BUILD No.3 - BUILD magazin
BUILD No.3 - BUILD magazin
BUILD No.3 - BUILD magazin
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
tema broja<br />
Fasade<br />
fokus<br />
Simprolit ® monolit<br />
broj 3 • godina I<br />
pogled<br />
Šumarski fakultet u Beogradu<br />
poslovanje<br />
Direktni marketing<br />
intervju<br />
Vladimir Zelenovi<br />
Pokrajinski sekretar graevine
Umetnost izgradnje<br />
u pokretu<br />
Kalzip ®<br />
Kalzip ® aluminijumski krovovi i fasadni sistemi pokretai su avangardne arhitekture. Projektanti širom sveta svoje vizije<br />
pretvaraju u stvarnost sa « Kalzipom », stvarajui novi talas u graevinarstvu. Zahvaljujui najnovijoj X-Tail tehnologiji<br />
kružnih oblika, nastaju jedinstvene konstrukcije.<br />
Za Vašu stvaralaku mo:<br />
Kalzip ® sistemi – put za ostvarenje Vaših želja i kreativnosti!<br />
Obratite se našem timu<br />
za sve potrebne informacije:<br />
Corus Bausysteme GmbH<br />
August-Horch-Str. 20-22 • 56070 Koblenz<br />
Nemaka<br />
T +49 (0) 261 98 34-0 • F +49 (0) 261 98 34-100<br />
E kalzip@corusgroup.com<br />
www.falzinc.com<br />
www.kalzip.com<br />
Predstavništvo za Srbiju, CG, HR i BiH:<br />
Kalzip ® Engineering Office<br />
Stjepan Klari<br />
Vij. Vlahe Bukovca 10 • 31000 Osijek<br />
Hrvatska<br />
T +385 (0) 31 53 01 36 • F +385 (0) 31 53 01 37<br />
E kalzip@hi.t-com.hr<br />
Hajduk Veljkova 11, 21000 Novi Sad<br />
Kongresni Master centar • +385 (0) 98 46 88 77 /privremeno/
sadržaj<br />
Tema broja<br />
17<br />
Fasade<br />
Intervju<br />
34<br />
Vladimir<br />
Zelenovi<br />
Fokus<br />
61<br />
Simprolit ®<br />
monolit<br />
42<br />
Postmoderna<br />
60<br />
Šumarski<br />
fakultet<br />
48<br />
Agencija<br />
za energetsku<br />
efikasnost<br />
info Svet<br />
Okruženje<br />
Srbija<br />
Beograd<br />
6<br />
8<br />
9<br />
12<br />
poslovanje DIREKTNI MARKETING<br />
u službi Vašeg poslovanja 14<br />
promo PROJEKTNO FINANSIRANJE za<br />
izgradnju stambenih i poslovnih<br />
objekata (ERSTE BANK) 16<br />
Tema broja FASADE 17<br />
TRIMORASTER – Igra vrhunske<br />
22<br />
estetike i funkcionalnosti!<br />
T&T stone ventilisane kamene fasade 24<br />
100% LINDAB<br />
švedski kvalitet u Srbiji 25<br />
LENSIM-NEOTON<br />
fasade koje ne stare 26<br />
COR-TEN patina i za<br />
ventilisane fasade! (RUUKKI) 27<br />
NOVA FORMA<br />
fasadna stakla Uniglasa 28<br />
ISOBAU fasadni i krovni paneli 29<br />
TRESPA (POLYKEM SR)<br />
sva najbolja svojstva u jednom panelu 30<br />
SIMPROLIT ® – protivpožarne razdelnice<br />
kao protivpožarna zaštita fasadnih<br />
sistema sa polimernim utopljivaem 31<br />
intervju VLADIMIR ZELENOVI<br />
o autoputu i još poneemu... 34<br />
Tema broja Paneli i fasadni sistemi<br />
SWISSPEARL ® (ESAL) 36<br />
ENERGIJA² (ALU KÖNIG STAHL) 38<br />
M-PROFIL sendvi fasadni i krovni paneli 39<br />
zanimljivosti ... novih sedam svetskih uda... 40<br />
promo MB COMPANY<br />
najbezbednije ramovske skele 41<br />
arhitektura POSTMODERNA 42<br />
promo BEOICLA<br />
saradnja je garancija uspeha! 44<br />
energetska<br />
efikasnost<br />
3M FOLIJE – sigurnost i zaštita<br />
vaših stakala, prostora i bližnjih 45<br />
FIBRAN<br />
porodica izolacionih materijala 46<br />
TRAFOLAJT – energetski i<br />
instalacioni kablovi i provodnici 47<br />
AEE<br />
energetska efi kasnost u zgradarstvu 48<br />
promo EX ECENTAR – licenciranje<br />
za mala i srednja preduzea 52<br />
software FOCUS COMPUTERS<br />
softver za planiranje,<br />
projektovanje i GIS komunalnih sistema 53<br />
enterijer STOLICA 54<br />
promo MOBEXPERT<br />
kancelarijski nameštaj 55<br />
KAN-COM 56<br />
ALUMIVAL<br />
rukohvati za vrata 58<br />
pogled ŠUMARSKI FAKULTET u Beogradu<br />
atestiranje ploa iverice 60<br />
fokus SIMPROLIT ® MONOLIT 61<br />
promo LE MONDE UNDERGROUND 64<br />
transmaterijali ... nameštaj od papira... 65<br />
narudžbenica 66
oj 3 • godina I<br />
tema broja<br />
Fasade<br />
fokus<br />
Simprolit ® monolit<br />
pogled<br />
Šumarski fakultet u Beogradu<br />
Poštovani čitaoci,<br />
poslovanje<br />
Direktni marketing<br />
Kao što to biva u svakom prvom obraćanju, neophodno je, i želim pre svega<br />
da se zahvalim kolegama iz preduzeća Infonet group na ukazanom poverenju,<br />
pomoći i podršci, na poslu uređivanja trećeg broja <strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong>a.<br />
intervju<br />
Vladimir Zelenovi<br />
Pokrajinski sekretar graevine<br />
Naslovna strana:<br />
FUNDERMAX<br />
distributer DIPO Beograd<br />
REDAKCIJA<br />
GLAVNI UREDNIK<br />
Tomislav Stameni<br />
UREDNIK<br />
Mladen Bogievi<br />
IZVRŠNI UREDNIK<br />
Aleksandra Jovanovi<br />
SARADNICI<br />
Tijana Jovanovi-Petrovi<br />
Marija Živanovi, dipl. ing.<br />
Jelena Jeremi, dipl. ing. gra.<br />
DIZAJN I PRIPREMA<br />
Ivan Anelovski<br />
Vidak Guzina<br />
DIREKTOR MARKETINGA<br />
Dunja Filipovi<br />
MARKETING<br />
Jelena Boži<br />
Tanja Vientijevi<br />
Monika Ilomanoski<br />
Vanja Nikoli<br />
Stana Arseni<br />
Peko Živkovi<br />
FINANSIJE<br />
Dragana Stankovi<br />
IZDAVA<br />
Izvorska 41<br />
11030 Beograd<br />
tel/fax: +381 (0) 11 35 71 509<br />
35 71 510<br />
30 58 577<br />
e-mail: info@infonetgroup.com<br />
www.infonetgroup.com<br />
ŠTAMPA<br />
Rotografika d.o.o.<br />
Segedinski put 72<br />
24000 Subotica<br />
ISSN 1452-8495<br />
CIP -<br />
Katalogizacija u publikaciji<br />
Narodna biblioteka Srbije,<br />
Beograd 624<br />
COBISS.SR-ID 139422220<br />
Izdava ne snosi odgovornost za istinitost<br />
i verodostojnost objavljenih oglasa<br />
i promotivnih tekstova<br />
Ni ovaj <strong>BUILD</strong> nije mogao bez stručnih saradnika i sagovornika koji su<br />
svojim tekstovima i komentarima učinili da i ovaj broj bude oplemenjen<br />
novim uglovima gledanja, zanimljivim i optimalno detaljnim informacijama,<br />
odgovarajućim fotografijama, ali i tekstovima priređenim i napisanim na<br />
visokom naučnom i profesionalnom nivou.<br />
Pozdravljam i sve naše oglašivače i poslovne partnere, koji su nam<br />
blagovremeno dostavljali materijale, i blagodarim na revnosnoj prepisci,<br />
ljubaznosti i razumevanju. Nadam se da ćemo i u budućnosti zajedno<br />
pronalaziti odgovarajuća i savremena rešenja u skladu sa nepisanim pravilima<br />
stila, dizajna i dobrog ukusa, prvenstveno u vašu korist, kako bi vaše preduzeća,<br />
proizvodi i usluge, bili predstavljeni tržištu na najbolji mogući način.<br />
Pozivam i sve vas, sa kojima još uvek nismo bili u prilici da sarađujemo<br />
u okviru korica <strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong>a, da nam se javite i predstavite svoje<br />
profesionalne i poslovne programe, planove i ideje, kako bismo zajedno pronašli<br />
najbolju moguću formulu kojom ćemo se u vaše ime obratiti najširem krugu<br />
potencijalnih poslovnih partnera iz oblasti građevinarstva, opremanja i svih<br />
pratećih delatnosti.<br />
Sa nadom u buduće saradnje na obostrano zadovoljstvo,<br />
U ime Redakcije <strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong>a,<br />
Mladen Bogićević,<br />
Urednik<br />
<strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong> je prvi srpski<br />
besplatni poslovni <strong>magazin</strong> o građevinarstvu<br />
i opremanju koji se na teritoriji<br />
Srbije besplatno distribuira na adrese<br />
preduzeća, organizacija i profesionalaca<br />
iz oblasti građevinarstva, arhitekture<br />
i pratećih delatnosti.<br />
INDEX OGLASA<br />
<strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong>e is the first<br />
Serbian free building construction<br />
business <strong>magazin</strong>e which is, in Serbia,<br />
distributed without charge, to addresses<br />
of companies, organizations<br />
and individuals connected to building<br />
construction industry and architecture.<br />
Alfaco www.alfacosafety.co.yu 65<br />
Alumival www.alumival.co.yu 59<br />
Annex www.annexstahl.com 18<br />
Cerak www.cerak.co.yu 20<br />
Dipo www.dipo.co.yu naslovna<br />
Esal www.esal.si 68<br />
Ex Ecentar www.execentar.com 52<br />
Fadis www.fadiscg.com 57<br />
Kalzip www.kalzip.com 3<br />
Katalog Graevinarstvo i opremanje www.gradjevinarstvo.co.yu 67<br />
Komet www.komet-ca.co.yu 19<br />
Lensim-Neoton www.lensim.co.yu 26<br />
M-Profi l www.m-profi l.co.yu 2<br />
Mobexpert Group www.mobexpert.co.yu 15<br />
Pan Komerc www.pankomerc.com 21
LAFARGE<br />
EKSPANZIJA U AZIJI<br />
Kompanija ne prestaje da se širi na svetskom<br />
tržištu, a izvršni direktor Bruno Lafont istie da<br />
je Azija prioritet, gde sada ostvaruju 10% tržišnog<br />
profi ta a planiranim otvaranjem pogona u<br />
Indiji, pored onih u Kini, ovaj udeo bi se mogao<br />
udvostruiti. Lafarge (Lafarž) se na svetskom<br />
tržištu bori sa švajcarskim Holcim-om i meksikim<br />
Cemex-om i pomenuti planovi predstavljaju<br />
pokušaj Lafarža da sa dosadašnjih<br />
50% tržišta u razvoju preuzme ak dve treine<br />
ukupne prodaje.<br />
SAN GOBEN<br />
KUPOVINA NEMAKOG MAKSITA<br />
Francuska kompanija San-Goben (Compagnie<br />
de Saint-Gobain), jedan od najveih svetskih<br />
proizvoaa stakla, preuzela je nemaki Maksit<br />
(Maxit), filijalu Hajdelberg cementa (Heidelberg<br />
cement), za 2,12 milijardi evra. U saopštenju za<br />
štampu kompanija je predstavila plan da ovim<br />
preuzimanjem otvori sebi mogunost udvostruivanja<br />
poslovanja u sektoru industrijskog<br />
maltera – proizvoda koji joj je, preko kompanije<br />
Veber (Weber), samo u 2006. godini ostvario<br />
prihod od milijardu evra. Kompanija Maksit trenutno<br />
posluje u više od 30 zemalja i zapošljava<br />
preko pet hiljada radnika, a ostvaruje prihode<br />
od 1,2 milijarde evra. Istovremeno, Maksit je tržišni<br />
lider u Skandinaviji i Nemakoj, i sada uz<br />
Veber, koji je lider u Francuskoj i južnoj Evropi,<br />
San-Goben e preuzeti vostvo na evropskom<br />
tržištu industrijskog maltera.<br />
Sa druge strane, Hajdelberg cement objavio je<br />
da e novac dobijen ovom transakcijom iskoristiti<br />
da preuzme britanskog proizvoaa gra-<br />
evinskog materijala Hensona (Hanson). Ovo<br />
preuzimanje e Hajdelberg koštati 11,75 milijardi<br />
evra, ali e ga svrstati na drugu poziciju<br />
po veliini kompanija u ovom sektoru, odmah<br />
iza francuskog Lafarža.<br />
TISENKRUP<br />
RAST PROFITA<br />
<br />
Svet<br />
Vodei nemaki proizvoa elika Tisenkrup<br />
(ThyssenKrupp) ostvario je porast profita od<br />
63% u kvartalu zakljuenom krajem juna, što<br />
je dovelo do cifre od 729 miliona evra ili 1,49<br />
evra po deonici, iako su predvianja analitiara<br />
išla tek do svote od 623 miliona. Porast profita<br />
u odnosu na isti period prošle godine (446 miliona),<br />
najviše se pripisuje poveanju ekonomskog<br />
rasta u Nemakoj, ali i Evropi uopšte, koji<br />
je doveo do vee potražnje industrijskih dobara.<br />
Ovo je omoguilo Tisenkrupu da podigne cene<br />
svojih proizvoda pa su procenti prihoda prodaje<br />
porasli za 11%, tj. na 13,4 milijardi evra.<br />
KRIZA NA AMERIKOM TRŽIŠTU<br />
NEKRETNINA<br />
Ovoga leta u SAD zabeležen je najvei broj<br />
neprodatih stambenih nekretnina u poslednjih<br />
15 godina a gradnja privatnih kua beleži konstantan<br />
pad ve 16 meseci za redom. Vrednosti<br />
deonica graevinskih firmi pala je proseno za<br />
preko 4%, a broj radnika u graevinskoj industriji<br />
(kojih ukupno ima 7,7 miliona), od septembra<br />
prošle godine pao je za 75.000, a oekuje se i<br />
dalje poveanje nezaposlenosti radnika u ovoj<br />
struci. Prirodno, ova stagnacija i blagi pad nisu<br />
mimoišli ni deonice industrijskih konglomerata,<br />
a stanje na tržištu nekretnina izaziva predkriznu<br />
atmosferu u itavoj amerikoj privredi.<br />
ENR LISTA<br />
Najuticajniji svetski asopis iz oblasti graevinarstva,<br />
njujorški ENR (Engineering News<br />
Record) sainio je novu, jubilarnu, dvadestu<br />
po redu listu najboljih graevinskih kompanija<br />
u svetu. Ocenjivanje je voeno za 2006. godinu,<br />
i to u dve kategorije: za projektovanje i<br />
izvoenje projekata.<br />
Na prvoj listi je predstavljeno 200 fi rmi koje<br />
se bave projektovanjem, i sve one dolaze iz<br />
samo 30 država. Ovom listom apsolutno dominiraju<br />
Amerikanci sa 75 kompanija. Kao i<br />
na mnogim drugim listama poslednjih godina,<br />
odmah iza njih su se našli i Kinezi sa svojih 15<br />
projektantskih fi rmi. Slede ih Velika Britanija<br />
sa 12, Kanada sa 11 i Japan sa 10 kompanija.<br />
U prvih deset su i Holandija i Francuska sa po<br />
osam, Nemaka i Australija sa po šest, dok<br />
je, možda na iznenaenje, na desetom mestu<br />
Egipat sa etiri projektantske kompanije.<br />
U prvim godinama uspostavljanja ENR<br />
liste najuspešnijih u periodu od 1988. do<br />
1992/93. naš Energoprojekt nalazio se<br />
u prvih desetak najboljih projektantskih i<br />
meu dvadest izvoakih fi rmi na svetu.<br />
Na ovogodišnjoj listi najveih projektanata<br />
više ga nema, a na listi izvoaa zauzima<br />
166. mesto kao jedini predstavnik naše<br />
zemlje.<br />
Ipak, bez obzira na dominaciju fi rmi iz SAD,<br />
prva kompanija na listi je kanadski SNC (SNC<br />
– Lavalin Group inc, Montreal). Drugo mesto<br />
je zauzeo ameriki Fluor Corporation, a tree<br />
Fugro iz Holandije. etvrti na listi projekanata<br />
londonski AMEC. Od petog mesta pa dalje<br />
slede fi rme: Arkadis NV iz Holandije, Worley<br />
Parsons Ltd. iz Australije, ameriki KBR iz<br />
Hjustona, Bechtel, AECOM Tehnology Corp.<br />
Los Angeles i Jacobs iz Pasadene.<br />
Kada je re o listi 225 najboljih izvoaa radova<br />
u 2006. godini, na nju su dospela preduze-<br />
a iz 37 zemalja. U prvih deset mesta nalaze<br />
se po tri fi rme iz Francuske i SAD, dve iz Nemake,<br />
a po jedna iz Švedske i Austrije. Prvo<br />
mesto zauzeo je nemaki Hochtief AG, drugo<br />
mesto je švedska Skanska AB iz Solna, trei<br />
je francuski Vinci, Ruell-Malmaison. etvrto i<br />
peto mesto su zauzeli austrijski Strabag SE<br />
(Štrabag) i francuski Bouygues (Buig).<br />
Amerikanci su se na ovoj listi našli tek na<br />
šestom mestu, a njihova najbolje plasirana<br />
kompanija je Bechtel sa sedištem u San Francisku.<br />
Slede je francuski Technip iz Pariza,<br />
KBR iz Hjustona, nemaki Bilfinger Berger iz<br />
Manhajma, dok je na desetom mestu ponovo<br />
kompanija iz SAD – Fluor Corporation, sa sedištem<br />
u gradu Irving u Teksasu.<br />
Nasuprot utisku koji se stie pregledom prvih<br />
deset mesta, ostatkom liste apsolutno dominiraju<br />
Amerikanci sa 51 i Kinezi sa 46 kompanija.<br />
Na treem mestu po brojnosti kompanija<br />
nalazi se Turska. ak 22 fi rme, skoro svaka<br />
deseta, dolazi na listu iz ove zemlje. Slede ih<br />
Japanci sa 16 predstavnika, Italijani sa 11,<br />
Južna Koreja sa devet, Francuska i Španija<br />
po osam, Nemaka šest i Velika Britanija sa<br />
pet fi rmi u prvih 200 najveih.<br />
Zanimljivosti liste najveih izvoaa:<br />
• 185 izvoaa radova dolazi iz svega<br />
10 zemalja, a preostalih 40 je iz ak<br />
27 država<br />
• samo jedan izvoa dolazi iz Rusije<br />
koja je jedno od najveih gradilišta<br />
sveta – re je o moskovskom PJSC<br />
Stroytransgaz<br />
• ak prvih pet mesta meu izvoaima<br />
zauzele su kompanije iz Evrope<br />
• samo su Amerikanci i Kinezi predstavljeni<br />
na listi sa 97 od 225 kompanija<br />
POKRETNE KUE<br />
Poslednjih nekoliko godina pojedine arhitekte<br />
sve više zaokuplja ideja pokretne kue. Savremeni<br />
materijali i tehnike inovacije dozvoljavaju<br />
nove slobode u dizajniranju individualnih mobilnih<br />
stambenih jedinica. Lagani materijali visokih<br />
karakteristika vrstoe i izolatorskih sposobnosti,<br />
tehnologije koje proizvode, štede i zadržavaju<br />
energiju, kao i mnogi drugi izumi vezani za kuni<br />
mobilijar (plitki TV-ekrani, lap-topovi, mikrotalasne,<br />
savremene nepropusne tuš kabine i sl.)<br />
doveli su do toga da na malom prostoru može<br />
da se ostvari sasvim zadovoljavajui komfor.<br />
6 www.build<strong>magazin</strong>.com
kua Walden<br />
izgledi i osnova<br />
BURJ DUBAI<br />
NAJVIŠA ZGRADA SVETA<br />
Najviši objekti sveta podignuti ljudskom rukom<br />
nekada su držali primat po nekoliko milenijuma,<br />
zatim nekoliko decenija, da bi se u poslednje<br />
vreme održali na toj prestižnoj poziciji<br />
samo par godina. Kula Taipei 101 u Tajvanu,<br />
sa svojih konanih 508m dostignutih 2004.<br />
odnedavno više nije najviša zgrada sveta. Pre<br />
nje tu su bile Petronas kule, nesreno stradale<br />
kule Svetskog trgovinskog centra u Njujorku,<br />
a u istom gradu je nekada davno Empire State<br />
Building držao primat 41 godinu. Od ovog<br />
leta na prvo mesto izbio je novi objekat, i po<br />
svemu sudei, tu e ostati za duže – u Dubaiu<br />
se (kao po navici), privodi kraju izgrad-nja još<br />
jednog arhitektonskog i graevinskog uda<br />
– Burj Dubai (Burdž Dubai).<br />
Graevinska kompanija Emaar Properties<br />
saopštila je u avgustu da je ovaj oblakoder<br />
postao najviša zgrada sveta. Oduševljenje ne<br />
bi bilo preveliko da zgrada u tom trenutku nije<br />
dostigla tek 140 od planiranih 160 etaža, i tako<br />
prešla visinu od 512m, što je bilo više nego<br />
dovoljno za Tajpejevih 508 i novi rekord.<br />
detalj<br />
Ideje pokretnih kua kreu se od onih koje se<br />
mogu instalirati kao paraziti – tj. mogu se prikljuiti<br />
postojeem objektu u vidu npr. gostinskog krovnog<br />
ili baštenskog pansiona, pa sve do objekata<br />
koji bi se mogli postaviti kao sasvim samostalne<br />
jedinice, sa sopstvenim izvorima napajanja energijom<br />
Sunca preko solarnih ploa postavljenih na<br />
krovu, geotermalnim izvorima ili transformacijom<br />
energije vetra. Ovakve kue, ve postavljene na<br />
nekoliko taaka u Evropi i SAD, mogu se lako<br />
prenositi helikopterom ili kranom, imaju do 40m² i<br />
mogu da zadovolje potrebe savremenog oveka<br />
koji se ne libi da se sasvim prepusti visokim tehnologijama,<br />
ak i dok spava. Ipak, sve govori da<br />
ovakav nain življenja nikada nee preuzeti dominaciju<br />
nad konceptom statinog doma, mada<br />
analitiari dozvoljavaju da e svakako biti zainteresovanih<br />
savremenika u kojima još uvek živi<br />
gen nomadskog oveka.<br />
m-ch<br />
Micro Compact Home<br />
Burj Dubai e uskoro i zvanino postati najviša<br />
zgrada sveta po sva etiri kriterijuma:<br />
visini strukturnog vrha, najvišeg naseljenog<br />
sprata, vrha krova i vrha antenskog tornja.<br />
Kada Konkord kula, kako još nazivaju toranj u<br />
Dubaiu, bude završena, u nju e biti ugraeno<br />
330.000m³ razliitih betona (ne raunajui<br />
temelje!), površina njene fasade imae 111 i<br />
po hiljada kvadrata što odgovara površini 17<br />
fudbalskih terena.<br />
Procenjuje se da e je istovremeno poseivati<br />
i do 15.000 ljudi (proraun je raen za 35.000)<br />
koji e koristiti 56 najbržih liftova na svetu<br />
(do 18m/s) kapaciteta do 21 osobe. Ovi liftovi<br />
su prvi na svetu koji e moi kontrolisano da<br />
rade i u sluaju havarije ili požara na nekom od<br />
delova zgrade. Sva stepeništa su u betonskim<br />
jezgrima a na svakih 25 spratova postoji odmorište<br />
za prilagoavanje visinskom pritisku.<br />
Pranje fasade je automatsko uz pomo tri mašine<br />
garažirane na poslednjem spratu i kada<br />
sve budu radile, u normalnim uslovima bie im<br />
potrebno 3-4 meseca da operu itavu fasadu.<br />
Podaci koji najreitije govore o kakvom se<br />
poduhvatu radi, možda su oni o kondenzaciji<br />
– Burdž Dubai ima poseban sistem odvoenja<br />
kondezovane vode sa fasade, uzrokovane<br />
vlažnim vazduhom sa okeana, odnosno<br />
klimatizacijom same zgrade. Sva voda prikupljena<br />
na ovaj nain sakuplja se u rezervoarima<br />
na garažnim nivoima i koristie se za<br />
navodnjavanje zelenila u okolini zgrade. Bez<br />
obzira na klimatski pojas u kome se ovaj objekat<br />
nalazi, ovako prikupljena voda ipak bi trebalo<br />
da bude dovoljna da ispuni predvienu<br />
ulogu. Naime, koliina ovako prikupljene vode<br />
na godišnjem nivou odgovarae zapremini od<br />
skoro 20 punih olimpijskih bazena <br />
www.build<strong>magazin</strong>.com 7
ŠABAC – ZAGREB<br />
ZORKA COLOR<br />
U prvoj polovini ove godine fabrika boja i lakova<br />
Zorka Color iz Šapca prodala je robu u<br />
ukupnoj vrednosti od 6 i po miliona evra, što<br />
u odnosu na isti prethodni period predstavlja<br />
rast od 35%. Ugovor o strateškom partnerstvu<br />
sa Alkaloidom iz Skoplja je ve potpisan,<br />
a osnovana je i fi rma u Maarskoj. Na<br />
hrvatskom tržištu je ostvaren promet od pola<br />
miliona evra i kao logina posledica nedavno<br />
je otvoren distributivni centar u Zagrebu. Po<br />
mišljenju Miroslava Aleksia, predsednika<br />
kompanije, za sve ove uspehe najzaslužniji je<br />
visok kvalitet proizvoda i povoljne cene, ali i<br />
ime fabrike kao garant osvedoenog kvaliteta<br />
njihovih industrijskih premaza i proizvoda namenjenih<br />
širokoj potrošnji koji su bili poznati<br />
još u bivšoj SFRJ.<br />
ŠIRBEGOVI GRUPA – 600.000<br />
KVADRATA GODIŠNJE<br />
U proteklih 18 meseci Širbegovi grupa investirala<br />
je preko 5 miliona evra u proširenje<br />
proizvodnje i unapreenje tehnologije rada, a<br />
proizvodni pogoni su dostigli površinu od oko<br />
150.000 m². Firma zapošljava 600 ljudi, godišnje<br />
gradi 600.000 m², u Srbiji su potpisali<br />
ugovor za objekte u Kragujevcu, a u toku su i<br />
pregovori za izgradnju lanca objekata ukupne<br />
površine 250.000 m². Pored poslova sa prednapregnutim<br />
betonima, u fi rmi posebno istiu<br />
GMT konstrukcije – fi rmu sa kojom Širbegovi<br />
grupa ve tri godine deluje na evropskom tržištu<br />
(Italija, Švedska). Ova fi rma je specijalizovana<br />
za proizvodnju elinih konstrukcija<br />
a dobila je i sertifi kat za varenje 729 ime su<br />
njene mogunosti izvoza na evropsko tržište<br />
znatno uveane, a sam proizvodni prostor<br />
fabrike je samo u ovoj godini udvostruen i<br />
opremljen najsavremenijom opremom.<br />
NOVI CENTAR ZAGREBA<br />
okruženje<br />
Zagreb<br />
Uz novu rukometnu Arenu, kraj Savskog nasipa<br />
u Zagrebu, prostire se 58ha zemljišta<br />
koji su trenutno u centru pažnje investitora i<br />
javnosti. Naime, za potez od Univerzitetske<br />
bolnice do železnikog mosta predviena su<br />
nešto mekša pravila i u planu je izradnja 17<br />
nebodera od 14 do 19 spratova, dok e još<br />
jedan, osamnaesti, imati itavih 39 etaža.<br />
Pored ovoga, zidae se i niži objekti, a jedan<br />
od njih bie i budua upravna zgrada Zagrebake<br />
županije. Pod mekšim pravilima podrazumeva<br />
se da se izgled svake od zgrada nee<br />
nai na nadmetanju, kakvo je inae pravilo u<br />
drugim delovima grada, zatim, neboderi e<br />
moi da imaju pretežno stambenu funkciju, a<br />
sami indeksi izgraenosti e moi da budu viši<br />
u odnosu na one koji važe na teritoriji grada<br />
Zagreba. Buduu novu urbanu zonu e sa<br />
ostatkom grada povezivati i nove saobraajnice,<br />
novi Jarunski most i rotor, a bie dovedene<br />
i tramvajske linije.<br />
Krajem avgusta procurela je i vest da se kao<br />
investitori pojavljuju austrijski CCS, norveški<br />
Verdispar, hrvatska Pragmatica i Ana Levojevi.<br />
Oni su u pismima dostavljenim vlastima<br />
naveli da su zainteresovani za što bržu izgradnju<br />
stambenih i poslovnih objekata, kao i to da<br />
su ve vlasnici delova ovog zemljišta. Odmah<br />
nakon odreivanja lokacije nove rukometne<br />
Arene analitiari i svako iole zainteresovan<br />
mogao je pretpostaviti šta e se ubrzo zatim<br />
dogoditi: niske porodine kue uz reku zamenie<br />
neboderi sa pogledom na jezero Jarun<br />
sa druge strane reke, a Zagreb e dobiti ekskluzivan<br />
stambeno-poslovni kompleks sa<br />
neboderima kakav imaju mnoge druge prestonice<br />
sveta.<br />
SAJAM GRAEVINE – BUDVA 2007<br />
Nedavno završen Sajam graevinarstva,<br />
održan od 26. do 30. septembra 2007. godine,<br />
nastavio je uspešnu sezonu Jadranskog<br />
sajma, ocenio je Rajko Bujkovi, Izvršni<br />
direktor Sajma u Budvi. Ovogodišnja<br />
smotra najnovijih dostignua iz oblasti gra-<br />
evinarstva okupila je dvostruko više izlaga-<br />
a od prošlogodišnje, na duplo veoj površini<br />
zakupljenog prostora i zasigurno prevazilazi<br />
sve do sada organizovane sajamske manifestacije<br />
u Crnoj Gori. U pripremi 29. Sajma<br />
graevinrastva aktivno je uestvovao<br />
Organizacioni odbor manifestacije kojim je<br />
predsedavao prof. dr Goran Radovi, dekan<br />
Arhitektonskog fakulteta Podgorica.<br />
Budva 2007.<br />
Na Sajmu je svoje usluge i proizvode predstavilo<br />
preko 300 proizvoaa i fi rmi iz 27<br />
zemalja: Crne Gore, Austrije, Belgije, Bosne<br />
i Hercegovine, eške, Danske, Engleske,<br />
Finske, Hrvatske, Italije, Japana, Kine,<br />
Koreje, Maarske, Makedonije, Nemake,<br />
Poljske, Rumunije, Rusije, Slovenije, Srbije,<br />
Španije, Švajcarske, Švedske, Turske, SAD<br />
i Velike Britanije.<br />
U okviru 29. Sajma graevinarstva održani<br />
su poslovni susreti privrednika Crne Gore i<br />
privrednika Istarske županije, Dan maarske<br />
privrede u Crnoj Gori, kao i okrulgi stolovi i<br />
brojne prezentacije izlagaa. Meu posetiocima<br />
su bili i zvaninici država regiona: Ma-<br />
arske, Hrvatske, Albanije, kao i zvaninici<br />
zemlje domaina.<br />
atmosfera na sajmu<br />
NEVOLJE NA ŽABLJAKU<br />
Ne gradi se samo na crnogorskom Primorju.<br />
Ovog leta se na Žabljaku i oko njega zida više<br />
nego ikada, ali i otpada ima više nego ikad.<br />
Na mestu gde se put za eko-selo Podgora odvaja<br />
od puta ka Pljevljima, nastala je deponija<br />
šuta. Nadležni su izdali dozvolu za odlaganje<br />
graevinskog otpada, ali pod uslovom da komunalci<br />
redovno ravnaju teren, što bi možda i<br />
bilo mogue da još uvek nije u toku najaktivnija<br />
graevinska sezona na Žabljaku u poslednjih<br />
par decenija.<br />
Rezultat je to da su drenažni otvori ispod saobraajnice<br />
zapušeni, pokraj puta je formiran<br />
zid od šuta u visini od jednog metra, a o po-<br />
EXPO TROPHY<br />
A.D. Jadranski sajam, u cilju podsticanja<br />
tržišne komunikacije, edukacije potrošaa,<br />
te marketinške i propagandne prezentacije<br />
proizvoda, dodeljuje najuspešnijim izlagaima<br />
priznanje – EXPO Trophy. Struni žiri je<br />
zasedao u sastavu: Slobodan Mitrovi kao<br />
predsednik, a Velibor Zolak, Savo Pavlovi,<br />
Ranko Pavievi i Momilo Stojanovi kao<br />
lanovi žirija.<br />
Na svojoj prvoj sednici žiri je, pored ostalog,<br />
utvrdio osnovna polazišta koja su poslužila<br />
kao kriterijumi za njegov rad:<br />
• novi proizvod - nain prezentacije<br />
na štandu<br />
• arhitektonsko i dizajnersko<br />
rešenje štanda<br />
• kvalitet i obim propagandnog<br />
materijala na štandu<br />
• pratee komunikacijske aktivnosti<br />
(elektronski mediji, publikacije, bilbordi,<br />
pisane pozivnice, telemarketing itd.)<br />
• manifestacije koje uesnik organizuje:<br />
press konferencije, promocije, kokteli i sl.<br />
• obuenost i ponašanje osoblja na štandu,<br />
animacija posetilaca štanda<br />
Na osnovu detaljnog uvida u prezentaciju<br />
323 izlagaa iz svih segmenata graevinske<br />
struke, žiri je bio zadovoljan raznovrsnošu i<br />
celovitošu sajamske prezentacije. Na sednici<br />
održanoj 27. septembra žiri je doneo odluku<br />
da specijalno priznanje dodeli izlagau<br />
Dalmacijacement d.d. iz Splita, bronzanu<br />
plaketu izlagau Prvi maj aak a.d, srebrnu<br />
Trgomenu – PV iz Danilovgrada, a prvu nagradu<br />
i zlatnu plaketu Hrvatskoj gospodarskoj<br />
komori iz Zagreba <br />
<strong>BUILD</strong> u Budvi<br />
8 www.build<strong>magazin</strong>.com
sledicama se tek nagaa. Meštani sela Paleža,<br />
Uskoka, Podgore i Ninkovia ve reaguju<br />
i upozoravaju da e u ovakvim uslovima put<br />
postati neprohodan kada krene sezona kiša,<br />
a da e oni ostati odseeni od Žabljaka. Da se<br />
ovo ne bi dogodilo rešenje se mora potražiti<br />
u najkraem roku, drenažni otvori moraju se<br />
oistiti, a deponija možda i izmestiti. Ostaje pitanje<br />
da li e nadležni imati sluha da im izau<br />
u susret na vreme.<br />
NOVI MOST NA DRINI<br />
Po protokolu koji su potpisali predsednici opština<br />
Bratunac i Bajina Bašta, Nedeljko Mladenovi<br />
i Miloje Spasi, izmeu Baevca u Srbiji<br />
i Fakovia u Republici Srpskoj, od januara<br />
idue godine trebalo bi da zapone gradnja<br />
armirano-betonskog mosta po projektu inženjera<br />
Ljubivoja Kostia. Projekat predvia 180<br />
metara mosta širine 8,5 metara i ukupne vrednosti<br />
investicije od oko milion i po evra i trebalo<br />
bi da doprinese razvoju Srednjeg Podrinja<br />
gde su trenutno skele i mostovi kod Ljubovije i<br />
Bajine Bašte jedina veza dve obale.<br />
ŠTIP I AERODROM<br />
Holandska konsultantska kua Nako, koja je<br />
pobedila na meunarodnom tenderu koji je<br />
raspisala makedonska Vlada, ispitivae prostorno-urbanistike<br />
i vazduhoplovno-saobra-<br />
ajne mogunosti za izgradnju malog kargo<br />
aerodroma pored Štipa, na mestu ili u okolini<br />
postojeeg sportskog aerodroma. U vezi stim<br />
su razgovarali predstavnici Nako sa ministrom<br />
za transport i veze u makedonskoj Vladi, Miletom<br />
Janakieskim. Holandska konsultantska<br />
kua, saglasno sa tenderskim uslovima, ima<br />
obavezu da za etiri meseca izradi studiju<br />
koncesijskog modela za razvoj skopskog aerodroma<br />
Aleksandar Makedonski i ohridski<br />
Sv. Apostol Pavle.<br />
RIMSKI PUT<br />
Narodni muzej u Požarevcu i muzej Banatului<br />
Montan iz rumunske Resite zapoeli su izvo-<br />
enje zajednikog projekta Rimski put, kao i<br />
izgradnju etnosela iz XIX veka na brdu Tulba.<br />
Završetak oba projekta oekuje se do polovine<br />
2009. i koštae preko 400.000 evra.<br />
Rimski put bi trebalo da poveže Viminacijum u<br />
Srbiji i Apulum u Rumuniji, a u okviru projekta<br />
je i nova postavka u požarevakom muzeju<br />
koja predstavlja izbor od preko 50.000 predmeta<br />
pronaenih u 13.500 rimskih grobnica<br />
otkrivenih u Viminacijumu. Evropska komisija<br />
za izgradnju i opština Požarevac ve su izdvojili<br />
155.000 evra za ovaj projekat.<br />
Pojas uz istu reku, nepunih pet stotina kilometara<br />
nizvodno, odavno je predmet rasprave,<br />
i samo to. U Beogradu se ini da e Savom<br />
protei još mnogo vode pre nego se izmeste<br />
šine i zarali vagoni, divlja naselja i predratni<br />
magacini… Ideja o slobodnom bloku na Novom<br />
Beogradu nije zaživela, a nemali broj stanovnika<br />
se uplašio da e mu pasti na glavu i<br />
pre nego što se pojavio ozbiljan investitor koji<br />
bi ga podigao.<br />
TRIMO NAGRADE 2007<br />
U Portorožu je 21. septembra održano tree<br />
meunarodno takmienje za Trimove nagrade<br />
iz oblasti arhitekture. U okviru letnjeg<br />
tak-mienja bilo je prijavljeno 79 projekata<br />
iz 21 države. Tom prilikom dodeljene su tri<br />
nagrade za celokupno arhitektonsko rešenje<br />
i šest posebnih nagrada za inovativnu upotrebu<br />
Trimovih proizvoda. Iz naše zemlje,<br />
dobitnici nagrada za celovito arhitektonsko<br />
rešenje bili su Milan uri i Aleksandra Vuja<br />
za Logistiki centar Milšped u Srbiji.<br />
sa dodele Trimo nagrada<br />
Tatjana Fink, generalni direktor kompanije,<br />
je povodom nagraenog takmienja rekla:<br />
Inovativnost, kao spoj razvoja Trima i inovativnog<br />
razmišljanja, na razliite naine podstie<br />
naše zaposlene i partnere sa kojima<br />
saraujemo, ali i budue arhitekte. Takmienje<br />
za Trimove nagrade iz oblasti arhitekture,<br />
Trimo Urban Crash, podstie kreativno i<br />
neustrašivo razmišljanje i istovremeno odražava<br />
inovativnost u radu kompanije Trimo.<br />
Cilj je nagraditi projekat iz arhitekture i podstai<br />
upotrebu Trimo proizvoda u savremenoj<br />
arhitekturi. Miloš Ebner, predsednik komisije<br />
Trimo nagrada iz oblasti arhitekture i direktor<br />
razvoja i projektovanja u kompaniji Trimo,<br />
je prilikom dodele nagrada izjavio: Trimovim<br />
nagradama želimo da, pored podizanja<br />
kvaliteta arhitekture na viši nivo, nagradimo<br />
projekte i projektante, koji su dovoljno hrabri<br />
i inovativni, da naše proizvode primenjuju na<br />
nove, nestandardne naine, i da tako, iznova<br />
prevazilazimo svoje sposobnosti.<br />
Srbija<br />
US STEEL SERBIA MILION<br />
TONA ELIKA ZA POLA GODINE<br />
zid za odmaranje<br />
TRIMO URBAN CRASH 2007<br />
Pored Trimovih nagrada iz oblasti arhitekture<br />
proglašen je pobednik konkursa Trimo<br />
Urban Crash 2007. Konkurs je namenjem<br />
studentima ljubljanskog, zagrebakog i beogradskog<br />
fakulteta arhitekture i nagrauje<br />
najbolja kreativna idejna rešenja. Izborna<br />
komisija je do avgusta 2007. godine, meu<br />
29 prispelih projekata, izabrala dvoje fi nalista,<br />
ija su idejna rešenja realizovana do<br />
sredine oktobra 2007. i postavljena u parku<br />
Tivoli na Krakovskem nasipu u Ljubljani.<br />
Za pobednika konkursa Trimo Urban Crash<br />
2007 izabrana je Jelena Gruji, student arhitekture<br />
iz Srbije, za idejno rešenje Zida za<br />
odmaranje.<br />
Naredno takmienje za Trimove nagrade iz<br />
oblasti arhitekture i Trimo Urban Crash nagrade<br />
za inovativno razmišljanje o prostoru<br />
poinje u leto 2009. godine <br />
Od poetka godine do 9. jula u pogonima Tople<br />
valjaonice US Steel Serbia proizvedeno je<br />
milion tona elinih proizvoda, saopšteno je iz<br />
ove kompanije. Ovim je najvei izvoznik Srbije<br />
za samo šest meseci dosegao rekord iz 1989.<br />
godine kada je proizvedeno milion i sto hiljada<br />
tona (1.104.210t), ali na godišnjem nivou.<br />
Inae, od 2003. godine, kada je amerika<br />
