje mesto i u eksterijeru<br />

građevina.<br />

Nameštaj od papira<br />

Industrijski dizajner Robert Blis (Robert<br />

Bliss) iz kompanije Puš (Push) koristi papir<br />

u izradi nameštaja, i to kancelarijskog. Nameštaj<br />

se dobija od recikliranog papira uz<br />

dodatak stakla i stiropora. Ideja je da se dizajnira<br />

nameštaj namenjen masovnoj proizvodnji,<br />

modernih linija i pre svega vrlo pristupačnih<br />

cena, ne zaboravaljajući pri tom<br />

ni ekološki aspekt.<br />

Zastakljeni kamen<br />

Fjužnstoun (Fusionstone) je novi proizvod<br />

kompanije Arhitektonski sistemi (Architectural<br />

systems, Inc) koji nastaje spajanjem<br />

čistog stakla sa kamenom pločom čime se<br />

dobija odlična zaštita površine dok se zadržava<br />

lepota prirodnog kamena. Ivice spajanja<br />

se ne vide, tako da materijal izgleda u<br />

potpunosti providno od ivice do ivice. Rezultat<br />

je da se prirodni kamen može koristiti<br />

u građevinskoj industriji ali i uređenju<br />

enterijera. LED osvetljenje takođe može<br />

biti integrisano u fjužnstoun zbog dodatnog<br />

estetskog poboljšanja.<br />

Boje od soje<br />

Kompanija Grin Planet boje (Green Planet<br />

Paints) izbacila je nedavno na tržište boju za<br />

drvo i metal, na bazi gline i smole bazirane<br />

na soji. Soja zamenjuje dodatak akrilika koji<br />

se obično koristi u bazama farbi. Ovoj bazi<br />

se dodaju prirodni minerali i pigmenti uz<br />

dodatak titanijum oksida. Paleta sadrži 43<br />

boje i širok izbor nijansi mat, sjajnih i polusjajnih<br />

tonova.<br />

Kronos Hromos<br />

betonski ekran<br />

Kronos hromos beton (Chronos Chromos) je<br />

sistem koji ima sposobnost prikazivanja teksta<br />

i brojeva na svojoj površini. Namenjen je velikim<br />

arhitektonskim instalacijama, a proizvod<br />

je grupe studenata sa Kraljevskog koledža (Royal<br />

College) u Velikoj Britaniji. Ovaj jedinstvni<br />

beton napravljen je na bazi termohromskog<br />

mastila koje se meša sa betonom uz dodatak<br />

hromiranih žica, koje se zagrevaju kada se kroz<br />

njih propušta električna energija. Zahvaljujući<br />

ovim žicama površina betona ponaša se kao<br />

veliki ekran.<br />

Kameni furnir<br />

Stin (Steen Fineer) je prirodni kameni furnir<br />

debljine 1-2 milimetra. Postavlja se na pozadinu<br />

od poliestera ali se može postaviti lepljenjem<br />

i za druge površine. Ovo njegovo svojstvo<br />

pruža niz mogućnosti upotrebe na zakrivljenim<br />

površinama. Materijal postoji u 10 boja i nekoliko<br />

veličina – 1210x610mm, 1200x600mm i<br />

600x300mm. Namenjen je opremanju enterijera,<br />

kupatila, zidova, plafona i nameštaja.<br />

Advantik izolacija<br />

Advantik (Advantic) je novi izolacioni materijal<br />

kompanije CRG (Cornerstone Researchgroup<br />

Industries) koji se dobija od<br />

sintetičke pene spajanjem staklenih vlakana<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

Carski kamen<br />

Caesarstone (carski kamen) se sastoji od<br />

95% prirodnih ostataka kvarca i 5% poliestera.<br />

Ove dve komponente u kombinaciji<br />

sa dodatnim pigmentom daju vrlo homogenu<br />

strukturu. Koristeći tehniku sabijanja,<br />

kombinaciju vibracije i kompresije, dobija se<br />

vrlo čvrsta kamena ploča debljine 13mm i<br />

veličine 3x1.37m. Zbog specifične čvrstine<br />

na ovom materijalu se može raditi samo<br />

opremom za rezanje dijamanata.<br />

ALFACO<br />

KOMPLETAN PROGRAM<br />

lICNE zaŠtitne opreme<br />

i sredstva za zaŠtitu<br />

na radu<br />

- oprema iz uvoza<br />

- atestirana, SA sertifikatom i deklaracijom<br />

- u skladu sa standardima eu<br />

ALFACO d.o.o.<br />

25000 SOMBOR – Belog goluba br. 8<br />

Tel: (025) 434-200 Fax: (025) 422-818<br />

E-mail: alfaco@EUnet.yu<br />

www.alfacosafety.co.yu<br />

65


narudžbenica za naša izdanja<br />

asopis je namenjen preduzeima, organizacijama i strunim pojedincima<br />

iz oblasti graevinarstva i arhitekture<br />

(narudžbenicu itko popuniti i poslati faksom, poštom ili elektronskom poštom)<br />

Preduzee<br />

Ime i prezime<br />

Funkcija<br />

Adresa<br />

Mesto<br />

Telefon<br />

Telefon<br />

Mob. tel.<br />

Fax<br />

E-mail<br />

( )<br />

( )<br />

( )<br />

( )<br />

Broj zaposlenih<br />

1 do 10<br />

11 do 25<br />

26 do 50<br />

51 do 100<br />

Web<br />

PIB<br />

Mat. br.<br />

101 do 500<br />

više od 500<br />

Opis<br />

delatnosti<br />

Ulica i broj<br />

Popunite ako želite dostavu na kunu adresu<br />

Mesto<br />

DA, možete koristiti ove podatke i slati nam informacije vezane za delatnost<br />

DA, želim da dobijam besplatan primerak poslovnog <strong>magazin</strong>a <strong>BUILD</strong><br />

DA, želim da dobijam besplatan primerak kataloga Graevinarstvo i opremanje*<br />

m.p.<br />

* samo za preduzea tanost podataka overava<br />

Izvorska 41<br />

11030 Beograd<br />

tel/fax: + 381 11 35 71 509<br />

+ 381 11 35 71 510<br />

e-mail: info@infonetgroup.com<br />

www.infonetgroup.com<br />

www.gradjevinarstvo.co.yu<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com


informator<br />

graevinske industrije<br />

building construction<br />

directory<br />

u pripremi izdanje<br />

za 2008. godinu<br />

naruite besplatan primerak<br />

narudžbenica je na strani 66<br />

www.gradjevinarstvo.co.yu<br />

Izvorska 41, Beograd<br />

tel/fax: +381 11 35 71 509<br />

+381 11 35 71 510<br />

info@infonetgroup.com<br />

www.infonetgroup.com


Atraktivne novosti<br />

Esala Anhovo<br />

Vlaknocementne<br />

krovne i fasadne ploče<br />

Fasadne ploče Swisspearl® daju objektima jedinstvenu<br />

arhitektonsku crtu. Slobodan izbor formata i različite mogućnosti<br />

pričvršćivanja nude moderna rešenja kod novogradnje ili<br />

sanacije. Paleta boja od sedamdesetak tonova i mogućnost izbora<br />

nestandardnih boja obuhvata sisteme bojenja CARAT SL, REFLEX,<br />

NATURA, TECTURA i XPRESSIV.<br />

Talasasti krovni pokrivač Valovitka® i ravni krovni pokrivač odlikuju<br />

se manjom težinom, jednostavnom i brzom ugradnjom, dugim<br />

vekom eksploatacije i visokim kvalitetom prirodnog i<br />

paropropusnog materijala.<br />

www.esal.si

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!