korporacija US Steel kupila smederevsku železaru,<br />
rezultati Tople valjaonice popravljali<br />
su se iz godine u godinu, da bi u 2006. godini<br />
premašili milion i sedamsto hiljada tona<br />
(1.709.820t) elinih proizvoda. Pavle Fodor,<br />
direktor Tople valjaonice, rekao je da ovaj rezultat<br />
govori o velikim mogunostima ovog pogona,<br />
a Daglas Metjuz, generalni direktor Ju<br />
Es Stil Srbija, u svom saopštenju ocenio je da<br />
ovaj rekord predstavlja još jedan korak u pozicioniranju<br />
kompanije kao regionalnog lidera u<br />
proizvodnji elika.<br />
Uspešno poslovanje kompanije naravno da<br />
nije došlo samo od sebe: za protekle etiri godine,<br />
koliko je prošlo od preuzimanja smederevske<br />
železare, amerika korporacija je uložila<br />
200 miliona dolara u obnovu i modernizaciju<br />
proizvodnih pogona. Velika ulaganja, angažovanje<br />
menadžmenta i radnika, pravilno i revnosno<br />
održavanje mašina i opreme, puštanje<br />
u rad Visoke pei broj 1 pre dve godine, sve<br />
to je dovelo do toga da Ju Es Stil Srbija danas<br />
predstavlja apsolutnog lidera industrije elika i<br />
elinih proizvoda kod nas koji se sprema da<br />
tu poziciju preuzme i na nivou regiona.<br />
LAFARŽ BEOIN<br />
Jedan od primera uspešnog preuzimanja domaih<br />
fabrika od strane inostranih kompanija je<br />
i privatizacija Fabrike cementa Beoin od strane<br />
francuskog Lafarža (Lafarge). Preuzimanje se<br />
dogodilo odmah nakon donošenja novih zakonskih<br />
propisa prolea 2002. godine, kupovinom<br />
70% društvenog kapitala u vrednosti od 58 miliona<br />
evra i predstavljalo je prvi primer privatizacije<br />
u Srbiji, a odmah zatim se pokazalo i kao jedan<br />
od obrazaca za ugled u tranzicionom razdoblju<br />
naše industrije i poslovanja uopšte.<br />
Ove godine se navršilo pet godina od preuzimanja<br />
i Lafarž je nedavno svojim zaposlenima i javnosti<br />
podneo izveštaj o stepenu realizacije petogodišnjeg<br />
programa preuzetih obaveza. Ono što<br />
smo mogli videti jeste da francuska kompanija ne<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com 9
samo da je ispunila sve obaveze preuzete kupoprodajnim<br />
ugovorom ve je isti premašila. Naime,<br />
umesto 35 miliona evra, koliko su ugovorom<br />
iznosile obaveze Lafarža za prvih pet godina,<br />
ova kompanija je u rekonstrukciju i modernizaciju<br />
fabrike izdvojila skoro duplo više – 62 i po miliona.<br />
Najvei deo ovog viška sredstava utrošen je<br />
za tehnike i tehnološke investicije, gde je u prvi<br />
plan stavljena životna sredina, njeno ouvanje i<br />
unapreenje.<br />
Stanovnici sa obronaka Fruške gore prvi put za<br />
poslednjih 170 godina od kada se na ovom mestu<br />
nalazi cementara, mogu da odahnu, ili bolje<br />
rei da dišu: ugašene su pei sa zastarelom tehnologijom,<br />
a proizvodnja klinkera, najveeg izvora<br />
zagaenja, sada se odvija na novoj, savremenoj<br />
liniji, gde se komplentna proizvodnja odvija<br />
po suvom postupku. Prednosti su mnogostruke:<br />
proizvodnja klinkera je poveana za etvrtinu i<br />
sada iznosi etiri hiljade tona dnevno, i ono najvažnije<br />
– životna sredina je istija.<br />
OPEN HOUSE KRAGUJEVAC<br />
– MADE IN BIESSE<br />
Firma Top Tech Woodworking d.o.o. iz<br />
Beograda – ovlašeni predstavnik fi rme<br />
BIESSE S.p.A. iz Italije, sa velikim uspehom<br />
je održala prvi kuni sajam mašina<br />
iz oblasti obrade drveta, stakla i kamena.<br />
Sajam je održan od 24. do 30. septembra<br />
u Kragujevcu.<br />
Open House Kragujevac<br />
U prisustvu brojnih zvanica, ast da sve-<br />
ano otvori ovu manifestaciju pripala je<br />
uglednom privredniku, gospodinu Miroljubu<br />
Radovanoviu, vlasniku fi rme Jela Jagodina.<br />
Manifestaciju su propratili svi vodei<br />
mediji, ukljuujui RTS i TANJUG, što<br />
govori o znaaju i potrebi ovakvog sajma u<br />
poslovnom kalendaru Srbije.<br />
Za veliki broj fi rmi koje se bave preradom<br />
drveta, stakla i kamena ovo je bila prilika<br />
da na 2.000m² izložbenog prostora vide<br />
demonstracije rada mašina iz BIESSE proizvodne<br />
linije, komponovanih tako da se<br />
zaokruži proces proizvodnje.<br />
Sa upravom Šumadija sajma u Kragujevcu<br />
ve je potpisan ugovor o organizaciji ovakvih<br />
manifestacija i u budunosti, sve do<br />
2010. godine <br />
sajam u Kragujevcu<br />
U OKTOBRU TENDER ZA<br />
IZGRADNJU KOLUBARE B<br />
Od 19. septembra deo reke Kolubare tee<br />
novim, oko 5km dugim, tokom. Ova investicija<br />
koštala je Kolubaru i EPS oko 10 miliona evra.<br />
Izgradnjom tzv. glinenog epa, reka je preusmerena<br />
u novo korito, izraena je i specijalna<br />
kaskada zahvaljujui kojom e tok reke biti<br />
tri puta sporiji nego što je u prirodnom koritu.<br />
Ukoliko sve bude uredu, za godinu dana, u<br />
Rudarskom basenu Kolubara novi površinski<br />
kop poee sa radom. Rezerve uglja u tom<br />
novom koritu su oko 30 miliona tona, što e<br />
biti dovoljno za eksploataciju do 2014. godine.<br />
Vladimir orevi, generalni direktor EPS-a,<br />
izjavio je da e u nove kopove u Kolubarskom<br />
basenu biti investirano oko 700 miliona evra.<br />
STARA PLANINA<br />
EKAJUI STARTNI PUCANJ<br />
U toku je izrada plana razvoja turizma Stare<br />
planine koji radi kanadska fi rma Eko-stajn. U<br />
Knjaževcu se sa nestrpljenjem oekuje završetak<br />
master-plana, obean za septembar, da<br />
bi se zatim odmah moglo prei na usvajanje<br />
prostornog plana nakon koga bi se na sajam u<br />
Minhenu moglo otii sa kompletiranom ponudom<br />
za strane investitore koji bi gradili smeštajne<br />
kapacitete na ovoj planini.<br />
itav projekat ima veliku podršku Vlade Srbije,<br />
jer od 500 miliona dinara koji su budžetom planirani<br />
za razvoj turistike infrastrukture, preko<br />
polovine odlazi na Staru planinu. Ovim bi<br />
Vlada Srbije na sebe preuzela da postavi ži-<br />
are, uredi ski-staze i izgradi prilazne puteve.<br />
Zatim bi se ekalo na investitore kojima ostaje<br />
da izgrade smeštajne kapacitete, posle ega<br />
bi, po svim procenama i biznis-planovima, ova<br />
planina i itav jugoistok Srbije zaživeli.<br />
Stara planina<br />
LOLA ZA 148 MILIONA<br />
SCT CG Montaža, slovenako-srpska kompanija<br />
koja je kupila deo imovine preduzea<br />
Lola sistem za 148 miliona dinara, najavila<br />
je ulaganja u tu fabriku u visini od 20 miliona<br />
evra. Kupljena imovina sastoji se od energetskog<br />
sistema sa objektima i opremom, i hale u<br />
Železniku od 23.000 kvadrata u kojoj kompanija<br />
Cariin Grad planira da ve od januara sledee<br />
godine pokrene proizvodnju prednapregnutog<br />
betona koja e zapošljavati 200 ljudi.<br />
MONTAŽERI SUVE GRADNJE<br />
U okviru Grupacije industrije graevinskog<br />
materijala formirana je Sekcija montažera<br />
suve gradnje. Glavni ciljevi rada ovog tela su<br />
razmena tehnikih iskustava, harmonizacija<br />
sa propisima EU, primena novih i savremenijih<br />
metoda gradnje, kao i aktivnosti na strunom<br />
usavršavnaju kadrova iz ove oblasti.<br />
NA TARI PO STAROM – NEŠTO NOVO<br />
Šarganska osmica, zahvaljujui Drvengradu<br />
Emira Kusturice i prirodnim lepotama Mokre<br />
Gore ve nadaleko poznata železniko-turistika<br />
atrakcija, nedavno je promovisala novu<br />
izletniku destinaciju na najvišem vrhu Tare<br />
– vidikovac Zmajevac. U paketu sa ovim projektom<br />
je i izvoenje puta u dužini od 14,2km<br />
od Mokre Gore do Mitrovca na Tari, radovi su<br />
u toku, a završetak se oekuje do kraja godine.<br />
Vasilije uri, upravnik ugostiteljskih usluga<br />
u Šarganskoj osmici, istie da je Zmajevac<br />
samo deo programa iji je cilj da gosti Mokre<br />
Gore upoznaju Taru, Nacionalni park, Mitrovac<br />
i jezero Peruac. Sredstva za izgradnju<br />
puta obezbeena su iz NIP-a, a sa završetkom<br />
radova put od Mokre Gore do jezera Peruac<br />
bie skraen za 21km.<br />
Drvengrad<br />
KATASTAR NEPOKRETNOSTI<br />
Republiki geodetski zavod sprovodi plan po<br />
kome bi katastar nepokretnosti zaživeo na<br />
celokupnoj teritoriji Srbije do 2010. godine.<br />
Suština ovog obimnog posla je da graani koji<br />
treba da reše upis vlasništva nee morati da<br />
odlaze u dve institucije – sud i katastar, jer<br />
kada ovaj posao bude konano završen moi<br />
e da pomou raunara sa bilo kog mesta<br />
provere vlasništvo nepokretnosti, njene terete<br />
i eventualna potraživanja, ogranienja i da li<br />
je stavljena pod hipoteku ili ne. Graani više<br />
nee morati da obilaze brojne šaltere i prikupljaju<br />
mnoštvo dokumenata ve e to moi da<br />
uine na samo jednom mestu – u Republikom<br />
geodetskom zavodu. Do 2010. godine i<br />
ceo Beograd e, sa 175 katastarskih opština<br />
i površinom od 320.000 hektara, biti upisan u<br />
katastar nepokretnosti u kom su objedinjene<br />
informacije iz zemljišnih knjiga (suda) i katastra.<br />
Mnoge katastarske opštine do sada su<br />
prešle u status katastra nepokretnosti kao što<br />
su: Besni fok, Lepušnica, Kovilovo, Ova, Stari<br />
grad, Vraar, Savski venac, Stara Rakovica,<br />
Beli Potok, Pinosava, vei deo Novog Beograda<br />
i Zemuna... Ipak, veliki broj katastarskih<br />
opština još je u starom statusu katastra zemljišta<br />
po kom se za podatke još uvek ide na dva<br />
mesta. Takav je sluaj u Bori, Krnjai, Višnjici,<br />
Velikom Selu, Slancima, Mirijevu, Malom i<br />
Velikom Mokrom Lugu, Kumodražu, Rakovici,<br />
Kneževcu, Železniku, Ostružnici, Umci, Velikoj<br />
Moštanici, Rušnju, Ripnju, Bežaniji i drugim<br />
katastarskim opštinama.<br />
NIP I NIŠ<br />
Uprkos skromnom gradskom budžetu, poslednjih<br />
meseci Niš je pretvoren u veliko gradilište.<br />
Ove godine je realizovana gradnja velikog kolektora<br />
ukupne vrednosti 600 miliona dinara a<br />
rekonstrukcije i proširenja ulaznih saobraajnica<br />
u grad privode se kraju. Tu su još i dva<br />
mosta na Nišavi, nove ambulante itd. Sve ovo<br />
nikako ne bi bilo mogue bez dve milijarde dinara<br />
izdvojenih za Niš iz Nacionalnog investi-<br />
10 www.build<strong>magazin</strong>.com
cionog plana. Ipak, jedna stvar u svemu tome<br />
brine – da je bilo više novca on ne bi stigao da<br />
bude realizovan i morao bi se preneti u narednu<br />
godinu.<br />
Naime, jug Srbije jednostavno nema dovoljno<br />
kadrova i preduzea koja mogu da izvode<br />
obimnije projekte – kaže Branislav Jovanovi,<br />
prvi ovek Direkcije za izgradnju grada, ali pored<br />
ovoga ukazuje i na pitanja iz oblasti ekologije<br />
– Moramo pre svega da rešimo pitanje<br />
seoskih vodovoda i kanalizacije, jer nam se<br />
njihovo nepostojanje vraa u najgorem mogu-<br />
em obliku – preko hrane. Stoka u selima pije<br />
zagaenu vodu, jer umesto kanalizacije tamo<br />
postoje neureene septike jame. Bašte se<br />
zalivaju neispravnom vodom, a mi dobijamo<br />
hranu sumnjivog kvaliteta.<br />
Rešenje problema zapošljavanja mladih on<br />
vidi u oživljavanju kompanije EI, kao i u izgradnji<br />
slobodnih zona, od kojih je završetak jedne<br />
pri kraju, a druga je u planu.<br />
Niš<br />
INTELIGENTNI PROSTORI<br />
Pemi Company, generalni zastupnik kompanije<br />
Vimar za Srbiju, u svoju ponudu ugradnje<br />
ekskluzivne elektro-opreme uvrstio je i implementaciju<br />
sistema takozvanih inteligentnih<br />
kua. Kako kaže Predrag Miti, direktor firme,<br />
svaki od ovih sistema predstavlja ekskluzivu<br />
za sebe jer se ne izrauje u serijama, ve se<br />
svaka od ponuda dizajnira i ugrauje u skladu<br />
sa željama samih kupaca.<br />
– Ovaj sistem integriše funkcije kune automatike,<br />
video nadzora, protivprovalnog i protivpožarnog<br />
sistema. Zahvaljujui ovom sistemu<br />
svaki direktor, zahvaljujui web portalu,<br />
može da zna gde su mu zaposleni, šta rade,<br />
da im putem e-maila pošalje poruku i da je oni<br />
dobiju u obliku SMS-a, da vidi ko mu se nalazi<br />
ispred vrata itd. – kaže Miti, i dodaje – Mi<br />
smo ove sisteme ve implementirali u Narodnoj<br />
banci Srbije, hotelima IN, Mona i Bosna,<br />
ProCredit banci u Beogradu i mnogim drugim<br />
fi rmama i svaki izgleda drugaije, pa je tako<br />
npr. Narodna banka tražila pozlate na displejima.<br />
Vimar je i inae poznat po ekskluzivnosti<br />
i sva elektrooprema je od prirodnog kamena i<br />
drveta, stakla, dvoslojnog PVC-a u širokoj paleti<br />
boja i oblika.<br />
OBILAZNICA OKO NOVOG PAZARA<br />
Nastavlja se izgradnja obilaznice oko Novog<br />
Pazara koja bi trebalo da poveže peštersku<br />
visoravan i saobraajnice prema Sjenici i<br />
Tutinu sa ibarsko-jadranskom magistralom.<br />
Za radove je zadužen Novi Pazar – put i trenutno<br />
je u izgradnji most preko reka Raške i<br />
Ljudske, u mestu Dojevie. Osnovni problem<br />
koji bi mogao presudno da utie na brzinu napretka<br />
radova jesu rešavanja imovinsko-pravnih<br />
odnosa sa meštanima ija se zemljišta<br />
nalaze na trasi predvienoj za prolazak saobraajnice.<br />
Radovi na obilaznici su svakako<br />
jedan od najznaajnijih infrastrukturnih projekata<br />
za ovaj deo Srbije, a od planiranih 5 i po<br />
kilometara za sada je uraeno oko 900 metara<br />
puta. Vrednost incesticije je 5,5 miliona evra.<br />
VALJEVO<br />
Firma etnik iz Valjeva, samo u prošloj godini,<br />
ostvarila je izvoz u vrednosti od milion evra.<br />
U njenom sastavu je nekoliko proizvodnih pogona:<br />
u Valjevu se prave armirano-betonski<br />
stubovi za nadzemne elektrine vodove i deo<br />
prateeg asortimana (konzole i sl.); u Kosjeriu<br />
je zapoeta proizvodnja betonskih elemenata<br />
za trafo-stanice, dok se u drugoj fazi<br />
priprema proizvodnja prednapregnutih elemenata<br />
nosaa za mostove, vijadukte, hale i druge<br />
velike konstrukcije; u Parainu proizvode<br />
kablove, snopove za domainstva, podzemne<br />
i kablove za najvee dalekovode. Milan Tomi,<br />
vlasnik fi rme po kojoj je i dobio nadimak<br />
Miša etnik, kaže da mu je u planu i kupovina<br />
konkurentskog preduzea Elektroizgradnja iz<br />
Bajine Bašte.<br />
Od 1997, kada je preduzee osnovano, pa<br />
sve do kraja 2000, napredak je bio spor i neizvestan,<br />
najviše zahvaljujui imenu fi rme koje<br />
je gospodin Tomi odbijao da promeni uprkos<br />
sporadinim nezvaninim savetima. Onog trenutka<br />
kada je utakmica na tenderima postala<br />
otvorena i transparentnija, fi rma poinje da<br />
beleži konstantne uspehe i neprekidan razvitak<br />
mreže poslovanja. I mada je nedavno<br />
kupio Strelu-transport iz Valjeva, gospodin Tomi<br />
priznaje da se ne radi o nekakvom novom<br />
poslu, ve prvenstveno o imovini Strele koja u<br />
centru grada ima plac na kom planira izgradnju<br />
poslovno-stambenog kompleksa, i dodaje<br />
da ostaje u poslu sa betonom i kablovima jer<br />
su to artikli gde se raspisuju tenderi, kupci su<br />
uglavnom isti i saradnja sa poznatim i pouzdanim<br />
partnerima izvesna.<br />
KNAUF INSULATION<br />
KAMENA VUNA U SURDULICI<br />
Knauf insulation je, nakon dva meseca i 17<br />
miliona utrošenih evra, u Surdulici završio rekonstrukciju<br />
80% proizvodnog pogona fabrike<br />
za impregnisanu kamenu vunu, ukljuujui<br />
tu i kupolnu pe, tako da se sada praktino<br />
govori o sasvim novoj proizvodnoj liniji. Fabrika<br />
je poela sa radom i ve u probnom<br />
periodu proizvodi 5, od planiranih 6 tona kamene<br />
vune na sat, što e u perspektivi dati<br />
preko 44 hiljade tona na godišnjem nivou.<br />
Dosadašnji kapaciteti su se kretali od 17 do<br />
18 tona godišnje, a ve danas pogon u Surdulici<br />
predstavlja najsavremeniju instalaciju u<br />
Knaufovom sistemu. Knauf insulation je uložio<br />
u unapreenje svih sektora proizvodnje<br />
pa je tako 3 miliona evra uloženo u opremu<br />
za pakovanje, a itavih 5 miliona samo u rekuperatore,<br />
što je najvea investicija u Srbiji<br />
namenjena uvanju životne sredine.<br />
<br />
Ovo je samo poetak velike Knauf insulation<br />
kampanje za ouvanje životne sredine kojom<br />
se prikljuuje državnoj akciji energetske efi kasnosti.<br />
INTERNET DOMEN SRBIJE<br />
I ZVANINO .rs<br />
Registar nacionalnog internet domena Srbije<br />
(RNIDS) 24. septembra izdao je saopštenje<br />
da su pripremljeni nacrti dokumenata koji e<br />
regulisati budui proces registracije .rs Internet<br />
domena. Ovi dokumenti stavljeni su na<br />
dvonedeljnu javnu raspravu, koja e trajati od<br />
24. septembra do 8. oktobra 2007. godine. Svi<br />
zainteresovani mogu nai dokumente i formular<br />
za slanje komentara na sajtu RNIDS.<br />
Radi se o dokumentima koji, izmeu ostalog,<br />
govore o tome ko e moi da registruje<br />
.rs domen, na koji nain, kako e tei proces<br />
prelaska sa .yu na .rs, kako e se rešavati<br />
sporovi oko .rs domena i kako postati ovlašeni<br />
registar .rs domena. Nakon okonanja<br />
javne rasprave, na osnovu pristiglih sugestija,<br />
skupština RNIDS e konano usvojiti pomenute<br />
dokumente, što e biti važan korak ka<br />
uvoenju u upotrebu novog Internet domena<br />
Srbije, koje se oekuje do kraja godine. Da<br />
podsetimo, meunarodna organizacija Internet<br />
korporacija za dodeljena imena i brojeve<br />
(ICANN), saglasila se, poetkom septembra<br />
ove godine, sa dodelom novog nacionalnog<br />
Internet domena Republike Srbije, kojim e<br />
upravljati RNIDS. Svojom odlukom, ICANN je<br />
predvideo da se prelazak sa .yu na .rs domene<br />
okona do 30.septembra 2009.godine.<br />
U ZRENJANINU<br />
380 MILIONA EVRA<br />
Gradnja fabrike bioetanola u Zrenjaninu vredne<br />
380 miliona evra, prve i tehnološki najsavremenije<br />
fabrike u Evropi, koju investira ma-<br />
arsko-ameriki konzorcijum Biotech Energy,<br />
odložena je krajem maja ove godine za šest<br />
meseci, a na konferenciji Obnovljiva goriva<br />
– put ka ekonomskoj nezavisnosti, Predsednik<br />
zrenjaninske opštine Goran Kneževi je<br />
upozorio: Da bi krenula izgradnja potrebno je<br />
rešiti dva problema na državnom nivou. Problem<br />
sirovina, kao i problem standardizacije,<br />
odnosno tehniko-tehnoloških normi. Još nemamo<br />
zakon o bioetanolu.<br />
On je izrazio nadu da e do 2009. godine<br />
Zrenjanin dobiti fabriku etanola i time zadržati<br />
strateško opredeljenje ka razvoju visokih<br />
tehnologija i goriva budunosti. Državno poljoprivredno<br />
zemljište e odlukom odbornika<br />
SO Nova Crnja biti pretvoreno u graevinsko<br />
zemljište i pod odreenim uslovima dato na<br />
korišenje fi rmi Holtek gradnja MB iz Novog<br />
Sada, koja e u saradnji sa inostranim partnerima<br />
biti investitor.<br />
Zrenjanin<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com 11
BUBANJ POTOK – VINA – PANEVO<br />
Saobraajni institut CIP izrauje projekat<br />
obilaznice oko Beograda koji pored petlje<br />
na auto-putu obuhvata i dva tunela (1.200 i<br />
850m), dva mosta (80 i 150m), nadvožnjak<br />
preko smederevskog puta dužine 200m i železniko-drumski<br />
most preko Dunava ka Panevu.<br />
Pruga e ii sredinom mosta, ali za razliku<br />
od postojeeg Panevca, imae samo jedan<br />
kolosek na samom mostu. Obilaznica se završava<br />
u Banatu petljom kod Stareva.<br />
REKONSTRUKCIJA GAZELE<br />
Slavoljub Tubi, iz Sektora za investicije Puteva<br />
Srbije, najavio je da e tender za izvoaa<br />
radova na rekonstrukciji beogradske Gazele<br />
biti raspisan 24. septembra ove godine. On je<br />
istakao da e na tenderu moi da konkuriše<br />
šest stranih kompanija, koje su izabrane na<br />
pretkvalifi kacionom konkursu. Tubi je naveo<br />
da bi ugovor o rekonstrukciji Gazele trebalo da<br />
bude potpisan do kraja godine, kada bi mogli<br />
da ponu i pripremni radovi, a ve postoji detaljan<br />
plan odvijanja saobraaja tokom rekonstrukcije,<br />
tako da su zatvaranja kolovoznih traka<br />
planirana nou i vikendom. On je naglasio<br />
i da delimine obustave saobraaja na mostu<br />
nee poeti pre aprila 2008. godine<br />
Rekonstrukcija Gazele trebalo je, prema ranijim<br />
najavama zvaninika, da pone tokom<br />
ove jeseni, a radovi na obnovi prilazne petlje<br />
i mosta na autoputu kroz Beograd trebalo bi<br />
da budu završeni u roku od 18 meseci. Od<br />
1971. godine kad je završena izgradnja i kad<br />
je pušten saobraaj preko mosta, nikada nije<br />
uraena rekonstrukcija.<br />
Savski mostovi<br />
<br />
POPRAVIMO ZAJEDNO<br />
U okviru gradskog programa za revitalizaciju<br />
fasada pod nazivom Popravimo zajedno do<br />
sada je uraeno preko 380 popravki fasada,<br />
liftova i krovova na stambenim zgradama.<br />
Ovih dana grad e u okviru ovog programa<br />
fi nansirati popravku fasada na zgradama u<br />
ulici Pariske komune 10 i Krunskoj 32, a procenjena<br />
vrednost radova iznosi 3,4 miliona dinara.<br />
U gradu su u toku i radovi na 20 fasada<br />
pod zaštitom države ija je ukupna vrednost<br />
150.000 dinara.<br />
ENERGOPROJEKT NA BERZI<br />
Beograd<br />
Od 19. jula na A listingu Beogradske berze<br />
nalaze se i akcije Energoprojekt holdinga a<br />
tržišna vrednost kompanije je procenjena na<br />
370 miliona evra, dok je vrednost poslova<br />
ugovorenih samo u prvoj polovini ove godine<br />
i predvienih za realizaciju ve premašila 500<br />
miliona evra. Trenutno najvei poduhvati Visokogradnje<br />
su kompleks Aktau u Kazahstanu<br />
(55 miliona evra) i višespratna poslovna<br />
ODLAZAK NENADA BOGDANOVIA<br />
Trei broj Build <strong>magazin</strong>a izlazi u danima<br />
kada se jedna evropska i svetska prestonica<br />
još uvek oprašta od Gradonaelnika. Poslednjeg<br />
dana septembra, nakon teške bolesti, u<br />
Beogradu je sahranjen Nenad Bogdanovi,<br />
prvi gradonaelnik Beograda izabran direktnim<br />
putem nakon više od pola veka. Vodio je<br />
uspešno grad u kome živi svaki etvrti stanovnik<br />
naše zemlje.<br />
U seanju<br />
Nenad Bogdanovi<br />
zgrada u Rusiji (11 miliona evra), dok Niskogradnja<br />
najvee poslove radi u Kazahtanu i<br />
Peruu. Oprema ima u Nigeriji poslove vredne<br />
160 miliona dolara, a Hidroinžinjering pravi<br />
brane u Etiopiji i Alžiru za preko 6 miliona.<br />
Kada se tu dodaju i Entelove konsultantske<br />
usluge u Kataru, Dubaiju i Omanu od preko<br />
25 miliona dolara jasno je da e akcije Energoprojekt<br />
holdinga imati zapaženo mesto na<br />
Beogradskoj berzi.<br />
NASTAVAK ASFALTIRANJA<br />
BEOGRADA<br />
U septembru su obavljani radovi na asfaltiranju<br />
Bulevara Mihajla Pupina na Novom Beogradu.<br />
Nakon svih prethodnih najava koje kod<br />
graana izazivaju bojazan od ponovnih gužvi,<br />
pomalo smešno se ini da isti strah nije izostao<br />
ni ovog puta. Na Brankovom mostu su<br />
celodnevne gužve u jednom ili drugom, ili pak<br />
oba pravca, jednostavno svakodnevnica, bez<br />
obzira da li se asfaltira Brankova, tunel ispod<br />
Terazija, ili prilazni bulevari mostu. Tako je i<br />
ovo asfaltiranje skoro proteklo neprimetno.<br />
Meutim, bez obzira na sve, Dragomir Spasi,<br />
tehniki direktor Beograd puta, ipak je<br />
u septembru umirivao graane najavljujui<br />
da razloga za brigu nema, reima: Radiemo<br />
samo u žutim trakama… Skinuemo i<br />
zameniti ošteeni sloj asfalta na deonici od<br />
Brankovog mosta do Ulice Džona Kenedija.<br />
Najavio je i da e presvlaenje kolovoza trajati<br />
nekoliko dana, i tako je i bilo.<br />
Dok se renovira Južni bulevar, za sredinu<br />
oktobra meseca je najavljena i rekonstrukcija<br />
Starog mosta. Nadležni ponovo uveravaju<br />
graane da veih (nego obino) problema<br />
nee biti, ali Stari most e morati da bude zatvoren<br />
za automobile, a tramvaji e do novobeogradskog<br />
depoa ii samo nou. Kako god<br />
bilo, proi e i ova rekonstrukcija...<br />
Godine koje je proveo kao jedan od lidera<br />
Beograda neki e pamtiti po raskopanim ulicama,<br />
saobraajnim kolapsima i naplati parkiranja.<br />
Može i tako da se kaže... Ali, oni koji<br />
se seaju gužvi u gradskim autobusima na<br />
izdisaju, neprohodnih trotoara, dotrajalih automobila<br />
i goriva iz kuvanih plastinih fl aša<br />
90-ih, znaju da mnogi Beograani sada imaju<br />
nove telefonske centrale, centralno grejanje,<br />
vodovod i kanalizaciju, parking ispred<br />
kue, autobusku liniju u ulici, trotoare, trofaznu<br />
struju, stanove iz novogradnje... Toliko<br />
toga je moralo, i još uvek mora biti uraeno,<br />
da ponekad nije moglo da se stigne na sve<br />
strane, da se sve detaljno isplanira i da se<br />
ugodi svakom pojedincu. Pa opet, Beograd<br />
je poeo da lii na evropski grad.<br />
I ne, nije sve to zasluga jednog oveka, niti<br />
samo ljudi sa kojima je saraivao, ali Nenad<br />
Bogdanovi je bio važan deo projekta koji<br />
je krenuo punom snagom u samu zoru XXI<br />
veka – da Beograd konano, izgledom i ure-<br />
enjem, a ne samo geografskim položajem,<br />
postane jedna od prestonica Evrope, turistima<br />
zanimljiva destinacija, putnicima odmorište,<br />
a stanovnicima ugodan dom.<br />
Smru Nenada Bogdanovia Beograd je izgubio<br />
sposobnog i vrednog stanovnika. Na<br />
njegovo mesto e doi novi ljudi koji nee<br />
dozvoliti da se uspon Beograda zaustavi, a<br />
ime prvog beogradskog Gradonaelnika biranog<br />
na direktnim izborima ostae zapisano <br />
U VISOKOM DRUŠTVU<br />
Odlukom Vlade Srbije kulturnim dobrima<br />
proglašene su zgrade Pravnog i Tehnikog<br />
fakulteta u Bulevaru kralja Aleksandra, zgrade<br />
Studentskog doma Kralj Aleksandar Prvi,<br />
Ministarstva saobraaja, hotela Avala, doma<br />
Vraarske štedionice, kue Flašar, pukovnika<br />
Elezovia na Vraaru i trgovca Dušana Lazia,<br />
kao i vila Stevke Milievi na Savskom<br />
vencu. Dom Vraarske štedionice je znaajno<br />
delo arhitekte Danila Vladisavljevia, izvedeno<br />
u stilu akademizma, koji je bitno uticao na<br />
razvoj arhitekture Beograda krajem XIX i po-<br />
etkom XX veka. Kua Flašar u ulici Kornelija<br />
Stankovia 16 podignuta je 1932. godine prema<br />
projektu arhitekte Milutina Borisavljevia.<br />
Zgrada Ministarstva saobraaja, u Nemanjinoj<br />
6, graena je prema projektu arhitekte Svetozara<br />
Jovanovia od 1927. do 1931. godine i<br />
spada u vrhunska ostvarenja postakademizma<br />
u Beogradu izmeu dva svetska rata. U<br />
okviru zgrade je i Železniki muzej osnovan<br />
1950. godine.<br />
zgrada Pravnog fakulteta<br />
12 www.build<strong>magazin</strong>.com
U TEHNO-PARKU POSAO<br />
ZA 25.000 STRUNJAKA<br />
Najkasnije sredinom sledee godine indijska<br />
kompanija Embassy group poee u Iniji izgradnju<br />
svog prvog tehnološkog (IT) parka u<br />
Evropi. Time e biti realizovana najvea grinfi<br />
ld investicija u Srbiji s ulaganjima od najmanje<br />
600 miliona dolara i oekivanim izvozom<br />
od dve milijarde dolara. G-din Dinki, Ministar<br />
ekonomije i regionalnog razvoja, naglasio je<br />
na konferenciji za novinare održanoj povodom<br />
potpisivanja Memoranduma o izgradnji da e<br />
IT park u Iniji biti najvei objekat ove vrste<br />
u Evropi, i dodao da se u roku od pet godina<br />
oekuje investicija od najmanje 600 miliona<br />
dolara i zapošljavanje 25.000 visokoobrazovanih<br />
kadrova.U Iniji e, u prvoj fazi, biti izgra-<br />
en tehnološki park na 50ha površine, sa poslovnim<br />
objektima na površini od 25.000m 2 , a<br />
kada bude završen, park e zauzeti 270ha, sa<br />
poslovnim zgradama površine od 250.000m 2 ,<br />
precizirao je Dinki.<br />
Inija<br />
Poslednje vesti<br />
POSAO ZA 5.000 NEZAPOSLENIH<br />
Na prvi ovogodišnji poziv za organizovanje<br />
javnih radova od interesa za Srbiju za sada je<br />
stiglo 300 projekata, izjavila je Pomonik ministra<br />
rada i socijalne zaštite u Sektoru zapošljavanja,<br />
g-a Radmila Bukumiri-Kati. Po<br />
do sada obraenim zahtevima obuhvaeno je<br />
oko 5.000 radnika koji e putem javnih radova<br />
doi do posla.<br />
Od tih 5.000 nezaposlenih više od 60% je nekvalifi<br />
kovanih, 30% su srednje strune spreme<br />
i 5% je visoke strune spreme. Treba podsetiti<br />
da je za ovogodišnje javne radove Država<br />
izdvojila 220 miliona dinara i da je predvien<br />
i drugi rok za podnošenje prijava koji traje do<br />
10. oktobra. Država e za one koji budu radili<br />
na realizaciji projekata obezbediti zaradu uz<br />
pomo poreza i doprinosa, naknadu troškova<br />
za dolazak i odlazak sa posla, kao i troškove<br />
osiguranja bezbednosti i zdravlja na radu.<br />
PORESKE OLAKŠICE ZA<br />
KUPOVINU PRVOG STANA<br />
NISU UGROZILE BUDŽET SRBIJE<br />
Poreske olakšice za kupovinu prvog stana<br />
nisu negativno uticale na poreske prihode i<br />
posle dva meseca primene, možemo rei da<br />
predstavljaju pun pogodak. Do sada je pravo<br />
na refundaciju PDV plaenog prilikom kupovine<br />
prvog stana u novogradnji ostvarilo 70<br />
lica, a ukupan iznos poreza koji im je vraen<br />
premašio je 12,7 miliona dinara. Uz to, 701<br />
lice kao kupac prvog stana od starog vlasnika<br />
nije platilo porez na prenos apsolutnih prava u<br />
visini od 29 milijardi dinara, izjavio je Miodrag<br />
idi, državni sekretar u Ministarstvu fi nansija.<br />
Da poreski prihodi nisu bili ugroženi ovim<br />
KRATKI REZOVI<br />
• U prvom kvartalu graevinska<br />
aktivnost u Srbiji vea za 61%<br />
• Rudnik mermera Venac ponovo e se<br />
nai na tenderu<br />
• Sindikat graevinarstva Nezavisnost<br />
objavio da u Srbiji ima od 90 do 100<br />
hiljada graevinskih radnika, od ega<br />
13-33% radi na crno<br />
• Republiki geodetski zavod obezbedio<br />
55,5 miliona evra za izradu katastra<br />
• Ar u Beogradu i do 100.000 evra<br />
poreskim olakšicama potvrdio je i novoimenovani<br />
direktor Poreske uprave Dejan Stojanovi,<br />
koji je rekao da je naplata javnih prihoda<br />
za koje je zadužena Poreska uprava u prvih<br />
osam meseci ove godine u odnosu na isti period<br />
lane poveana za 16,4%, a da su ukupni<br />
javni prihodi porasli za 17,6%.<br />
BRŽE DO AUTOPUTA<br />
Izgradnja mosta preko Save kod Obrenovca,<br />
i saobraajnice koja e spajati ovu opštinu i<br />
Boljevce, bie nastavljena 2008. godine. Ukupna<br />
vrednost radova procenjena je na oko 15<br />
miliona evra, a veim delom bie fi nansirana<br />
iz Nacionalnog investicionog plana, izjavio je<br />
Dragan ilas, ministar bez portfelja, zadužen<br />
za NIP. “Ideja NIP je fi nansiranje velikih infrastrukturnih<br />
projekata. Ovaj projekat možda<br />
nije veliki, ali je znaajan jer e izgradnja mosta<br />
i saobraajnice skratiti put koji sada iznosi<br />
68km, pa e se od Surina do Obrenovca<br />
stizati za svega nekoliko minuta. Saobraajnica,<br />
dužine 12,5km, povezivae regionalni<br />
put Obrenovac-Ub-Valjevo, magistarlni put<br />
Beograd-Šabac, kao i regionalni put u Boljevcima.”<br />
izjavio je ministar ilas.<br />
AQUA EXPO 2007<br />
U Beogradu je od 4. do 6. oktobra, u hali<br />
Expo XXI Meunarodnog Expo Centra<br />
Beograd, održan Aqua Expo 2007. Aqua<br />
Expo je jedinstveni sajam koji pretenduje<br />
da postane centar svih zbivanja koja su<br />
u vezi sa industrijom voda u Jugoistonoj<br />
Evropi. Sajam je okupio sve najpoznatije<br />
domae brendove iz oblasti voda i prateih<br />
industrija.<br />
Na sajmu se predstavio i CWG Balkan<br />
d.o.o. ogranak meunarodnog lanca<br />
CWG ® . Ova kompanija se predstavila kao<br />
jedna od vodeih iz oblasti voda, a osim<br />
predstavljanja svoje ponude, uestvovao<br />
je i u nizu strunih predavanja i diskusija.<br />
sajamska prezentacija<br />
SAJAM U SUBOTICI<br />
KRAJEM OKTOBRA<br />
Subotica e se ove godine ponovo prikljuiti<br />
sajamskim gradovima. Opštinska samouprava<br />
na novi nain želi da predstavi kulturni i<br />
privredni život ove regije, naroito zbog toga<br />
što je Subotica najrazvijeniji privredni, kulturni<br />
i saobraajni centar severne Bake. S obzirom<br />
na injenicu, da su granini prelazi prema<br />
Maarskoj udaljeni svega 10, odnosno 20<br />
kilometara od grada, elnici Grada su odluili<br />
da Subotica bude domain meunarodne manifestacije,<br />
koja e svakako doprineti jaanju<br />
privrednih odnosa na ovim prostorima.<br />
Pored preduzea i preduzetnika sa teritorije<br />
republike, a pre svega iz Vojvodine, svoje<br />
prisustvo su najavili preduzea i poslovni ljudi<br />
iz Maarske, Rumunije i iz zemalja bivše Jugoslavije.<br />
Geografski položaj grada odnosno<br />
blizina Evropske Unije, omoguava da Subotica<br />
postane nosilac ekonomskog i privrednog<br />
razvoja regiona, i da bude centar privredne<br />
saradnje i strunih skupova u budunosti.<br />
Tematika sajma e biti roba široke potrošnje,<br />
graevinska oprema i materijali, graevinarske<br />
mašine I mehanizacija, drvna industrija,<br />
graevinska stolarija, tehnika i oprema grejanja/hlaenja,<br />
oprema za enterijer, tekstilna<br />
industrija, odea, poljoprivreda, poljoprivredna<br />
oprema i mašine, alati, prehrambena industrija,<br />
alkoholna i bezalkoholna pia, tehnologija<br />
prehrambene industrije, ambalaže, proizvodnja<br />
i tehnika ambalažiranja..<br />
Struni sajam graevinarstva, enterijera i eksterijera<br />
Kua i naš dom pored toga što omoguava<br />
graevinskim preduzeima da se šira<br />
publika upozna s njihovom delatnošu, doprinosi<br />
izgradnji privredne saradnje koja može<br />
da se realizuje ve u narednoj sezoni. Sajam<br />
e se održati od 25. do 28. oktobra.<br />
Subotica<br />
FCC TRAŽI PORR<br />
<br />
Vlada Srbije odluila je da tek 11. oktobra raspravlja<br />
o zahtevu FCC Construction da se u<br />
posao uvede PORR kao drugoplasirano preduzee<br />
i tako samo podgrejala sumnje u valjanost<br />
ugovora o koncesiji za izgradnju autoputa<br />
Horgoš-Požega.<br />
Državni sekretar za infrastrukturu Mihailo<br />
Markovi potvrdio je poetkom oktobra da ga<br />
je Vlada odredila za zastupnika države (koncedenta)<br />
u realizaciji koncesije za autoput<br />
Horgoš-Požega. On je na sednici Odbora za<br />
urbanizam i graevinarstvo Skupštine Srbije<br />
ocenio da je nepostojanje komunikacije poslanika<br />
sa ovim ministarstvom dovelo do zloupotrebe<br />
koncesije u politike svrhe<br />
U trenutku kada ovaj broj <strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong>a kree<br />
u štampu, kao poslednja vest se pojavila informacija<br />
da je ministar Velimir Ili demonstrativno<br />
napustio sednicu Vlade održanu 4. oktobra <br />
www.build<strong>magazin</strong>.com 13
poslovanje<br />
u službi Vašeg poslovanja<br />
DIREKTNI MARKETING<br />
ore Nikoli<br />
direktor GRID STUDIO d.o.o.<br />
e-mail: djordje.nikolic@grid.co.yu<br />
Dobra reklama ne mora<br />
mnogo da košta. Umesto da<br />
se reklamirate na televiziji ili u<br />
dnevnim štampanim<br />
medijima koji se obraaju<br />
najširem auditorijumu,<br />
možete se Vašem potencijalnom<br />
ili postojeem kupcu<br />
obratiti direktno bez<br />
posredstva mas-medija<br />
Svi masovni mediji, pored činjenice da ih vidi<br />
veliki broj ljudi, imaju jednu veliku manu: i<br />
vidi ih veliki broj ljudi. Umesto da ta velika<br />
masa potencijalnih klijenata prihvati reklamnu<br />
poruku i odluči se za Vaš proizvod<br />
ili uslugu, poruka koju takva reklama daje je<br />
previše uopštena i najveći broj posmatrača je<br />
neće čuti pa ni primetiti ono što ste im pokušali<br />
reći. Sa druge strane, Vi zaista imate proizvod<br />
ili uslugu koja je potrebna posmatraču,<br />
ali niste na pravi način objasnili šta zapravo<br />
nudite svakom pojedinačnom kupcu i na koji<br />
način će to što prodajete baš njemu koristiti.<br />
Takav način reklamiranja daleko je nepogodniji<br />
od direktne komunikacije sa kupcem.<br />
Nasuprot tome, Vaš proizvod ili usluga zahteva<br />
da se direktno obratite kupcu i jasno<br />
mu stavite do znanja šta mu nudite. Na ovom<br />
principu funkcioniše segment marketinga koji<br />
je poslednjih godina doživeo ogromnu ekspanziju<br />
i zove se direktni marketing – DM.<br />
DM predstavlja široki spektar mogućnosti da<br />
se Vašem potencijalnom ili postojećem kupcu<br />
obratite lično i saopštite mu ono što Vam je važno<br />
u poslovnom odnosu sa njim. Obraćajući<br />
se lično osobi koja stoji ispred firme sa kojom<br />
sarađujete, osigurali ste njenu pažnju, i ukoliko<br />
postoji i najmanje interesovanje za proizvod ili<br />
uslugu koju joj nudite, osigurali ste da će Vam<br />
se obratiti za dodatne informacije.<br />
Neki od primera DM tehnika:<br />
• Direktna pošta – na konkretnu adresu sa<br />
precizno navedenim pošiljaocem i primaocem:<br />
personalizovane razglednice,<br />
pisma, reklamni materijali<br />
• E-mail poruke i elektronski bilteni<br />
• Teleprodaja, SMS i telemarketing<br />
• Direktne reklamne akcije (poruke koje<br />
čitaoca odmah pokreću na akciju)<br />
Postoji zaista širok spektar tehnika i mogućnosti<br />
u segmentu DM, ali nas trenutno zanima<br />
nešto što je, po svojim mogućnostima<br />
realizacije, najprimerenije našem tržištu –<br />
direkt mail (direktna pošta) – svakako osnovni<br />
i najrasprostranjeniji vid DM koji se može realizovati<br />
klasičnom ili elektronskom poštom.<br />
DM je svuda u svetu postao sastavni i neizbežni<br />
deo redovnog poslovanja. Ovaj način<br />
komunikacije sa potencijalnim i stalnim<br />
kupcima, primenljiv je u svakoj organizaciji<br />
bez obzira na veličinu, delatnost, broj kupaca<br />
i druge faktore. Klijenti sa kojima sam do<br />
sada komunicirao, posle oduševljenja šta je<br />
sve moguće uraditi u ovoj oblasti, često komentarišu:<br />
lepo, ali mi smo mala kompanija ili<br />
imamo mali broj kupaca. Takav zaključak je<br />
velika greška! Direktan kontakt sa kupcem<br />
je potreban svakoj kompaniji, bez obzira na<br />
veličinu, delatnost i broj kupaca!<br />
DM je veoma efektan način da komunicirate<br />
sa kupcima u prodajnom ciklusu. Od pokretanja<br />
svesti Vašeg potencijalnog kupca, do podrške<br />
prodaji, DM je moćni alat koji Vam nudi:<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
unapređenje prodaje<br />
bolji kontakt sa tržištem – kupcima<br />
manje troškove reklamiranja i komunikacije<br />
pomoć u drugim reklamnim kampanjama<br />
odličnu reklamu za Vaše proizvode i pravi<br />
efekat više vrednosti proizvoda<br />
pomoć u širenju baze kupaca i dolazak do<br />
dodatnih podataka<br />
jaču lojalnost kupaca zbog ličnog odnosa<br />
pravu sliku o kretanjima na tržištu<br />
Koraci u realizaciji DM kampanje:<br />
• određivanje ciljne grupe<br />
• konsultacije sa kreativnim timom<br />
• izrada sadržaja, reklamne poruke<br />
• kreiranje materijala<br />
• dizajn<br />
• proizvodnja reklamnog materijala<br />
• pakovanje i adresiranje<br />
• slanje pošte<br />
• merenje rezultata kampanje<br />
Osnovni preduslov za uspešnu reklamnu<br />
kampanju je jasna ciljna grupa kojoj se<br />
želimo obratiti i jasna poruka koju toj<br />
grupi želimo poslati. Prednost direktnog<br />
marketinga je što je moguće formirati više<br />
podgrupa i time omogućiti da se poruka još<br />
preciznije definiše. Sledeći korak je formiranje<br />
baze potencijalnih klijenata kojima želimo<br />
da se obratimo. Baza predstavlja skup<br />
podataka o našim potencijalnim klijentima<br />
i što je više podataka koje baza sadrži to je<br />
moguće napraviti uspešniju reklamnu kampanju.<br />
Pored naziva firme i osobe kojoj se<br />
obraćamo baza može imati i dodatne podatke<br />
o potencijalnom kupcu.<br />
Direktni marketing je odličan način da<br />
razvijete kvalitetne poslovne odnose sa<br />
Vašim kupcima i potencijalnim klijentima.<br />
On Vam omogućava da ih kontaktirate direktno<br />
i ponudite im rešenja za njihove specifične<br />
potrebe.<br />
Korišćenjem DM materijala imate mnogo<br />
više prostora da predstavite Vašu uslugu ili<br />
proizvod nego što je to moguće u daleko<br />
skupljim reklamama. Dodatna velika prednost<br />
je u tome što su rezultati koje postižete<br />
na ovaj način merljivi jer Vi tačno znate<br />
ko je dobio Vaš reklamni materijal i u mogućnosti<br />
ste da proverite njegovu reakciju.<br />
Ključ DM je da pravu ponudu ponudite<br />
pravoj osobi. Ukoliko je to postignuto rezultati<br />
prodaje ovim načinom reklamiranja<br />
su fantastični.<br />
14 www.build<strong>magazin</strong>.com
Preduslovi za produkciju DM materijala:<br />
Softver – da bi se brzo i kvalitetno realizovao<br />
reklamni materijal za DM kampanju, u realizaciji<br />
se koristi nekoliko specifičnih softvera<br />
koji služe kako za obradu baza podataka, tako i<br />
za pripremu fajlova za štampu, odnosno njihovu<br />
personalizaciju.<br />
Štamparski kapaciteti podrazumevaju nekoliko<br />
štamparskih mašina iz nekoliko štamparskih<br />
tehnika. Kombinovanjem štamparskih tehnika<br />
vrlo često se mogu značajno smanjiti troškovi<br />
produkcije. Najvažniji segment ovog procesa je<br />
svakako personalizacija reklamnog materijala<br />
koja se radi na digitalnoj štamparskoj mašini<br />
koja pruža mogućnost štampanja promenljivih<br />
podataka i pruža vrhunski kvalitet otiska.<br />
Dorada – proces dorade može obuhvatiti nekoliko<br />
faza pre nego što DM materijal dobije<br />
konačan oblik. Velika širina opcija u ovom segmentu<br />
realizacije pruža mogućnost da DM<br />
materijali budu atraktivni i originalni za primaoca,<br />
i samim tim, ostanu duže zapamćeni.<br />
Adresiranje i distribucija – veoma važan segment<br />
je kvalitetno i pažljivo adresiranje i pakovanje<br />
ovih materijala. S obzirom da su materijali<br />
personalizovani veoma je važno da ne dođe<br />
do zamene reklamnih materijala i isporuke<br />
pošiljke na pogrešnu adresu.<br />
Pored nekoliko jednostavnih preduslova koje<br />
treba ispuniti, DM kampanje su veoma jednostavne<br />
za realizaciju, naravno, ukoliko se realizuju<br />
u saradnji sa iskusnim stručnjacima u ovoj<br />
Direktni marketing<br />
organizaciona šema<br />
oblasti kojih je kod nas, za sada, veoma malo.<br />
Ipak rezultati DM-a motivišu mnoge marketinške<br />
stručnjake da se preorijentišu na ovaj<br />
vid marketinga i samim tim sve više znanja i<br />
iskustva iz ove oblasti u svetu donesu kod nas.<br />
poslovanje<br />
Vaš prvi korak je da prihvatite činjenicu da je<br />
DM sastavni deo modernog poslovanja i da<br />
zakoračite u tom smeru, konsultujući stručnjake<br />
iz ove oblasti za osnovne informacije i smernice,<br />
ili im prepuštajući kompletnu uslugu
promo<br />
PROJEKTNO<br />
Projektno finansiranje,<br />
novi proizvod u ponudi<br />
Erste Bank namenjen je<br />
finansiranju novoosnovanih<br />
i ve postojeih firmi<br />
Osnivači firmi mogu biti:<br />
• pravna lica<br />
• fizička lica sa iskustvom u oblasti<br />
građevinarstva<br />
U ponudi su sledeći modeli finansiranja:<br />
• finansiranje izgradnje stambenih i poslovnih<br />
objekata namenjenih daljoj prodaji na<br />
tržištu<br />
• finansiranje izgradnje stambenih i poslovnih<br />
objekata namenjenih rentiranju<br />
• finansiranje izgradnje turističkih objekata<br />
Erste Bank projektnim finansiranjem želi<br />
da pomogne svojim klijentima u izgradnji<br />
FINANSIRANJE<br />
za izgradnju stambenih i poslovnih objekata<br />
objekata koji će zatim biti predmet prodaje<br />
ili rentiranja na tržištu, i to, kako na području<br />
većih gradova u Srbiji, tako i na područjima<br />
priznatih turističkih centara.<br />
Iznosi kredita, zbog veličine i ozbiljnosti<br />
samih projekata, mogu biti i do 80% od<br />
ukupne vrednosti projekta.<br />
Period korišćenja kredita je usklađen sa dinamikom<br />
gradnje, tako da se za momenat<br />
finansiranja računa trenutak dobijanja prijave<br />
radova i uloženih 20-30% od vrednosti<br />
investicije, a sredstva iz kredita se puštaju<br />
nakon završenih privremenih situacija overenih<br />
od strane nadzornog organa.<br />
Dinamika otplate je usklađena sa dinamikom<br />
prodaje, to jest može započeti tek nakon<br />
završetka perioda gradnje. Otplata se<br />
vrši iz priliva od prodatih stanova, poslovnih<br />
prostora i garaža koji se nalaze na namenskim<br />
računima u Erste Bank.<br />
Takođe, obezbeđena je mogućnost i za<br />
fizička lica da pod povoljnijim uslovima<br />
dođu do stambenih kredita u objektima<br />
čiju izgradnju finansira Banka:<br />
• banka odobrava stambene kredite (uz<br />
mogućnost odloženog početka otplate)<br />
fizičkim licima za kupovinu stanova, u<br />
objektima čiju gradnju banka kreditira<br />
• sredstva od prodatih jedinica se uplaćuju<br />
na dinarski i devizni namenski depozitni<br />
račun korisnika kredita – investitora<br />
• banka finansira izgradnju objekta, pa je<br />
tako suštinski i vlasnik objekta<br />
• sredstva od prodatih stanova ne mogu se<br />
tretirati kao sredstva koja pripadaju investitoru<br />
sve do dobijanja upotrebne dozvole!<br />
• sredstva od prodatih stanova koristiće se<br />
za otplatu kredita od momenta kad objekat<br />
dobije upotrebnu dozvolu<br />
• ovakvom konstrukcijom kupci su zaštićeni<br />
Osnovne prednosti projektnog finansiranja<br />
kod Erste Bank:<br />
• sigurna investicija, kako za investitora<br />
tako i za Banku<br />
• brža gradnja – dovoljna količina novca za<br />
izgradnju<br />
• brža prodaja stanova – povoljni stambeni<br />
krediti Banke<br />
• sigurnost za kupce stanova – sigurno dobija<br />
uknjižen stan<br />
• investitor nije prinuđen da u toku gradnje<br />
prodaje stanove po nižoj ceni jer kupac<br />
nema rizik, a investitor ima sredstva za<br />
gradnju<br />
• akcenat je stavljen na analizu projekta, a<br />
ne na analizu preduzeća<br />
• projekat otplaćuje sam sebe (investitor<br />
ništa ne plaća Banci dok se objekat ne<br />
završi, a vraćanje kredita po dobijanju<br />
upotrebne dozvole je od priliva ostvarenih<br />
prodajom jedinica iz objekta koji je<br />
predmet kreditiranja)<br />
• projekat ne angažuje dodatni kolateral<br />
investitora <br />
ERSTE BANK a.d.<br />
Novi Sad<br />
Bulevar osloboenja 5<br />
21000 Novi Sad<br />
info tel: 0800 201 201<br />
info@erstebank.co.yu<br />
www.erstebank.co.yu<br />
16 www.build<strong>magazin</strong>.com
TEMAbroja<br />
FASADE<br />
Fasada je lice svakog graevinskog objekta. Re fasada<br />
ipotie od latinskog facies – lice. Kao i svako lice, i lice<br />
graevine može da bude privlano, postojee možedase<br />
doteruje ili da se potpuno menja. Paralelno sa razvojem<br />
graevinarstva, razvijale su se i fasade, kako po svom<br />
obliku,takoiponainu i izrade.<br />
Jedan od glavnih zadataka svakog arhitekte jeste oblikovanjefasade.Ciljjedaseprivue<br />
da se pažnja posmatraa – kupca.<br />
Dobro dizajnirana fasada preporuuje zanimljiv enterijer i<br />
istovremeno sugeriše na kvalitet ispunjenih tehnikih<br />
karakteristika<br />
priredila Jelena Jeremi, dipl. ing. gra.<br />
Građevinski objekti su neprestano izloženi<br />
najrazličitijim vremenskim uticajima: ekstremnim<br />
temperaturama, kiši, snegu... Lepa<br />
fasada mora da bude sposobna da se suoči i<br />
sa prirodnim nepogodama, kao što je grad<br />
ili izuzetno jak vetar, ali i sa požarom...<br />
Fasadu ocenjujemo na osnovu sledećih karakteristika:<br />
vrste izolacije, kvaliteta materijala<br />
u kome je izvedena, načina postavljanja<br />
itd. Izbor fasade diriguju raspoloživa<br />
materijalna sredstva, tip objekta i estetski<br />
zahtevi. Jedan od osnovnih zadataka fasade<br />
jeste najbolja moguća toplotna izolacija.<br />
Visoki troškovi grejanja, globalno zagrevanje<br />
i zaštita čovekove okoline nametnuli su<br />
donošenje strogih zakona i propisa za različite<br />
sisteme toplotne izolacije stambenih i<br />
poslovnih objekata.<br />
Fasade od stakla, aluminijuma, nerđajućeg<br />
čelika, kamena i granitne keramike, već imaju<br />
dugu tradiciju, i danas predstavljaju standardna<br />
rešenja, kako u svetu, tako i kod nas.<br />
Za poslednjih desetak godina u Beogradu je<br />
realizovan veći broj modernih fasadnih konstrukcija<br />
koje predstavljaju izuzetna ostvarenja<br />
i prema svetskim standardima.<br />
Danas se koriste različite vrste fasada, a<br />
osnovna podela je prema tipu sistema same<br />
fasade, koji može da bude izrađen od teških<br />
ili lakih elemenata obloge. U osnovne podele<br />
fasada spada i ona prema materijalu<br />
od kog je napravljena, pa tako razlikujemo:<br />
stiropor fasade, drvene, staklene, metalne<br />
(od aluminijumskih i čeličnih ploča i sendvič<br />
panela), i fasade od teških elemenata obloge<br />
– kamena, opeke i keramičkih ploča.<br />
Kontaktne fasade su najčešći tip<br />
među različitim sistemima toplotne zaštite,<br />
gde je izolacija pričvršćena direktno na<br />
zid objekta sa spoljne strane. Najpoznatiji<br />
predstavnik ovog tipa su stiropor fasade,<br />
tj. fasade sačinjene od stiropora, stirodura i<br />
neopora.<br />
Stiropor čine ćelije polistirena koje su<br />
spojene u međusobno homogenu strukturu<br />
tankih, vazduhom ispunjenih šupljina.<br />
Stiropor je rešenje koje se primenjuje na<br />
manjim objektima i ima pristupačnu cenu<br />
u odnosu na druge vrste fasada, a činjenica<br />
da je jedini plastični materijal koji može u<br />
potpunosti da se reciklira čini ga ekološki<br />
poželjnim materijalom.<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
Stirodur karakteriše veoma velika gustina,<br />
što je garant postojanosti i trajnosti. Ploče<br />
stirodura su izuzetan toplotni izolator, nisu<br />
osetljive na vlagu i veoma dobro podnose<br />
opterećenje. Otpornost na klimatske uslove<br />
je zagarantovana visokom postojanošću pri<br />
zaleđivanju i otapanju, tako da ni ekstremna<br />
vlažnost ne predstavlja problem za ove izolacione<br />
ploče. Površina ploča može da bude<br />
glatka ili reljefna, u zavisnosti od namene.<br />
Stirodur izolacione ploče imaju i funkciju<br />
parne brane, pa ih stoga treba stavljati na<br />
građevinske elemente od betona – temeljne<br />
i unutrašnje zidove, a njihova čvrstina je<br />
prednost i prilikom izolacije ravnih krovova<br />
i terasa, i podova uopšte.<br />
Neopor se proizvodi od ekspandiranog polistirena<br />
sa dodatkom ugljenih vlakana. Poznatiji<br />
je kao sivi stiropor. Izoluje pomoću<br />
vazduha, ali mu ugljena vlakna daju do 20%<br />
viši kvalitet i manje gubitke toplotne energije.<br />
Nastao je iz potrebe da se štedi energija<br />
potrebna za grejanje objekata i danas se sve<br />
više koristi u građevinarstvu. Prilikom izrade<br />
termoizolacije prednost se daje neoporu u<br />
odnosu na stiropor, jer se koriste tanje ploče.<br />
Preporučuje se prilikom postavljanja na zidove<br />
od opeke, šupljih, punih i siporeks blokova.<br />
17
TEMAbroja<br />
Demit fasade su uglavnom zastupljene u<br />
gradnji manjih stambenih objekata, a postavljanje<br />
se vrši kao i kod drugih fasada od<br />
stiropora: na spoljni zid se postavlja ploča<br />
stiropora, stirodura... na koju se lepi mrežica<br />
i zatim se nanosi dekorativna masa, boja za<br />
fasadu ili dekorativni malter.<br />
U ovom broju Build <strong>magazin</strong>a predstaviemo<br />
Vam široku paletu proizvoda<br />
za klasine fasade koji stoje u<br />
ponudi firme Lensim-Neoton.<br />
Ventilisane fasade ne prijanjaju direktno<br />
na zid ili konstrukciju. Danas su one<br />
skoro obavezni način oblaganja, najčešće<br />
poslovnih objekata, jer imaju dodatni sloj<br />
vazduha koji pruža izvrsnu izolaciju, naročito<br />
leti, čime se stvara visok stepen uštede<br />
energije. Princip ventilisane fasade ostaje<br />
isti bez obzira da li je spoljašnji omotač od<br />
lakih ili teških elemenata obloge.<br />
Swisspearl ® cement-kompozitni paneli<br />
ojaani sintetikim vlaknima koje<br />
predstavlja kompanija Esal, imaju<br />
odlinu postojanost prilikom primene<br />
na fasadama, posebno se istiui<br />
u jedinstvenoj postojanosti boja.<br />
Staklene fasade spadaju u fasade izvedene<br />
od lakih elemenata obloge i dele se<br />
na dva osnovna tipa. Prvi tip predstavljaju<br />
takozvane strukturne fasade pomoću kojih<br />
se dobija jednoobrazna staklena površ, i gotovo<br />
isključivo su rezervisane za nebodere.<br />
Drugi tip su polustrukturne fasade. Njima<br />
takođe dominira staklo, no više ili manje<br />
su vidljivi i metalni ili plastični okviri. Kod<br />
ovakvog tipa fasada uobičajena je upotreba<br />
izolacijskog stakla koje sadrži reflektujuće<br />
ili parsol efekte (u boji). Kada je staklo izloženo<br />
direktnom delovanju sunčevih zraka,<br />
tada obavezno mora da se obloži silikonskim<br />
kitom koji je otporan na zagrevanje.<br />
Zid zavesa je uobičajeni naziv za fasadu<br />
od lakih elemenata koji su okačeni o noseću<br />
konstrukciju i vise ispred nje. Kako<br />
zid zavesa predstavlja spoljašnji omotač<br />
zgrade, ona mora da zadovolji određene<br />
uslove zaštite unutrašnjeg prostora:<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
zaštitu od atmosferskih uticaja<br />
toplotnu zaštitu<br />
(ugodan boravak tokom cele godine)<br />
zvučnu zaštitu<br />
regulisanje uticaja sunčevih zraka<br />
(osvetljenje i osunčanost prostora)<br />
zaptivanje<br />
otpornost na vatru<br />
Termički most alu-profila takođe prekidamo<br />
radi povećanja toplotne izolovanosti<br />
objekta. Ovakvo rešenje je relativno skupo<br />
zbog komplikovanih spojeva i visoke cene<br />
ugrađenih materijala, međutim, znatne<br />
uštede se ostvaruju u toku korišćenja objekta<br />
jer se neuporedivo manje energije troši na<br />
grejanje i hlađenje.<br />
Klasična staklena fasada se formira od horizontalnih<br />
i vertikalnih nosećih aluminijumskih<br />
profila koji su u punoj veličini vidljivi<br />
na fasadi. Prozori se otvaraju oko vertikalne<br />
i/ili oko donje horizontalne ose. Prednosti su<br />
dobro zaptivanje, klasično otvaranje i jednostavno<br />
održavanje. Nedostatak ovog rešenja<br />
je spoljašnja vizuelna razlika pokretnih od<br />
fiksnih delova, ali upravo ovaj detalj može se<br />
iskoristiti prilikom dizajniranja fasade.<br />
Pri projektovanju staklenih fasada tendencija<br />
je da aluminijumski profili budu što manje<br />
vidljivi, a staklene površine što veće. Zato<br />
se elementi noseće konstrukcije zida zavese<br />
skrivaju iza stakla. Obzirom na to da se ne<br />
dobija garancija trajnosti lepka, posledica<br />
je ređa primena struturalnih fasada, a češća<br />
polustrukturalnih, gde postoje aluminijumski<br />
držači stakla koji su vidljivi na fasadi u<br />
minimalnoj meri (oko 2,5cm + fuga). Kod<br />
oba ova tipa fasada otvaranje prozora se vrši<br />
isključivo oko gornje horizontalne osovine<br />
prema spolja. Ove fasade su deo objekata velikih<br />
poslovnih i tržnih centara i uglavnom su<br />
sinonim za savremenu urbanu zonu.<br />
Mnogi problemi staklenih fasada se<br />
efi kasno rešavaju izolacionim i drugim<br />
specijalnim vrstama stakala. U<br />
ovom broju Build <strong>magazin</strong>a predstaviemo<br />
Vam kaljena stakla iz fabrike<br />
Uniglas, u vlasništvu Nove Forme.<br />
18 www.build<strong>magazin</strong>.com
Drvene fasade su tradicionalno odlika<br />
kuća u planinskim predelima, ali danas<br />
sve češće ukrašavaju urbane stambene i<br />
poslovne prostore. Ovo je omogućeno savremenim<br />
tehnološkim dostignućima na<br />
polju lepkova i premaza za zaštitu drveta od<br />
atmosferskih uticaja. Kao materijal koriste<br />
se profilisane daske (letvice, d≥16mm) i/ili<br />
drvene ploče. Profilisane daske sastoje se od<br />
celuloze, lignina i vode, i malih su dimenzija.<br />
U zavisnosti od potreba, profilisanim<br />
daskama se mogu dodati smole, kiseline za<br />
štavljenje i sl. Eventualna oštećenja već postavljene<br />
fasade mogu se popraviti bez većih<br />
problema. Pri određivanju veličine, dimenzija<br />
i razmaka fuga između dasaka mora se<br />
uzeti u obzir da klimatski uslovi dovode do<br />
bubrenja i skupljanja drveta.<br />
Drvene ploče su sve zastupljenije na fasadama.<br />
Ravna površina, brza montaža i ekološka<br />
primena čine drvene ploče veoma interesantnim<br />
materijalom. Mogu biti u vidu:<br />
•<br />
•<br />
•<br />
troslojnih ploča od punog drveta<br />
ploča od slojevitog furnira<br />
cementom spojenih ploča od iverice<br />
(gde je iverica armatura).<br />
Kao lepak za višeslojne ploče uglavnom se<br />
koriste alkalne fenol, fenol-resorcin i resorcin<br />
smole prirodnog drveta. Postoje odlični<br />
sistemi ventilisane fasade od prirodnog drveta<br />
gde su daske na vođicama od eloksiranog<br />
aluminijuma čime je omogućen nesmetan<br />
rad drveta i aluminijuma koji nastaje usled<br />
različitih koeficijenata termičkog širenja.<br />
Optimalno drvo je radijalno sečen kanadski<br />
kedar (fina tekstura, postojana boja i kvalitet<br />
bez impregnacije). Ventilisana fasada osigurava<br />
građevini visoku udobnost stanovanja<br />
zahvaljujući prirodnoj ventilacionoj komori<br />
koja se nalazi između strukture samog zida<br />
i obloge. Zbog termičkih razlika stvara se<br />
prirodno kretanje vazduha na gore čime se<br />
poboljšava termička izolacija građevine, naročito<br />
tokom leta, kada garantuje efikasno i<br />
prirodno uklanjanje toplote akumulirane u<br />
fasadi.<br />
U ovom broju Build <strong>magazin</strong>a predstavljamo<br />
Trespa Meteon panele od<br />
borovih vlakana, ije ponašanje je<br />
isto kao i kod tvrdog drveta, a koje<br />
kod nas uvozi Polykem Sr.<br />
TEMAbroja<br />
Metalne fasade izrađuju se od čeličnih<br />
ili aluminijumskih ploča kao obloga<br />
sendvič panela sa termičkom ispunom.<br />
Čelične ploče uglavnom su u vidu trapezastih<br />
bojenih ili impregniranih limova.<br />
Aluminijumske ploče uglavnom se izrađuju<br />
kao polirane. Postupak kojim se stvara sloj<br />
oksida visokih mehaničkih karakteristika<br />
na alu-površini zove se eloksiranje. Taj sloj<br />
je od 2 do 4 hiljade puta deblji od sloja prirodnog<br />
oksida koji se stvara izlaganjem aluminijuma<br />
atmosferskim uticajima. Osnovne<br />
prednosti aluminijumu daju njegova mala<br />
specifična težina, jednostavnost pri obradi<br />
i oblikovanju, i mogućnost kvalitetnog<br />
bojenja u željenu boju. Osim niza prednosti<br />
eloksal ima i jednu manu – izuzetno je<br />
osetljiv na atmosferske hemikalije (smog,<br />
kisela kiša, prašina...). Iako smo smatrali<br />
da su ove fasade rešenje svih problema po<br />
principu postavi i zaboravi, ipak se pokazalo<br />
da one statički vezuju čestice prljavštine<br />
iz vazduha, vremenom stvarajući teško odstranjivi<br />
talog koji zatim postaje osnovni<br />
razlog propadanja fasade. Drugim rečima:<br />
kada se anodizirana ili obojena metalna<br />
fasada postavi, treba je redovno održavati<br />
i negovati. To će dati dvostruki efekat jer<br />
poboljšava izgled fasade i istovremeno štiti<br />
od spoljašnjih uticaja sprečavajući koroziju.<br />
TERMOIZOLACIONI PANELI<br />
PROFILISANI LIMOVI<br />
DOMACI<br />
LIMENI CREP<br />
MONOWALL ® AC “Staved finish”<br />
GLAMET ®<br />
www.komet-ca.co.yu<br />
Kneza Miloša 14, 32 000 Čačak<br />
Tel. 032.344.828; 344.838; fax: 032.227.767<br />
e-mail: komet@eunet.yu<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
19
TEMAbroja<br />
U ovom broju Build <strong>magazin</strong>a bie<br />
rei o sendvi panelima firmi M-Profil,<br />
Lindab i Isobau Hellas S.A. koji proizvode<br />
sendvi panele sa ispunom od<br />
poliuretana, za fasade, za oblaganje<br />
industrijskih objekata, hala, mobilnih<br />
objekata na gradilištima.... Kompanija<br />
Trimo ovoga puta predstavlja<br />
TrimoRaster fasadni sistem, a tu su<br />
i Cor-Ten fasade firme Ruukki koje<br />
namesto korozije dobijaju patinu,<br />
ime se fasada istovremeno štiti, ali<br />
dobija i posebne vizuelne efekte.<br />
Izrada fasada sve više se kree u<br />
smeru uštede energije. Zato Vam<br />
predstavljamo i Alu König Stahl, koji<br />
u ovom broju promoviše Schüco pametne<br />
fasadne sisteme poslednje<br />
generacije u skladu sa konceptom<br />
Enegija² – fasade koje štede, prave i<br />
uvaju energiju.<br />
Kamene fasade spadaju u obloge<br />
od teških elementa, i izrađuju se od prirodnog<br />
klesanog ili rezanog kamena, kao<br />
pojedinačni komadi ili gotovi delovi u vidu<br />
ozidanih panela. Mogu se postavljati suvim<br />
ili mokrim postupkom. Mokri postupak se<br />
koristi onda kada fasada nije ventilisana, i<br />
danas se uglavnom primenjuje na manjim<br />
objektima jer se spoljni zidovi oblažu klesanim<br />
kamenim blokovima na klasičan način<br />
zidanja kamenom (kakav je npr. bio primenjen<br />
na zgradama Generalštaba i saveznog<br />
MUP-a u Beogradu). Kamene ploče mogu<br />
da budu debljine 2 ili više cm. Ugradnja se<br />
vrši u cementnom malteru ili lepku (kada je<br />
podloga ravna). U oba slučaja je potrebno<br />
izvršiti skriveno ankerisanje ploča za zid.<br />
Suvi postupak, koji srećemo na savremenim<br />
objektima, podrazumeva postojanje jake<br />
potkonstrukcije na koju se zatim profilima,<br />
kukama ili zavrtnjima kače precizno sečeni<br />
modularni kameni elementi. Ovaj postupak<br />
se koristi onda kada je fasada ventilisana,<br />
odnosno, postoji sloj vazduha između kamena<br />
i termoizolacije. U ovom slučaju minimalna<br />
debljina ploča je 3cm jer se kačenje<br />
ploča vrši sa strane (izuzetno kod pojedinih<br />
vrsta granita sitnozrne strukture moguće je<br />
da debljina ploča bude i 2cm, ali je ta vrsta<br />
kačenja-nošenja ploča znatno skuplja nego<br />
klasična sa strane). Kamen – granit ili mermer,<br />
mora da zadovoljava propisane standarde,<br />
odnosno da prvenstveno zadovolji<br />
zahtevane parametre pritisne i savojne čvrstoće.<br />
Takođe, treba voditi računa da mermeri<br />
vremenom matiraju i gube boju, dok su<br />
kod granita boje i politura postojane.<br />
Kod klasičnog načina nošenja ventilisane<br />
kamene fasade, ako je fasadni zid noseći<br />
(a poželjno je da bude armiranobetonski zid),<br />
onda se koriste specijalni ankeri. Ukoliko je<br />
zid od npr. giter blokova, koriste se hemijski<br />
ankeri, ali je to rešenje znatno skuplje i još<br />
nije dovoljno eksploatisano u praksi. Ukoliko<br />
su noseći delovi na fasadnom zidu samo<br />
u nivou međuspratne konstrukcije (npr. kao<br />
kod skeletne gradnje), umesto ankera se koristi<br />
potkonstrukcija. Najkvalitetniji ankeri<br />
i potkonstrukcija se prave od inoxa, mada<br />
mogu biti i od pocinkovanih profila, a poslednjih<br />
godina i od aluminijumskih profila.<br />
Uobičajeni slojevi ventilisane fasade od<br />
kamena (za područje Beograda) su: kamen<br />
d=3cm, vazdušni prostor debljine 2 do 3cm,<br />
termoizolacija 8 do 10cm i konstrukcija zida.<br />
Optimalne dimnezije ploča su ≈6080cm,<br />
odnosno površine ≈0,5m², a težine do 50 kg,<br />
i naravno da mogu da budu i manje i veće.<br />
U Beogradu su ugrađivane ploče na ventilisanoj<br />
fasadi i veličine 105180cm, što je<br />
zahtevalo i specifična rešenja kačenja.<br />
Svakako da su kamene fasade jedan od najskupljih<br />
načina završne obrade imajući u<br />
vidu dodatne troškove postavljanja izolacije,<br />
neophodan visok kvalitet samog kamena,<br />
specifičnu težinu materijala, cenu rada prilikom<br />
eksploatacije, obrade, postavljanja i<br />
transporta, posebno onda kada se govori o<br />
uvoznim mermerima i granitima iz najpoznatijih<br />
španskih, italijanskih ili čileanskih<br />
kamenoloma. Ali... fasade od kvalitetnog<br />
kamena su pogodne za održavanje, tj. održavanje<br />
jedva da je potrebno, te su stoga i<br />
dobile prigodan pridev – večne.<br />
U ovom broju Build <strong>magazin</strong>a predstaviemo<br />
Vam firmu T&T stone<br />
d.o.o. (nastalu udruživanjem pojedinih<br />
fi rmi iz grupacije Tim A, o kojoj<br />
smo ve pisali), i posebno predstavljamo<br />
ankere i potkonstrukcije sistema<br />
Lapidea iz Italije, iji su ekskluzivni<br />
zastupnik za naše tržište.<br />
U teške elemente oblaganja ubrajaju se i fasade<br />
izrađene od keramičkih ploča i opeke<br />
kod kojih se postavljanje vrši oslanjanjem na<br />
donju potkonstrukciju, skrivenu u fugama.<br />
Postoje i različiti dodatni načini kao što su<br />
sistemi sidrenja, konzole, šinske konstrukcije<br />
i sl. Tu su naravno i obloge od betonskih<br />
prefabrikovanih elemenata o kojima će više<br />
reči biti u narednom broju Build <strong>magazin</strong>a.<br />
Užika 4, 17500 Vranje<br />
tel/fax: 017 415 500<br />
e-mail: cerak1@ptt.yu<br />
www.cerak.co.yu<br />
• Proizvodnja:<br />
sve vrste termoizolovanog stakla, PVC stolarije (sistem TROCAL),<br />
aluminijumske stolarije (profili NISSAL)<br />
• Prodaja i ugradnja:<br />
svih vrsta ravnog graevinskog stakla, ornament, profilit i armiranog stakla,<br />
stopsol i parsol stakla, staklenih prizmi, LEXAN-a, RIGIPS gips-karton ploa,<br />
vodootpornih, vatrootpornih i kaširanih ploa, spuštenih plafona (CASOPRANO,<br />
DEKOGIPS, GYPTONE i RIGITON) sa prateom potkonstrukcijom<br />
• Ugradnja:<br />
svih vrsta plivajuih podova, garažnih vrata sa i bez motora<br />
na daljinsko upravljanje (HÖRMANN)<br />
• Molerski radovi<br />
• Zavarivanje<br />
20 www.build<strong>magazin</strong>.com
TEMAbroja<br />
Betonske fasade su zlatno doba<br />
imale u jednom periodu XX veka, ali i beton<br />
slabo trpi kiseli vazduh i druge atmosferske<br />
uticaje. Ipak, baš u trenutku kada<br />
se ovaj problem pokazao, i kada su načinjeni<br />
prvi koraci ka njegovom otklanjanju<br />
(korišćenjem aditiva koji čine da beton sam<br />
sebe prečišćava, neprekidno održavajući<br />
kvalitet svog poslednjeg sloja), staklene fasade<br />
su preuzele primat koji i danas drže.<br />
Međutim, u poslednje vreme tehnologija se<br />
sprema da pruži drugu šansu betonskim fasadama,<br />
razvijajući nove aditive koji betonu<br />
omogućavaju da nadoknadi sve nedostatke<br />
i postigne zadovoljavajući stepen estetike i<br />
kvaliteta u pogledu postojanosti boje i površinskog<br />
sloja. U SAD je u toku ispitivanje<br />
prozirnih betona, sa recikliranim staklom<br />
kao agregatom, odličnih mehaničkih osobina,<br />
o čemu je Build već pisao.<br />
Nastavljamo i priu o Simprolitu, koji<br />
za fasade nudi ploe izraene na<br />
bazi polistirolbetona (vrsta lakog betona<br />
na bazi agregata od ekspandiranih<br />
granula stiropora) ija su svojstva:<br />
vrstoa na udar, postojanost<br />
pri eksploataciji, vatrootpornost, paronepropusnost<br />
i jednostavnost pri<br />
montaži. Zbog svojih karakteristika<br />
koriste se i za utopljavanje fasada.<br />
I na samom kraju, možemo da zaključimo<br />
da vrsta i kvalitet fasade zavise od načina<br />
rešavanja problema statičke nosivosti, toplotne<br />
i zvučne izolacije, kondenzacije vodene<br />
pare, nošenja stakla, zaptivanja, sistema<br />
pričvršćivanja, dilatacionih spojnica, otpornosti<br />
na vatru i naravno, estetskih ciljeva.<br />
Naravno da su moguće i kombinacije lakih i<br />
teških elemenata za oblaganje.<br />
Danas u Srbiji, naročito u Beogradu, često<br />
imamo priliku da vidimo kako neka stara<br />
fasada, čiji estetski kvaliteti nisu imali snage<br />
da odole zahtevima novog vremena i novih<br />
potreba, dobijaju sada sasvim novo ruho, pa<br />
tako klasično zidane fasade prekrivamo staklenim<br />
i metalnim površinama, a tamo gde<br />
je to moguće, kao npr. kod skeletne gradnje,<br />
možemo videti i kompletnu zamenu fasadnog<br />
zida od opekarskih proizvoda zidom<br />
stakla sa alu-profilima <br />
Za koju god fasadu da se odluite,<br />
prilikom njene postavke bie Vam<br />
neophodne odgovarajue skele.<br />
Iz tog razloga Vam predstavljamo i<br />
ramovske skele fi rme MB Company.
TEMAbroja<br />
izazov arhitektama<br />
TRIMORASTER<br />
Igra vrhunske estetike i funkcionalnosti!<br />
TrimoRaster je nov proizvod,<br />
ne samo u Trimu ve i na<br />
svetskom tržištu modularnih<br />
fasada. Radi se o fasadnom<br />
sistemu sa vrhunskim<br />
estetskim izgledom, kome<br />
su dodate sve važne<br />
funkcionalne prednosti<br />
fasadnih sistema ime je<br />
kompanija Trimo tržištu i,<br />
naravno, Vama ponudila<br />
idealno rešenje za<br />
Vaše fasade i objekte<br />
Fasada već dugo ne služi samo kao zaštita za<br />
objekat, već se njom često naglašava i karakter<br />
objekta. Spoljašnji izgled koji će na prvi pogled<br />
nagovestiti i predstaviti značaj građevine, želja<br />
je i cilj svakog arhitekte. Pored spoljašnjeg izgleda,<br />
važan je i individualan pogled arhitekte<br />
na objekat, kao i na okolinu u kojoj se zgrada<br />
nalazi. Zato je sam izbor fasade odgovoran i<br />
istovremeno kreativan rad koji može da bude i<br />
igra vizuelnog efekta i funkcionalnosti – naravno,<br />
ukoliko je Vaš izbor TrimoRaster fasada.<br />
Vrhunska estetika<br />
Kombinacija naglašenih vertikalnih i horizontalnih<br />
senovitih fuga sa spoljašnjim<br />
gladio efektom kod TrimoRastera predstavlja<br />
individualno i originalno rešenje za svaki<br />
novi objekat posebno. TrimoRaster fasadni<br />
sistem namenjen je svima koji žele reprezentativan<br />
izgled objekta. Primeren je za fasade<br />
hotela, banaka, upravnih zgrada, savremenih<br />
školskih i obrazovnih centara, kancelarijskih<br />
prostora, poslovnih i trgovačkih centara, itd.<br />
Naravno, ovim se spisak objekata različitih<br />
namena komplementarnih TrimoRasteru<br />
ne završava i ovu fasadu mogu primeniti svi<br />
oni koji žele da učestvuju u toj čudesnoj igri<br />
modularnih TrimoRaster panela i fuga<br />
između njih.<br />
Kombinacija estetskog minimalizma sa gladio<br />
spoljašnjom linijom i individualnog izražavanja<br />
sa naglašenim senovitim fugama, Vašu<br />
fasadu čini originalnom, unikatnom i po meri<br />
vaših želja.<br />
22<br />
Svakoj fasadi omogućen je izbor karakterističnog<br />
modula. Na ovaj način svaki objekat,<br />
to jest arhitekta zadužen za oblikovanje njegove<br />
fasade, može na njoj razviti originalnu<br />
rasternu mrežu prepoznatljivog modula koja<br />
bi na najbolji mogući način predstavljala namenu,<br />
stepen ekskluzivnosti i značaj objekta,<br />
a sam objekat bi time predstavljao repernu<br />
tačku prostora, bilo kao sjajni metalni<br />
prozor u gusto izgrađenom urbanom tkivu,<br />
bilo kao slobodnostojeći objekat sa svih pet<br />
vidljivih fasada.<br />
Oblikovanje fasade sa naglašenim senovitim<br />
fugama omogućava izvijanje, ukrštanje<br />
i pretakanje elegantnih linija koje mogu da<br />
stupaju u odnose sa već postojećim susednim<br />
objektima, ali mogu i da u potpunosti<br />
prate svoju ličnu matricu i samo svoju priču.<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
Gladio profil spoljašnjeg lima rezultat je posebnih<br />
postupaka obrade kojima je postignuto<br />
da lim vizuelno deluje potpuno glatko.<br />
Svakako da blistavost ovakve fasade kod<br />
posmatrača već na prvi pogled stvara utisak<br />
poštovanja, poverenja i ekskluzivnosti.<br />
Širok izbor dekorativnih elemenata tercijalne<br />
plastike, mogućnost postavljanja<br />
svetlosnih tela i reklamnih panoa na fasadu,<br />
kao i veliki izbor nijansi boja za limene<br />
modularne ploče TrimoRaster sistema, sve<br />
to dodatno povećava mogućnost različitog<br />
završnog izgleda i efekta fasade.<br />
TrimoRaster daje mogućnost horizontalnog<br />
ili vertikalnog polaganja fasade što dodatno<br />
proširuje teren za igru i kombinovanje<br />
elemenata. Modularni pristup oblikovanju<br />
fasade prisutan je u arhitekturi već preko<br />
jednog veka a danas nesumnjivo predstavlja<br />
apsolutnu prednost, ne samo u komercijalnom<br />
već i u estetskom smislu, ali istovremeno<br />
predstavlja i izazov arhitektama koji žele<br />
da spoje eleganciju i unikatnost.<br />
Funkcionalnost Trimorastera<br />
Funkcionalne prednosti TrimoRaster<br />
sistema potiču od vrhunske tehnologije<br />
rada i visokokvalitetnih materijala, koji<br />
su upotrebljeni za izradu TrimoRaster
TEMAbroja<br />
panela. Sve ove prednosti plod su Trimo<br />
razvoja, koji je u TrimoRaster uključio<br />
dugogodišnje znanje i iskustvo svih svojih<br />
zaposlenih. TrimoRaster panel obložen je<br />
sa spoljašnje i unutrašnje strane obostrano<br />
pocinkovanim limom, dok je između limenih<br />
ploča ispuna od mineralne vune.<br />
Zvučna izolovanost je još jedan značajan<br />
faktor koji TrimoRaster fasade takođe ispunjavaju<br />
po svim predviđenim propisima i<br />
zakonima. Udobnost dobro zvučno izolovanog<br />
objekta ima za posledicu nekoliko drugih<br />
prednosti, pa će se tako iza TrimoRaster fasada<br />
gosti, zaposleni i posetioci osećati bolje i<br />
biti zadovoljniji, a samim tim i efikasniji.<br />
Protivpožarna otpornost je osobina koja<br />
se zahteva i traži, a sve više i podrazumeva<br />
kod građevinskih materijala bilo koje<br />
namene. Zakonodavstvo u državama širom<br />
sveta postavlja konkretne zahteve za zaštitu<br />
objekata od požara. TrimoRaster sistem je<br />
vatrootporan fasadni sistem koji zadovoljava<br />
sve te zahteve. To omogućavaju ugrađeni<br />
vatrootporni materijali.<br />
Termoizolacijski sistem koji pružaju Trimo-<br />
Raster fasade predstavlja još jednu odličnu<br />
zaštitu objekta i u stanju je da pruži maksimalan<br />
komfor unutrašnjeg prostora koji je njima<br />
pokriven. Kao toplotni izolator sprečava prolaz<br />
vazduha u objekat, hladnog zimi i toplog preko<br />
leta, i tako omogućava značajne uštede kod<br />
troškova grejanja i hlađenja prostora, odnosno<br />
potrošnje energije uopšte. Ušteda energije je,<br />
poslednjih godina, jedan od presudnih faktora<br />
koji mora biti ispunjen ne bi li proizvodnja<br />
nekog materijala bila odobrena i ne bi li se on<br />
zatim našao na tržištu.<br />
TrimoRaster sistem predstavlja samonosivi<br />
sistem, što znači da je sistem projektovan<br />
tako da može da preuzme pored funkcije fasade<br />
i funkciju samonosivog zida. Njegovom<br />
primenom dolazi do uštede na troškovima<br />
materijala i vremena montaže, jer nema potrebe<br />
da se koristi dodatni betonski zid.<br />
Prednosti korišenja<br />
TrimoRaster panela<br />
i fasada:<br />
• Estetski dizajn sa naglašenim spojevima<br />
• Veliki broj modularnih kombinacija<br />
• Naglašavanje rastera bojenim profilima<br />
• Blistavost fasade zahvaljujući gladio<br />
efektu<br />
• Vatrootpornost<br />
• Izolacija (toplotna, zvučna, vazdušna i<br />
hidrozaptivenost)<br />
• Ispuna dvostrano pocinkovanih panela<br />
mineralnom vunom<br />
• Samonoseći sistem bez dodatnog zida<br />
• Laka i brza montaža<br />
• 25μm PVDF antikorozivna zaštita lima<br />
Sistem TrimoRaster napravljen je tako<br />
da je montaža brza i jednostavna. Horizontalna<br />
fuga nastaje samim polaganjem<br />
panela, a vertikalna fuga se formira pričvršćivanjem<br />
panela zavrtnjima po vertikali<br />
na potkonstrukciju. Zavrtnji su pokriveni<br />
i izolovani EPDM zaptivačem, dok aluminijumski<br />
T-profil estetski zaokružuje<br />
vertikalni spoj. Aluminijumski profil može<br />
da bude u boji panela ili neke druge boje<br />
- izbor je Vaš.<br />
Tehnološka zaokruženost čitave ideje modularne<br />
fasade vidi se u svim detaljima Trimo-<br />
Raster sistema. U Trimo razvoju predvideli<br />
su i rešenja za detalje, koji definišu vrhunski<br />
izgled fasade:<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
oštrougaoni ili zaobljeni ugaoni elementi<br />
završeci za prozore i vrata<br />
završeci za atiku<br />
završetak spoja sa zidom<br />
S vremena na vreme tržište građevinske<br />
industrije obogati proizvod koji pruži značajne<br />
smernice za dalji razvoj arhitekture.<br />
TrimoRaster je jedan od takvih proizvoda<br />
jer se govori o tehnološki potpuno zaokruženom<br />
sistemu, kod koga rame uz rame idu<br />
vrhunski izgled, kvalitet i funkcionalnost <br />
TRIMO INŽENJERING d.o.o.<br />
Bul. Arsenija arnojevia 99b,<br />
11070 Novi Beograd<br />
tel: + 381 (0) 11 2129 724<br />
2129 731<br />
tel/fax: + 381 (0) 11 2129 726<br />
e-mail: office@trimo.co.yu<br />
www.trimo.co.yu<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
23
TEMAbroja<br />
T&T stone<br />
ventilisane kamene fasade<br />
Ve smo upoznali Tim A,<br />
kompaniju koja je nastala<br />
udruživanjem šest firmi koje<br />
se bave kamenorezakim<br />
radovima, i sada predstavljamo<br />
firmu T&T stone d.o.o.<br />
koja je nastala udruživanjem<br />
nekoliko lanova konzorcijuma<br />
Tim A, s tim što je poslovna<br />
saradnja i dalje ista<br />
i, trajna, sa svim preostalim<br />
lanovima<br />
Do udruživanja i nastanka T&T stone došlo<br />
je radi što jednostavnije procedure kod<br />
nastupa na tržištu i konkurisanja na tenderima<br />
u odnosu na formu konzorcijuma.<br />
Firma je usko specijalizovana za kompletne<br />
kamenorezačke radove: od nabavke materijala-sirovina,<br />
tj. granita i mermera, pa preko<br />
prerade i obrade, sve do ugradnje na objektu.<br />
Kapiciteti proizvodnog pogona u Topoli su<br />
najveći u krugu od 1.000km (preko 3ha površine<br />
i 3.000m 2 pod krovom), sa kompletnom<br />
uvoznom opremom koja omogućava<br />
kvalitet finalnog proizvoda jednak onome<br />
koji daju i najpoznatije svetske kompanije.<br />
Predstavljamo najviše ugrađivani tip prostornog<br />
ankera od inoxa koji omogućava<br />
podešavnje u sva tri pravca. Ovaj anker ima<br />
najširu primenu prilikom oblaganja ventilisanih<br />
fasada kamenom, posebno onda kada<br />
je osnovni zid armiranobetonski.<br />
anker za ventilisane fasade<br />
U slučajevima kada se tačke oslonca obloge<br />
fasade nalaze samo u visini međuspratne<br />
konstrukcije neophodno je postaviti<br />
potkonstrukciju pre oblaganja fasade kamenom.<br />
U prvom broju Build-<strong>magazin</strong>a<br />
Tim A je najavio saradnju sa italijanskim<br />
proizvođačem Lapidea, a sada je<br />
T&T stone njihov ekskluzivni zastupnik<br />
na našem tržištu. Lapidea potkonstrukcijski<br />
sistem za ventilisane fasade izrađuje se od<br />
inoxa ili kao pocinkovani element.<br />
potkonstrukcijski sistem Lapidea<br />
Asortiman materijala iz ponude T&T stone<br />
neprekidno se povećava, pa će biti proširena<br />
i paleta mermera kako bi se izašlo u susret<br />
tržištu koje sve više zahteva mermere najvišeg<br />
estetskog i tehničkog kvaliteta, posebno<br />
u enterijerskim radovima. U 2008. kompanija<br />
planira da za pojedine materijale dobije ekskluzivnost<br />
na tržištu Srbije. U prvom broju<br />
Build <strong>magazin</strong>a opisali smo detaljno čitav<br />
proces obrade kamenih blokova koji se odvija<br />
u pogonima u Topoli, a sada ćemo Vas<br />
upoznati sa sistemima za kačenje ventilisanih<br />
kamenih fasada iz njihove ponude.<br />
24<br />
detalj Lapidea potkonstrukcije<br />
Iako se na tržištu pojavljuje pod novim imenom,<br />
T&T stone je u svom poslovanju<br />
zadržao sve ono po čemu je poznat i ceo<br />
konzorcijum Tim A, pa tako kod njih, pored<br />
najkvalitetnijeg kamena, vrhunski obrađenog,<br />
uz svu neophodnu prateću opremu, uvek možete<br />
pronaći i najbolji savet za sva Vaša pitanja<br />
i probleme u vezi sa kamenom, bilo da ste<br />
projektant, kupac ili kolega iz branše <br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
T&T STONE d.o.o.<br />
Privredno društvo za obradu i ugradnju kamena<br />
– granita i mermera d.o.o.<br />
sedište<br />
Trajka Rajkovia 3, 11070 Novi Beograd<br />
tel: +381 (0) 11 22 70 554<br />
fax: +381 (0) 11 22 80 183<br />
proizvodnja<br />
Beogradski put b.b, 34310 Topola<br />
tel: +381 (0) 34 831 554<br />
fax: +381 (0) 34 831 673<br />
e-mail: info@tabas.co.yu<br />
www.tabas.co.yu<br />
www.lapidea.it
TEMAbroja<br />
100% LINDAB<br />
švedski kvalitet u Srbiji<br />
elik je materijal koji Vas<br />
nikada nee izneveriti, a<br />
Lindab je kompanija koja<br />
svoje proizvode izrauje od<br />
najkvalitetnijeg švedskog<br />
elika, bez obzira da li su u<br />
pitanju kompletni sistemi ili<br />
odreene komponente<br />
Lindab proizvodi kompletne hale, tj. primarnu<br />
i sekundarnu čeličnu konstrukciju<br />
(krovne i zidne grede od hladno oblikovanih<br />
profila), kao i integrisane sisteme za oblaganje<br />
i pokrivanje objekata: čelične pocinkovane<br />
plastificirane trapezne limove, visoke profile,<br />
sendvič panele, zidne kasete... Osim glavnih<br />
konstrukcionih elemenata u ponudi su proizvodi<br />
koji upotpunjuju navedene sisteme i<br />
koji su u potpunosti kompatibilni za ugradnju:<br />
sistemi oluka, sistemi zaštite na krovu,<br />
transparentni elementi, fabrički elementi za<br />
opšivanje, industrijska sekciona vrata, itd.<br />
Lindab sistem<br />
konstrukcija<br />
za fasadne<br />
zidove<br />
Pored dosadašnjeg proizvodnog programa, u<br />
prilici smo da Vam predstavimo nove Lindab<br />
sisteme: sistem konstrukcija za fasadne zidove i<br />
sistem konstrukcija za pregradne zidove.<br />
Najvažnija funkcija fasadnih zidova je da<br />
zaštite unutrašnjost objekta od vrućine, hladnoće,<br />
kiše i snega, da spreče buku, kao i da<br />
štite od vatre. Lindab sistem konstrukcija<br />
za fasadne zidove sa prorezima u profilima<br />
u potpunosti ispunjava sve gore navedene<br />
funkcije. Profili se proizvode u različitim<br />
debljinama, što olakšava pronalaženje optimalnog<br />
rešenja u skladu sa njihovim nosivostima.<br />
Takođe, proizvodi se sav potreban<br />
prateći materijal za fiksiranje prozora, vrata,<br />
izolacije, cevi, kablova i zidnih obloga.<br />
Lindab konstrukcija za fasadne zidove izrađen<br />
od pocinkovanih i nerđajućih čeličnih<br />
profila, idealan je za izgradnju kako porodičnih<br />
kuća, tako i za višespratne stambene<br />
objekte. Prorezi u sklopu samih profila omogućavaju<br />
smanjenje termičke provodljivosti, a<br />
takođe minimalizuju buku i vibracije. Kada<br />
se koriste u kombinaciji sa vatrootpornim<br />
materijalima, ovi sistemi ispunjavaju najstrože<br />
protivpožarne propise.<br />
Prednosti u primeni ovog sistema su sledeće:<br />
• široka primena<br />
• mala težina<br />
• velika nosivost<br />
• niska termička provodljivost<br />
• odlična zvučna otpornost<br />
• povišena vatrootpornost<br />
• otpornost na vlagu<br />
• nepropustivost za buđ<br />
• jednostavna montaža<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
Lindab fasada od horizontalno<br />
postavljenih sendvi panela<br />
Lindab sistem za pregradne zidove je takođe<br />
izrađen od pocinkovanih i nerđajućih<br />
čeličnih profila. Ovaj sistem u svom sastavu<br />
ima čitav niz profila koji ispunjavaju uobičajene<br />
zahteve po pitanju zvučne izolacije,<br />
a radi ispunjenja zahteva za višim stepenom<br />
zvučne izolacije, razvijen je novi RdB akustični<br />
profil, kao prvi reducer buke. Korišćenjem<br />
mineralne vune za izolaciju i gipsanih ploča,<br />
Lindab sistem konstrukcija za pregradne<br />
zidove zadovoljava najstrože protivpožarne<br />
propise. I ovaj sistem je jednostavan za rukovanje.<br />
Čak i visoki zidovi nisu problem,<br />
jer se profili ne izvijaju i ne zahtevaju nastavke.<br />
Lindab profili se proizvode u svim<br />
potrebnim dužinama. Sa Lindab komponentama<br />
možete napraviti zid viši od 14m.<br />
Ovi profili lako podnose sva opterećenja od<br />
podne konstrukcije do krovne rešetke.<br />
Prednosti u primeni ovog sistema su sledeće:<br />
• nepropustivost za buđ<br />
• jednostavna montaža<br />
• mala težina, a velika nosivost<br />
• odlična zvučna otpornost<br />
• povišena vatrootpornost<br />
Lindab fasadni i pregradni zidni profili su<br />
jednostavni za montažu. Svaki element isporučen<br />
na gradilište unapred je obeležen<br />
i isečen na traženu dužinu. Takođe, postoje<br />
specijalno dizajnirana spojna sredstava za<br />
sve vrste primene <br />
Predstavništvo za Srbiju<br />
Bul. Mihajla Pupina 10d (YUBC),<br />
11070 Novi Beograd<br />
tel/fax: +381 (0) 11 311 04 85<br />
311 04 86<br />
e-mail: lindab@yubc.net<br />
www.lindab.co.yu<br />
25
TEMAbroja<br />
LENSIM-NEOTON<br />
fasade koje ne stare<br />
Od kako znam za sebe, čovekovo lice je<br />
za mene najjače osvetljeni i<br />
najprivlačniji delić<br />
koji me okružuje.<br />
Ivo Andri<br />
Zajednička želja svakog arhitekte, investitora<br />
i korisnika jeste da fasada zgrade, njeno<br />
lice, što je moguće duže, a poželjno kroz ceo<br />
njen upotrebni vek, ostane nepromenjena.<br />
Da bi se to postiglo, već tokom projektovanja,<br />
a svakako tokom izgradnje i u periodu<br />
eksploatacije i održavanja objekta, treba<br />
imati u vidu nekoliko opasnosti koje negativno<br />
utiču kako na vizuelni identitet zgrade,<br />
tako i na njenu funkcionalnost.<br />
Lensim-Neoton d.o.o. je u mogućnosti<br />
da Vam kroz isporuku najsavremenijih materijala,<br />
kroz stručnu savetodavnu podršku,<br />
kao i kroz direktno izvođenje pojedinih vrsta<br />
radova, pomogne da se sa navedenim problemima<br />
suočite na najadekvatniji način.<br />
Problemi sa kojima se suočava svaka fasada<br />
tokom svog veka:<br />
• Razgradnja i erozija materijala je, pored<br />
prirodnih klimatskih faktora, najčešće indukovana<br />
kiselim kišama i zagađenjem<br />
vazduha (smog)<br />
• Penetrirajuća atmosferska vlaga, u kombinaciji<br />
sa dejstvom mraza, dovodi do pukotina,<br />
narušavanja termičkih karakteristika,<br />
korodiranja armature, razvoja organskih<br />
organizama i stvaranja nepoželjnih soli<br />
• U urbanim sredinama, grafiti su svakodnevni<br />
problem sa kojim se građani suočavaju<br />
Lensim-Neoton d.o.o. u ponudi ima<br />
proizvode primenljive na svim fasadama, u<br />
zavisnosti od problema sa kojima se suočavaju.<br />
Ovom prilikom Vam navodimo samo<br />
neke od njih:<br />
Zaptivanje fasade:<br />
• Trajno elastična zaptivna masa Elastotan,<br />
git za strukturalno zastakljivanje IG-1k...<br />
Hidroizolacija fasade:<br />
• Dubinska hidroizolacija betona Penetron<br />
• Cementni elastični premazi<br />
Aquamat, Sealcoat...<br />
• Eliminacija kapilarne vlage Aquamat-F<br />
• Impregnacija Protesil, Penesil...<br />
• Poliuretanski premaz Isoflex-pu,<br />
Penecoat-elastic, Penecoat-clear...<br />
• Hidroizolaciona fasadna boja Flexcoat<br />
• Akrilni fasadni malter u boji Marmocryl<br />
Termoizolacija i zvučna izolacija fasade:<br />
• Termoizolacioni malter Tektoterm,<br />
Isolmant...<br />
Popravke i konzervacija:<br />
• Polimer-cementni reparatur malter Durocret,<br />
Rapicret, Megacret, Planfix, Penetron<br />
V/o Patch, Penetron Dresscrete,<br />
Penecrete Mortar...<br />
• Materijali za hemijsko učvršćivanje<br />
Peneseal-pro i Peneseal-fh...<br />
• Lak za kamen VS-1...<br />
• Aditivi za poboljšanje karakteristika maltera<br />
i betona (plastifikacija, vodonepropusnost,<br />
ubrzavanje, usporavanje, polimerizacija<br />
– Adiplast, Bevetol, Plastiproof,<br />
Adium, Retadol, Adiflex-b, Penecryl<br />
Elastic, Penetron Admix...)<br />
• Zaštita od grafita AG-77, AGS...<br />
Građevinski lepkovi:<br />
• Serija C2 lepkova AK-11, 20, 22, AKelastic,<br />
AK-marble, AK-stone, AK-glass,<br />
AK-rapid, AK-grand...<br />
Lepeza materijala neophodnih za primenu na<br />
fasadama objekata je prevelika da bi smo ih<br />
mogli sve ovde nabrojati. Za svaki konkretan<br />
slučaj, bilo da je objekat u fazi projektovanja,<br />
izgradnje ili naknadnih intervencija, u preduzeću<br />
Lensim-Neoton d.o.o. su spremni da<br />
zajedno sa Vama analiziraju i da, ukoliko je<br />
to potrebno, u saradnji sa stručnim službama<br />
svojih ino-dobavljača ponude najcelishodnije<br />
i ekonomski najprihvatljivije rešenje <br />
LENSIM-NEOTON d.o.o.<br />
Goce Deleva 42, 11070 Novi Beograd<br />
tel: +381 (0) 11 2691 696<br />
e-mail: office@lensim.co.yu<br />
www.lensim.co.yu<br />
26<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com
TEMAbroja<br />
COR-TEN<br />
Patina i za ventilisane fasade!<br />
Za Cor-Ten se zna od tridesetih godina prošlog veka. Vremenom<br />
se pokazao kao veoma primenjiv i uspešan u industriji,<br />
transportu, a poslednjih godina i u graevinarstvu. Ovaj proizvod<br />
je izraen od specijalne vrste elika premazane posebnim<br />
završnim slojem koji u kontaktu sa uslovima spoljašnje<br />
sredine hemijskom reakcijom stvara zaštitni – patinirani sloj,<br />
koji predstavlja dodatnu zaštitu svakog od ovih elemenata i<br />
priprema ih za agresivne uslove spoljašnje sredine<br />
36 meseci, što umnogome zavisi od agresivnosti<br />
same sredine u kojoj se objekat nalazi.<br />
Danas se Ruukki Cor-Ten koristi u obliku<br />
kaseta, kao interesantan elemenat modernih<br />
fasada. Sa ostalim elementima i dodatnom<br />
opremom, Cor-Ten kasete formiraju<br />
funkcionalnu, visokokvalitetnu ventilisanu<br />
fasadu. Osim kaseta, od ovog materijala se<br />
mogu izraditi i horizontalne fasadne lamele<br />
Fasetti tipa H, kao i Design profil Madrid.<br />
Specijalni sloj koji se nanosi na površinu čelika<br />
oksidirajući stvara patinu koja predstavlja<br />
dugotrajnu zaštitu površine. Patina se stvara<br />
u normalnim uslovima u periodu od 18 do<br />
Najbolja varijanta upotrebe Cor-Ten kaseta<br />
kao fasadne obloge je kad se ona u startu<br />
projektuje uzimajući u obzir sve elemente<br />
i specifičnosti same obloge, potrebne potkonstrukcije,<br />
termičkih dilatacija, potrebne<br />
opšivke, kao i potreban vezni materijal.<br />
Debljina materijala od koga se izrađuju kasete<br />
je 1,5mm. Same kasete su standardne<br />
dubine 30mm, a ukupna debljina fasadne<br />
obloge, tj. udaljenje spoljne fasadne linije od<br />
potkonstrukcije, odnosno termoizolacije, je<br />
samo 60mm. Sama širina vertikalne spojnice<br />
može varirati od 10 do 30mm, dok je<br />
horizontalna spojnica standardne širine od<br />
34mm. Rupe na kaseti pomoću kojih se ona<br />
pričvršćuje za potkonstrukciju su ovalne<br />
(prečnika 10 i 8mm). Kasete se vezuju za<br />
potkonstrukciju samo na uglovima – krajevima<br />
kaseta, ukoliko su one veličine do<br />
700mm, a ukoliko su veće vezivaće se praktično<br />
na svakih 600 do 700mm. Moguće<br />
je proizvesti ugaone kasete za oblaganje<br />
uglova fasada, završetka zidova pod krovom<br />
ili okvira prozora i otvora uopšte. Količina<br />
opšivki može biti maksimalno smanjena<br />
prilikom izrade samog projekta, a one se<br />
postavljaju tako da se nalaze iza kaseta, ne<br />
narušavajući izgled i linije same fasade.<br />
Porudžbina kaseta se vrši posebno za svaki<br />
objekat, prema projektovanim dimenzijama.<br />
Na gradilište kasete stižu u drvenim kutijama,<br />
koje treba držati na mestu koje nije direktno<br />
izloženo vodi. Na kutijama se nalaze<br />
oznake onog tipa kaseta koje su spakovane u<br />
toj kutiji, a sve radi lakšeg snalaženja na gradilištu.<br />
Projekat montaže kaseta određuje<br />
redosled montaže, i, što je on bolje urađen,<br />
montaža će se odvijati brže. Ukoliko se odlučite<br />
za Ruukki Cor-Ten fasadu, izabraćete<br />
dugotrajnu, modernu fasadu jedinstvenog,<br />
atraktivnog i robustnog izgleda <br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
RUUKKI HUNGARY Kft.<br />
Predstavništvo Beograd<br />
Glavna 13M, 11080 Zemun<br />
tel/fax: +381 (0) 11 30 76 192<br />
30 76 193<br />
e-mail: ruukki.serbia@ruukki.com<br />
www.ruukki.com/rs<br />
27
TEMAbroja<br />
NOVA FORMA<br />
fasadna stakla Uniglasa<br />
Nova Forma je ve odavno<br />
ime koje garantuje kvalitet u<br />
dizajnu, proizvodnji i distribuciji<br />
nameštaja. Dugogodišnje<br />
iskustvo, sposobnosti<br />
i veštine zaposlenih radnika,<br />
kao i primena savremenih<br />
tehniko-tehnoloških dostignua,<br />
doprineli su razvitku<br />
brenda Nova Forma koji<br />
veoma uspešno posluje na<br />
prostorima regiona i šire.<br />
Ipak, sada Vam predstavljamo<br />
jednu od fabrika kompanije<br />
sa kojom stupaju na tle<br />
fasada, enterijera i graevinarstva<br />
uopšte - preduzee<br />
za preradu stakla Uniglas<br />
Sedište Nove Forme nalazi se u Šamcu u<br />
BiH, ali su prisutni i na tržištu Srbije gde<br />
se njihovo poslovanje odvija uz pomoć firme<br />
Nova Forma – Beograd. Preko 60% svoje<br />
proizvodnje kompanija plasira u inostranstvo,<br />
što im daje podsticaj za dalji razvoj i<br />
usavršavanje, ali istovremeno i omogućava<br />
da iz godine u godinu sebi postavljaju više<br />
ciljeve u poslovanju i razvitku proizvodnog<br />
programa i distributivne mreže.<br />
U sastavu Nove Forme danas posluje nekoliko<br />
fabrika, a jedna od njih je i fabrika<br />
za preradu stakla Uniglas. U poslednje<br />
tri godine, investiranjem u modernizaciju<br />
proizvodnih pogona u Uniglasu, došlo je<br />
do značajnih povećanja proizvodnih kapaciteta<br />
za preradu stakla. Naravno da su sve<br />
investicije praćene i odgovarajućim kadrovskim<br />
i organizacionim unapređenjima, nastavljajući<br />
time decenijama dugu i poznatu<br />
tradiciju prerade stakla.<br />
U sklopu zaokruženog procesa obrade stakla<br />
izdvajamo:<br />
• Najsavremenije mašine za obradu stakla<br />
(sečenje, brušenje, poliranje, bušenje)<br />
• Peskiranje stakala<br />
• Linije za sito štampu<br />
Za poseban detalj prerade stakla u Uniglasu<br />
izdvojili bismo peći za kaljenje stakla.<br />
U skladu sa trendovima na tržištu i kreta-<br />
njima u savremenoj građevinskoj industriji<br />
Uniglas je svoje poslovanje u poslednjem<br />
vremenskom periodu posebno usmerio na<br />
obradu i kaljenje stakala za fasade.<br />
Međutim, proizvodni programi Uniglasa<br />
orjentisani su i na mnoge druge grane industrije,<br />
pa se tako u fabrici rade i:<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
Sve vrste obrade i kaljenje stakla za industriju<br />
nameštaja<br />
Proizvodnja staklenog nameštaja<br />
Proizvodnja stakla za belu tehniku<br />
Proizvodnja stakla za automobilsku industriju<br />
Izrada vitraža<br />
Proizvodnja lustera i plafonjerki<br />
U preduzeću Nova Forma – Beograd<br />
možete se raspitati o svemu vezanom za<br />
kompletni proizvodni program, i dobiti detaljne<br />
informacije u vezi sa proizvodima i<br />
njihovom distribucijom <br />
Lole Ribara 120<br />
11250 Beograd-Železnik<br />
tel: +381 (0) 11 2571 062<br />
2580 911<br />
e-mail:<br />
office-beograd@novaforma-furniture.com<br />
www.novaforma-furniture.com<br />
28 www.build<strong>magazin</strong>.com
TEMAbroja<br />
ISOBAU<br />
fasadni i krovni paneli<br />
U prošlom broju predstavili<br />
smo sve prednosti montažnih<br />
objekata i kontejnera vodee<br />
grke kompanije u proizvodnji<br />
poliuretanskih panela, trapezoidnih<br />
pokrivaa, limova<br />
i lake konstrukcije – Isobau<br />
Hellas S.A. Ovoga puta Vam<br />
detaljnije predstavljamo nekoliko<br />
tipova panela za bono<br />
i krovno oblaganje objekata<br />
razliitih namena<br />
Krovni paneli tipa TRS su lako obrađeni<br />
građevinski elementi koji imaju čitav niz tehničkih<br />
i ekonomskih prednosti za izvođenje<br />
jake, termoizolacione i vodootporne obloge,<br />
velike izdržljivosti na teret i vremenske prilike.<br />
Projektovani sa pet trapezoidnih vrhova<br />
i blagim reljefnim međuugibima, izdržavaju<br />
velike terete čak i pod izuzetno nepovoljnim<br />
uslovima. Koriste se prvenstveno za krovno<br />
pokrivanje zgrada ali se mogu upotrebiti i za<br />
bočna oblaganja.<br />
TRS paneli<br />
Isodeck krovni paneli predstavljaju srednje<br />
rešenje između trapezoidnih čeličnih folija<br />
bez poliuretanske izolacije i krovnih panela<br />
sa čeličnim folijama sa obe strane. Podrazumeva<br />
se da su ovi paneli jeftiniji od krovnih<br />
panela TRS iako obuhvataju čitav niz tehničkih<br />
prednosti za konstrukciju termičkog<br />
i hidroizolacionog pokrivača sa velikom postojanošću<br />
na teret i vremenske prilike.<br />
TLS se sastoje od dve providne ravne poliesterske<br />
ploče pojačane staklenim navlakama<br />
sa obe strane i ispunjene 30mm širokim<br />
poroznim elastičnim daskama (jastučićima)<br />
koje su smeštene i zalepljene unutar ploča<br />
nad rogovima, dok je preostali prostor prazan.<br />
TL su providne trapezoidne ojačane krovne<br />
ploče od poliestera koje se koriste za prirodno<br />
osvetljenje onda kada je neophodan visok<br />
prenos svetlosti, pri čemu uspešno odbijaju<br />
UV zračenje i savršeno se uklapaju sa TRS i<br />
Isodeck krovnim panelima, kao i sa TS trapezoidnim<br />
čeličnim pločama, i u kombinaciji<br />
sa njima čine jedinstveni krovni pokrivač.<br />
TS trapezoidni metalni pokrivači su oblikovane<br />
čelične folije bez termoizolacije koji<br />
se koriste i za bočno pokrivanje objekata i<br />
otvorenih hala tamo gde termoizolacija nije<br />
neophodna. Projektovani su sa pet rebara<br />
trapezoidnog oblika sa ravnim međuprostorima,<br />
čime je obezbeđena otpornost na<br />
velika opterećenja.<br />
WFR paneli su predviđeni za bočno pokrivanje<br />
hladnjača, dobar su termoizolator,<br />
postavljaju se uglavnom na podove i bočne<br />
strane hladnjača. Sastoje se od dve obojene i<br />
galvanizovane čelične obloge sa ispunom od<br />
poliuretanske pene. Projektovani su tako da<br />
obezbeđuju potpunu hidroizolaciju i visoku<br />
čvrstoću, dok su se njihova kompaktnost i<br />
debeli sloj poliuretana pokazali kao izuzetan<br />
termoizolator i pri izgradnji objekata za zamrzavanje<br />
i održavanje niskih temperatura.<br />
Proizvode se u raznim bojama i debljinama.<br />
TRM bočni, i MWL krovni paneli, načinjeni<br />
su od čelične vune i obojeni galvanizovanim<br />
čeličnim folijama sa obe strane,<br />
visoke su čvrstoće sa dobrim termoizolacionim<br />
svojstvima. Koriste se kao protivpožarna<br />
zaštita a proizvode se u raznim bojama i<br />
raznim debljinama.<br />
WCL paneli bočnog pokrivanja predstavljaju<br />
najmodernije i najlepše rešenje za bočno<br />
oblaganje zgrada. Poseduju savršene hidro<br />
i termoizolacione osobine, dok istovremeno<br />
imaju i prednost skrivenog podupiranja.<br />
Dizajn njihovog profila sa blagim reljefnim<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
WCL paneli<br />
WL paneli<br />
međuugibima pruža izuzetno visoku izdržljivost<br />
na opterećenja, čak i pod izuzetno<br />
nepovoljnim uslovima. U suštini se koriste<br />
za oblaganje zidova i kao unutrašnji razdelnici<br />
zgrada, a u nekim slučajevima se mogu<br />
koristiti i kao razdelnici tavana.<br />
Postavljanje svih Isobau panela izvodi se jednostavno<br />
i brzo. Svi tipovi panela imaju inovativno<br />
rešene bočne ivice čime je obezbeđena<br />
potpuna nepromočivost, što se posebno odnosi<br />
na krovne elemente koji zadržavaju odlična hidro<br />
i termoizolaciona svojstva i pri velikim rasponima.<br />
Takođe, svi tipovi panela se izrađuju<br />
u širokom spektru boja, sa različitim tehničkim<br />
karakteristikama i dužinama, i što je posebno<br />
važno – svi Isobau proizvodi prate savremene<br />
ekološke zahteve. Isobau serija panela, zajedno<br />
sa gredama tipa C i Z, objedinjuje ponudu<br />
za kompletno oblaganje objekata svih veličina<br />
bez obzira na namenu i specifične zahteve. Posebna<br />
prednost je mogućnost kombinovanja<br />
nekoliko Isobau panela kako bi se dobio zidni<br />
omotač i krovni pokrivač prema željama i potrebama<br />
svakog klijenta.<br />
Sve detaljne informacije o panelima možete<br />
pronaći na njihovom sajtu, gde i na srpskom<br />
jeziku imate predstavljene sve ove proizvode uz<br />
palete boja, šematske crteže i tablice sa tehničkim<br />
karakteristikama <br />
Predstavništvo Beograd<br />
Vile Ravijojle 11, Beograd<br />
tel: +381 (0) 11 367 90 19<br />
fax:+381 (0) 11 367 90 18<br />
e-mail: isobausrb@isobau.gr<br />
www.isobau.gr<br />
29
TEMAbroja<br />
TRESPA<br />
sva najbolja svojstva u jednom panelu<br />
Polykem SR d.o.o. iz<br />
Beograda, posluje u okviru<br />
Ravago Group – najveeg<br />
evropskog dilera<br />
graevinskih materijala.<br />
Meu vruhunskim svetskim<br />
proizvoaima, sa kojima je<br />
Polykem SR d.o.o. u<br />
partnerskim odnosima,<br />
izdvajamo holandsku<br />
kompaniju Trespa<br />
Trespa je internacionalna kompanija koja je<br />
patentirala i razvila tehnologiju proizvodnje<br />
visokokvalitetnih pločastih materijala i od<br />
1960. postaje svetski lider u proizvodnji panela<br />
različitih namena. Trespa International<br />
BVD ima preko 600 zaposlenih u svojim<br />
firmama u skoro svim zemljama sveta, kao<br />
i u dve fabrike u Holandiji i Japanu, koje su<br />
2006. ostvarile proizvodnju od preko 4 miliona<br />
m² panela i obrt od preko 200 miliona evra.<br />
Trespa paneli su velikih dimenzija i proizvode<br />
se u četiri tipa u zavisnosti od mesta<br />
ugradnje: Athlon, Virtuon, TopLab+ i Meteon.<br />
Njihovo homogeno jezgro sastoji se od<br />
drvnih vlakana iz evropskih borovih šuma,<br />
termički obrađenih, uz dodatak smola, i presovanih<br />
pod visokim pritiskom i temperaturom.<br />
Trespa je razvila posebnu patentiranu<br />
tehnologiju elektronskog zračenja (EBC)<br />
koja pločama daje izvanredna svojstva.<br />
Trespa Athlon je posebno namenjena za enterijere<br />
sa povećanim procentom vlage (toalet<br />
i tuš kabine, lokeri, ali i za izradu nameštaja u<br />
javnim objektima). Virtuon je potpuno nova<br />
ploča iz Trespa laboratorije, posebno otporna<br />
na habanje i hemijske uticaje, sa naročito<br />
dizajniranim reljefima.<br />
30<br />
Idealno rešenje za enterijere javnih prostora,<br />
naročito za obloge zidova aerodroma, metro<br />
stanica, škola... ali i prostora sa posebnim<br />
higijenskim zahtevima: bazena, operacionih<br />
sala, sterilnih soba... Tu je i specijalni panel<br />
Toplab+ koji zbog posebnog ojačanja poseduje<br />
izuzetnu otpornost na različite hemijske<br />
supstance i sredstva za održavanje higijene, i<br />
predstavlja idealno rešenje za radne površine<br />
u biohemijskim laboratorijama.<br />
Trespa Meteon je usled svojih izuzetnih<br />
svojstava visokootporna ploča na klimatske<br />
uticaje: vlagu, kiše, kisele kiše, temperaturne<br />
promene (-20° C do +80° C), UV-zračenje...<br />
Zahvaljujući zatvorenoj strukturi, onemogućen<br />
je prodor nečistoća i vlage u unutrašnjost ploče,<br />
kao i stvaranje buđi. Održavanje je izuzetno<br />
jednostavno: rastvorom deterdženta i vodom<br />
ili, u slučaju izuzenih nečistoća (grafiti i sl.),<br />
moguće je koristiti aceton, benzin, razređivač<br />
i druga agresivna higijenska sredstva.Trespa<br />
Meteon je posebno razvijen za primenu u<br />
spoljašnjim uslovima, kao obloga ventilisanih<br />
fasada – za novogradnju i sanaciju fasada, kao<br />
obloga krovnih venaca, balkona i nadstrešnica,<br />
u izradi kioska, reklamnih panoa, urbanog mobilijara,<br />
sendvič panela sa ispunom od xps-a...<br />
Izuzetno bogata paleta boja i dezena u<br />
okviru Meteon klase Unicolors, Wood<br />
Decors, Naturals, Gloss, Metallics, kao i<br />
reljefa Rock u saten i metalik varijantama,<br />
pružaju dizajnerima slobodu u kreativnim<br />
rešenjima i visok kvalitet u praktičnoj<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
primeni. Paneli mogu biti jednostrano i dvostarno<br />
laminirani, u dimenzijama 255x186,<br />
305x153 i 365x186cm, kao i debljinama od<br />
6-16mm. Trespa Meteon se isporučuje i u obliku<br />
obostrano laminiranih ugaonih profila 90°.<br />
Proizvodni program Meteon nudi dva tipa<br />
ploča obzirom na klasu zapaljivosti:<br />
•<br />
•<br />
ST (standard), crnog jezgra, kl. B2<br />
FR (fire retardant), smeđe jezgro kl. B1<br />
Ponašanje Trespa ploča jednako je ponašanju<br />
tvrdog drveta. Materijal se ne topi, ne eksplodira,<br />
ne dimi i zadržava svoju stabilnost. Tip<br />
FR uvršten je u klasu materijala s najboljim<br />
vatrootpornim ponašanjem među organskim<br />
materijalima. Obe klase materijala zadovoljavaju<br />
propise o sigurnosti u slučaju požara koji<br />
su sadržani u regulativi EU.<br />
Trespa Meteon paneli se kod nas najčešće<br />
upotrebljavaju kao obloga ventilisane fasade<br />
na aluminijumskoj ili čeličnoj potkonstrukciji.<br />
U zavisnosti od karaktera objekta fiksiranje je<br />
vidljivo ili skriveno sa otvorenim ili zatvorenim<br />
horizontalnim i vertikalnim spojevima. Na<br />
raspolaganju su i gotova rešenja u okviru posebno<br />
definisanih Trespa sistema. Trespa sistemi<br />
kačenja osmišljeni su kako bi zadovoljili<br />
tehničke i estetske zahteve dizajnera, izvođača,<br />
građevinsku regulativu, kao i da bi se postigla<br />
ušteda u potrošnji materijala.<br />
Na upit možete dobiti sve pripadajuće informacije<br />
i potrebnu dokumentaciju o postavljanju,<br />
obradi i montaži Trespa panela, kao i<br />
uzorke materijala svih boja i dezena <br />
Zastupanje i distribucija<br />
POLYKEM SR d.o.o.<br />
Balkanska 29, Beograd<br />
tel: +381 (0) 11 306 55 77<br />
fax: +381 (0) 11 268 16 44<br />
e-mail: a.seferovic@polykemsr.co.yu<br />
web: www.trespa.com
TEMAbroja<br />
Autor Simprolit ® sistema,<br />
PhD (DTech) Milan Devi, DCivEng<br />
Akademik Meunarodne Akademije<br />
tehnoloških nauka<br />
Inostrani lan Ruske Akademije<br />
tehnoloških nauka<br />
Doktor tehnologije graenja i<br />
inženjeringa u graevinarstvu<br />
Diplomirani graevinski inženjer<br />
PROTIVPOŽARNE RAZDELNICE<br />
kao protivpožarna zaštita fasadnih<br />
sistema sa polimernim utopljivaem<br />
Sve veća cena energenata na svetskom tržištu<br />
i obaveza države da cenu energije za grejanje<br />
domaćinstava održi u realno prihvatljivim granicama<br />
platežne sposobnosti socijalnih slojeva<br />
stanovništva, podigli su pitanje utopljavanja<br />
fasada na nivo od državnog značaja. Sa druge<br />
strane, sistemi i materijali za utopljavanje fasada,<br />
pored svoje osnovne funkcije termičkog izolatora,<br />
moraju da zadovolje i niz drugih, ne manje<br />
važnih zahteva, od kojih su najvažniji dugovečnost<br />
primenjenih materijala i sistema i njihova<br />
otpornost na dejstvo požara.<br />
Nažalost, dugovečnost primenjenih materijala<br />
i sistema za utopljavanje fasada (kao njihovog<br />
svojstva da tokom vremena zadrže svoje mehaničke<br />
i termofizičke karakteristike), ispitivanja<br />
za konkretne klimatske uslove i normativi<br />
koji bi iz toga proistekli u većini zemalja još<br />
uvek nisu propisani. Iako neizostavno predstavlja<br />
tempirani problem sa odloženim dejstvom<br />
(ispitivanja u Ruskoj Federaciji su pokazala da<br />
je dugovečnost stiropora 5-10 godina, mineralne<br />
vune 14-20 godina, blokova i ploča od gasbetona<br />
tipa siporex 17-20 godina, šuplje opeke 30-40<br />
godina a, Simprolita®, kao ubedljivo najdugovečnijeg<br />
termoizolacionog materijala, ne manje<br />
od 50 godina), kod nas dugovečnost primenjenih<br />
materijala nije uslov za gradnju i tehnički<br />
prijem objekata. I dok se problemi dugovečnosti<br />
najčešće zanemaruju i njihovo rešenje prepušta<br />
informisanosti projektanata ili savesti investitora<br />
objekata za tržište, daleko ozbiljniji i odgovorniji<br />
je pristup otpornosti na požar primenjenih materijala<br />
i sistema za utopljavanje fasada.<br />
Faktori od uticaja<br />
na požarnu opasnost<br />
Pri projektovanju sistema za utopljavanje fasada,<br />
korisno je znati sledeće:<br />
• pri požaru temperatura na fasadi dostiže<br />
preko 900° C<br />
• nisu svi tipovi mineralne vune otporni na<br />
temperaturu požara koji se rasprostire preko<br />
fasade (ni u kom slučaju se ne smeju koristiti<br />
tipovi mineralne vune čija je temperatura topljenja<br />
manja od 500° C)<br />
• primena mineralne vune u ventilisanim<br />
fasadama ne rešava problem njihove vatrootpornosti<br />
• posle nekoliko krupnih požara gde je<br />
plamen prenošen gorenjem vetrozaštitnog i<br />
vodoodbojnog materijala kojim se mineralna<br />
vuna štiti od razrušenja usled protoka<br />
vazduha u ventilisanom sloju, ovom proble-<br />
mu se pridaje poseban značaj, a poznati proizvođač<br />
mineralne vune Rockwool pustio je<br />
na tržište i dvoslojnu ploču za utopljavanje<br />
fasada, pri čemu je gornji sloj izrađen od izuzetno<br />
tvrde mineralne vune zapreminske težine<br />
≈90 kg/m3<br />
• i goriv i samogasiv stiropor gore u prisustvu<br />
plamena, s tom razlikom što se samogasiv stiropor<br />
sam gasi po nestanku izvora plamena,<br />
a goriv nastavlja da gori i posle uklanjanja<br />
izvora plamena<br />
• horizontalna brzina gorenja kod nas najčešće<br />
upotrebljavanog stiropora za utopljavanje<br />
fasada, po rezultatima ispitivanja IMS<br />
Beograd, iznosi 6,4mm/sekundi, odnosno<br />
≈25m/h<br />
• brzina gorenja čistog stiropora montiranog<br />
po vertikali je eksponencijalna funkcija koja<br />
zavisi od vrste (goriv ili samogasiv) stiropora,<br />
dimenzija objekta, klimatskih faktora (vetar,<br />
visoka temperatura, vlažnost) i najmanje je<br />
4-10 puta veća od horizontalne brzine gorenja,<br />
pre svega iz razloga što zapaljen stiropor<br />
pada u žižu plamene buktinje, povećavajući<br />
pri tom dejstvo i brzinu gorenja i dodatnom<br />
temperaturom sopstvenog izgaranja<br />
• primera radi, od gorenja čistog stiropora<br />
(bez zaštitno-dekorativnog sloja) na prvom,<br />
do njegovog izgaranja na 10-tom spratu, ne<br />
prođe više od 20-25 minuta<br />
• otpornost na požar utopljenih fasada zavisi<br />
i od karakteristika elemenata njihovog pričvršćivanja<br />
za objekat, kao što su građevinski<br />
lepkovi, tiplovi, ankeri, konzolni elementi<br />
za držanje ventilisanih i staklenih fasada i sl.<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
(na primer, konzolni elemenat od aluminijuma<br />
za ventilisane i staklene fasade topi se već<br />
na 650° C)<br />
• otpornost na požar fasada zavisi i od čvrstoće<br />
i nosivosti osnovnog materijala od kojeg<br />
je sazidan objekat i u koji se ankeruje sloj za<br />
utopljavanje fasada – što se posebno odnosi<br />
na gasbeton (siporeks), šuplju opeku i sl.<br />
• uslov za otpornost na požar zidova između<br />
stanova gubi smisao ako se požar iz<br />
stana u stan na istom spratu može preneti<br />
preko fasade<br />
• brzina destrukcije materijala za utopljavanje<br />
direktno je zavisna i od materijala za<br />
unutrašnje vezivanje komponenti (lepak),<br />
kao i od materijala primenjenog za demineralizaciju<br />
komponenti (fenoli, polimeri)<br />
slojeva za utopljavanje<br />
• obezbeđivanje otpora prolasku dima unutar<br />
sistema za utopljavanje fasada, a u zonama<br />
međuspratnih ploča je, takođe, izuzetno<br />
važan faktor kod razmatranja otpornosti<br />
na požar fasadnih sistema za utopljavanje<br />
objekata<br />
• gorive su, po pravilu, boje, plastične mrežice,<br />
plastični tiplovi i drugi elementi koji se<br />
primenjuju za izradu zaštitno-dekorativnog<br />
sloja<br />
• atika, ornamenti, karnizi, ramovi oko<br />
fasadnih otvora i drugi ukrasi na fasadi izrađeni<br />
od negorivih materijala, a koji istupaju<br />
ne manje od 35-40mm od ravni fasade,<br />
u određenoj meri usporavaju brzinu širenja<br />
požara<br />
• fizička svojstva armiranog betona<br />
(pre svega armature u betonu) drastično se<br />
menjaju sa povećavanjem temperature – pri<br />
temperaturi 150° C pojavljuju se unutrašnje<br />
pukotine, u intervalu od 200-250° C nastaje<br />
eksplozivno raslojavanje betona, a gubitak<br />
nosivosti napregnutih armirano-betonskih<br />
konstrukcija kreće već pri temperaturi od<br />
380° C<br />
• otpornost na požar utopljene fasade ne<br />
zavisi samo od stepena gorivosti primenjenog<br />
materijala za utopljavanje, već pre svega<br />
i u najvećoj meri od ukupnog konstruktivnog<br />
rešenja primenjenog sistema za utopljavanje<br />
fasada<br />
• ne postoji univerzalno rešenje – oblast<br />
primene izabranog sistema za utopljavanje<br />
fasada i uslovi pod kojim se on primenjuje<br />
određuju, pored požarnih, i drugi zahtevi,<br />
kao što su: termotehničke karakteristike,<br />
paropropusnost, čvrstoća, ponašanje u<br />
31
TEMAbroja<br />
uslovima povećane spoljne (atmosferske)<br />
i unutrašnje (zavisno od namene objekta i<br />
prostorija) vlažnosti, oblika, strukture, konstruktivnog<br />
i likovnog rešenja fasade itd.<br />
Malterisani sistemi sa<br />
polimernim utopljivaem<br />
i požarna opasnost<br />
Najčešće, kao materijali za utopljavanje fasada<br />
primenjuju se ekspandirani (tipa: stiropor)<br />
i ekstrudirani (tipa: stirodur) polistiroli – ploče<br />
od ovog materijala se lepe i tipluju za fasadu,<br />
a zatim se, preko plastične mrežice, nanosi<br />
dekorativno-zaštitni sloj. Sa aspekta požarne<br />
opasnosti, osnovni nedostatak takvih sistema<br />
je njihova potencijalna sposobnost da doprinose<br />
rasprostiranju ili i sami rasprostiru požar<br />
po fasadi objekta – u slučaju da plamen požara<br />
izađe na fasadu, što je i najčešći slučaj.<br />
šema montaže simprolit pp razdelnica<br />
na fasadi<br />
Pri termičkom dejstvu plamena na ovakve<br />
fasadne sisteme dolazi do termodestrukcije<br />
polistirola, uz izdvajanje zapaljivih gasova.<br />
Deo tako izdvojenih gasova, prodirući kroz<br />
sloj dekorativno-zaštitnog maltera, popada<br />
u žižu plamena i sagoreva, što opet u velikoj<br />
meri uvećava silinu plamenog toka i njegovu<br />
visinu, ujedno doprinoseći i skraćenju vremena<br />
do razrušenja zastakljenih površina sprata<br />
iznad i širenju požara na taj i spratove iznad.<br />
Paralelno sa tim, dolazi do razrušenja dekorativno-zaštitnog<br />
maltera koji otpada sa<br />
srazmerno velikih površina tako utopljenih<br />
fasada, što opet, u uslovima time nastalog slobodnog<br />
dostupa kiseonika iz vazduha, dovodi<br />
da naglog izgaranja ploča polistirola uz veliko<br />
oslobađanje temperature – sa svim daljim<br />
pratećim posledicama.<br />
32<br />
detalj simprolit pp razdelnice<br />
na spoju sa soklom<br />
detalj simprolit pp razdelnice<br />
iznad sokle<br />
Protivpožarne razdelnice<br />
Ponašanje polistirola u sistemu sa dekorativno-zaštitnim<br />
malterom u uslovima termičkog<br />
dejstva požara određeno je pre svega njegovim<br />
požarno-tehničkim svojstvima:<br />
• pri temperaturi 85-90° C počinje proces<br />
skupljanja polistirola<br />
• pri temperaturi 240-250° C polistirol počinje<br />
da se topi<br />
• pri temperaturi 280-290° C počinje proces<br />
termodestrukcije polistirola sa izdvajanjem<br />
gasnih isparenja<br />
• pri temperaturi u dijapazonu od 360-380° C<br />
dolazi do paljenja polistirola<br />
• pri temperaturi od 460-480° C polistirol<br />
se sam pali, i bez prisustva drugog otvorenog<br />
plamena<br />
detalj simprolit pp razdelnice<br />
pod prozorom<br />
Kao dekorativno-zaštitni sloj kod takvih sistema<br />
za utopljavanje fasada (kod nas popularno<br />
nazvane demit fasade) primenjuju se razni tankoslojni<br />
malteri debljine 3,5-10mm na osnovu<br />
specijalnih sitnozrnih maltera ili polimercementnih<br />
struktura, armiranih mrežicom od stakloplastike.<br />
U Ruskoj Federaciji, za obezbeđenje sigurnih<br />
i požarno-bezopasnih sistema sa polistirolnim<br />
utopljivačem neophodno je strogo slediti za<br />
nizom zahteva i preporuka – između ostalog i<br />
pre svega uvek primenjivati protivpožarne razdelnice<br />
širine 200-250mm oko fasadnih otvora<br />
(uključujući i špaletne oko prozora) i u nivou<br />
detalj simprolit pp razdelnice<br />
iznad prozora<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
međuspratnih konstrukcija, kao i predvideti njihovu<br />
primenu kod primicanja fasade krovu od<br />
gorivih materijala, na mestu ulaska ili kačenja<br />
spoljnih instalacija na utopljenu fasadu objekta,<br />
na mestima konstruktivnih dilatacija, na početku<br />
ili završetku sokle objekta i slično.<br />
Pri tome, protivpožarne razdelnice se postavljaju<br />
na svu debljinu termoizolacionog sloja od polistirolnih<br />
ploča (od spoljašnje površine zida do<br />
unutašnje površine dekorativno-zaštitnog maltera),<br />
bez šupljina i zazora u odnosu na osnovni<br />
fasadni zid.<br />
detalj simprolit pp razdelnice<br />
oko prozora<br />
Kao protivpožarne razdelnice, primenjuju se<br />
protivpožarne razdelnice od tvrdo presovane<br />
mineralne vune i Simprolit protiv-požarne razdelnice<br />
(SPPR) od Simprolit® polistirolbetona,<br />
patentiranog polistirolbetona firmi Simpro i<br />
Simprolit iz Srbije.<br />
Uloga protivpožarnih razdelnica u nivou međuspratnih<br />
ploča i oko fasadnih otvora sastoji se u<br />
sledećem:<br />
• protivpožarne razdelnice u nivou međuspratnih<br />
ploča i oko fasadnih otvora obezbe-đuju<br />
stabilnost dekorativno-zaštitnog maltera u<br />
svojoj ravni i njegovu stabilnost u odnosu na<br />
fasadu objekta u uslovima drastičnog povećanja<br />
temperature u ravni fasade usled požara,<br />
čime se rešavaju negativni uticaji niske temperaturne<br />
tačke početka skupljanja (85° C) i<br />
topljenja (240° C) ploča od polistirola, kojim je<br />
ista fasada utopljena<br />
detalj simprolit pp razdelnice<br />
kod primicanja gorivom krovu<br />
• postojanje horizontalnih protivpožarnih<br />
razdelnica u nivou svake međuspratne ploče<br />
sprečava rasprostiranje po spratovima vrućih i<br />
gorivih gasova unutar sistema za utopljavanje<br />
fasada<br />
• gornja protivpožarna razdelnica fasadnog<br />
otvora iz kojeg izlazi plamen (PP razdelnica<br />
iznad fasadnog otvora prostorije koja gori)<br />
sprečava padanje rastopljenog polistirola<br />
(sa zida iznad fasadnog otvora prostorije<br />
koja gori i kroz koji izlazi plamen) u žižu<br />
plamena
detalj simprolit pp razdelnice<br />
na mestu vertikalne dilatacije<br />
• donja protivpožarna razdelnica fasadnog<br />
otvora iz kojeg izlazi plamen (PP razdelnica<br />
ispod fasadnog otvora prostorije koja gori)<br />
sprečava pregrevanje ploča od polistirola montiranih<br />
na zidu ispod (ispod prozorskog otvora<br />
prostorije koja gori) do temperaturne tačke<br />
njihove destrukcije i na taj način isključuje<br />
mogući dotok gorućih gasova (odozdo) u žižu<br />
plamena koji se širi iz prozorskog otvora prostorije<br />
u kojoj je požar<br />
• donja protivpožarna razdelnica fasadnog<br />
otvora iznad onog iz kojeg izlazi plamen<br />
(iznad sprata gde je izbio požar) sprečava pronicanje<br />
gorivih gasova ka prozorskom otvoru<br />
iznad), što bi dovelo do pucanja prozorskih<br />
stakala i prenošenja požara na spratove iznad<br />
• bočne protivpožarne razdelnice oko fasadnih<br />
otvora sprečavaju pregrevanje ploča od<br />
polistirola montiranih na fasadni zid istog<br />
sprata i prenošenje požara na susedne stanove<br />
istog sprata na kojem je i prostorija u<br />
kojoj je izbio požar.<br />
šavine polistirolnih kuglica, cementa i specijalnih<br />
aditiva - patentiranog od strane firmi Simpro i<br />
Simprolit iz Srbije, a Simprolit® sistem je sveobuhvatan<br />
sistem za ekološko, energetski efektivno<br />
i izuzetno ekonomično građenje koji, pored<br />
protivpožarnih razdelnica, sadrži i: blokove<br />
za zidanje fasadnih, nosivih i pregradnih zidova<br />
i međuspratnih ploča, troslojne i jednoslojne<br />
ploče za utopljavanje fasada, patentirani sistem<br />
ploča kao trajno ugrađene oplate za izvođenje<br />
utopljenih betonskih fasadnih zidova, protivpožarnih<br />
zidova i međuspratnih ploča nad garažama<br />
u objektu, patentirani sistem za izvođenje<br />
utopljenih ventilisanih ravnih krovova, sistem za<br />
izvođenje izravnavajućih slojeva (cementnih košuljica)<br />
i slojeva za pad i dr.<br />
Svakim danom proizvodnja Simprolit elemenata<br />
se širi po celom svetu – izgrađene su ili se grade<br />
fabrike u Ruskoj Federaciji (u osam gradova),<br />
Gruziji, Bugarskoj, BIH - Republici Srpskoj i<br />
Srbiji, a sledeće godine, po puštanju automatizovane<br />
linije ze proizvodnju, planiraju se i Australija,<br />
Meksiko, Engleska, Irska, Portugalija,<br />
Bahrein, Arapski Emirati, Koreja, Kipar...<br />
detalj simprolit pp razdelnice<br />
iznad balkonskog istupa<br />
TEMAbroja<br />
• u suvom stanju, u laboratorijskim uslovima,<br />
u odnosu na tvrdo presovanu mineralnu<br />
vunu, Simprolit® je nešto gori termoizolator<br />
(l=0,065 za razliku od =0,04 mineralne<br />
vune) ali u uslovima prirodne, a posebno<br />
visoke atmosferske vlažnosti u konačnom<br />
zbiru razlika je znatno manja<br />
• daleko je dugovečniji od mineralne vune<br />
• po rezultatima ispitavanja otpornosti na<br />
požar sprovedenim u Srbiji i Ruskoj Federaciji,<br />
zid od Simprolit blokova otporan je<br />
na požar više od 3 časa (EI180), a pregrade<br />
od jednoslojnih Simprolit ploča debljina 8<br />
i 10cm (na drvenoj i metalnoj potkonstrukciji)<br />
otporne su na požar preko 2 časa<br />
(EI120)<br />
• predstavlja bolju barijeru naglom širenju<br />
zapaljenih gasova u odnosu na mineralnu<br />
vunu<br />
• seče se običnom testerom za drvo, lako se<br />
obrađuje, teše, ukraja i montira<br />
• ne zahteva ravnu površinu na koju se<br />
montira, za razliku od mineralne vune<br />
• po sastavu i karakteristikama osnovnih<br />
sirovina (kuglice ekspandiranog polistirola,<br />
cement, aditivi i voda) identičan je sistemu<br />
za utopljavanje fasada pločama od polistirola<br />
(stiropora), tako da se njihovom kombinacijom<br />
dobija homogeni površinski sistem,<br />
bez opasnosti od pojave pukotona na mestima<br />
spojeva dva različita materijala (stiropor<br />
i mineralna vuna).<br />
detalj simprolit pp razdelnice na<br />
mestu prodora elektrokabla<br />
Prednost SIMPROLIT ®<br />
protivpožarnih razdelnica<br />
Materijal za izradu protivpožarnih razdelnica<br />
kod sistema za utopljavanje fasada primenom<br />
ploča od polistirola (stiropora) mora da po definiciji<br />
ispuni više zahteva:<br />
• da je otporan na dejstvo požara, minimalno<br />
120 minuta (EI120)<br />
• da je dobar termički izolator<br />
• da ima relativno dobru mehaničku čvrstoću<br />
• da je dugovečan i otporan na mraz<br />
• da je hidrofoban (ne upija vlagu)<br />
• da predstavlja barijeru naglom širenju<br />
zapaljenih gasova<br />
• da je relativno lak za obradu, ukrajanje i<br />
montažu na fasadi<br />
Tvrdo presovana mineralna vuna je materijal<br />
poznat na našem tržištu i ne treba ga posebno<br />
predstavljati.<br />
Simprolit® je specijalna vrsta EPS betona – me-<br />
I tvrdo presovana mineralna vuna i Simprolit®<br />
predstavljaju dobra rešenja za izradu protivpožarnih<br />
razdelnica, kao rešenja za protivpožarnu<br />
sigurnost sistema za utopljavanje fasada primenom<br />
ploča od polistirola (stiropora). Ipak,<br />
po mišljenju autora, primena Simprolit® protivpožarnih<br />
razdelnica ima određeni broj prednosti,<br />
kao što su:<br />
• ima daleko veću mehaničku čvrstoću<br />
(pri opterećenju od preko 3.500kg/m 2 sleganja<br />
su mu manje od jednog milimetra, dok<br />
se čvrstoća tvrdo presovane mineralne vune<br />
definiše pri njenoj deformaciji od 10%)<br />
• hidrofoban je (ne upija vlagu) u daleko<br />
većoj meri od mineralne vune, pliva po vodi<br />
(3-5 puta je lakši od vode, zavisno od marke),<br />
a čak i prisustvo vlage od 1-4% po masi<br />
ne menja bitno svoje termotehničke pokazatelje<br />
(kod mineralne vune 1% vlažnosti<br />
i do 20% umanjuje njene termoizolacione<br />
karakteristike)<br />
Legenda:<br />
1. zid od opeke, betona i sl.<br />
2. ploče za utopljavanje od<br />
penopolistirola (stiropora)<br />
3. simprolit protivpožarne razdelnice<br />
(SPPR)<br />
4. dekorativno-zaštitni sloj fasade<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
U svakom slučaju, izbor tipova protivpožarnih<br />
razdelnica je na projektantima, a njihova<br />
ugradnja se izričito preporučuje. Jer, odsustvo<br />
protivpožarnih razdelnica kod sistema<br />
za utopljavanje fasada pločama od polistirola<br />
drastično povećava požarnu opasnost kod<br />
takvih sistema, posebno ako tako utopljena<br />
fasada nije zaštićena malterom debljine<br />
20-25mm preko armirane mreže (kao jednim<br />
od varijantnih rešenja). Naime, kod primene<br />
tankoslojnih polimernih maltera, koje sadrže<br />
polimere i preko 14% mase, takav sistem,<br />
pri zagrevanju na temperaturi višoj od<br />
240-260° C, prelazi u svoje piroplastično stanje,<br />
praćeno smanjenjem mehaničkih karakteristika<br />
i razrušenjem sistema pod dejstvom<br />
sopstvene težine <br />
33
intervju<br />
AP Vojvodina<br />
O autoputu i još poneemu...<br />
build: Već duže vreme, a posebno poslednjih<br />
meseci, tema autoputa je prva<br />
na tapetu kada se pominju projekti u<br />
AP Vojvodini…<br />
V. Z: Tema autoputa Horgoš-Požega je<br />
prva na tapetu iz dva osnovna razloga:<br />
prvo, zato što je ovaj autoput objekat od interesa<br />
za čitavu Republiku Srbiju a gradi se i<br />
na teritoriji APV, i obzirom da je kao takav u<br />
nadležnosti vlasti u APV, sasvim je normalno<br />
da se tom problematikom bavimo i mi.<br />
Drugo razlog je taj što smatramo da način<br />
finansiranja, davanjem koncesije i za onaj<br />
deo tog autoputa koji je više od 60% već<br />
izgrađen u delu kroz APV, šteti interesima<br />
Vojvodine što ne može biti dobro ni za<br />
Republiku Srbiju. Veo tajnosti pod kojim je<br />
ceo postupak od početka pa do kraja potpisivanja<br />
ugovora vođen, i neobjavljivanje<br />
svih aneksa tog ugovora, daje nam za pravo<br />
da sumnjamo u ispravnost ovakvog načina<br />
finansiranja izgradnje.<br />
build: U javnosti, projekat autoputa stavlja<br />
u zapećak sve druge projekte, posebno<br />
one u visokogradnji. Možete li nam reći<br />
nešto više njima<br />
V. Z: Izgradnja ostalih objekata od interesa<br />
za Republiku, a koji se grade na teritoriji<br />
APV, koja je po Zakonu o planiranju i<br />
izgradnji u nadležnosti našeg Sekretarijata,<br />
teče, uz manje probleme, veoma dobro.<br />
Stručne službe našeg Sekretarijata koje prate<br />
poštovanje zakona od strane investitora,<br />
sada, pet godina nakon prenošenja nadležnosti<br />
u ovoj oblasti, već rade rutinski posao,<br />
i rade ga odlično.<br />
Za izgradnju objekata visokogradnje u<br />
Vojvodini koja podrazumeva izgradnju<br />
stambenih i poslovno-stambenih objekata,<br />
najčešće u gradovima, nadležna je lokalna<br />
samouprava. Nadležnost našeg Sekretarijata<br />
u ovoj oblasti je jedino pri rešavanju sporova<br />
u drugom stepenu, što podrazumeva da,<br />
ukoliko neki investitor ili neko ko smatra da<br />
je na neki način ugrožen izgradnjom nekog<br />
objekta, nisu zadovoljni rešenjem koje se<br />
donese u prvostepenom organu (od opštinske<br />
građevinske inspekcije ili nekog drugog<br />
opštinskog organa) ima pravo da podnese<br />
žalbu našem Sekretarijatu, koji tada, u drugom<br />
stepenu, rešava o primeni zakona od<br />
strane prvostepenog organa.<br />
...razgovarali smo sa Vladimirom Zelenoviem, Pokrajinskim<br />
sekretarom za urbanizam, arhitekturu i graditeljstvo.<br />
Priao nam je o dugoronim prednostima i trenutnim<br />
problemima prenošenja ovlašenja na lokalne nivoe, o ulozi<br />
Pokrajine u pitanjima autoputa Horgoš-Požega, o inicijativi<br />
njegovog Sekretarijata za predstojei novosadski Sajam<br />
graevinarstva, ali i o planovima osnivanja Graevinske<br />
direkcije Vojvodine<br />
Moram da kažem da kao rođeni Novosađanin<br />
nisam zadovoljan urbanističkim<br />
rešenjima pojedinih delova grada, arhitektonskim<br />
rešenjima pojedinih zgrada ili celih<br />
kvartova, ali s obzirom na nadležnosti koje<br />
imamo, ne možemo direktno da utičemo na<br />
to, osim da kritikujemo i javno izražavamo<br />
nezadovoljstvo. Naravno, ima i mnogo dobrih<br />
rešenja, grad menja svoj izgled, postaje<br />
lepši i dobija obrise velegrada. Slično je i sa<br />
drugim opštinama u APV kada su u pitanju<br />
veća naseljena mesta i gradovi.<br />
build: Nedavno su doneti zakoni o prenošenju<br />
nadležnosti nad obalama reka sa<br />
republičkih, na organe lokalne samouprave,<br />
čime je nastavljen pozitivan trend decentralizacije.<br />
Kakva su dosadašnja iskustva<br />
u APV na tu temu, posebno lokalnih<br />
urbanističkih službi…<br />
zgrada Izvršnog vea AP Vojvodine<br />
razgovor vodio Mladen Bogievi<br />
V. Z: U vezi sa prenošenjem nadležnosti sa<br />
republičkih organa na lokalnu samoupravu,<br />
u ovom slučaju, kao i svim drugim, moram<br />
da kažem da sve aktivnosti u tom smislu u<br />
potpunosti podržavam. Svaki stepen decentralizacije<br />
je neophodan iz više razloga.<br />
Navešću samo dva, po mom mišljenju, najvažnija:<br />
Prvi razlog je to što ne može Država, posmatrajući<br />
sve iz jednog centra, da donese<br />
ispravnu odluku o rešavanju određenih problema<br />
u bilo kom regionu bolje nego što<br />
to može neko sa nižeg nivoa vlasti koji je<br />
rođen, živi i radi u toj sredini i sa tim problemima.<br />
Drugi razlog je taj da prioritete usmeravanja<br />
finansijskih sredstava za rešavanje određenih<br />
problema ne može da određuje centralna<br />
vlast bolje od ljudi sa lokalnog nivoa.<br />
34 www.build<strong>magazin</strong>.com
uild: Ali, da li tih ljudi imate dovoljno<br />
Kako funkcionišu lokalne službe, posebno<br />
urbanistička, koja bi i trebalo da preuzme<br />
ulogu sprovođenja ovih zakona<br />
V. Z: Tu imamo problem koji nikako ne sme<br />
biti razlog odustajanja od pravca decentralizacije!<br />
Naime, lokalne urbanističke službe<br />
još uvek u pravom smislu i ne postoje. One<br />
se sada svode na jednog ili dvojicu ljudi zaposlenih<br />
u lokalnoj upravi, koji pored tih<br />
poslova obavljaju i još neke druge (iz oblasti<br />
privrede, izgradnje i slično) i nikako ne<br />
mogu kvalitetno da se bave rešavanjem tako<br />
složene problematike.<br />
Sa položaja Pokrajinskog sekretara za urbanizam,<br />
arhitekturu i graditeljstvo, mogu sa<br />
sigurnošću da kažem da na lokalnom nivou<br />
vlasti nema dovoljno stručnih ljudi koji<br />
mogu da stanu iza nekog novog zakona za<br />
čije sprovođenje će biti zaduženi. Nema ih,<br />
iz prostog razloga što lokalna samouprava<br />
do sada nije imala nadležnosti u toj oblasti<br />
i na osnovu toga nije raspolagala ni potrebnim<br />
finansijskim sredstvima za formiranje<br />
stručnih službi koje bi se time bavile.<br />
Proširenje nadležnosti podrazumeva i dodatna<br />
finansijska sredstva koja bi u tom slučaju<br />
sa republičkog nivoa bila preneta na lokalni<br />
i tada bi se stvorili preduslovi za formiranje<br />
neke vrste lokalnih ministarstava, odnosno<br />
sekretarijata koji bi mogli uspešno da se<br />
bave sprovođenjem onih zakona koji se prenose<br />
u nadležnost lokalne samouprave.<br />
build: Ispratili smo vesti o Vašoj inicijativi<br />
da se na sledećem Sajmu građevinarstva<br />
u Novom Sadu pojave sva preduzeća iz ove<br />
oblasti sa teritorije AP Vojvodine. Možete<br />
li za naše čitaoce objasniti o čemu se radi<br />
V. Z: Kao neko ko redovno prati sajamske<br />
manifestacije primetio sam da postoji veliki<br />
broj manjih firmi koje se bave nekom od<br />
delatnosti vezanih za građevinarstvo i koje<br />
imaju šta da prikažu na takvim manifestacijama,<br />
ali iz različitih razloga ne pojavljuju se<br />
na Sajmu građevinarstva. U kontaktima sa<br />
njima zaključio sam da je jedan od problema,<br />
verovatno i najveći, upravo nedostatak<br />
finansijskih sredstava. Takođe sam shvatio<br />
da nema nikakve logike da se naš sekretarijat<br />
čija su nadležnost građevinarstvo,<br />
urbanizam i arhitektura, i to na nivou cele<br />
Pokrajine, nikada do sada nije prikazao kao<br />
izlagač na ovom Sajmu. U januaru 2007.<br />
godine doneo sam odluku da izađemo na<br />
Sajam i da predstavimo posetiocima u neposrednom<br />
kontaktu šta je to što mi u Sekretarijatu<br />
zapravo radimo.<br />
Pod pokroviteljstvom našeg Sekretarijata, na<br />
štandu koji smo zakupili, predstavili smo i<br />
sve ostale institucije koje se na teritoriji APV<br />
bave urbanizmom, prostornim planiranjem,<br />
projektovanjem i izgradnjom objekata, kao<br />
što su JP Zavod za urbanizam Vojvodine,<br />
Udruženje urbanista Vojvodine, Društvo arhitekata<br />
Novog Sada, FTN Departman za<br />
arhitekturu i Departman za građevinarstvo.<br />
Vladimir Zelenovi<br />
Pokrajinski sekretar za urbanizam,<br />
arhitekturu i graditeljstvo<br />
U svetlu odličnog poslovnog odnosa sa rukovodstvom<br />
Novosadskog sajma i našeg<br />
Sekretarijata, potpisan je sporazum o saradnji<br />
Novosadskog sajma i našeg Sekretarijata,<br />
koji sam potpisao sa gospodinom<br />
Bojanom Gajićem, izvršnim direktorom<br />
Novosadskog sajma.<br />
Deo tog sporazuma odnosi se i na činjenicu<br />
da će se na narednim sajmovima<br />
građevinarstva, finansijskim sredstvima<br />
iz budžeta APV, finansirati izlaganje<br />
upravo tih malih izlagača. Godišnje će u<br />
tu svrhu biti izdvojen iznos od dva miliona<br />
dinara kojima može da se pokrije<br />
plaćanje zakupa za više od 500m² izlagačkog<br />
prostora, sa još oko 500m² koje<br />
bi te firme same finansirale, obzirom da<br />
je malom preduzeću dovoljno i do maksimalno<br />
50m². Na ovaj način rešio bi<br />
se taj problem za barem 50 novih firmi.<br />
Saradnju sa Novosadskim sajmom smo<br />
u međuvremenu proširili, i veoma sam<br />
zadovoljan zbog toga jer smatram da<br />
samo zajedničkim radom možemo da<br />
postignemo mnogo bolje rezultate koji<br />
će doneti boljitak svim građanima.<br />
build: Na teritoriji AP Vojvodine nalazi<br />
se nekoliko naših najčuvenijih imena iz<br />
oblasti građevinarstva, posebno na polju<br />
sirovina… Gde je danas njihovo mesto na<br />
tržištu<br />
V. Z: Tačno je da na području APV imamo<br />
najčuvenija imena iz oblasti građevinarstva,<br />
a posebno na polju proizvodnje sirovina za<br />
građevinski materijal. Jedan broj preduzeća<br />
iz ove oblasti je veoma uspešno privatizovan<br />
i odlično se snalazi na tržištu, kao na primer<br />
beočinska Fabrika cementa, Polet Bečej,<br />
IGM iz Stražilova...<br />
intervju<br />
Međutim, imamo i mnogo loših primera,<br />
kao što je npr. privatizacija Potisja iz Kanjiže.<br />
build: Tranzicioni procesi u građevinskoj<br />
struci još uvek teku veoma sporo. Oko polovine<br />
preduzeća još uvek nije privatizovano.<br />
Pomenuli ste neke od primera, ali<br />
kakvo je stanje u AP V, uopšte gledano<br />
V. Z: Da, i kod nas u AP Vojvodini ima još<br />
uvek onih koji i dalje posluju kao društvena<br />
preduzeća. Po mom mišljenju, privatizacija<br />
građevinskog sektora je neminovna<br />
i dobro je da se uradi u što kraćem roku.<br />
Nadam se da će novi vlasnici, kao što je to<br />
slučaj u pomenutim uspešno privatizovanim<br />
preduzećima, ispunjavati svoje obaveze i u<br />
pogledu primena dobrih socijalnih programa,<br />
primenama novih, ekološki prihvatljivih<br />
tehnologija, naravno, u skladu sa osnovnim<br />
principima održivog razvoja. Pored toga,<br />
neophodno je, kako za sve te proizvođače<br />
građevinskog materijala, tako i za izvođače<br />
radova i firme koje se bave projektovanjem,<br />
obezbediti na prvom mestu dovoljno posla.<br />
Čvrsto stojim pri stavu, i zalagaću se svim<br />
silama da se za poslove koji se finansiraju iz<br />
budžeta, formira građevinska direkcija Vojvodine,<br />
koja će za izgradnju većine objekata<br />
od interesa za Republiku Srbiju, a koji se<br />
grade na teritoriji APV, angažovati isključivo<br />
preduzeća sa teritorije APV.<br />
build: Da li je to u skladu sa...<br />
V. Z: Da... znam šta ste želeli da me pitate.<br />
I ne... ne smatram uopšte da bi to neko<br />
mogao da proglasi zatvaranjem jednog regionalnog<br />
tržišta za ostale. Verovatno će se<br />
većina vaših čitalaca složiti sa time da se i<br />
ovde mora napraviti decentralizacija, obzirom<br />
da odluku o tome ko će vršiti projektovanje,<br />
izgradnju i nadzor nad izgradnjom<br />
za ove objekte, mora doneti neka novoformirana<br />
građevinska direkcija Vojvodine,<br />
koja će istovremeno brinuti o razvoju ovih<br />
regionalnih preduzeća. Donošenje odluke<br />
koja bi novac iz budžeta APV ili pojedinih<br />
lokalnih samouprava, zadržala na istoj teritoriji,<br />
svakako da je logično i sasvim legitimno<br />
rešenje.<br />
Naravno da ovo pre svega podrazumeva<br />
apsolutno poštovanje svih drugih etičkih i<br />
zakonskih pravila tržišta, tj. cena i kvalitet<br />
izvedenih radova moraju biti jednaki onima<br />
koje bismo dobili i na sasvim otvorenim<br />
konkursima.<br />
build: Hvala na razgovoru. Želimo Vam<br />
puno uspeha u ostvarivanju postavljenih<br />
ciljeva.<br />
V. Z: Hvala i vašem <strong>magazin</strong>u na saradnji i<br />
lepim željama. Želim još samo da pozovem<br />
sve vas, i vaše čitaoce, na naredni Novosadski<br />
sajam u martu sledeće godine <br />
www.build<strong>magazin</strong>.com 35
TEMAbroja<br />
paneli i fasadni sistemi<br />
SWISSPEARL ®<br />
Tokom više od 20 godina<br />
švajcarski tim za istraživanje<br />
i razvoj neprekidno je usavršavao<br />
svoju jedinstvenu<br />
strunost u pogledu izrade<br />
jezgra, bojenja i primene<br />
kompozit-cementnih panela<br />
za izradu fasadnih sistema.<br />
Ova ogromna tehnološka<br />
unapreenja ine kimu<br />
zbirke švajcarskih fasadnih<br />
sistema prvoklasnog kvaliteta<br />
za vrhunsku arhitekturu<br />
Swisspearl® paneli se proizvode u modernim<br />
razvojnim postrojenjima u Niederurnen-u<br />
(Švajcarska) korišćenjem male<br />
količine energije i visoke svesti o očuvanju<br />
okoline. Proizvode se od visoko kvalitetnog<br />
portland cementa, sintetičkih vlakana, celuloznih<br />
materijala i stabilnih pigmenata.<br />
Vlastiti postupak proizvodnje, razvijen u<br />
Švajcarskoj, sa posebnom završnom obradom<br />
površina, impregnisanim ivicama i<br />
zadnjom stranom panela, pruža optimalno<br />
ponašanje i trajnost potpuno presovanih<br />
panela. Milioni panela postavljeni od 1985.<br />
godine širom sveta dokaz su izvanrednog,<br />
pouzdanog, dugovečnog kvaliteta švajcarskog<br />
cementnog jezgra i završnog premaza.<br />
Eternit Switzerland je jedini proizvođač koji<br />
majstorski sprovodi zahtevni proces proizvodnje<br />
integralno bojenih cement-kompozitnih<br />
panela, koje nudi u veoma širokom izboru boja,<br />
obezbeđujući pri tom visoku higijenu proizvodnog<br />
procesa i veoma mali uticaj na okolinu.<br />
Zadivljujui izbor<br />
Novi proizvod Swisspearl® je usredsređen<br />
na stvaralačke potrebe arhitekata tako da im<br />
omogući planiranje i ostvarivanje vizije fasade,<br />
uz ispunjenje svih očekivanja investitora.<br />
36<br />
Dakle, prirodna elegancija osobenog i svedenog<br />
izgleda materijala, različitih završnih<br />
obrada, pruža više prilagodljivosti i izvanrednu<br />
projektantsku slobodu da se zavodljive<br />
boje i teksture mogu jednostavno i sjajno<br />
uskladiti sa drugim materijalima.<br />
Glavne osobine proizvoda<br />
Swisspearl® panele za fasade i enterijer isporučuje<br />
jedini proizvođač u svetu sa 20-godišnjim<br />
iskustvom u proizvodnji cement-kompozitnih<br />
panela sa novom tehnologijom izrade<br />
jezgra bojenjem, ne samo neprozirnim bojama.<br />
Legendarni švajcarski kvalitet ogleda se posebno<br />
u sledećim osobinama:<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
Ujednačeno bojenje kompozit-cementnih<br />
panela objedinjuje lepotu i trajnost<br />
Posebno projektovani sistem fasadnih obloga<br />
sa ventilisanjem sa zadnje strane, najpouzdaniji<br />
sa gledišta građevinske fizike<br />
Neuporediva fizička svojstva - jedini vlaknocementni<br />
fasadni paneli koji ispunjavaju<br />
uslove za najvišu klasu kvaliteta 5A u skladu<br />
sa evropskim normama o potvrdi kvaliteta<br />
(EN 12467) – CE<br />
Visoko kvalitetna armirna vlakna<br />
(
TEMAbroja<br />
Swisspearl ® fasadni paneli<br />
Swisspearl® fasadni paneli su cement-kompozitne<br />
ploče velikog formata, dostupne u različitim<br />
načinima završne obrade. Nakon opsecanja<br />
sa sve četiri strane, ploče mogu biti sečene<br />
prema željenim dimenzijama. Swisspearl®<br />
fasadni paneli mogu da se postave u jednoj ravni<br />
sa vertikalnim i horizontalnim spojevima, ili<br />
na drugi način, horizontalnim preklapanjem.<br />
Ostali Swisspearl® proizvodi:<br />
• Široki izbor dodataka i pričvrsnih sredstava<br />
odgovarajuće boje<br />
• Paneli za balkone bojeni sa obe strane, perforirani<br />
unutrašnji elementi itd.<br />
• Prethodna generacija proizvoda razvijana<br />
80-ih (površinski bojeni paneli sa sivim<br />
jezgrom) takođe se može dobiti za doziđivanje<br />
zgrada i naročite potrebe. Tražite<br />
Natura (prozirni završni premaz sa vidljivom<br />
cementnom strukturom) ili Tectura<br />
(jasne, jake neprozirne boje sa sitnozrnom<br />
završnom površinom) sistem bojenja.<br />
Detalji spojeva i načini pričvršćivanja<br />
kao i doslovce neograničen izbor veličina<br />
ploča pruža beskrajne mogućnosti u<br />
stvaranju jedinstvenih, privlačnih fasada.<br />
Swisspearl® fasadni paneli se postavljaju u<br />
skladu sa najnovijom tehnologijom neprekinutog<br />
ventilisanja sa zadnje strane fasadne<br />
obloge. Ovaj, u potpunosti razvijen i proveren<br />
sistem oblaganja fasada, već decenijama efikasno<br />
štiti konstrukciju zgrade, a samim tim i<br />
čitavu zgradu, od atmosferskih uticaja. Paneli<br />
su otporni na koroziju, nezapaljivi su, izuzetno<br />
trajni i praktično ne moraju da se održavaju<br />
– što predstavlja prednost i privlačno rešenje<br />
u svakom smislu. Za detaljna uputstva o projektovanju<br />
i montaži koristite tehničku dokumentaciju<br />
Esala.<br />
Nenadmašna usluga<br />
Carat SL i Reflex paneli, namenjeni vrhunskim<br />
projektima, dostupni su preko lokalnih<br />
ovlašćenih Swisspearl® distributera. Oni<br />
će sa odanim saradnicima, obavezanim visokim<br />
standardima, pružiti profesionalnu<br />
podršku projektantima dok se fasada ne<br />
postavi. Zajedno sa tehničkom službom u<br />
Švajcarskoj, oni su uvek na raspolaganju da<br />
brzo odgovore na bilo koje pitanje vezano<br />
za Swisspearl® sisteme i detalje, dimenzije<br />
i način sečenja i/ili izbor boja.<br />
Pomoć projektantima i ugovaračima u svakoj<br />
fazi projekta, dostavljanje uzoraka, obučavanje<br />
radnika i garancija, doprinose utisku<br />
visokog nivoa usluga namenjenih povećanju<br />
vrednosti projekta i zadovoljstva korisnika.<br />
Swisspearl® – ne samo proizvođač već i saradnik<br />
u izvođenju, sa odabranim distributerima<br />
koji su tu da pruže podršku i pomognu<br />
zadovoljenje propisanih najviših standarda.<br />
Raspoložive veliine Swisspearl ® panela:<br />
Debljina<br />
8 mm<br />
5/16“<br />
12 mm<br />
15/32“<br />
proizvodne<br />
mere<br />
(mm)<br />
3070 x 1250<br />
2530 x 1250<br />
3070 x 1250<br />
2530 x 1250<br />
korisne mere<br />
(mm)<br />
3040 x 1220<br />
2500 x 1220<br />
3040 x 1220<br />
2500 x 1220<br />
U zavisnosti od naina bojenja i nijanse boje<br />
mogu biti isporueni i paneli širine 950 mm:<br />
Debljina<br />
8 mm,<br />
5/16“<br />
proizvodne<br />
mere<br />
(mm)<br />
3070 x 950<br />
2530 x 950<br />
korisne mere<br />
(mm)<br />
3040 x 920<br />
2500 x 920<br />
*paneli korisne dužine 10’– 0”<br />
mogu se proizvesti u fabrici<br />
Za svako Vaše pitanje možete pozovati lokalnog<br />
ovlašćenog Swisspearl® distributera,<br />
da proveri mogućnost nabavke panela<br />
u željenoj boji, određenoj veličini, kao i o<br />
svemu drugom što može dovesti do međusobne<br />
saradnje <br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
Ovlašeni zvanini<br />
distributer za podruije Srbije<br />
ESAL d.o.o. Beograd<br />
Bulevar Mihajla Pupina 10ž lokal 70<br />
11070 Novi Beograd<br />
tel/fax: +381 (0) 11 311 57 84<br />
mob: +381 (0) 63 318 558<br />
e-mail: esal@bitsyu.net<br />
www.esal.si<br />
www.eternit.ch<br />
www.swisspearl-architecture.com<br />
37
TEMAbroja<br />
ENERGIJA²<br />
Schüco pametne fasade<br />
Na sajmu BAUMA<br />
u Minhenu svoje inovacije i<br />
tehnološka dostignua<br />
predstavio je i dobro poznati<br />
lider u dizajnu aluminijumskih<br />
konstrukcija u gra-<br />
evinarstvu, firma Schüco<br />
Rast svetske populacije i standarda bezmalo<br />
su iscrpeli prirodne resurse, što zahteva nove<br />
strategije, a jedna je i novi moto – Energija², za<br />
fasade koje treba da štede i prave energiju, prateći<br />
dizajn, sistemsku automatiku i usavršenu<br />
sigurnosnu tehniku. Schüco ovde već danas<br />
pruža značajan doprinos svojim inovacijama,<br />
efikasno povezujući termozaštitu i solarnu<br />
tehnologiju. Pored optimalnih uslova za život,<br />
rad i proizvodnju, tu su i zahtevi dizajna, bezbednosti<br />
i automatizacije objekta, kako bi se<br />
štedela energija, a troškovi korišćenja optimizovali.<br />
Zgrade koje štede i proizvode energiju<br />
daće važan doprinos smanjenju potrošnje, nižim<br />
cenama energije i boljoj klimatskoj zaštiti.<br />
Centralne teme projektovanja predstavljaju<br />
termička izolacija prozora i fasada kao i korišćenje<br />
solarne energije putem Solar Thermal i<br />
Photovoltaic postrojenja. Schüco je prihvatio<br />
ove izazove i već nudi nova efikasna rešenja u<br />
kojima Energija² ima značajno mesto.<br />
Energija kroz automatizaciju<br />
Automatskim upravljanjem fasadama, tj.<br />
međusobnim usaglašavanjem funkcija provetravanja,<br />
zasene, bezbednosti, unutrašnje temperature,<br />
smanjenja dejstva vetra i proizvodnje<br />
energije, kao i automatskim sistemima otvaranja<br />
i zatvaranja prozora – štedi se energija. Važan<br />
deo optimizacije predstavlja i upravljanje<br />
klimatizacijom. Prozori i vrata sa centralnom<br />
blokadom pružaju veoma veliki doprinos dobijanju<br />
energije, a otvaranje prozora u toku noći,<br />
može ciljano uticati na hlađenje objekta. Proklamovan<br />
cilj firme Schüco je da svi aktivni<br />
elementi fasade jednog objekta budu elektronski<br />
umreženi, a svi otvori objekta upravljani<br />
automatskim putem. Realizacijom ovog cilja,<br />
energetski potencijal fasade objekta može se u<br />
potpunosti iskoristiti. Schüco automatizacija<br />
koja donosi lakoću rukovanja, isto je tako važna<br />
kao i prateća tehnika, nevidljiva, skrivena<br />
u ramovima prozora i vrata. Automatizacija<br />
fasade i dalje je na početku, ali će u budućnosti<br />
38<br />
bitno doprineti energetskoj efikasnosti celokupnog<br />
objekta (naročito za luksuzne domove i<br />
na objektima koji nisu namenjeni stanovanju).<br />
Schüco je idealan partner, jer razvoj sistema<br />
profila, tehnika okova, pogona i elektronskih<br />
upravljačkih sistema zahtevaju mnogo iskustva<br />
i visoke inovacione sposobnosti.<br />
Energija i bezbednost<br />
Bezbednost nije samo zaštita od vremenskih<br />
prilika, već i od provala i vandalizama nad<br />
objektima svih vrsta. Schüco nudi postrojenja<br />
za zatvaranje objekata (brave), sigurnosne<br />
profilisane cilindre, električne višestruke zatvarače,<br />
ručice prozora koje se mogu zaključavati,<br />
sigurnosne okove na prozorima i vratima sa<br />
definisanim klasama otpornosti i magnetne<br />
prekidače koji svi zajedno u velikoj meri povećavaju<br />
pasivnu bezbednost nekog objekta.<br />
Kod prozora čije se otvaranje aktivira motorima,<br />
automatsko stezno obezbeđenje doprinosi<br />
bezbednosti korisnika, pošto mehanizam za<br />
zatvaranje automatski reaguje na otpor. Sistemska<br />
rešenja firme Schüco sa efikasnim zaustavljanjem<br />
zrna vatrenog oružja i eksploziva<br />
pokazali su se veoma dobro, a uz to daju maksimalnu<br />
slobodu pri oblikovanju i dizajniranju.<br />
Bezbednosni sistemi firme Schüco nude zaštitu<br />
od dima i vatre za sve objekte. Odlično<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
razvijena signalna tehnika uz pomoć senzora<br />
omogućava potpunu kontrolu stanja. Zajedno<br />
sa novim biometrijskim oblicima kontrole pristupa,<br />
Schüco nudi brojne koncepte umreženih<br />
sistemskih tehnika na tržištu bezbednosti<br />
koji zadovoljavaju sve standarde i propise.<br />
Energija i dizajn<br />
Moderne fasade u sve većoj meri ispunjavaju<br />
funkcije u oblasti energentske efikasnosti, automatizacije<br />
i bezbednosti, a rastu i zahtevi u<br />
pogledu dizajna. Bilo da se radi o integraciji<br />
uređaja na motorni pogon i upravljanje u naročito<br />
tanke čelične i aluminijumske profile, ili<br />
je reč o harmoničnom oblikovanju lamela za<br />
zaštitu od sunca, Schüco nudi uravnoteženi<br />
dizajn, gde su oblik, funkcionalnost i površina<br />
međusobno optimalno usaglašeni. Za sve<br />
Schüco proizvode osnovna su pitanja funkcionalnosti<br />
i dizajna, jer svi novi elementi moraju<br />
biti usaglašeni sa postojećim delovima fasade.<br />
Schüco dizajn povezuje plemenite površine i<br />
suverene oblike sa inovativnim tehnologijama.<br />
Oni su garancija postojanog dizajna i prate nastojanja<br />
arhitekata u oblikovanju.<br />
Pored dugog veka trajanja i jednostavne upotrebe<br />
svih proizvoda, rešenja firme Schüco imaju<br />
i dopunske vrednosti. Kombinacija toplotne<br />
izolacije, solarne tehnologije, automatizacije,<br />
bezbednosti i dizajna pokazuju da raznovrsnost<br />
primena i koristi od fasada sve više rastu.<br />
Za to se postarala Energija², koja već i danas<br />
nudi za budućnost proverena rešenja za uključivanje<br />
novih, energijski relevantnih, sigurnih,<br />
lako opsluživanih komponenata sistema <br />
ALU KÖNIG STAHL<br />
Vladimira Popovia 6 CG APT, 11000 Beograd<br />
tel: +381 (0) 11 3111 051<br />
3111 226<br />
fax: +381 (0) 11 3111 165<br />
e-mail: office@alukoenigstahl.co.yu<br />
www.alukoenigstahl.com
TEMAbroja<br />
za kvalitetnu i modernu arhitekturu<br />
M-PROFIL<br />
sendvi fasadni i krovni paneli<br />
Kompaniju M-profil predstavili<br />
smo u prošlom broju <strong>magazin</strong>a<br />
Build uglavnom kroz njihove<br />
trapezno i sinusno profilisane<br />
limove, ali i limove profilisane u<br />
obliku crepa, a sada želimo rei<br />
nešto više o njihovim krovnim i<br />
fasadnim sendvi panelima<br />
Proizvodnja u kontrolisanom proizvodnom<br />
procesu, jednostavno postavljanje na fasadu<br />
objekta, minimum otpada prilikom rada i<br />
termoizolacione karakteristike najvišeg nivoa,<br />
svrstavaju sendvič panele M-profila<br />
u proizvode koji čuvaju prirodne resurse i<br />
ekološki su prihvatljivi.<br />
Sendvič paneli kompanije M-profil se<br />
primenjuju prilikom gradnje skoro svih<br />
vrsta građevina. Jednako dobro se mogu<br />
koristiti kod jednostavnih skladišta, kao<br />
i kod ekskluzivnih poslovnih zgrada ili<br />
hotela. Izgradnja tehnički zahtevnih<br />
građevina, kao što su hladnjače ili proizvodni<br />
pogoni, nezamisliva je bez krovnih<br />
ili fasadnih sendvič panela.<br />
Mogućnosti različitih kombinacija boja i površinskih<br />
obrada panela daju arhitektama i dizajnerima<br />
kreativnu slobodu potrebnu za kvalitetnu<br />
i modernu arhitekturu. Konstrukcije od<br />
sendvič panela proizvode se od kvalitetnih i<br />
trajnih materijala, ugrađuju se brzo, dugog su<br />
veka trajanja uz jednostavno održavanje i zato<br />
su izuzetno ekonomski opravdane. Svojim<br />
mehaničkim, fizičkim i estetskim svojstvima<br />
sendvič paneli dokazuju da su visokorazvijen<br />
građevinski proizvod najšire primene.<br />
Krovni i fasadni paneli<br />
Svojstva sendvič panela proizlaze iz načina<br />
spajanja pojedinih sastavnih elemenata u<br />
kompozitni panel. Dva površinska lima lepe<br />
se na jezgro od kamene vune ili polistirena.<br />
Limovi imaju superiornije mehaničke karakteristike,<br />
dok je jezgro odličan toplotni<br />
izolator. Limovi su čelični, pocinkovani i bojeni<br />
bojom na poliesterskoj bazi. Proizvedeni<br />
su po normi EN 10147 i EN 143 i ispunjavaju<br />
sve savremene protivpožarne zahteve.<br />
Debljine koje se koriste su 0,50 i 0,60mm,<br />
dok im je granica razvlačenja fy=280MPa.<br />
Jezgro može biti od kamene vune specifične<br />
težine 120kg/m 3 (protivpožarni paneli) ili<br />
polistirena od 15kg/m 3 (samogasivi paneli).<br />
Debljina jezgra može biti od 60 do 200mm,<br />
a spoljašnji limovi se nude u dve vrste obrade<br />
lima, u mikroliniranom obliku i standardnom<br />
obliku profilacije. Razlikujemo dva<br />
tipa panela: krovne (sa trapezno profilisanim<br />
limom) i fasadne, koji se mogu montirati na<br />
potkonstrukciju horizontalno i vertikalno,<br />
bilo na čeličnu ili betonsku konstrukciju.<br />
Osim toga, moguće je i dodatno ugraditi<br />
ukrase od alu-profila plastificiranih u boji<br />
panela ili nekoj drugoj boji, kako bi se istakli<br />
određeni delovi fasade (na primer sokla,<br />
okviri oko prozora i ulaza, atika ili venac u<br />
gornjim zonama zida i sl.).<br />
Fizika zgrade<br />
Jezgra sendvič panela od materijala sa malim<br />
koeficijentom toplotne provodljivosti i<br />
izostanak toplotnih mostova daju odličan<br />
proizvod sa stanovišta termoizolacijskog sistema<br />
zgrade. Zaptivanje spojeva gumenim<br />
trakama omogućuje paronepropusnu izradu<br />
zidova pa paneli zadovoljavaju i u pogledu<br />
difuzije vodene pare. M-profil je ponudio i<br />
panel sa skrivenim spojem, kako bi se dobila<br />
što lepša i kvalitetnija spojnica panela.<br />
Sertifikati<br />
M-profil odgovara na sve visoke zahteve<br />
tržišta i uz svoje proizvode nudi i kompletne<br />
ateste za sve panele, pa tako paneli s ispunom<br />
od kamene vune imaju sertifikat za<br />
vatrootpornost od 120 minuta, dok paneli s<br />
ispunom od polistirena imaju sertifikat za<br />
samogasivost klase B1, a tu su i sertifikati za<br />
nosivost i termoizolacione odlike panela <br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
M-PROFIL<br />
Golubinaki put bb<br />
22300 Stara Pazova<br />
tel: +381 (0) 22 311 231<br />
310 517<br />
310 237<br />
e-mail: office@m-profil.co.yu<br />
www.m-profil.co.yu<br />
39
DIGITALNI VODENI PAVILJON<br />
Karlorati saradnici (Carloratti associati) i inženjeri<br />
MIT-a, za predstojei meunarodni EXPO u Saragosi<br />
(Zaragoza) 2008. godine sa temom Voda i održivi<br />
razvoj, projektovali su paviljon od vode – svi zidovi<br />
i druge vertikalne površine napravljeni su od tzv. digitalne<br />
vode. Nju ine tene zavese za zidove koje<br />
ne samo da se mogu programirati da poput velikog<br />
ekrana prikazuju tekst i grafike slike, ve mogu da<br />
osete osobu koja se približava i da se automatski<br />
otvore kako bi je propustile. Ve se pokušavalo sa<br />
digitalno kontrolisanim kapljicama, ali je ovo prvi<br />
takav arhitektonski prostor. Obzirom da ovde upotrebljene<br />
cevi i elektronika nisu naroito skupe, a reciklirane<br />
vode ima dosta i jeftina je, vodeni zidovi bi<br />
mogli postati stvarnost i za neke druge projekte.<br />
Razvijena su dva modela: kua na vodi kao brod i<br />
amfi bija koja je na obali za vreme suvog vremena.<br />
Oba tipa kao bazu koriste šuplje betonske prizme<br />
i eline stubove koji pomažu da kue ostanu ukotvljene<br />
na jednom mestu jer bi se usled jakih struja<br />
brzo mogle nai na otvorenom moru. Struja i voda su<br />
sprovedene preko fl eksibilnih cevi koje su napravljene<br />
tako da mogu da prate promene nivoa vode.<br />
NEUNIŠTIVA KUA<br />
Kua Florans i Vilijema Tsuija (Florence i William<br />
Tsui) u Berkliju (Berkly), Kalifornia (California), važi<br />
za neuništivu kuu pošto njen oblik i koncept itavog<br />
konstruktivnog sistema potiu od minijaturnog organizma,<br />
tzv. vodenog medveda (Hypsibius dujardini)<br />
koje može da opstane u svim vremenskim prilikama<br />
i na svim nadmorskim visinama.<br />
Do sada je izgraeno 46 ovakvih vodenih jedinica u<br />
Masbomelu (Maasbommel) u provinciji Gerderland<br />
(Gerderland). Poetna cena ovih kua je 260.000$,<br />
što znai da bi u sluaju masovne proizvodnje u<br />
prednosti svakako bile bogatije zemlje. Kompanija<br />
Dura Vermer trenutno radi na razvijanju jeftinijih<br />
materijala koji bi omoguili masovnu proizvodnju po<br />
znatno nižim cenama. Njihov rad e svakako morati<br />
da se ubrza pošto su naunici procenili da do 2100.<br />
godine nivo okena podii za 11cm.<br />
www.ecoboot.nl<br />
Na istom pricipu je graena i kua koja nosi ime Oko<br />
Sunca (Tai Yang Yen) po dekorativnim elementima<br />
fasade u obliku okulusa. Osnova je elipsa a kua sadrži<br />
tri kupatila, etiri spavae i dnevnu sobu. Kua<br />
je delimino ukopana u zemlju, a zidovi su napravljeni<br />
od recikliranog sunera i posebnih blokova<br />
cementa. Od ostalih materijala korišeni su beton,<br />
akrilik, fi berglas i reciklirano drvo. Prednosti ovakvog<br />
tipa graevine su brzina gradnje i jeftini materijali,<br />
kao i to što su prostorije zimi tople, a leti hladne, a<br />
pri emu je kua otporna i na vodu, vatru, termite i<br />
prigušuje buku za oko 50dB.<br />
SAVRŠENA KOCKA<br />
Holandski institut za zvuk i sliku napravljen je kao<br />
puna kocka ija je polovina ukopana. Sadrži arhive<br />
za emitovanje slike i zvuka, kancelarije i muzej.<br />
Predstavlja centralnu taku grada Hilversuma (Hilversaam)<br />
u kome se nalazi. Hilversum je predgrae<br />
Amsterdama poznato kao centar holandske TV industrije.<br />
www.tdrinc.com<br />
www.digitalwaterpavillion.com<br />
BUDUNOST STANOVANJA<br />
– KUE NA VODI<br />
Globalno zagrevanje stvara oštre vremenske prilike<br />
apokaliptinih scenarija poplava koje postaju realnost<br />
u svim delovima sveta. Ovogodišnje poplave u<br />
Velikoj Britaniji, Indiji, Nepalu i Bangladešu uinile su<br />
da hiljade ljudi izgubi živote a milioni da ostanu bez<br />
svojih domova.<br />
Holandija je specifina zemlja sa skoro polovinom<br />
teritorije ispod nivoa mora. Ovde su poplave sastavni<br />
deo života i upravo iz ove zemlje potie jedno od<br />
moguih rešenja. Kompanija Dura Vermer (Dura<br />
Vermeer) predložila je savršeno jednostavno rešenje<br />
– kue na vodi. U kompaniji tvrde da su ove kue<br />
fl eksibilne i da mogu podneti podizanje nivoa vode<br />
i do 5m.<br />
Institut<br />
za zvuk<br />
i sliku<br />
Hilversum<br />
Arhitekte ove neobine graevine Vilijam Jan Nentelings<br />
(Willem Jan Nentelinngs) i Mihael Ridijk (Michael<br />
Riedijk) poseduju redak talenat u arhitektonskim<br />
krugovima – smisao za humor. Fasada zgrade<br />
je sastavlejna od panela livenog stakla u boji. U<br />
saradnji sa umetnikom Jap Drupstenom (Jaap Drupsteen)<br />
na panelima su odštampani poznati kadrovi<br />
sa holandske televizije. Koristei kompjutersku tehnologiju,<br />
Drupsten je spojio slike sa staklom, što daje<br />
zanimljiv efekat, jer su slike samo delimino prepoznatljive<br />
iz odreenih uglova. Fasada predstavlja kritiku<br />
savremene kulture i društva a ima paralele i sa<br />
eksterijerom biblioteke Dželi (Jelly), arhitekte Gordona<br />
Bunšalta (Gordon Bunshalt) iz 1963. godine.<br />
www.neutelings-riedijk.com<br />
NOVIH SEDAM SVETSKIH UDA<br />
U okviru globalne kampanje Novih sedam svetskih<br />
uda izabrani su Kineski zid, rimski Koloseum, palata<br />
Tadž Mahal u Indiji, drevni grad Inka Mau Piku u<br />
Peruu, statua Hrista Spasitelja u Brazilu, napušteni<br />
antiki grad Petra u Jordanu i piramida drevnih Maja<br />
Kastiljo, u gradu ien Icu u Meksiku. Novih sedam<br />
svetskih arhitektonskih uda izabrano je glasovima<br />
preko 100 miliona ljudi širom sveta posredstvom Interneta<br />
i mobilnih telefona. Od sedam svetskih uda<br />
antikog sveta, koje je izabrao fi lozof Filon, danas su<br />
ostale samo piramoide u Gizi. Kampanju je pokrenuo<br />
švajcarski umetnik i muzeolog Bernard Veber.<br />
Žirijem je predsedavao bivši generalni direktor UNE-<br />
SCO-a Federiko Major Saragosa, a inilo ga je sedam<br />
svetski priznatih arhitekata. Nakon izbora novih<br />
sedam svetskih uda u julu ove godine, pokrenuta<br />
je nova inicijativa – Novih sedam svetskih prirodnih<br />
uda, koja e trajati do 8. 8. 2008. godine.<br />
www. new7wonders. com<br />
40 www.build<strong>magazin</strong>.com
promo<br />
MB COMPANY<br />
najbezbednije ramovske skele<br />
MB Company d.o.o. se ve deset<br />
godina bavi poslovima iz<br />
oblasti graevinarstva, trgovinom<br />
na veliko i malo, i spoljnom<br />
trgovinom. Osnovna delatnost<br />
firme je projektovanje, zakup,<br />
montaža i nadzor ramovskih<br />
brzomontažnih skela za<br />
enterijersku i eksterijersku<br />
upotrebu, ali od prošle godine u<br />
svojoj ponudi ima i prodaju<br />
savremene graevinske<br />
galanterije iz uvoza<br />
Bezbednost na prvom mestu<br />
Ramovski fasadni skelski sistemi koje<br />
MB Company nudi svojim zakupcima<br />
proizvod su poznatih nemačkih proizvođača<br />
Thyssen Hünnebeck BOSTA 100, Plettac<br />
SL70, Altrad-Baumann 70, i odgovaraju najsavremenijim<br />
normama EU, posebno u oblasti<br />
bezbednosti na radu, kojoj se u poslednje<br />
vreme i kod nas posvećuje sve više pažnje.<br />
U zavisnosti od karakteristika i maksimalnog<br />
dozvoljenog opterećenja, građevinske skele se<br />
dele u šest normativnih grupa, a ramovske skele<br />
koje MB Company daje u zakup, poseduju<br />
nemačke i naše sertifikate i stručne nalaze koji<br />
potvrđuju ispunjenje standarda DIN 4420 za<br />
grupe 4, 5 i 6.<br />
Skela može biti statična ili pokretna – u vidu<br />
tornjeva pogodnih za enterijerske i fasaderske<br />
radove: molerske, monterske i sl.<br />
Brzina i efikasnost<br />
Na tržištu je kod domaćih i stranih investitora,<br />
i samih izvođača građevinskih radova, sve<br />
veća potražnja za zakupom skela, kao i za<br />
uslugom prevoza, montaže, demontaže, projekta<br />
i nadzora od strane stručnih lica.<br />
Visokostručni kadar i radnici firme MB<br />
Company obaviće za svoje zakupce sve ove<br />
poslove, pri čemu paket osnovne ponude<br />
podrazumeva: skelski sistem, projekat skele<br />
i nadzor prilikom montaže (kao najpouzdaniji<br />
garant bezbednosti koja je na prvom<br />
mestu), dok se montaža/demontaža i prevoz<br />
nude kao opcija. Lager firme uvek raspolaže<br />
dovoljnom količinom skela i nalazi se u<br />
neposrednoj blizini autoputa kod petlje ka<br />
Dobanovcima čime je obezbeđen brz i jednostavan<br />
transport do bilo koje lokacije u Srbiji.<br />
Ukoliko ste jedan od brojnih zakupaca firme<br />
MB Company i odlučite se za transport skela<br />
u režiji ove firme, kamioni njihovog voznog<br />
parka u svakom trenutku su spremi da krenu<br />
pravo ka Vašem gradilištu. Od onog trenutka<br />
kada se skele nađu na lokaciji, njihova montaža<br />
se odvija brzinom od 1.000m² za 3-4 dana.<br />
Skele MB Company-ja za punu deceniju<br />
poslovanja obezbeđivale su brojna gradilišta<br />
širom Srbije, a u njihovom okrilju nastali su,<br />
ili bili renovirani, objekti najrazličitijih oblika,<br />
veličina i namena: od stambenih, poslovnih i<br />
javnih višespratnica, preko kotlovskih postrojenja,<br />
industrijskih tornjeva i silosa, pa sve do<br />
mostova i drugih velikih armirano-betonskih<br />
konstrukcija.<br />
hotel u Subotici<br />
Distanceri<br />
Od prošle, 2006. godine, MB Company<br />
započeo je sa poslovima uvoza i prodaje svih<br />
vrsta distancera i druge građevinske galanterije<br />
za rad sa prefabrikovanim betonskim<br />
elementima u skeletnoj i panelnoj gradnji. U<br />
širokoj ponudi najsavremenijh uvoznih artikala<br />
nalaze se: plastični, betonski i čelični distanceri<br />
za gornju i donju zonu, horizontalnu<br />
i vertikalnu armaturu; sistemi za podizanje,<br />
fiksiranje i povezivanje prefabrikovanih betonskih<br />
konstrukcija; vodonepropusne membrane<br />
i proizvodi za oplatu; vezujući ankeri<br />
i distanceri za izolacione materijale; lajsne i<br />
konstruktivni profili; magnetni proizvodi za<br />
metalne kalupe i mnogi drugi proizvodi neophodni<br />
u industrijskom građevinarstvu <br />
objekat na Terazijama<br />
Ponuda se odnosi isključivo na ramovsku skelu<br />
izrađenu od aluminijuma ili čelika, sa svim neophodnim<br />
pratećim elementima: vertikalni ramovi,<br />
sigurnosne ograde, dijagonale, patosnice<br />
(metalne ili daščane sa sigurnosnim okovima),<br />
završni elementi, bočni sigurnosni elementi,<br />
prolaznice sa merdevinama, spoljašnja stepeništa,<br />
pešački prolazi, nadstrešnice, rešetkasti elementi<br />
za premošćavanje, štelujuće nožice itd.<br />
silos u Sremu<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
MB COMPANY<br />
Bul. Arsenija arnojevia 99 G<br />
11070 Novi Beograd<br />
tel: +381 (0) 11 3133 660<br />
mob: +381 (0) 63 1036 565<br />
fax/tel: +381 (0) 11 3133 658<br />
e-mail: mbcompany@eunet.yu<br />
41
Pop modernizam<br />
JEDAN ZAOKRET U ARHITEKTURI<br />
ERA POSTMODERNIZMA<br />
U devetnaestom veku, sa nestankom tradicionalnih kultura,<br />
nastale su ideje modernizma koje naglasak stavljaju na<br />
avangardu. Transformacija društva bila je uzvišena misija<br />
progresivnih umetnika – pojedinaca. Protivrenost takve<br />
situacije izbila je na videlo 60-tih, u jeku razvoja potrošakog<br />
društva. Endi Vorhol (Andy Warhol) i drugi umetnici<br />
prepoznali su nestanak kritike i utopijske uloge avangarde<br />
kao alternative masovnoj kulturi<br />
Posleratna nepodobnost modernizma, i njegovog<br />
glavnog jezika – internacionalnog<br />
stila, već šezdesetih godina je ukazivala na<br />
sopstvenu istrošenost. Ideje velikana modernizma<br />
kakvi su bili Mis (Mies Van de<br />
Rohe), Korbizije (Le Corbusier) i Gropijus<br />
(Walter Gropius) nisu više nailazile na<br />
razumevanje, ne samo stručne javnosti, već<br />
i onih kojima je ta arhitektura bila namenjena.<br />
Nekoliko građevina zasnovanih na<br />
teorijama Korbizijea i CIAM-a, porušeno<br />
je dinamitom, doslovce – 1972. godine moderno<br />
stambeno naselje Pruit-Ajgo u Sent<br />
Luisu, dignuto je u vazduh.<br />
Vreme promena<br />
Početak Postmoderne obeležava povratak<br />
dovitljivosti, ornamenta i komunikacije kao i<br />
stvaranje nove estetike. U želji da ispravi greške<br />
arhitekture Moderne, postmodernizam<br />
komunicira sa korisnicima i ostvaruje veze sa<br />
gradom i istorijom. Naravno, kao što je to bio<br />
slučaj i sa svim prethodnim pravcima u istoriji,<br />
postmodernizam je nastao kao kritika i<br />
negacija modernizma, iz kog je i evoluirao. U<br />
potrazi za opštim principima pomoću kojih<br />
bi se mogao okarakterisati postmodernizam,<br />
neki kritičari su išli dotle da postoje i ocene<br />
da bi taj princip mogao biti: svesno razaranje<br />
stila i uništavanje arhitektonskih oblika.<br />
Sa druge strane, oni umereniji su arhitekturu<br />
postmodernizma opisivali i kao neo-eklekticizam.<br />
Njegova najčešća strategija u kompoziciji<br />
je pastiš – citiranje fragmentisanih<br />
istorijskih elemenata. To citiranje je obično u<br />
sprezi sa podrugljivim podražavanjem istorijskog<br />
detalja. Zgrada AT&T, koju je 1978.<br />
godine projektovao Filip Džonson (Philippe<br />
Johnson), može poslužiti kao primer te<br />
podrugljive igre. Postmodernistički projekti<br />
naizgled kao da nemaju ništa zajedničko,<br />
međutim, u svoj slobodi postkompozicije<br />
arhitektonskih elemenata neka pravila, zapravo<br />
načini, mogu nazreti. Oni mogu biti<br />
bizarni, humoristički, šokantni, ali jedno im<br />
je zajedničko – uvek su jedinstveni.<br />
42<br />
Novo itanje arhitektonskih<br />
elemenata<br />
Novinu predstavlja povratak zaboravljenih<br />
arhitektonskih elemenata – stubova, primena<br />
klasičnih grčkih i rimskih uzora (ali<br />
ne u vidu doslovnog ponavljanja kao u neoklasicizmu),<br />
oživljavanje neo-vernakularnog<br />
(Neo-Vernacular) pokreta u Engleskoj koji<br />
je doveo do ponovnog prihvatanja starih<br />
tehnologija, pre svega upotrebe opeke, ali i<br />
bronze i nerđajućeg čelika, što su reminiscencije<br />
na Ar-nuvo i Ar-deko (Art Nouveaux<br />
& Art Deco) period.<br />
Italijanski trg 1978.<br />
Jedna od svakako najjačih motivacija postmodernizma<br />
je izgradnja po ukusu zajednice.<br />
Arhitekta Čarls Mur (Charles Moore) koji<br />
je u svom radu negovao scenografičnost simulirajući<br />
klasične oblike čime je redukovao<br />
konstrukciju na puku parodiju, na primer,<br />
veliki deo svog simbolizma izveo je kroz saradnju<br />
sa italijanskom zajednicom prilikom<br />
rada na projektu za Italijanski trg (Piazza<br />
d’Italia) u Nju Orleansu (New Orleans).<br />
Mali trg je ironično podsećanje na Hadrijanovu<br />
vilu u Tivoliju, kao i korišćenje čeličnih<br />
spojnica na kvazi klasičnim stubovima. Paradoksalan<br />
je i način na koji se Mur poziva na<br />
antičke uzore u sred Nju Orleansa.<br />
muzej Abtajberg 1972.<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
priredila Tijana Jovanovi-Petrovi<br />
Još jedan vid eklekticizma je upotreba trompe<br />
l’oeil (varka oka). Ova umetnička tehnika<br />
potiče iz slikarstva starog Rima, a posebno<br />
se na njoj insistiralo u italijanskom baroku,<br />
kada se pomoću ekstremno realistične predstave<br />
stvarala optička iluzija da određeni<br />
objekti zaista i postoje. Upotrebu ove tehnike<br />
možemo videti na primeru nosača sa obe<br />
strane Majkl Grejvsove (Michael Graves)<br />
Administrativne zgrade u Portlandu koji<br />
daju iluziju realnih nosača.<br />
Dvostruki kod<br />
postmodernizma<br />
Izraz postmoderna prvi je primenio na<br />
arhitekturu Džozef Hadnat ( Joseph<br />
Hudnut) u naslovu jednog članka 1945.<br />
godine, a čuveni arhitekta Čarls Dženks<br />
(Charles Jenks) ga je popularisao 1975.<br />
godine, definišući ga kao dvostruki kod, s<br />
jedne strane iz tradicionalnog, a s druge<br />
iz potrošačkog društva sa akcentom na<br />
upotrebi novih materijala i tehnologije.<br />
Ovaj pokret se prvo javio u Americi šezdesetih<br />
godina, a zatim se proširio na Evropu<br />
i ostatak sveta. Postmodernizam je raznovrstan,<br />
nestabilan koncept koji je dao posebne<br />
estetske pristupe u literarnoj kritici, umetnosti,<br />
filmu, teatru i arhitekturi, ali i u oblastima<br />
kakve su moda, pa i način ratovanja.<br />
Širenje postmoderne arhitekture potpomognuto<br />
je nizom značajnih izložbi i pojavom<br />
novih časopisa koji su pratili njen razvoj.<br />
Takođe, dolazi i do naučnog interesovanja<br />
za razvoj istorije i teorije arhitekture, koja se<br />
od 70-tih polako odvaja od istorije umetnosti<br />
i razvija paralelno sa njom. Naravno da<br />
najveće zasluge za to pripadaju arhitektonskim<br />
spomenicima Moderne. Shvativši do<br />
koje mere je arhitektura postala popularna,<br />
galerija Leo Kasteli (Leo Castelly) iz Njujorka<br />
(New York) pozvala je 1980. godine<br />
vodeće arhitekte sveta da ponude projekte<br />
za privatne kuć – osam projekata, okupljenih<br />
pod nazivom Kuće na prodaju, koji su<br />
bili izloženi kao umetniča dela.
Pioniri postmodernizma<br />
Postmodernizam je otvorio put istraživanju<br />
arhitekture čiji su koreni, ali i manifesti,<br />
bili u američkoj kulturi. Dobitnik Prikerove<br />
nagrade (Pricker award) 1991. godine, Robert<br />
Venuri je poznat kao otac postmoderne<br />
arhitekture i urbanističkog projektovanja u<br />
Americi i Zapadnoj Evropi. Simbol projekta<br />
postmodernizma je projekat koji je Venturi<br />
1961. godine uradio za svoju majku Vanu<br />
Venturi (Vanna Venturi) u Filadelfiji.<br />
Ključni momenat širenja postmodernističkih<br />
ideja u Evropi bila je izložba Prisustvo<br />
prošlosti na Venecijanskom bijenalu 1980.<br />
godine. Tada se izdvojilo nekoliko arhitekata<br />
koji će biti nosioci arhitekture u Evropi u<br />
poslednjim dekadama dvadesetog veka. To<br />
su bili – Džejms Stiling ( James Stirling),<br />
Teri Farel (Tery Farell), Džon Utram (Džon<br />
Utram) i Hans Holajn (Hans Hollein).<br />
kua Vane Venturi 1961.<br />
Najneobičnija karakteristika ove građevine<br />
je primena klasične dekoracije na fasadi.<br />
Pročelje je reminiscencija fasade Paladijeve<br />
(Palladio) vile Maser. Luk i nadvratnik zajedno<br />
još više naglašavaju veličinu centralnog<br />
otvora. S druge strane, pojavljuju se i neklasični<br />
elementi kakvi su industrijski prozorski<br />
okviri i trakasti prozori kuhinje.<br />
AT&T (Sony) 1979.<br />
Filip Džonson podigao je prvi postmoderni<br />
oblakoder – zgradu centra američke telefonske<br />
i telegrafske kompanije AT&T. Danas<br />
zgrada pripada korporaciji Sony i poznata je<br />
pod tim imenom. Ovaj projekat predstavlja<br />
reakciju protiv Misovog modernizma. Ima<br />
modernističko telo koje stoji na klasičnom<br />
telu i neobičan ornament na vrhu. Vidljivo<br />
je pozivanje na njujorške oblakodere kao što<br />
su Empajer Stejt (Empire State) i zgrada<br />
Krajsler (Crysler Building) koje su nastale<br />
pre Misove ere. Vrlo je zanimljiv eklektičan<br />
spoj dekoracije na fasadi – okulusi sa Duomo<br />
u Firenci, arkade sa San Andrea u Mantovi<br />
i neobičan ornament na vrhu koji podseća<br />
na stil nameštaja Čipendejl (Chippendale).<br />
Abtajberg<br />
Gradski muzej Abtajberg (Abteiberg) u Menhengladbahu<br />
(Möchengladbah), 1972. projektovao<br />
je austrijski arhitekta Hans Holajn.<br />
Niz građevina se ugnezdio na padini brda,<br />
uz selo, poput modernog Akropolja. Muzej<br />
je pored crkve u romanskom stilu, a kapije,<br />
hramovi i oznake mogu se samo nazreti u<br />
apstraktnoj visoko-tehnološkoj obradi.<br />
zgrada Javne službe 1983.<br />
Tipičan primer postmodernističkog oblakodera<br />
je Zgrada javne službe u Portlandu<br />
iz 1983. godine arhitekte Majkla Grejvsa.<br />
Zgrada predstavlja mešavinu različitih stilova.<br />
Donja kolonada je upadljivo egipatska,<br />
ali sa italijanskim uticajima i evocira klasicizam<br />
tridesetih godina. Još jedna kvaziklasična<br />
odlika je podela na stilobat, stub i<br />
pediment. Na fasadi je prisutno i tehnološko<br />
staklo koje delimično oživljava poetiku<br />
Moderne. Pilastri koji označavaju vertikale<br />
liftova i trapezoidni kamen crne boje iznad<br />
njihovog završetka su u tradiciji Ar-dekoa.<br />
Davne 1979. godine, na Aveniji Medison,<br />
Diznilend 1955.<br />
Diznilend je najpoznatiji tematski zabavni<br />
park na svetu, otvoren davne 1955. godine u<br />
Anahajmu (Anaheim) u Kaliforniji. Danas<br />
postoji u skoro svim većim gradovima na<br />
svetu. Predstavlja drastičan primer pozajmljivanja<br />
popularnih motiva iz istorije i bajki.<br />
Neki od čuvenih arhitekata koji su radili<br />
na stvaranju ove najeklektičnije tvorevine su<br />
velikani postmodernističkog arhitektonskog<br />
stila – Filip Džonson, Piter Dominik (Peter<br />
Dominick), Cezar Peli (Caesar Pelli).<br />
Konačno, ostaje nam samo da se složimo sa<br />
rečima čuvenog arhitekte Filipa Džonsona<br />
koji je u svojoj knjizi, Procesioni elementi u<br />
arhitekturi, izjavio: Danas u arhitekturi ne<br />
postoje pravila, već samo neograničena mogućnost<br />
istraživanja i beskonačna prošlost<br />
velikih arhitektura istorije <br />
Najbolji primer inspiracije postmoderne<br />
arhitekture leži duž Las Vegas Strip-a<br />
(poteza). Ovaj prostorni fenomen posebno<br />
je proučavao i predstavio arhitekta i<br />
teoretičar Robert Venturi u svojoj poznatoj<br />
knjizi Pouke Las Vegasa iz 1977. godine.<br />
I danas, kada je era postmodernizma<br />
odavno na izmaku, a novo ime, pravac ili<br />
globalna ideja prostora se još nisu pojavili,<br />
ova knjiga predstavlja osnovnu ahitektonsku<br />
lektiru, pa i više od toga.<br />
Las Vegas Strip<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
43
promo<br />
BEOICLA<br />
Saradnja je garancija uspeha!<br />
Beoicla je eksport-import<br />
firma i ovlašeni zastupnik i<br />
distributer proizvoda renomiranih<br />
svetskih proizvoa-<br />
a na polju industrije boja i<br />
premaza za sve materijale,<br />
kao i restauratorskih i dekorativnih<br />
maltera i stakala.<br />
Predstavljamo Vam samo<br />
neke od kompanija sa kojima<br />
Beoicla donosi svetski<br />
kvalitet i standarde na naše<br />
tržište i u naše okruženje<br />
Akzo Nobel Woodcoating`s iz Italije je<br />
sinonim za firmu koja postavlja standarde u<br />
industriji boja i lakova za površinsku obradu<br />
i zaštitu drveta. Beoicla kod nas nudi široku<br />
paletu Akzo Nobelovih boja, lakova i svih vrsta<br />
premaza za drvo na poliuretanskoj, akrilnoj,<br />
uljnoj i poliesterskoj bazi, i sve to u neograničenom<br />
broju nijansi. Ponuda firme i tim stručnjaka,<br />
arhitekata i drvoprerađivača, zajedno sa<br />
kupcima rešiće sve dileme vezane za dekoraciju<br />
i završnu obradu nameštaja i enterijera.<br />
Akzo Nobel iz Švedske zaokružuje ovu ponudu<br />
po meri kupaca koji imaju potrebu za<br />
kvalitetnim repromaterijalima. U paleti proizvoda<br />
koje uvozi i distribuira Beoicla u ponudi<br />
su lepila proizvedena po evropskim i svetskim<br />
standardima, namenjena za hladno i toplo<br />
lepljenje. Lepila Akzo Nobela svoju primenu<br />
nalaze pri širinskom spajanju elemenata u izradi<br />
nameštaja od masivnog drveta, prilikom<br />
izrade laminata u građevinarstvu, otpresaka<br />
(VF prese), furniranja, i svega drugog što podrazumeva<br />
lepljenje u radu sa drvetom.<br />
44<br />
MGN fasada<br />
MGN je kompanija koja od 1980. godine<br />
svoje maltere primenjuje u Veneciji prilikom<br />
restauracije objekata pod visokim stepenom<br />
zaštite države i UN-a, a danas se razne vrste<br />
restauracija, sanacija i rešavanje problema<br />
vlage širom Italije i Evrope ne mogu<br />
zamisliti bez njihovih specijalnih maltera.<br />
Malteri MGN-a su stvoreni na osnovu i<br />
prema uzorima sa objekata u Veneciji i celoj<br />
Italiji, starih nekoliko desetina vekova, i sačinjeni<br />
su od potpuno prirodnih materijala.<br />
Karakteriše ih visok stepen paropropustljivosti<br />
i izuzetna adhezija, i predstavljaju odličnu<br />
barijeru i filter za kapilarnu vlagu i soli iz nje.<br />
Primena MGN-ovih maltera odavno se podrazumeva<br />
u Veneciji, a danas se koriste na<br />
svim drugim lokacijama gde se želi sačuvati<br />
graditeljsko nasleđe najviših vrednosti.<br />
Kalon-Johnstone’s nudi materijale za završnu<br />
obradu zidova enterijera i eksterijera u<br />
preko 2.000 nijansi. Proizvodi ove engleske<br />
firme su visokokvalitetni, dekorativni i trajni, a<br />
tu su i vodootporni i perivi specijalni premazi<br />
izuzetnih osobina i visokog stepena paropropustljivosti.<br />
Poseban program predstavljaju<br />
higijenski premazi i boje za podove i zidove<br />
školskih i zdravstvenih ustanova, kuhinja,<br />
fabrika hrane... ali i boje, lakovi i premazi na<br />
vodenoj bazi za fasadnu i unutrašnju stolariju,<br />
vodeni lakovi za drvene podove i parket.<br />
Ciranova nudi premaze za finalnu obradu i<br />
zaštitu materijala na bazi voska i prirodnih<br />
ulja. O kvalitetu proizvoda ove belgijske firme<br />
najviše govori podatak da zadatke zaštite<br />
drveta podjednako dobro obavljaju i na<br />
otvorenom moru gde štite drvene palube i<br />
brodski mobilijar.<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
Impex Color iz Italije proizvodi dekorativne<br />
maltere napravljene na bazi prirodnih sirovina<br />
bez i malo sintetike, namenjene za različite<br />
tehnike i efekte na zidovima u enterijeru i<br />
eksterijeru (travertino, damasko, pasta media,<br />
štuko antiko), kvarcni premazi za fasade (ideal,<br />
dekor, riviera) kao i marmorino naturale, polvere<br />
fine, arenino i drugi materijali.<br />
Impex Color<br />
dekor<br />
Virag je italijanski proizvođač čuvenog PVC<br />
programa podnih obloga pod komercijalnim<br />
nazivom Evolution. Tu su obloge raznih<br />
debljina sa izuzetnim performansama za<br />
domaćinstva, javne prostore, škole, bolnice,<br />
sportske objekte, bazene, industrijske hale,<br />
oblaganje staza... Široko primenjiv, dekorativan<br />
i visokokvalitetan program.<br />
Bicolor je italijanski proizvođač boja za horizontalnu<br />
signalizaciju saobraćajnica.<br />
Trgovinska mreža ili predstavnici Beoicle<br />
organizovani su u Novom Sadu, Bečeju, Nišu,<br />
Čačku, Kraljevu, Ivanjici, Kragujevcu, Vranju,<br />
Somboru, Nikšiću, Podgorici, Paraćinu, Pirotu,<br />
Valjevu… Beoicla okuplja tim stručnjaka, arhitekata<br />
i drvoprerađivača, koji su Vam uvek na<br />
usluzi, na objektu ili u Vašoj radionici <br />
BeoICLA d.o.o.<br />
Dragoslava Srejovia 1b<br />
11000 Beograd<br />
tel/fax: +381 (0) 11 2762 226<br />
2764 050<br />
email: beoicla@EUnet.yu<br />
www.beoicla.co.yu
promo<br />
3M FOLIJE<br />
sigurnost i zaštita Vaših stakala, prostora i bližnjih<br />
Kompanija 3M kao zaetnik<br />
proizvodnje folije za<br />
ravno staklo ve preko<br />
etiri decenije zauzima<br />
vodee mesto u svetu<br />
u toj oblasti. Bez obzira da<br />
li se odluite za kupovinu<br />
3M sigurnosne, zaštitne,<br />
solarne ili dekorativne folije<br />
u jedno možete<br />
biti sigurni:<br />
dobiete vrhunski,<br />
kvalitetan i dugotrajan<br />
proizvod<br />
Program 3M folija koje u našoj zemlji<br />
nudi Kompanija 3M (East) AG razvijen<br />
je u SAD za potrebe zaštite staklenih<br />
površina i udobnosti unutar objekata<br />
u najekstremnijim uslovima. 3M folije<br />
svakodnevno širom sveta potvrđuju svoju<br />
vrednost u područjima izloženim dejstvima<br />
uragana, tornada i zemljotresa. Pojedine<br />
vrste 3M folija pružiće Vam takođe i<br />
zaštitu od dejstva eksplozivnih naprava i<br />
provala u objekte.<br />
Ultra folija<br />
Dok su protivprovalne folije obično tanke<br />
folije koje se sastoje od četiri, sedam ili više<br />
slojeva, tanka folija kompanije 3M, nazvana<br />
Ultra zbog svojih karakteristika, nadmašuje<br />
sve druge folije slične debljine, zahvaljujući<br />
patentiranoj specijalnoj tehnologiji proizvodnje<br />
folije. Jedino kompanija 3M danas<br />
proizvodi foliju debljine 100 mirkona a da<br />
se folija sastoji od 26 slojeva mikorpoliestera.<br />
Upravo joj ta višeslojnost daje prednost<br />
u performansama naspram konvencionalnih<br />
folija koje se koriste za zaštitu kod eksplozija,<br />
a koje su pri tom debljine od 275 i više<br />
mikrona. Višeslojnost Ultra folije čini da<br />
ona bude višestruko izdržljiva na udarno<br />
opterećenje.<br />
efekat ovde, naravno, ne prestaje jer 3M folije<br />
sprečavaju ulazak viška toplote. Dobijeni<br />
rezultat je prijatniji ambijent i manji napor<br />
očiju, Vaš radni i privatni prostor zadržaće<br />
komfor, a Vaši računi za električnu energiju<br />
biće umanjeni. Štaviše 3M Vam nudi i<br />
mogućnost da aspekt bezbednosti i solarnu<br />
zaštitu objedinite u jednoj foliji.<br />
Prestige folija<br />
Najnovija 3M folija za ravno staklo proizvedena<br />
je nanotehnologijom i kupcima širom<br />
sveta ponuđena je početkom prošle godine.<br />
Prestige folija debljine krila leptira ima 200<br />
slojeva mikropoliestera. Praktično providna,<br />
ova folija nanogeneracije stvorena je da daje<br />
najviše kada je spoljna temperatura najveća.<br />
Njenu jedinstvenost čini potpuno odsustvo<br />
metala umesto kojeg sada nanočestice efikasno<br />
odbijaju 97% infracrvenog zračenja<br />
smanjujući pri tom refleksivnost ispod one<br />
koju ima staklo. Postavljanjem Prestige<br />
folije na željenom objektu nećete smanjiti<br />
količinu svetlosti u objektu ali hoćete zagrevanje<br />
unutrašnjeg prostora i potrošnju<br />
struje za rad klima-uređaja. Sve navedene<br />
karakteristike 3M Prestige zadržaće nepromenjenim<br />
tokom 15 godina koliko traje<br />
garancija za ovu vrstu folije <br />
Treba napomenuti da, kada se priča o sigurnosnim<br />
folijama, treba razlikovati protivprovalne<br />
od sigurnosnih folija, tj. folija<br />
koje štite od eksplozija ili od vremenskih<br />
nepogoda. Folija u svim ovim slučajevima<br />
ima zadatak da prilikom pucanja stakla<br />
zadrži stakliće na mestu, sprečavajući tako<br />
njihovo raspršivanje čuvajući Vas i Vaše<br />
bližnje od povreda, ili će pak produžiti vreme<br />
obijanja, što može navesti provalnika<br />
da odustane od pokušaja.<br />
Međutim, čak i najveći optimisti, kojima se<br />
sve pomenuto nikada neće desiti, ne mogu<br />
da zažmure pred klimatskom situacijom<br />
na planeti. Nepotrebno je i ovde govoriti o<br />
sunčevom UV zračenju čije najočiglednije<br />
štetno dejstvo možemo videti u enterijerima<br />
izloženim sunčevoj svetlosti – izbeljeni nameštaj,<br />
tepisi, tapete, umetničke slike, roba<br />
u izlozima...<br />
3M solarne folije su prevashodno namenjene<br />
da umanje zagrevanje prostora prouzrokovo<br />
sunčevim delovanjem. Istovremeno<br />
Vam nude mogućnost da regulišete nivo<br />
svetlosti koja ulazi u Vaš prostor ili da uniformišete<br />
spoljni izgled Vaše zgrade. 3M<br />
folije redukuju efekat solarne energije i blokiraju<br />
do 99,9% UV zraka. Njihov pozitivan<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
3M (EAST) AG<br />
Milutina Milankovia 23<br />
11070 Novi Beograd<br />
tel: +381 (0) 11 3132 548<br />
3132 549<br />
3132 550<br />
fax: +381 (0) 11 3132 551<br />
e-mail: iradisavljevic@mmm.com<br />
www.3m.com/rs<br />
45
promo<br />
FIBRAN<br />
porodica izolacionih materijala<br />
Fibran S.A,<br />
jedan od lidera na polju<br />
izolacionih materijala u<br />
Evropi, predstavlja svoj novi<br />
proizvod prevashodno<br />
razvijen za izolaciju jezgra<br />
zidova – penaste table od<br />
ekstrudiranog polistirena<br />
Fibran ECO GF sa izuzetno<br />
visokim stepenom prenosa<br />
pare i gotovo nepostojeom<br />
higroskopnošu<br />
Ekstrudiran polistiren Fibran eco je toplotni<br />
izolator sa zatvorenim ćelijama, u obliku<br />
saća. Proizvodi se od polistirena pogodnog<br />
za termičko oblikovanje koji procesom polimerizacije<br />
i konstantne ekstrudacije dobija<br />
oblik ploča.<br />
Kristalizovan polistiren, polimer ugljenika<br />
i vodonika, čine 88-93% njegove ukupne<br />
težine. Osim toga Fibran eco sadrži i manji<br />
procenat dodatnih supstanci kao što su<br />
pomoćni materijali, bojne materije i zaštita<br />
od vatre.<br />
Ostatak mase daju mu tzv. pogurni gasovi.<br />
Decenijama su brojni pogoni industrije izolacionih<br />
materijala u ovu svrhu koristili hlorofluorougljenik<br />
koji dovodi do oštećenja<br />
ozonskog omotača, ali kompanija Fibran<br />
još od prvih početaka svoje proizvodnje koristi<br />
alternativne gasove u skladu sa svetskim<br />
propisima i u cilju zaštite životne sredine.<br />
Procesom ekstrudacije proizvodi se homogen<br />
građevinski materijal sa zatvorenim<br />
višestranim ćelijama u obliku saća, penaste<br />
strukture, prečnika 0,05-0,5mm. Zidovi ćelija<br />
su debljine tek 1 mikron. Zadivljujuće<br />
je da od ukupne zapremine jedne ploče od<br />
ekstrudiranog polistirena tek 3% sačinjavaju<br />
zidovi ćelija, a 97% ćelijski prostor popunjen<br />
inertnim gasom.<br />
Ekstrudirani polistiren Fibran eco proizvodi<br />
se isključivo u obliku nekoliko tipova<br />
ploča koje se mogu razlikovati po dimenzijama,<br />
gustini, toplotnoj provodljivosti<br />
i otporu na sabijanje. Strane ploča su po<br />
46<br />
pravilu glatke, zatvorenih pora i imaju praktično<br />
zanemarljivu higroskopnost. Iz tog razloga<br />
se sposobnosti toplotne izolacije materijala<br />
ne menjaju čak ni pod nepovoljnim<br />
uslovima vlage.<br />
Prednosti Fibran eco izolacije:<br />
• Ušteda energije pri grejanju i hlađenju<br />
može dostići i 40%, čime se smanjuje<br />
potrošnja energenata i u isto vreme<br />
smanjuje broj grejnih tela odnosno<br />
jedinca za hlađenje<br />
• Održavanje unutrašnje temperature<br />
stabilnom na duže vreme (zavisno od<br />
toplotnog kapaciteta zidova) nakon<br />
isključenja sistema za hlađenje<br />
• Minimalno mogući broj termalnih<br />
mostova<br />
• Zaštita konstrukcije zgrade od spoljašnjih<br />
temperaturnih varijacija čime se<br />
smanjuju temperaturne dilatacije.<br />
• Primena na novim objektima, ali i prilikom<br />
rekonstrukcije starih zgrada<br />
Fibran eco ima stalnu visoku toplotnu izolacionu<br />
moć, veliku otpornost na sabijanje i<br />
ponaša se kao samogaseći ili teško zapaljiv<br />
materijal. Osim toga, pokazuje homogenu<br />
gustinu mase, stabilnost dimenzija i izvanrednu<br />
saradnju sa građevinskim materijalima<br />
(cement, gips, kreč, pesak); dok specijalne<br />
ploče sa urezima pokazuju odlično prijanjanje<br />
za beton i malter. Prednosti ovakvog<br />
rešenja pri izolaciji fasada su brojne i prevashodno<br />
se pokazuju tamo gde je potrebno<br />
održati stabilne temperature unutrašnjosti i<br />
maksimalnu moguću uštedu energije tokom<br />
zimskog i letnjeg perioda kada se prostorije<br />
greju, odnosno hlade.<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
Fibran na tržište plasira ploče raznih trgovačkih<br />
naziva koji odgovaraju proizvodima sa<br />
različitim karakteristikama kvaliteta dobijenih<br />
izmenama u proizvodnji kako bi se došlo do finalnog<br />
proizvoda koji bi bio adekvatan primeni<br />
u specifičnim slučajevima prema potrebama<br />
kupca. U firmi Fibran posebno skreću pažnju<br />
na ploče velike gustine i sa jakim otporom na<br />
sabijanje, adekvatne za toplotnu izolaciju elemenata<br />
izloženih velikim naporima. Sa ove<br />
vrste ploča uklonjena je spoljašnja glatka površina<br />
i dodati su urezi kako bi im se povećala<br />
sposobnost prijanjanja za beton i malter kada<br />
se vrši toplotna izolacija, npr. nosećeg skeleta<br />
zgrada. Za najpouzdanije izbegavanje toplotnih<br />
mostova, ali i za poboljšavanje finalne površine,<br />
postoji mogućnost proizvodnje ploča sa<br />
žlebovima ili čak bajcovanih ploča.<br />
Fibran može da proizvodi veliki izbor<br />
proizvoda različitih dimenzija. Jedno je od<br />
malobrojnih preduzeća u svetu koja mogu<br />
da proizvedu ploče ekstrudiranog polistirena<br />
širine 1,20m. Debljinu izolacije definišu<br />
projektni inženjeri, a ona najčešće varira<br />
između 5-10cm <br />
Bulevar Arsenija arnojevia 68/II<br />
11070 Novi Beograd<br />
tel/fax: +381 11 (0) 31 33 702<br />
31 39 316<br />
e-mail: fibran@eunet.yu<br />
www.fibran.co.yu<br />
FIBRAN ECO GF je sertifi kovan specijalno<br />
za izolaciju fasada, i to jezgra sendvi<br />
sistema i zidova prema EU standardu na<br />
osnovu ETAG 004.<br />
FIBRAN S.A. je uspostavio i primenjuje<br />
sistem kvaliteta u projektovanju i proizvodnji<br />
proizvoda od ekstrudiranog polistirena<br />
po standardu ISO 9001:2000.<br />
GEOLAN proizvodi su uspešno prošli testiranje<br />
po normama Evropske unije EN<br />
13162 i oznaavaju se oznakom CE.<br />
Sertifi kaciju za domae tržište je sproveo<br />
Institut IMS a.d.
promo<br />
TRAFOLAJT<br />
energetski i instalacioni kablovi i provodnici<br />
Trafolajt d.o.o. – privredno društvo za<br />
proizvodnju, unutrašnju i spoljnu trgovinu i<br />
usluge, prisutan je na tržištu ve više od jedne<br />
decenije i danas njegovo ime predstavlja<br />
najbolju garanciju za bezbednu distribuciju<br />
energije potrebne za efikasno funkcionisanje<br />
vašeg privatnog i radnog prostora<br />
Trafolajt d.o.o. od osnivanja (1996. godine) vode iskusni profesionalci<br />
iz elektrobranše, kako zaposleni, tako i vlasnici, pa ova firma danas<br />
isporučuje elektromaterijal za preko tri stotine svojih komitenata<br />
na domaćem i stranom tržištu kroz nekoliko svojih ćerki-firmi: Kabellajt<br />
d.o.o. - Jagodina, Trafolajt CG - Kotor/Crna Gora, Kabel<br />
montaž - Moskva/Rusija. Dugogodišnji je izvoznik u više evropskih<br />
zemalja i Rusiju, a osnovna delatnost Trafolajt d.o.o. je veletrgovina<br />
svim vrstama energetskih i instalacionih kablova i provodnika, kablovskim<br />
priborom i instalacionim elektromaterijalom. Centrala firme<br />
i pogon ambalaže nalaze se u ulici Branka Momirova 25a u Beogradu.<br />
Distribucija<br />
U ponudi Trafolajt d.o.o. kupac će pronaći proizvode svih značajnih<br />
proizvođača elektrorobe kod nas, ali će Vam u asortimanu<br />
firme biti predstavljeni i najkvalitetniji proizvodi iz uvoza. Sva roba<br />
deponovana je u njihovom sopstvenom skladišnom prostoru koji je,<br />
pored ostalog, opremljen i najsavremenijim mašinama za merenje,<br />
namotavanje i sečenje kablova. Lageri Trafolajt d.o.o. su uvek ispunjeni<br />
svim proizvodima koji stoje u ponudi firme i kupac će u<br />
najkraćem mogućem roku biti snabdeven kupljenom robom, bez<br />
čekanja i nepotrebnog odlaganja.<br />
Proizvodnja<br />
Pored distribucije proizvoda najznačajnijih domaćih i stranih proizvođača<br />
elektrorobe, Trafolajt d.o.o. se bavi i proizvodnjom torusnih<br />
transformatora i montažom produžnih kablova i motalica, a u<br />
svojoj firmi Kabellajt iz Jagodine i proizvodnjom dozni, gibljivih<br />
creva i polietilenskih cevi.<br />
Kabellajt d.o.o. (jedna od ćerki-firmi Trafolajt d.o.o.) je privatno<br />
preduzeće iz Jagodine koje se bavi veleprodajom elektromaterijala,<br />
ali je njegova osnovna delatnost proizvodnja rebrastih elektroizolacionih<br />
cevi, dozni i vodovodnih polietilenskih creva za pritisak do<br />
10 bara. Sva proizvodnja Kabellajt d.o.o. obavlja se u sopstvenim<br />
pogonima u Jagodini, a veleprodajna distributivna mreža obuhvata<br />
preko tri stotine klijenata – kupaca.<br />
Usluge<br />
Stručnjaci firme Trafolajt d.o.o. svojim profesionalnim znanjem i<br />
dugogodišnjim iskustvima u poslovima iz oblasti elektrobranše izvršiće<br />
za vas usluge projektovanja i izvođenja elektroinstalacionih<br />
radova za objekte različitih veličina i namena, praćenje gradilišta,<br />
servis dopreme materijala itd. Projektnom timu Trafolajt d.o.o.<br />
možete se obratiti za svaku od ovih usluga, sigurni da će biti izvršene<br />
kvalitetno, bezbedno i u dogovorenom roku.<br />
Ono što posebno odlikuje poslovanje Trafolajt d.o.o. jesu uvek<br />
popunjeni lageri, povoljne cene i odlični uslovi plaćanja, kako za<br />
njegove sopstvene proizvode, tako i za artikle najeminentnijih domaćih<br />
i stranih proizvođača iz oblasti elektromaterijala i opreme.<br />
Zaposleni u Trafolajt d.o.o. su uvek otvoreni za saradnju i možete<br />
im se obratiti u vezi sa svim vašim potrebama koje se odnose<br />
na oblasti elektroindustrije i pratećih usluga. Više od deset godina<br />
poslovanja u zemlji i inostranstvu i preko tri stotine zadovoljnih<br />
klijenata i Vama garantuju da ćete u Trafolajt d.o.o. pronaći<br />
kvalitetnog i pouzdanog partnera <br />
TRAFOLAJT d.o.o. (sedište firme)<br />
Branka Momirova 25a, Beograd<br />
tel/fax: +381 (0) 11 331 7902<br />
331 7083<br />
331 7528<br />
TRAFOLAJT – CG (erka)<br />
Kotor, Crna Gora<br />
tel: +382 (0) 82 363 104<br />
KABELLAJT d.o.o. (erka)<br />
Vihorska b.b, Jagodina<br />
tel: +381 (0) 35 24 33 39<br />
24 33 49<br />
KABEL MONTAŽ (erka)<br />
Moskva, Rusija<br />
www.trafolajt.co.yu<br />
www.kabellajt.co.yu<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
47
energetska efikasnost<br />
AGENCIJA ZA<br />
ENERGETSKU EFIKASNOST –<br />
energetska efikasnost<br />
u zgradarstvu<br />
Agencija za energetsku efikasnost – AEE osnovana je kao deo<br />
institucionalne reforme i reforme energetskog sektora u<br />
Republici Srbiji. Svoj današnji status kao posebna republika<br />
organizacija sa svojstvom pravnog lica dobila je stupanjem na<br />
snagu Zakona o energetici 1. avgusta 2004. godine, a upisom u<br />
sudski registar Trgovinskog suda u Beogradu, 4. oktobra 2004.<br />
godine zvanino je poela sa radom, u skladu sa Zakonom.<br />
Misija Agencije jeste da promoviše i podstie racionalnu<br />
upotrebu energije u svim sektorima potrošnje i korišenje<br />
obnovljivih izvora energije, te da tako doprinosi<br />
održivom razvoju zemlje<br />
Realizovani<br />
demonstracioni projekti<br />
Dr DIMITRIJE LILI, dipl.inž.<br />
Agencija za energetsku<br />
efikasnost<br />
Republike Srbije<br />
Škola<br />
Zdravstveni<br />
centar<br />
Zgrada opštinske<br />
administracije<br />
Dom kulture<br />
Stanje energetske efikasnosti<br />
(EE) u oblasti zgradarstva u Srbiji<br />
Potrošnja finalne energije u sektoru zgradarstva<br />
u 2005. godini dostigla je nivo od<br />
3,29Mtoe (1toe = 41,868 GJ = 11,63 MWh).<br />
Udeo zgradarstva u ukupnoj potrošnji finalne<br />
energije iznosi 48%, a 65% od toga odlazi<br />
na stambeni sektor, kako je prikazano na<br />
grafikonu: Način zagrevanja zgrada u Republici<br />
Srbiji (dole).<br />
Oko 15% od ukupnog broja domaćinstava greje<br />
se na električnu energiju i potroši 24% od<br />
ukupne potrošnje električne energije u svim<br />
domaćinstvima. Preostala potrošnja električne<br />
energije (10.500GWh) koristi se za ostale potrebe<br />
u domaćinstvima (slika: Struktura potrošnje<br />
električne energije u domaćinstvima).<br />
50%<br />
Demonstracioni projekti<br />
U okviru strateškog programa Energetska<br />
efikasnost u zgradarstvu, koji treba da doprinese<br />
povećanju energetske efikasnosti i<br />
smanjenju potrošnje energije u stambenom i<br />
tercijarnom sektoru, AEE Republike Srbije<br />
je u 2005. i 2006. godini realizovala projekat<br />
Energetska efikasnost u javnim zgradama<br />
– demonstracioni projekti, čija je ocena<br />
efekata primenjenih mera za povećanje<br />
energetske efikasnosti u toku.<br />
Aktivnosti ovog Projekta sprovodene su uz<br />
finansijsku podršku EU, preko Evropske<br />
48<br />
NA IN ZAGREVANJA ZGRADA U RS<br />
10%<br />
14%<br />
14%<br />
12%<br />
Daljinsko grejanje - 14%<br />
Lokalne kotlarnice - 12%<br />
Elektri na energija - 14%<br />
Prirodni gas - 10%<br />
vrsta goriva u lokalnim<br />
pe ima - 50%<br />
agencije za rekonstrukciju (EAR), koja je u<br />
obliku nepovratne finansijske pomoći Srbiji<br />
obezbedila poseban fond za unapređenje<br />
energetske efikasnosti u zgradarstvu u iznosu<br />
od 1.650.000€. Sredstva su korišćena<br />
za obuku stručnjaka za izradu energetskih<br />
bilansa u javnim zgradama, za informativno-komunikacione<br />
aktivnosti, i najveći deo,<br />
za demonstraciju mera energetske efikasnosti<br />
u javnim zgradama u nadležnosti lokalne<br />
samouprave, kroz demonstracione projekte.<br />
Ciljevi Projekta su da se demonstriraju dokazane,<br />
ekonomične mere za štednju energije<br />
u postojećim javnim zgradama (bolnicama<br />
i drugim zdravstvenim institucijama,<br />
školama i drugim obrazovnim institucijama,<br />
obdaništima, domovima za stare, javnim<br />
upravnim zgradama itd.), uključujući unapređenja<br />
energetske efikasnosti omotača<br />
zgrade, instalacija za grejanje, unutrašnjeg<br />
osvetljenja itd, kao i unapređenje znanja i<br />
sposobnosti i povećanje svesti krajnjeg korisnika<br />
u stambenom i tercijarnom sektoru.<br />
Ukupan predviđeni budžet za sufinansiranje<br />
demonstracionih projekata, kojim su<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
obuhvaćene javne zgrade lokalne samouprave,<br />
iznosio je 925.000€. Minimum donacije<br />
po projektu iznosio je 20.000€, dok je<br />
vrednost maksimalne donacije po projektu<br />
bila ograničena na 100.000€. Maksimalno<br />
učešće donacije po projektu iznosilo je do<br />
70% ukupnih dozvoljenih troškova projekta.<br />
Ostatak ili naknadno prekoračenje finansirani<br />
su iz sopstvenih izvora podnosioca zahteva<br />
ili partnera, ili iz izvora koji ne spadaju<br />
u budžet Evropske zajednice.<br />
U martu 2004. godine objavljen je javni<br />
poziv sa sufinansiranje demonstracionih<br />
projekata na povećanju EE u javnim zgradama<br />
lokalne samouprave. Po ovom pozivu<br />
STRUKTURA POTROŠNJE ELEKTRI NE ENERGIJE U<br />
DOMA INSTVIMA<br />
Grejanje - 24%<br />
Preostalo<br />
Osvetljenje - 7%<br />
Bojleri - 23%<br />
Šporeti - 30%<br />
Mašine za<br />
pranje - 8,5%<br />
Frižideri i<br />
zamrziva i - 25%<br />
Ostalo - 6,5%
energetska efikasnost<br />
primljeno je 58 prijava. Nakon tehničke<br />
i finansijske ocene projekata angažovanih,<br />
kvalifikovanih i iskusnih eksperata, i nakon<br />
odobrenja od EAR-a, Agencija je zaključila<br />
16 ugovora sa opštinama kojima je dodeljena<br />
donacija tako da je ukupna vrednost ugovorenih<br />
investicija iznosila oko 1.400.000€, od toga<br />
ukupna vrednost donacija je 897.900€.<br />
Prema zahtevu donatora, primenjene su<br />
procedure EU za javne nabavke i na engleskom<br />
jeziku. Svi ugovori, tenderi, evaluacioni<br />
izveštaji, periodični i finansijski izveštaji<br />
i drugi dokumenti usklađeni su sa propisanim<br />
procedurama.<br />
Realizovani demonstracioni<br />
projekti u Srbiji<br />
Struktura odabranih javnih objekata je: sedam<br />
škola, dve predškolske ustanove, tri administrativne<br />
zgrade, jedan objekat kulture i tri zdravstvena<br />
objekta, ukupne površine za grejanje<br />
48.270m 2 .<br />
Korisnik donacije je upravljao projektom pod<br />
nadzorom AEE, koja je ujedno obezbeđivala<br />
podršku opštinama u svim aspektima implementacije<br />
projekta: pripremi tenderskog dosijea,<br />
procesu ocene ponuda, procedure ugovaranja,<br />
pripreme tehničkih i finansijskih izveštaja.<br />
Tehničku pomoć Agenciji u implementaciji<br />
projekata u 2005. godini pružao je konsultant<br />
Energoprojekt – Entel.<br />
Primenjene mere EE<br />
Pod pojmom unapređenja energetske efikasnosti<br />
u zgradarstvu podrazumeva se kontinuirani<br />
i širok opseg delatnosti kojima je krajnji cilj<br />
smanjenje potrošnje svih vrsta energije uz iste<br />
ili bolje uslove u objektu. Kao posledicu smanjenja<br />
potrošnje neobnovljivih izvora energije<br />
(fosilnih goriva) i korišćenje obnovljivih izvora<br />
energije, imamo smanjenje emisije štetnih gasova<br />
(CO2 i dr.) što doprinosi zaštiti prirodne<br />
okoline, smanjenju globalnog zagrevanja i održivom<br />
razvoju zemlje.<br />
Tipične ugovorene mere za povećanje EE<br />
odnosile su se na omotač zgrade (krov, zidovi,<br />
prozori), grejanje (kotlarnica, podstanica,<br />
regulacija) i osvetljenje (inkadescentno,<br />
fluorescentno).<br />
U okviru ovih projekata urađena je termička<br />
izolacija krova na sedam objekata sa ukupno<br />
izolovanom površinom od oko 4.400m 2 .<br />
Vrsta ugrađene termoizolacije je uglavnom<br />
bila mineralna vuna, a na jednom objektu i<br />
ploče od prirodne trske (lokalni izvor sirovine<br />
i proizvodnja). Termička izolacija spoljnih zidova<br />
zgrade polistirenom i stirodurom, iznad<br />
nivoa zemlje, urađena je na sedam objekata, sa<br />
ukupno izolovonom površinom od 9.500m 2 .<br />
Na 12 objekata zamenjeno je 1.183 komada<br />
postojeće stolarije: prozori, vrata, svetlarnici.<br />
Sada su od Al višekomornih profila sa termoprekidom<br />
(172 kom.) i od PVC višekomornih<br />
profila sa termoprekidom i nerđajućim<br />
čeličnim profilima (1.011 kom.), ukupne<br />
površine od 5.120 m 2 . Zastakljenje je bilo<br />
od dvostrukog ravnog stakla (4+16+4mm), sa<br />
ili bez selektivnog reflektujućeg sloja, i međuprostorom<br />
ispunjenim suvim vazduhom ili argonom,<br />
i zaptivanjem EPDM gumom. Zahtevani<br />
koeficijenti prolaza toplote za stolariju<br />
bili su manji od 2,7 W/m 2 K za međuprostor<br />
ispunjen vazduhom, i manji od 1,5 W/m 2 K za<br />
međuprostor ispunjen argonom. Na dva objekta<br />
izvršena je popravka 114 postojećih prozora<br />
ukupne površine 275m 2 .<br />
Uz zamenu i popravku stolarije obavljeni su i<br />
prateći radovi kao što su: obrada stranica (špaletni)<br />
oko prozora, bojenje špaletni, ugradnja<br />
solbanka od al-lima, ugradnja potprozorskih<br />
daski, ugradnja ventus mehanizama i ugradnja<br />
roletni (po projektu). Zamena kotla i prateće<br />
opreme, modernizacija toplotne podstanice,<br />
modernizacija upravljačkog i regulacionog sistema<br />
i sl, izvršena je na 13 objekata, pri čemu je<br />
ugrađeno 16 jedinica ukupne instalisane snage<br />
od 9.280 kW. Ugrađeno je 917 termostatskih<br />
radijatorskih ventila (TRV), od toga 316 na tri<br />
objekta, kao donacija firme Danfoss.<br />
Modernizacija unutrašnjeg osvetljenja zamenom<br />
inkadescentnih sijalica fluorescentnim<br />
cevima, izvršena je na dva objekta. Ugrađeno<br />
je 373 jedinice, ukupne instalisane električne<br />
snage 6,7kW, što čini ukupno smanjenje<br />
električne snage od oko 13,5kW.<br />
Teškoe i rezultati<br />
Tokom realizacije EE u javnim zgradama<br />
– demonstracioni projekti uočene su određene<br />
karakteristike čitavog procesa:<br />
• Korisnicima i ponuđačima nepoznata je<br />
EU procedura za javne nabavke<br />
• Složenost i strogi zahtevi procedure<br />
• Primena procedure na engleskom jeziku<br />
(svi ugovori, tenderi, evaluacioni izveštaji,<br />
periodični i finansijski izveštaji) - teškoće u<br />
realizaciji, posebno u manjim sredinama<br />
•<br />
Slabosti u internoj organizaciji korisnika<br />
Sporo organizovanje korisnika za realiza-<br />
•<br />
ciju projekata i rezerve u pogledu sposobnosti<br />
da ugovore realizuju<br />
- Prvi uspešan primer – okidač za znatno bržu<br />
realizaciju ostalih projekata<br />
• Opštinski timovi su ostvarili odličnu<br />
međusobnu saradnju i pružali pomoć jedni<br />
drugima<br />
• Izvođači su posle početne sumnje u sopstvene<br />
mogućnosti i neuspešnog nuđenja,<br />
ovladali procedurom i podnosili validne<br />
ponude<br />
• Lokalne samouprave su ovladale novom<br />
procedurom za javne nabavke, stekle samopouzdanje<br />
i uspešno konkurisale na drugim<br />
projektima<br />
• Povećana je zainteresovanost lokalnih samouprava<br />
za druge slične projekte – nove<br />
inicijative<br />
• Omogućena realizacija projekata i kada<br />
lokalne samouprave nisu imale sopstvena<br />
sredstva<br />
• Nedovoljna ekonomska sposobnost za samostalna<br />
ulaganja u mere EE – potreba za<br />
podsticajnim sredstvima<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
• Nedovoljni kadrovski resursi u većini opština<br />
– obuka za upravljanje projektima je<br />
potrebna<br />
• Opštine koje su učestvovale u obuci za<br />
gazdovanje energijom (Agencija, 2004-05)<br />
uspešnije su sprovodile projekte<br />
• Bolja informisanost opština povećava njihovu<br />
zainteresovanost za projekte<br />
• Korisnici su izrazili nedvosmislenu želju<br />
za nastavkom saradnje i nove projekte na<br />
sličnim principima<br />
Škola Radivoj Popovi u<br />
Sremskoj Mitrovici – primer<br />
dobre prakse<br />
škola u S. Mitrovici<br />
U okviru realizacije projekta EE u javnim<br />
zgradama - demonstracioni projekti, u opštini<br />
Sremska Mitrovica je realizovan Projekat<br />
unapređenja energetske efikasnosti u<br />
zgradi škole za decu sa posebnim potrebama<br />
“Radivoj Popović”.<br />
Projekat je obuhvatio: zamenu 222m 2 postojećih<br />
drvenih prozora, vrata i svetlarnika novim,<br />
izrađenim od trokomornih PVC profila<br />
sa dvostrukim zastakljenjem; obradu špaletni i<br />
izradu i montažu spoljnih i unutrašnjih solbanka;<br />
zamenu dotrajalog kotla na lož ulje novim<br />
kotlom na prirodni gas (Viessmann) snage<br />
500kW, sa gorionikom i pratećom opremom;<br />
izgradnju kotlarnice; nabavku, ugradnju i priključenje<br />
na mrežu nove merno-regulacione<br />
Potrošnja energije u školi “Radivoje Popovi” u grejnim<br />
sezonama 2004/05, 2005/06 i 2006/07<br />
Troškovi za utrošenu energiju u školi “Radivoje Popovi” u<br />
grejnim sezonama 2004/05, 2005/06 i 2006/07<br />
49
energetska efikasnost<br />
stanice sa pripadajućom opremom, i ugradnju<br />
termostatskih radijatorskih ventila (donacija<br />
firme Danfoss).<br />
Realizacija projekta obavljena je u jesen 2005.<br />
godine, odnosno u vreme grejne sezone<br />
2005/06. Na dijagramima su prikazani smanjenje<br />
potrošnje energije, smanjenje troškova<br />
za utrošenu energiju i uticaj smanjene potrošnje<br />
energije na smanjenu emisiju CO₂ u grejnim<br />
sezonama 2004/05, 2005/06. i 2006/07.<br />
nakon izvedenih mera za povećanje EE u školi<br />
“Radivoj Popović”.<br />
Izvor podataka su ažurirani podaci korisnika:<br />
računi za nabavljeno i utrošeno gorivo i računi<br />
za potrošenu električnu energiju u toku tri<br />
grejne sezone.<br />
Pored očiglednih pozitivnih rezultata u cilju<br />
smanjenja potrošnje energije za grejanje i troškova<br />
za utrošenu energiju, nakon preduzetih<br />
mera i radova za povećanje EE, relevantno<br />
je i stanje uslova ugodnosti u objektu koje su<br />
korisnici u usmenoj anketi subjektivno okarakterisali<br />
kao “neuporedivo bolje”. Pored toga<br />
i poboljšanih ekoloških aspekata, korisnici su<br />
ukazali i na nesumnjive razlike u održavanju i<br />
komfornijem upravljanju sistemom grejanja.<br />
Projekat energetske<br />
efikasnosti u Srbiji IDA kredit<br />
3870 YF Komponenta B:<br />
Javne zgrade – škole i bolnice<br />
50<br />
Uticaj potrošnje energije u školi “Radivoje Popovi”<br />
na emisiju CO 2<br />
u grejnim sezonama 2004/05, 2005/06 i<br />
2006/07<br />
Projekat pod nazivom Energetska efikasnost<br />
u Srbiji, predložen i razrađen od strane<br />
Svetske banke a prihvaćen i podržan od strane<br />
Republike Srbije, finansira se iz zajma po IDA<br />
uslovima u iznosu od US$ 21 milion, uz učešće<br />
države od US$ 4 miliona i obuhvata: Komponentu<br />
A za revitalizaciju energetskog sistema<br />
Kliničkog centra Srbije (izgradnja nove kotlarnice<br />
na gas u čijem sastavu je i gasni motor za<br />
kombinovanu proizvodnju toplotne i električne<br />
energije i izgradnja nove toplovodne mreže za<br />
grejanje uključujući i podstanice u objektima),<br />
i Komponentu B za energetsku sanaciju 16<br />
škola i 12 bolnica širom Srbije u cilju poboljšanja<br />
energetske efikasnosti objekata.<br />
AEE Republike Srbije je implementaciona<br />
agencija Komponente B ovog projekta koja<br />
je, u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i<br />
energetike kao nosiocem projekta, resornim<br />
Ministarstvom zdravlja i Ministarstvom<br />
prosvete kao investitorima radova na objektima,<br />
i ustanovama pojedinačnih škola i<br />
bolnica kao korisnicima objekata, zadužena<br />
za realizaciju u skladu sa usvojenim Planom<br />
implementacije projekta i procedurama<br />
Svetske banke za nabavke opreme, radova<br />
i usluga.<br />
U okviru ovakve organizacije projekta Agencija<br />
je, kao kopotpisnik sa Ministarstvom<br />
rudarstva i energetike, ugovorila različite<br />
konsultantske usluge sa Zajedničkim poduhvatom<br />
firmi BDSP iz Londona i Energoprojekt-Entel<br />
iz Beograda od kojih je jedna<br />
Škole 2005 godine<br />
Bolnice 2005 godine<br />
Škole 2006 godine<br />
Bolnice 2006 godine<br />
Projekat unapreenja energetske efikasnosti<br />
od najvažnijih, u smislu verifikacije projekta,<br />
merenje potrošnje toplotne energije za grejanje<br />
pre i posle primene izabranih paketa<br />
mera energetske sanacije objekta uz praćenje<br />
dostignutog komfora za krajnje korisnike.<br />
Takođe, Svetska banka je u okviru pet projekata<br />
za Srbiju, u junu 2007. godine odobrila i<br />
projekat za unapređenje energetske efikasnosti<br />
u školama i bolnicama. Za ovaj projekat je<br />
obezbeđeno dodatnih 28 miliona američkih<br />
dolara i to delom iz zajma po IBRD uslovima<br />
u iznosu od 18 miliona američkih dolara, i<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
OPŠTA BOLNICA U SENTI<br />
Površina m 2 3650<br />
Godina izgradnje 1950.<br />
Gorivo<br />
Mazut<br />
Mere energetske efikasnosti:<br />
1. Zamena spoljnih prozora i vrata<br />
2. Ugradnja trokarakog ventila sa<br />
automatikom<br />
3. Ugradnja termostatskih ventila i<br />
pumpi promenljivog protoka<br />
4. Zamena izolacije cevi u podrumu<br />
Ukupne investicije € 140.000<br />
delom iz kredita po koncesionalnim IDA uslovima<br />
u iznosu od 10 miliona američkih dolara.<br />
Ovo će omogućiti Vladi da ratifikacijom<br />
ugovora u Skupštini Srbije ostvari originalni<br />
cilj projekta i da nastavi sa unapređenjem<br />
efikasnosti korišćenja energije kroz: rehabilitaciju<br />
sistema grejanja u Kliničkom centru<br />
Niš i rekonstrukciju 17 objekata unutar<br />
Kliničkog centra; unapređenje osvetljenja u<br />
školama; unapređenje energetske efikasnosti<br />
u oko deset socijalnih ustanova, kao što su<br />
domovi za nezbrinutu decu, domovi za stara<br />
lica i ustanove za decu sa posebnim potrebama;<br />
kao i unapređenje energetske efikasnosti<br />
u šezdesetak škola i bolnica širom Srbije.<br />
U okviru projekta Energetska efikasnost u<br />
Srbiji, AEE Republike Srbije je realizovala<br />
i projekat povećanja energetske efikasnosti<br />
zgrade Opšte bolnice u Senti kao primer jednog<br />
od uspešno realizovanih projekata. U<br />
tabeli: Opšta bolnica – Senta, prikazana su<br />
predviđanja godišnjih energetskih ušteda u<br />
potrošnji toplotne energije za grejanje i smanjenja<br />
emisije CO₂, poređenjem efekata pre i<br />
posle primene mera za povećanje energetske<br />
efikasnosti na objektu, na bazi merenja kao i<br />
na osnovu procena kompjuterskim simulacijama<br />
rađenim prilikom projektovanja i izbora<br />
paketa mera energetske efikasnosti.
energetska efikasnost<br />
Merenja koja se preduzimaju radi verifikacije<br />
postavljenih ili projektovanih ciljeva ovog<br />
projekta suštinska su iz više razloga:<br />
• jasno prikazuju ostvarenje ciljeva ovog<br />
projekta<br />
• daju primer kako se može vršiti ocena primenljivosti<br />
mera energetske efikasnosti u smislu<br />
planiranih i ostvarenih ušteda i troškova<br />
• povećavaju verovatnoću kontinuiranih ušteda<br />
energije u budućem korišćenju zgrade<br />
• ukazuju na moguće šeme raspodele finansijskih<br />
rezultata ušteda<br />
• pospešuju stalno uvećavanje svesti korisnika,<br />
uprave i službi održavanja o potrebi za<br />
štednjom energije, što i jesu primarni ciljevi<br />
ovog projekta.<br />
bolnica u Senti<br />
Mere za unapreenje EE u<br />
zgradarstvu do 2012.<br />
Prema Programu ostvarivanja strategije<br />
razvoja energetike Republike Srbije do<br />
2015. godine za period od 2007. do 2012.<br />
godine, definisane su aktivnosti i mere koje<br />
je potrebno realizovati do 2012. godine, kao<br />
i pri tom procenjene uštede:<br />
Prelazak sa grejanja na električnu<br />
energiju<br />
• zamenom sistemima daljinskog i centralnog<br />
grejanja ili prirodnog gasa (zavisno od<br />
lokaliteta i sl.)<br />
• procenjena godišnja ušteda od<br />
1.500GWh<br />
Zamena sijalica u domaćinstvima i<br />
poslovnim objektima<br />
• subvencija cene sijalica<br />
• poreske olakšice<br />
• saradnja sa EPS-om<br />
• procenjena godišnja ušteda od 701GWh<br />
Donošenje novih propisa o spoljnim<br />
projektnim temperaturama<br />
• smanjenje spoljnje projektne temperature<br />
na nivou države za 4 o C<br />
• smanjenje instalisane snage i investicionih<br />
troškova za grejanje<br />
• procenjena ušteda energije grejanja od 10%<br />
Dosledna primena JUS U J5.600 i drugih<br />
relevantnih standarda<br />
• procenjeno smanjenje instalisane snage za<br />
grejanje za 30 – 40%<br />
• usvojiti maksimalnu dozvoljenu godišnju<br />
vrednost finalne energije za grejanje od<br />
100 kWh/m 2 /god.<br />
• procenjena ušteda energije za grejanje<br />
do 40%<br />
Ustanovljeni republički prosek za instalisanu<br />
snagu u objektima izgrađenim nakon 1988.<br />
godine iznosi 160W/m 2 , umesto ostvarivih<br />
95W/m 2 uz striktnu primenu standarda<br />
JUS U.J5. 600: Tehnički uslovi za projektovanje<br />
i građenje zgrada.<br />
Prelazak sa paušalnog na obračun za<br />
grejanje TPV prema merenju potrošnje<br />
toplotne energije<br />
• procenjena ušteda energije za grejanje<br />
od 10%<br />
Osnivanje podsticajnih fondova za poboljšanje<br />
toplotne zaštite stambenih i<br />
nestambenih zgrada<br />
• korišćenje budžetskih sredstava, namenska<br />
kreditna i donatorska sredstva uz sufinansiranje<br />
vlasnika<br />
• za zamenu prozora i poboljšanje izolacije<br />
potrebno osnivanje revolving fonda od oko<br />
50 miliona evra<br />
Zamena prozora<br />
• potrebna sredstva: 936 miliona evra za višeporodične<br />
stambene zgrade i 1.326 miliona<br />
evra za jednoporodične stambene zgrade<br />
• procenjena godišnja ušteda finalne energije<br />
za grejanje: 4,05TWh za višeporodične i<br />
3,35TWh za jednoporodične zgrade<br />
• period otplate 7,1 do 10,8 godina uz godišnje<br />
uštede od 122,7 miliona evra<br />
• do 2012. predviđa se realizacija kojom bi se<br />
ostvarila ušteda od 10% od ovog potencijala<br />
Poboljšanje izolacije zidova objekata<br />
• potrebna sredstva: 341 miliona evra za višeporodične<br />
stambene zgrade i 497,9 miliona<br />
evra za jednoporodične stambene zgrade<br />
• procenjena godišnja ušteda finalne energije<br />
za grejanje: 1,9 TWh za višeporodične i 1,6<br />
TWh za jednoporodične zgrade<br />
• do 2012. predviđa se realizacija kojom bi se<br />
ostvarila ušteda od 10% od ovog potencijala<br />
Uvođenje pribavljanja sertifikata EE za<br />
zgrade<br />
• dugoročna mera saglasna direktivi EU<br />
2002/91/EC (EPBD) o energetskim karakteristikama<br />
zgrada<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
Zakljuak<br />
U Republici Srbiji postoji veliki tehnički<br />
potencijal za uštedu energije i primenu<br />
mera za povećanje EE u zgradarstvu. S<br />
druge strane, tzv. tržišni potencijal za povećanje<br />
EE je skromniji, pre svega iz sledećih<br />
razloga:<br />
• ekonomska nesposobnost većeg dela populacije<br />
i drugih potrošača energije<br />
• nedovoljna motivisanost za ulaganje<br />
(niske cene i neodgovarajući pariteti goriva<br />
i energije, normativna naplata potrošnje<br />
toplote u DG i slično)<br />
•<br />
•<br />
još uvek nepovoljni uslovi kreditiranja<br />
neinformisanost većeg dela populacije.<br />
Realizacijom projekta EE u javnim zgradama<br />
– demonstracioni projekti, može se<br />
istaći sledeće:<br />
• uspešno su promovisane mere energetske<br />
efikasnosti u javnim zgradama u Srbiji<br />
• u toku je prikupljanje i ažuriranje podataka<br />
za vrednovanje energetskih, ekonomskih<br />
i ekoloških efekata realizovanih projekata<br />
• pokazatelji će biti publikovani i korišćeni<br />
u promotivnim aktivnostima Agencije radi<br />
povećanja zainteresovanosti potencijalnih<br />
korisnika<br />
• očigledan je uspeh projekata i potreba da<br />
se obezbede stabilna sredstva za finansiranje<br />
sličnih programa i konkretnih projekata za<br />
povećanje EE i primenu OIE.<br />
Takođe, odobrenim kreditom Svetske banke<br />
sledi proširenje projekta pod nazivom Energetska<br />
efikasnost u Srbiji; IDA kredit 3870<br />
YF; Komponenta B: Javne zgrade – škole i<br />
bolnice, na još oko 80 škola, bolnica i objekata<br />
socijalne zaštite, uključujući i objekte<br />
Kliničkog centra Niš. Svoje aktivnosti<br />
Agencija za energetsku efikasnost realizuje<br />
u tesnoj saradnji sa Ministarstvom rudarstva<br />
i energetike, kao i drugim ministarstvima i<br />
državnim institucijama, sa kojima radi i na<br />
utvrđivanju jedinstvenog nacionalnog programa<br />
za poboljšanje energetske efikasnosti<br />
i korišćenja obnovljivih izvora energije i<br />
uspostavljanju nacionalnog fonda za ovakav<br />
program <br />
51
promo<br />
EX ECENTAR<br />
licenciranje za mala i srednja preduzea<br />
Kako izabrati odgovarajui<br />
nain licenciranja za<br />
Vaše preduzee<br />
Nabavka i upravljanje<br />
softverskim licencama<br />
mogu predstavljati pravi<br />
izazov, ali ukoliko želite da<br />
licencirate svoj poslovni<br />
softver, Ex Ecentar d.o.o,<br />
kao Microsoftov partner,<br />
Vam nudi itav niz programa<br />
za licenciranje koji su<br />
skrojeni tako da odgovaraju<br />
potrebama Vašeg preduzea<br />
Open Value Subscription (OVS) program licenciranja<br />
pruža malim i srednjim preduzećima<br />
jednostavnije plaćanje licenci, kao i mogućnost<br />
kontrolisanja troškova i ciklusa nadogradnje.<br />
Pored ovog, u Ex Ecentru je dostupno i nekoliko<br />
drugih programa za licenciranje.<br />
Licence kao pravo korišenja<br />
Licenca je ugovor između proizvođača softvera<br />
koji je autorskim pravom zaštitio svoj proizvod<br />
(softver) i organizacije ili osobe koja koristi<br />
softver. Licence se uobičajeno nabavljaju kroz<br />
neki od Microsoftovih programa za licenciranje.<br />
Najčešći kupci licenci su korisnici sa više<br />
od pet računara. Licence dolaze u posebnom<br />
pakovanju koje sadrži jasnu oznaku vrste proizvoda<br />
i broja licenci kao i obavezni EULA<br />
(licencni sporazum sa krajnjim korisnikom).<br />
Osnovne opcije Microsoft programa licenciranja<br />
na našem tržištu su:<br />
• Microsoft Open Value Subscription<br />
(OVS)<br />
• Original Equipment Manufacturer<br />
(OEM)<br />
• Microsoft Open License Program<br />
(OLP)<br />
• Full Packaged Product (FPP)<br />
Šta je to Microsoft OVS<br />
Licence<br />
Microsoft Open Value Subscription je program<br />
trogodišnjeg zakupa licenci za korišćenje<br />
softvera na svim računarima u preduzećima<br />
koja raspolažu sa najmanje pet računara.<br />
Program OVS donosi kompletno rešenje<br />
jer uključuje sledeće osnovne komponente:<br />
• Operativni sistem Microsoft Windows<br />
Professional Upgrade<br />
• Microsoft Office Professional<br />
• Microsoft Office Small Business<br />
Edition<br />
• Microsoft Core CAL<br />
Program u sebi obuhvata CAL-ove (Client<br />
Access License) za serverske proizvode<br />
Windows Server CAL, Exchange CAL,<br />
Sharepoint CAL i SMS CAL.<br />
Microsoft Small Business<br />
Server CAL<br />
Licence za navedene proizvode možete poručiti<br />
pojedinačno ili kao celinu u vidu dve vrste platformi:<br />
OVS Desktop Professional Platforme i<br />
OVS Small Business platforme što Vam donosi<br />
dodatnih 5% popusta u odnosu na kupovinu<br />
svih komponenti platforme pojedinačno.<br />
Potpisivanjem OVS ugovora stičete pravo<br />
korišćenja najnovije verzije softvera koji ste<br />
odabrali. Ovaj ugovor Vam omogućava i nadogradnju<br />
licenciranog softvera najnovijim<br />
verzijama koje se u toku trajanja ugovora pojave<br />
na tržištu (Software Assurance).<br />
Ugovor o zakupu licenci zaključujete na tri<br />
godine. Izabrani softver možete koristiti u više<br />
jezičkih varijanti, pod uslovom da je željeni<br />
jezik podržan. Srpski interfejs paket postoji<br />
za osnovne komponente OVS-a, Windows<br />
i Office. Program OVS uključuje podršku<br />
preko telefona i na sajtu, koju drugi programi<br />
licenciranja ne uključuju. Moguć je, naravno,<br />
dogovor i o drugim vidovima Microsoftove<br />
tehničke pomoći na različitim nivoima.<br />
Ex Ecentar d.o.o. je spreman da svaki vid<br />
licenciranja prilagodi objektivnim potrebama<br />
potencijalnih korisnika kako bi sam<br />
program licenciranja iskazao punu snagu i<br />
upotrebljivost <br />
52<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com
software<br />
Softver za planiranje, projektovanje<br />
i GIS komunalnih sistema<br />
Pred Vama je specijalizovana<br />
familija programa (baziranim<br />
na Autodesk softveru<br />
AutoCAD/MAP/Civil 3D) za<br />
planiranje, projektovanje<br />
i GIS komunalnih vodova<br />
nazvana Series 6<br />
Programski paket čini više modula od kojih<br />
se konfigurišu tri aplikacije: Hydra, Canalis<br />
i Urbano. Osnovu svega čine dva zajednička<br />
modula:<br />
Situacija je modul u kom definišemo topologiju<br />
mreže i unosimo visine terena i nivelete,<br />
tip cevi i sl. Program je potpuno otvoren<br />
za saradnju tako da je pored direktnog<br />
crtanja mreže moguće konvertovati postojeće<br />
crteže iz AutoCADa ili učitati podatke<br />
iz nekog fajla. Kvalitetni tabelarni i grafički<br />
pregledi olakšavaju analizu i pregled podataka<br />
i topologija, a mogućnost definisanja<br />
oznaka i tematska mapiranja omogućuju iscrtavanje<br />
preglednih situacionih crteža kao i<br />
razne GIS prikaze.<br />
Podužni profil je modul u kom iscrtavamo<br />
profile terena, projektujemo ili modifikujemo<br />
niveletu i tip cevi, prikazujemo ukrštanja sa<br />
drugim mrežama, definišemo i generišemo<br />
poprečne preseke kanala i obavljamo građevinske<br />
proračune (iskop, zasip, oplata...).<br />
Kao što smo podatke definisane u modulu<br />
Situacija preneli u ovaj modul, tako i kompletne<br />
podatke definisane u ovom modulu<br />
možemo preneti u modul Situacija.<br />
Canalis je program za projektovanje komunalnih<br />
kanalizacionih sistema. Osnovne<br />
karakteristike su mogućnost definisanja<br />
slivova i uticajnih površina kao i slivnika i<br />
kućnih priključaka. Softver poseduje sopstvenu<br />
hidrauliku i omogućava definisanje<br />
otpadnih protoka procentnim računom i računom<br />
preko površina (kućni i industrijski),<br />
a atmosferske protoke računa jednostavnom<br />
metodom, pomoću ITP krivih ili TRRL metodom.<br />
Hidraulični proračun može započeti<br />
unosom podataka kao što su pad i protok ili<br />
prečnik cevi i protok. Proračun se obavlja<br />
interaktivno sa definisanjem visine/postotka<br />
ispune cevi ili minimalne brzine strujanja.<br />
Urbano – jedan od osnovnih postulata<br />
koji su sledili projektanti paketa Series 6<br />
je nerazdvojivost procesa projektovanja od<br />
katastra. Urbano je baziran na Series 6 tehnologiji<br />
i obezbeđuje funkcije neohodne za<br />
poslove GIS-a. Kada je mreža koja sadrži<br />
čvorove (šahtove) i deonice (cevi) definisana<br />
standardnim modulima, Urbano nas uvodi<br />
u oblast GIS analiza. Moguće je praviti pretraživanja,<br />
tematska mapiranja i proizvoljne<br />
preglede, a pomoću MapGiude tehnologije<br />
moguće je sve podatke publikovati preko Interneta.<br />
Ove funkcionalnosti mu omogućavaju<br />
dva dodatna modula: Data Extensions<br />
koji se koristi za rad sa internim podacima<br />
(korisničkim podacima, a moguće je definisati<br />
proizvoljan broj i vrstu podataka), i<br />
Database Extension koji je namenjen radu<br />
sa eksternim podacima (proizvoljna baza,<br />
dokumenti, SHP fajl, Internet itd.).<br />
Oba modula je moguće dodati standardnoj<br />
Hydra ili Canalis konfiguraciji i tako prošiti<br />
njihove funcionalnosti u GIS pravcu <br />
Hydra je program namenjen za projektovanje<br />
i planiranje vodovodnih sistema.<br />
Modelu koji je definisan standardnim modulima<br />
Situacija, Terraform i Podužni profil<br />
možemo zadati specifične podatke: oprema<br />
čvorova, potrebe za vodom, karakteristike<br />
pumpi, vremenski uzorci, razni hidraulički<br />
podaci i potom obaviti hidraulični proračun<br />
interaktivno u samom softveru ili zapisati<br />
podatke u INP fajl (koji predstavlja ulaz za<br />
Epanet) i potom obaviti proračun u samom<br />
Epanetu-u, a zatim rezultate proračuna<br />
vratiti u Hydru.<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
FOCUS Computers d.o.o.<br />
Gradski park 2, 11080 Beograd<br />
tel/fax: +381 (0) 11 37 71 543<br />
www.focus-computers.co.yu<br />
e-mail: info@focus-computers.co.yu<br />
53
STOLICA<br />
“Svaka zaista originalna<br />
ideja, svaka inovacija u dizajnu,<br />
svaka upotreba novog<br />
materijala, svaka tehnika<br />
invencija u izradi nameštaja,<br />
izgleda da pronalazi svoj<br />
izraz u jednom naizgled<br />
neupadljivom predmetu<br />
– stolici“.<br />
1953. Džordž Nelson<br />
(George Nelson)<br />
priredila Tijana Jovanovi-Petrovi<br />
Mies Van der Rohe<br />
<br />
Iako se funkcija stolice vremenom nije promenila,<br />
njen dizajn se razvijao paralelno sa<br />
razvojem društva reflektujući pritom razvoj<br />
tehnologije, arhitekture i industrijskog dizajna.<br />
Najpoznatiji arhitekti XX veka želeli<br />
su da svoj opus upotpune i dizajnom pojedinačnih<br />
delova nameštaja, a posebno stolice.<br />
Stolica, možda više nego drugi delovi enterijera,<br />
označava jasno socijalno, estetsko i<br />
simboličko shvatanje korisnika. Ona ukazuje<br />
na stav, ideju, i pre svega na ugao posmatranja,<br />
ali nije uvek bilo tako. Do XVII veka<br />
isticale su se samo katedre dostojnika Crkve<br />
ili aristokratije. U domaćinstvu običnog čoveka<br />
stolica nije imala neku veću ulogu niti<br />
se insistiralo na njenoj udobnosti. Ljudi su i<br />
tako provodili malo vremena u svom domu,<br />
a rad je bio vezivan za polje. Srednji vek je<br />
obeležen stalnim pokretom. Pokućstvo se<br />
sastojalo uglavnom od kreveta (po konceptu<br />
i materijalu pre sličnom jaslama nego onome<br />
što danas podrazumevamo kada kažemo<br />
krevet) i obične škrinje. Već tada su se<br />
koristile stolice na sklapanje, kao i sve drugo<br />
što se brzo i lako moglo poneti u žurbi.<br />
U Renesansi je više pažnje posvećivano<br />
uređenju doma a samim tim i dizajnu nameštaja.<br />
Sveopštim ugledanjem na antiku<br />
razvijen je i tip stolice na sklapanje – faldisterium,<br />
koja je još nosila naziv Savonarola<br />
stolica. Ova stolica je bazirana na rimskom<br />
modelu sa ukrštenim nogarima i bila je posebno<br />
popularna u Firenci i Veneciji tokom<br />
XVI veka. Pravljena je od orahovog drveta,<br />
rezbarena i pozlaćivana, sa obaveznim naslonom<br />
i sedištem presvučenim plišem ili<br />
kožom. Uz to, koristili su se i jastučići.<br />
Mackintosh<br />
i pojednostavljivanje njihove forme i strukture.<br />
Svakako da posebno mesto među industrijski<br />
proizvedenim stolicama od XIX veka<br />
predstavljaju one iz fabrike Tonet (Thonet),<br />
ali prošli vek je doneo i niz autorskih primeraka<br />
kao što su stolica od šperploče Čarlsa<br />
i Rej Imsa (Charles & Ray Eames), Alvar<br />
Altova (Alvar Aalto) stolica broj 41 i Marsel<br />
Brojerova (Marcel Breuer) B3 stolica. Ero<br />
Sarinen (Eero Saarinen) kombinuje plastiku<br />
i aluminijum, Masanori Umeda (Masanori<br />
Umeda) koristi prepariranu tkaninu a dizajn<br />
stolica u obliku šupljih sfera od fiberglasa i<br />
ojačanog poliestera Era Arnia (Eero Arnio)<br />
obeležile su šezdesete godine prošlog veka.<br />
Skoro do XIX veka, jedini materijal u izradi<br />
stolica bilo je drvo. Prirodne odlike drveta<br />
diktirale su osnovni oblik stolice. Stolica<br />
je bila reprezentativni primerak nameštaja.<br />
Više pažnje se poklanjalo dizajnu nego zadovoljenju<br />
potreba onoga kome je ta stolica<br />
bila namenjena. Upravo tada, u XIX veku,<br />
napravljeni su prvi koraci u promeni izgleda<br />
stolice – od zanatskog do dizajnerskog, ili<br />
pre, industrijskog proizvoda.<br />
XX vek je označio prekretnicu. Sa jedne<br />
strane stalna konkurencija na tržištu, a sa<br />
druge želja da se zadovolje potrebe modernog<br />
čoveka, bilo u kancelariji bilo u neformalnim<br />
situacijama, dovela je do razvoja<br />
industrijskog dizajna. Nove tehnologije su<br />
omogućile masovnu proizvodnju stolica kao<br />
Eero Arnio<br />
Herman Miler (Herman Miller) napravio<br />
je revoluciju u dizajnu kancelarijskih stolica.<br />
Njegova Aeron (Aeron) stolica iz 1994. godine<br />
je najinventivniji model poslovnih stolica.<br />
U njenoj izradi su pored dizajnera učestvovali<br />
vodeći ortopedi specijalisti i preko<br />
dve stotine ljudi prema čijem položaju tela<br />
je napravljena ova, pre svega, udobna stolica.<br />
Ostaje još da se vidi kakve će biti potrebe<br />
savremenog čoveka i na koji način će neki<br />
budući dizajneri na njih odgovoriti <br />
Eero Saarinen Rietveld Masanori Umeda Herman Milller<br />
54<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com
promo<br />
MOBEXPERT<br />
kancelarijski nameštaj<br />
Nakon 14 godina od otvaranja svoje prve<br />
fabrike za izradu kancelarijskog nameštaja u Bukureštu,<br />
Mobexpert danas ima 10 fabrika i 32 izložbena salona u<br />
istonoj Evropi (od kojih je jedan u Beogradu),<br />
a u samoj Rumuniji pokriva preko 60% tržišta.<br />
U Bukureštu su kupcima na raspolaganju etiri<br />
hipermarketa na 40.000 kvadrata izložbenog prostora,<br />
a sveukupni obrt kompanije je samo u prošloj godini<br />
dosegao 167 miliona evra<br />
Živeti i na poslu (Living at work) je slogan firme<br />
Mobexpert, i u skladu sa tom idejom njihovi<br />
dizajneri razvijaju ideje koje za cilj imaju<br />
da poslovni i radni prostor učine prijatnijim, a<br />
da u samoj kancelariji naprave atmosferu u kojoj<br />
će se zaposleni osećati kao kod svoje kuće.<br />
Kompanija Mobexpert danas ima 4.500<br />
zaposlenih i 3.500 radnika u fabrikama<br />
nameštaja, pet preduzeća za export/import<br />
i transport robe, i jednu firmu u poslovima<br />
nekretnina. Firma izvozi i na tržišta zapadne<br />
Evrope, gde su opremali kancelarije u Holandiji,<br />
Nemačkoj i Francuskoj, a poslednja<br />
velika investicija kompanije van matične zemlje<br />
je novosagrađeni hipermarket u Sofiji,<br />
otvoren pre tri nedelje, ukupne vrednosti od<br />
15 miliona evra.<br />
i ostvare. Vođeni idejom o kancelariji kao<br />
o drugoj kući, u Mobexpertu su razvili<br />
koncept kancelarijskog nameštaja koji odiše<br />
komforom prateći prepoznatljivi korporativni<br />
identitet kompanije.<br />
Vodeći se za praktičnim i estetskim potrebama<br />
klijenata, Mobexpert je razvio proizvodni<br />
program koji prati zahteve jednostavnosti<br />
i lakoće održavanja, novih boja i<br />
oblika, prilagođavanja različitim prostorima<br />
Iako je u Srbiji za sada jedini izložbeno-prodajni<br />
prostor Mobexperta onaj u beogradskom<br />
Sava Centru, u kompaniji nameravaju<br />
da već sledeće godine pronađu odgovarajuće<br />
zemljište na kojem bi sagradili hipermarket po<br />
uzoru na one iz okruženja, ili da ostvare saradnju<br />
sa nekim od domaćih partnera i da na taj<br />
način širom naše zemlje distribuiraju nameštaj<br />
iz svoje proizvodnje. U beogradskom salonu<br />
Mobexperta, pored kolekcija proizvedenih u<br />
Rumuniji, klijenti mogu naći i proizvode pravljene<br />
u celoj Evropi. Proizvođači ovih komada<br />
nameštaja ili pripadajućih delova su evropski<br />
lideri na tržištu artikala namenjenih prodaji u<br />
salonima kakav je i Mobexpert, zahvaljujući<br />
svojim uslugama i svim tipovima nameštaja za<br />
opremanje kancelarija, Mobexpert može ispuniti<br />
vrlo raznovrsne palete zahteva u pogledu<br />
stvaranja ugodnog ambijenta klijentovog<br />
radnog prostora <br />
Lideri kompanije ističu da u kancelarijama<br />
provodimo veći deo dana, tu stvaramo<br />
i razvijamo prijateljstva i radimo kao tim,<br />
a zaposleni u njima bi trebalo da svakoga<br />
dana obnavljaju svoj radni potencijal i sposobnosti.<br />
Pauze u radu su dobra prilika za<br />
prijatne razgovore i profitabilne ideje, a u<br />
Mobexpertu su uvereni da je baš njihov<br />
proizvodni program kancelarijskog nameštaja<br />
onaj koji će učiniti da se sve ove ideje<br />
i potrebama kupaca, kao i mnogobrojnim<br />
kombinacijama nezavisnih elemenata kancelarijskog<br />
prostora.<br />
Godišnje kolekcije Mobexperta inspirisane<br />
su modernom arhitekturom i najsavremenijim<br />
težnjama u dizajnu, prema kom je svaki prostor<br />
predviđen da iskaže radni duh i sistematizaciju,<br />
ali i da vremenom ne gubi na aktuelnosti i<br />
estetskom kvalitetu, komforu i karakteru.<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
MOBEXPERT GROUP d.o.o.<br />
Milentija popovia 9, Sava Centar<br />
11070 Novi Beograd<br />
tel: +381 (0) 11 311 28 17<br />
311 30 98<br />
311 36 27<br />
311 38 90<br />
fax: +381 (0) 11 311 28 24<br />
e-mail: mobexpert@mobexpert.co.yu<br />
www.mobexpert.co.yu<br />
55
promo<br />
KAN-COM<br />
Preduzee Kan-com<br />
proizvodi po meri<br />
standardna i vanstandardna,<br />
furnirana, vatrootporna,<br />
zvunoizolovana vrata,<br />
bajcovana i lakirana,<br />
bojena vodorazredivim<br />
ekološkim premazima<br />
Preduzeće Kan-com osnovano je 1990.<br />
godine, a poteklo je iz stolarske radionice<br />
sa 20-godišnjom tradicijom koju je osnovao<br />
Jandrija Kanazir. Ostali su verni tradiciji,<br />
pa se i danas bave preradom drveta.<br />
Fabrika i poslovni prostor smešteni su na<br />
oko 2.000m 2 , a zaposleno je oko 30 radnika.<br />
Fabrika je opremljena savremenim mašinskim<br />
parkom, vlastitom sušarom i linijom<br />
za presovanje piljevine. Proizvodni program<br />
Kan-coma sastoji se od sobnih i ulaznih<br />
vrata, furniranih vratnih krila, građevinske<br />
stolarije i ukrasnih lajsni raznih profila.<br />
Prozori Kan-coma proizvode se po narudžbini,<br />
sa mogućnošću površinske obrade i<br />
montaže. Površinska obrada se vrši ekološkim<br />
lakovima na vodenoj bazi.<br />
Proizvodnja u skladu<br />
sa novim tehnologijama<br />
Proizvodnja se bazira na savremenoj tehnologiji,<br />
odabiru savremenih materijala i<br />
dizajna, sa posebnim akcentom na kvalitetu<br />
i estetici što je garancija zadovoljstva kupaca.<br />
Posvećenost kupcima i njihovim željama<br />
je osnovni zadatak firme. Svi proizvodni<br />
procesi se obavljaju u okviru fabrike. Takav<br />
način organizovanja proizvodnje omogućuje<br />
strogo poštovanje dogovorenih rokova kao i<br />
unapređen kvalitet proizvoda i usluga.<br />
Potvrda brige o kvalitetu su i atesti za zvučnu<br />
i protivpožarnu izolovanost, kao i uvođenje<br />
sistema kvaliteta ISO 9001:2000 i sistema<br />
zaštite životne sredine ISO 14001:2004.<br />
Izborom Kan-com stolarije dobija se, pored<br />
zvučne, preko potrebna ušteda u potrošnji<br />
energije.<br />
Kan-com već duži niz godina, pored proizvodnje<br />
vrata i prozora, uspešno oprema i<br />
predivne enterijere po sistemu ključ u ruke.<br />
Enterijerske radove izvode u kućama, stanovima<br />
i poslovnim prostorijama. Enterijeri se<br />
rade od punog drveta i furniranog medijapana<br />
u kombinaciji sa inoxom, staklom i sl.<br />
Proizvodi Kan-coma prepoznatljivi su u<br />
mnogim stanovima i porodičnim kućama<br />
Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine,<br />
Rusije, Kazahstana, Francuske<br />
i Irske, što je najbolji pokazatelj njihovog<br />
dugogodišnjeg rada na zadovoljenju želja<br />
kupaca <br />
56<br />
Enterijeri<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
KAN-COM<br />
Industrijska zona b.b.<br />
22330 Nova Pazova<br />
tel: +381 (0) 22 323 115<br />
fax: +381 (0) 22 323 114<br />
e-mail: sm.kancom@neobee.net<br />
www.kan-com.co.yu
Kompanija FADIS iz Bara,<br />
nudi Vam kompletan<br />
vodomaterijal, od grubih<br />
instalacija do materijala<br />
za završne radove,<br />
ukljuujui keramike i<br />
granitne ploice. Bogat<br />
izbor hidromasažnih kada<br />
i kabina, kupalskog<br />
nameštaja i galanterije.<br />
Dugogodišnje iskustvo,<br />
pažljiv odabir inostranih<br />
partnera i pouzdan<br />
kvalitet naših arkala<br />
preporuuju nas kao<br />
lidera na tržištu.
promo<br />
ALUMIVAL<br />
rukohvati za vrata<br />
Alumival iz Beograda je ve<br />
deset godina na tržištu<br />
poznat kao pouzadan<br />
trgovac alu-profilima i<br />
limovima, ali i kao<br />
proizvoa okova za<br />
aluminijumsku stolariju i<br />
posebno rukohvata za vrata<br />
vrhunskog kvaliteta i<br />
inovativnog i<br />
praktinog dizajna,<br />
izraenih od nerajueg<br />
elika – inoxa<br />
Ponuda firme ovim se ne završava jer izrađuju<br />
i aluminijumske rukohvate završno<br />
obrađene plastifikacijom ili eloksažom.<br />
Tehničke mogućnosti Alumivala su takve<br />
da će ispuniti sve neophodne standarde za<br />
proizvode izložene neprestanom habanju<br />
i mehaničkom kontaktu, pa tako njihove<br />
proizvode možemo sresti i na objektima u<br />
okruženju, a u pripremi je izlazak i na zapadno<br />
tržište.<br />
Proizvodi Alumivala zauzimaju centralno<br />
mesto u savremenoj arhitekturi koja je poslednjih<br />
godina sve više prožeta detaljima<br />
enterijera od inoxa tako da se danas ovaj<br />
visokokvalitetni materijal podrazumeva kao<br />
njen sastavni deo, a njegovo prisustvo na, i<br />
unutar objekta, nedvosmisleno ukazuje da se<br />
govori o prostoru poslednje generacije.<br />
Ponekad je samo jedan, ovako naočit detalj,<br />
dovoljan da vrata, pa i čitav ulaz Vaš kuće<br />
ili poslovnog prostora dobiju sasvim novo,<br />
savremeno lice, i da probude pažnju svakog<br />
gosta: rođaka, komšije ili poslovnog partnera.<br />
Koristeći najkvalitetnije uvozne, nemačke<br />
Thyssen-ove i italijanske materijale,<br />
Alumival je razvio širok proizvodni program<br />
reprezentativnih rukohvata za staklena,<br />
aluminijumska ili drvena vrata. Savremeno<br />
dizajniranim oblicima i prvoklasnom<br />
površinskom obradom – poliranjem i satiniranjem<br />
na savremenim mašinama, dobijeni<br />
su proizvodi koji će ispuniti sve estetske i<br />
kvalitativne zahteve kupca. Naravno, njihov<br />
tim stručnjaka je spreman da sasluša i<br />
posebne želje i najzahtevnije ideje projektanata,<br />
i u saradnji sa njima će svojoj paleti<br />
proizvoda rado dodati još jedan.<br />
Rukohvati firme Alumival koji su ovde prikazani<br />
zapravo su samo delić iz široke palete<br />
tipova i oblika koje firma ima u ponudi.<br />
Svi proizvodi Alumivala su lako dostupni<br />
kupcima jer se njihov proizvodno-poslovni<br />
prostor nalazi u neposrednoj blizini autoputa,<br />
u središnjoj zoni Beograda, između<br />
Autokomande i Dušanovca. O svim njihovim<br />
delatnostima i proizvodima možete se<br />
više informisati na njihovom web sajtu ili<br />
stupiti u direktan kontakt sa njima i oni će<br />
rado izaći u susret Vašim željama i potrebama<br />
<br />
Kada se ovde doda i činjenica da će svaki<br />
neposredan kontakt sa bilo kojim enterijerom<br />
uvek biti ostvaren preko rukohvata za<br />
vrata, onda je jasno da se proizvodi firme<br />
Alumival nalaze u samom središtu pažnje<br />
svakog posmatrača, gosta ili domaćina nekog<br />
prostora, ali poseban značaj imaju za<br />
prvi utisak, koji se upravo preko njih stvara<br />
o Vašem životnom ili radnom prostoru.<br />
58<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
ALUMIVAL d.o.o.<br />
Prešernova 32, 11000 Beograd<br />
tel/fax: +381 (0) 11 24 97 987<br />
24 77 586<br />
mob: +381 (0) 64 11 41 340<br />
office@alumival.co.yu<br />
www.alumival.co.yu
pogled<br />
ŠUMARSKI FAKULTET U BEOGRADU<br />
jedina institucuja u Srbiji koja vrši<br />
atestiranje ploa iverice i ispituje<br />
kvalitet nameštaja<br />
priredila<br />
Marija Živanovi, dipl. ing.<br />
Šumarski fakultet u<br />
Beogradu osnovan je 1949.<br />
godine i bio je prva akademska<br />
ustanova ovog tipa<br />
u Jugoslaviji. Embrion ovog<br />
fakulteta zaet je školske<br />
1919/20. godine kada je pri<br />
Poljoprivrednom fakultetu u<br />
Beogradu formiran Odsek za<br />
šumarstvo. Danas Šumarski<br />
fakultet, osim svoje osnovne<br />
(edukativne) delatnosti, vrši<br />
i atestiranje ploa iverice i u<br />
njegovom sklopu radi<br />
Zavod za kontrolu<br />
kvaliteta nameštaja<br />
Nakon dugog perioda rada i razvoja, 2006.<br />
godine, od JUAT Srbije ( Jugoslovensko<br />
akreditaciono telo), Šumarski fakultet dobija<br />
sertifikat o akreditaciji kojim se potvrđuje<br />
da je organizacija ovog fakulteta kompetentna<br />
za obavljanje poslova sertifikacije<br />
drvne građe (iverice) za opštu upotrebu i<br />
građevinarstvo.<br />
Sistem sertifikacije<br />
Izdavanjem sertifikata upravlja sertifikaciono<br />
telo pod rukovodstvom dr Jovana Miljkovića,<br />
redovnog profesora fakulteta, koje<br />
čini tim stručnjaka Šumarskog fakulteta<br />
i mnogih drugih naučnih ustanova, ali i iz<br />
Privredne komore Srbije. Ovo telo daje sertifikate<br />
proizvođačima i uvoznicima iverice.<br />
Predmet sertifikacije su: sirove ploče iverice,<br />
konvencionalne ploče, OSB ploče, oplemenjene<br />
ploče iverice – laminatima, furnirima,<br />
ploče iverice za frontove i radne ploče.<br />
Kako saznajemo od prof. Branka Glavonjića,<br />
nakon dostavljanja zahteva za sertifikovanje<br />
i sve potrebne dokumentacije od strane<br />
proizvođača ili uvoznika, sertifikaciono telo<br />
sprovodi preispitivanja o definisanosti zahteva,<br />
otklanjanju razlika sa podnosiocem<br />
zahteva i mogućnosti za sprovođenje ispitivanja.<br />
Nakon prihvatanja zahteva, rukovodilac<br />
sertifikacionog tela ili njegov zamenik<br />
daju laboratoriji nalog za ispitivanje.<br />
60<br />
Sertifikaciono telo primenjuje sistem sertifikacije<br />
koji se odnosi na obavezno atestiranje<br />
ploča iverice. Za ploče iverice iz uvoza, sistem<br />
sertifikacije se sastoji samo od ispitivanja tipa<br />
proizvoda, i ukoliko su ove ploče oplemenjene<br />
(obostrano obložene laminatom tj. plastikom),<br />
ispitivanje debljinskog bubrenja se ne radi jer<br />
se ne mogu dobiti tačni rezultati. Kod ploča<br />
iverice domaće proizvodnje sistem sertifikacije<br />
se sastoji od ispitivanja tipa proizvoda i kontrole<br />
stabilnosti proizvodnog procesa.<br />
Uzorci za ispitivanje se uzimaju iz proizvodnje,<br />
a u samoj fabrici proizvođača utvrđuju<br />
se i sledeći parametri:<br />
1. Vođenje evidencije o stabilnosti proizvodnog<br />
procesa prema sledećim standardima:<br />
• JUS D.C.S. 031 – za ploče iverice sa<br />
horizontalnim rasporedom ivera<br />
• JUS A. A2. 020 – za kontrolu stabilnosti<br />
proizvodnog procesa<br />
• JUS A. A2. 021 – za kontrolu stabilnosti<br />
proizvodnog procesa po isteku određenog<br />
perioda<br />
• JUS A. A2. 022 – za kontrolu stabilnosti<br />
proizvodnog procesa u toku proizvodnje.<br />
2. Posedovanje sertifikata iz grupe ISO<br />
9000 (nije obavezno za dodelu sertifikata,<br />
ali je poželjno)<br />
Ukoliko je nakon ispitivanja izveštaj akreditovane<br />
laboratorije pozitivan, proizvođaču<br />
se daje sertifikat koji važi godinu dana, uz<br />
obavezu da proizvođač najmanje jedanput<br />
u tom periodu bude kontrolisan od strane<br />
sertifikacionog tela.<br />
Sertifikat sadrži sledeće podatke:<br />
• naziv i adresu proizvođača<br />
(uvoznika ili ino-dobavljača)<br />
• naziv proizvoda i kratak opis<br />
• naziv i adresu podnosioca zahteva<br />
• standard ili propis<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
• rok važnosti<br />
• datum izdavanja<br />
• potpis rukovodioca sertifikacionog tela<br />
• pečat<br />
U slučaju zloupotrebe sertifikata, sertifikaciono<br />
telo preduzima korektivne mere ili<br />
oduzima sertifikat.<br />
Metode ispitivanja propisane su naredbom<br />
o obaveznom atestiranju ploča iverica<br />
(Službeni list SFRJ br. 61/83):<br />
• Određivanje debljine, širine i dužine<br />
( JUS ISO 9426/1995)<br />
• Određivanje sadržaja vlage<br />
( JUS ISO 9425/1995)<br />
• Određivanje zapreminske mase<br />
( JUS D. C8. 114/1983)<br />
• Određivanje debljinskog bubrenja<br />
( JUS D.C8. 104/1983)<br />
• Određivanje zatezne čvrstoće upravno na<br />
površinu ploče<br />
( JUS D. C8. 106/1983)<br />
• Određivanje savojne čvrstoće<br />
( JUS D. C8. 107/1983)<br />
Zavod za kontrolu<br />
kvaliteta nameštaja<br />
Prema rečima profesora Glavonjića, u skladu<br />
sa Zakonom o obaveznom atestiranju<br />
nameštaja, Zavod za kontrolu kvaliteta nameštaja<br />
vrši atestiranje nameštaja domaće i<br />
strane proizvodnje. Ispitivanja se vrše u laboratoriji<br />
koja je opremljena velikim brojem<br />
savremenih mašina (osnovana 1975. godine<br />
po standardima skandinavskih zemalja).<br />
Prilikom atestiranja ispituju se četiri osnovna<br />
pokazatelja kvaliteta nameštaja:<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
funkcionalnost (ukoliko nije zadovoljena<br />
ostali pokazatelji se ne testiraju)<br />
stabilnost<br />
izdržljivost<br />
kvalitet materijala i otpornost površine<br />
Među velikim brojem planova Šumarskog<br />
fakulteta, po svom obimu i značajnosti izdvaja<br />
se formiranje Instituta za drvo i proizvode<br />
od drveta koji bi bio u sklopu samog<br />
fakulteta. Institut će biti opremljen najsavremenijim<br />
laboratorijama u kojima će raditi<br />
specijalizovani timovi stručnjaka
fokus<br />
SIMPROLIT ®<br />
MONOLIT<br />
Zahvaljujui svojim izuzetnim<br />
termo-fizikim i fizikomehanikim<br />
karakteristikama<br />
Simprolit ® polistirolbeton<br />
svoju primenu nalazi svuda<br />
tamo gde su termoizolacijske<br />
karakteristike, lakoa konstrukcije,<br />
otpornost na vlagu,<br />
mraz, požar, površinska vrstoa<br />
i dugovenost opredeljujui<br />
faktori u izboru materijala.<br />
Navedena svojstva<br />
Simprolit ® monolita pružaju<br />
mogunost njegove široke<br />
primene, ne samo u visokogradnji,<br />
ve i u niskogradnji i<br />
hidrogradnji<br />
Simprolit ® je smesa od ekspandiranih granula<br />
polistirola, portland-cementa, vode i patentiranih<br />
aditiva. Spada u grupu polistirolbetona<br />
i predstavlja poboljšanje u odnosu na dobro<br />
poznati EPS beton.<br />
Tehnologija dobijanja Simprolit ® polistirolbetona<br />
projektovana je tako da same kuglice<br />
stiropora u pripremnoj fazi njegove izrade<br />
dodavanjem kompleksa aditiva prvo u potpunosti<br />
njime bivaju obmotane, pri čemu se oko<br />
kuglica stvara staklasti vazduho i vodonepropusni<br />
sloj; zatim se dodaje kompleks aditiva<br />
organskog porekla za homogenizciju tako<br />
dobijenih inertnih kuglica stiropora i cementa;<br />
na kraju, dodaju se cement, voda i aditivi<br />
kojima se regulišu projektovane karakteristike.<br />
Na taj način, kuglice od stiropora uopšte<br />
nemaju kontakta sa vazduhom, čime su eliminisane<br />
sve loše karakterisike ekspandiranih<br />
ili ekstrudiranih polistirena (stiropora,<br />
stirodura) koji vremenom u kontaktu sa vazduhom<br />
gube svoju kompaktnost, neotporni<br />
su na prisustvo agresivnih gasova u vazduhu<br />
(industrijska naselja, termoenergetski objekti,<br />
tuneli, metroi), na dejstvo UV-zraka, ekstremne<br />
promene temperatura i dr.<br />
Simprolit ® polistirolbeton se u građevinarstvu<br />
primenjuje bilo livenjem na licu mesta kao<br />
monolit ili u vidu gotovih elemenata (blokovi,<br />
ploče i sl.).<br />
Simprolit ® monolit je polistirolbeton proizveden<br />
i zaliven u oplatu, direktno na gradilištu,<br />
izrađen u svemu prema Tehničkim uslovima<br />
nosioca licence.<br />
Od karakteristika Simprolit ® monolita<br />
izdvajaju se:<br />
• lakoća<br />
• dobra paropropustljivost<br />
• ekološka čistoća i izuzetno dobri sanitarno-epidemiološki<br />
parametri, konstrukcije<br />
od Simprolita ® su suve (ne više od 4% vlažnosti)<br />
• u slučaju havarijskih potapanja konstrukcije,<br />
Simprolit ® i proizvodi od Simprolita<br />
se brzo suše, bez gubitka čvrstoće<br />
• Simprolit ® se odlikuje visokom otpornošću<br />
na mraz. Eksperimenti pokazuju da<br />
posle 50 ciklusa smrzavanje-odmrzavanje<br />
(i to od -20 do +45 stepeni) pad čvrstoće<br />
iznosi samo 1,5-1,8%<br />
• čvrstoća na pritisak Simprolit ® monolita<br />
kreće se od 1,0 do 2,1MPa bez deformacija,<br />
pri čemu prekoračenje navedenog opterećenja<br />
ne izaziva lom, već samo ulegnuće –<br />
deformaciju do par milimetara<br />
• Simprolit ® monolit i konstrukcije od<br />
njega su negorive (klasa gorivosti NG – negoriv)<br />
i trenutno je jedini negorivi materijal<br />
u klasi polistirol-betona<br />
•<br />
sposobnost antikorozivne zaštite<br />
sposobnost obavljanja više funkcija isto-<br />
•<br />
vremeno: kao mehanička zaštita hidroizolacije,<br />
kao termički sloj, kao sloj za pad, kao<br />
zvučna izolacija i dr.<br />
U postupku dobijanja sertifikata na dugovečnost<br />
Simprolit ® blokovi ispitani su u Naučno-istraživačkom<br />
Institutu Ruske Akademije<br />
građevinskih nauka na 100 ciklusa zamrzavanja-otapanja,<br />
sa amplitudom kolebanja temperature<br />
od +70˚ C do –30˚ C, pri čemu nije došlo<br />
do gubitka njihove celovitosti i termoizolacionih<br />
sposobnosti. Po sposobnosti da zadrži<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
svoje termofizičke karakteristike Simprolit ®<br />
je najdugovečniji termoizolacioni građevinski<br />
materijal u Ruskoj Federaciji.<br />
Primena i prednosti Simprolit ® monolita:<br />
• sloj za pad i termoizolaciju<br />
• međuspratne i krovne ploče<br />
• umesto klasične cementne košuljice (lakši<br />
za više od 90kg/m 2 )<br />
• za olakšanje konstrukcija<br />
• kao podloga za saobraćajnice<br />
• otporan je na požar, negoriv<br />
• otporan je na pritisak i udar<br />
• lako se reže i obrađuje<br />
• otporan je na mraz >100ckl<br />
U visokogradnji, Simprolit ® monolit se najviše<br />
primenjuje:<br />
• za utopljavanje temeljnih ploča i zidova<br />
• umesto cementne košuljice međuspratnih<br />
ploča, u svojstvu ne samo ravnajućeg, već i<br />
termoizolacionog i zvukoizolacionog sloja<br />
• kao kompozitni element fasadnih zidova sa<br />
nosećom metalnom konstrukcijom (pri čemu<br />
se Simprolit ® zaliva u oplatu obostrano montiranu<br />
oko nosivog metalnog skeleta)<br />
• kao fasadni zid, termička i protivpožarna<br />
obloga metalnih stubova i greda pri izgradnji<br />
novih i utopljavanju starih ravnih krovova<br />
• pri zaštiti krovova od rebrastog lima, pri<br />
čemu Simprolit ® ima ne samo izolacionu, već<br />
i jedinstvenu protivpožarnu funkciju<br />
• kao sloj za pad.<br />
Primena Simprolit ® monolita<br />
pri izgradnji ravnih krovova<br />
U odnosu na materijale koji se standardno<br />
primenjuju za rešavanje termoizolacije ravnih<br />
krovova, Simprolit ® monolit se izdvaja:<br />
• najboljim odnosom čvrstoće i termofizičkih<br />
karakteristika<br />
• najboljim odnosom otpornosti na vlagu,<br />
mraz i termofizičkih karakteristika<br />
• najboljim odnosom dugovečnosti i termomehaničkih<br />
karakteristika<br />
61
fokus<br />
• sposobnošću da obavlja više funkcija istovremeno:<br />
kao mehanička zaštita hidroizolacije,<br />
kao termički sloj i kao sloj za pad (sloj<br />
Simprolit ® monolita debljine preko 35cm<br />
lakši je od sloja cementne košuljice debljine<br />
od samo 5cm!)<br />
U slučaju da se kao noseći krovni pokrivač javlja<br />
profilisani lim, Simprolit ® monolit:<br />
• povećava dugovečnost krovnog pokrivača i<br />
krovne konstrukcije u celini<br />
• povećava otpornost na dejstvo požara<br />
ne samo krovnog pokrivača, već i objekta<br />
u celini<br />
• antikoroziono štiti pokrivač od rebrastog<br />
lima<br />
• krovni pokrivač od rebrastog lima u celini<br />
dobija veću krutost, posebno u slučaju dinamičkih<br />
opterećenja (jakih vetrova, montaže,<br />
servisiranje instalacija i sl.).<br />
Dugovečnost utpoljenog ravnog krova u najvećoj<br />
meri zavisi od fizičko-mehaničkih karakteristika<br />
primenjenog termoizolacionog sloja.<br />
Kao osnovni materijal za termoizolaciju primenjuju<br />
se efektivni izolatori u tablama, a pre<br />
svega table od mineralne vune povećane čvrstoće,<br />
koje ipak imaju niz nedostataka… Dok<br />
sa jedne strane ima dobre termičke karakteristike<br />
i otpornost na požar (čime se izdvaja od<br />
stiropora) mineralna vuna u tablama povećane<br />
čvrstine svejedno ima čvrstoću na pritisak<br />
svega 0,1MPa, pri čemu se deformiše najmanje<br />
10%, tj. ne može se samostalno primeniti<br />
kao podloga za hidroizolaciju. U suprotnom,<br />
u procesu eksploatacije pojavljuju se ulegnuća<br />
i kontra-padovi na površini krova, na kojima<br />
nastaje ubrzano razrušavanje. Zatim, za razliku<br />
od mineralne vune, Simprolit ® ima praktično<br />
konstantan proračunski maseni odnos vlage:<br />
od 4% (u sredinama sa normalnom vlažnošću<br />
vazduha) do 8% (u sredinama sa vlažnošću<br />
vazduha i do 99%), ne menjajući pri tome svoje<br />
Na saobraajnoj petlji Autokomanda, u Beogradu,<br />
pešaki i tramvajski most sanirani su<br />
prošle godine zbog korozije armature. Projektant<br />
je predvideo olakšanje konstrukcije betonom<br />
max težine 1200kg/m 3 . Radovi su izvedeni<br />
Simprolit ® monolitom u rekordnom roku<br />
– pešaki most dužine 100m za jedan dan, a<br />
tramvajski most dužine 300m za dva dana.<br />
Interesantno je napomenuti da se posle 7<br />
dana preko Simprolit ® monolita kretao utovariva<br />
sa korpom betona od 2m 3 (ukupne<br />
težine preko 5t), pri emu je sloj Simprolit ®<br />
monolit ostao bez ikakvih ošteenja.<br />
termotehničke karakteristike – dok se, npr. kod<br />
mineralne vune pri povećanju sadržaja vlažnosti<br />
u njoj samo za 1%, njena termoizolaciona<br />
moć umanjuje skoro za 20%. Kao još jedan<br />
bitan nedostatak mineralne vune i stiropora<br />
u tablama javlja se i nemogućnost da se njima<br />
formiraju autonomni nagibi krovnih ravni. Na<br />
taj način, iako i mineralna vuna i stiropor spadaju<br />
u veoma lagane materijale, detalj izolacije<br />
ravnog krova sa armiranom cementnom košuljicom<br />
preko mineralne vune kao osnovom<br />
pod hidroizolaciju, sa sledećom cementnom<br />
košuljicom kao zaštitom hidroizolacije i konačno<br />
sa slojem za pad koji se kreće od 10cm<br />
naviše, daje ukupnu težinu slojeva 300-400%<br />
veću od težine koja se dobija primenom Simprolit<br />
® polistirolbetona, a pri tome još i 2-3<br />
puta manju dugovečnost i otpornost na mraz.<br />
Primena Simprolit ® monolita kao termoizolacije<br />
ravnih krovova od rebrastih limova<br />
ima mnogo nesumnjivih preimućstava kao<br />
što su:<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
ne preopterećuje se nosiva konstrukcija<br />
objekta<br />
isključuje se formiranje nekanalisanih delova<br />
krova, zbog mogućnosti da se zalivenim<br />
Simprolit ® monolitom formiraju<br />
idealni padovi<br />
veća otpornost na mraz<br />
hidroizolacioni tepih radi u najboljim<br />
uslovima, što značajno uvećava dugovečnost<br />
krova u celini<br />
pri ugradnji Simprolit ® monolita na krov<br />
od profilisanog lima dolazi do monolitnog<br />
zapunjavanja kanala između rebara<br />
lima, što ne samo da povećava otpornost<br />
i sigurnost na požar krovne konstrukcije,<br />
već i značajno povećava njenu sigurnost<br />
na koroziju, krutost i čvrstoću u svojoj<br />
ravni na statička i povremena dinamička<br />
opterećenja.<br />
Kod primene utopljavanja krovova od rebrastih<br />
limova primenom mineralne vune ili stiropora,<br />
značajno se pogoršava otpornost na požar<br />
krovnog pokrivača i u mnogome povećava rizik<br />
da požar u vrlo kratkom vremenu zahvati<br />
ceo objekat šireći se upravo preko krova – iz<br />
prostog razloga što u tom slučaju rebra limova<br />
pokrivena izolacionim pločama formiraju<br />
sistem vazdušnih kanala u kojima, pri požaru,<br />
nastaje nadpritisak i požar se širi velikom brzinom<br />
po celom objektu, preskačući protivpožar-<br />
ne razdelne zidove ispod. Posle više požara koji<br />
su, posebno na jednom velikom termoenergetskom<br />
objektu, naneli veliku materijalnu štetu<br />
čak i najudaljenijim delovima objekta, od strane<br />
Državne Akademije za komunalne poslove<br />
Ruske Federacije napravljen je „Tehnološki<br />
reglament“ projektovanja i izvođenja krovova<br />
od rebrastih limova kod energetskih objekata,<br />
kojim se predviđa primena Simprolit ® monolita.<br />
Pri utopljavanju Simprolit ® monolitom,<br />
krovovi od rebrastog lima dobijaju dopunsku<br />
čvrstoću i krutost u svojoj ravni, istovremeno se<br />
izvodi i izuzetno lak sloj za pad.<br />
Primena Simprolit ® monolita<br />
u funkciji cementne košuljice<br />
sa dodatnim termo i<br />
zvukoizolacionim svojstvima<br />
Pri izgradnji objekata, preko međuspratnih<br />
ploča, u cilju njenog izravnjanja, kao podloge<br />
za završni pod (parket, linoleum, keramičke<br />
pločice i dr.) obično se izvodi cementna košuljica<br />
debljine 40-60mm. Pri tome, cementna<br />
košuljica se nanosi preko odgovarajućih<br />
slojeva termoizolacionih i zvukoizolacionih<br />
materijala, što proističe iz propisanih uslova<br />
termičke i zvučne zaštite objekta u njihovoj<br />
eksploataciji.<br />
Primena Simprolit ® monolita kao termoizolacione<br />
i zvukoizolacione cementne košuljice<br />
ogleda se pre svega u njegovoj osobini<br />
da istovremeno obavlja tri funkcije, kao:<br />
•<br />
•<br />
sloj za izravnanje<br />
zvukoizolacioni sloj<br />
termoizolacioni sloj.<br />
•<br />
Značajna karakterisitka Simprolit ® monolita<br />
je njegova izuzetna lakoća - teži manje od<br />
18 kg/m 2 , što je oko 6 puta manje od težine<br />
cementne košuljice (koja za istu debljinu od<br />
oko 5cm teži oko 110kg/m 2 ). Zbog ove osobine<br />
Simprolit ® monolit u funkciji košuljice<br />
za izravnanje i podloge za završnu podnu<br />
oblogu, značajno umanjuje opterećenje na<br />
konstruktivne elemente objekta (grede, stubove,<br />
noseće zidove i temelje), neposredno umanjujući<br />
njihove dimenzije, potrebnu armaturu<br />
i težinu nosećih elemenata, što svakako utiče i<br />
na ukupnu cenu konstrukcije objekta (npr. kod<br />
11-spratnog objekta zamenom projektovane<br />
cementne košuljice Simprolit ® monolitom<br />
umanjuje se opterećenje na temeljnu ploču više<br />
od 1.000kg/m 2 , što paušalno procenjeno omogućava<br />
izgradnju sprata više za isto opterećenje<br />
tla kao i umanjenje armature za oko 7-10%).<br />
62 www.build<strong>magazin</strong>.com
Interesantna iskustva<br />
primene Simprolit ®<br />
monolita<br />
Na objektu Ceptera, u Mekenzijevoj<br />
ulici u Beogradu, utvreno je da izvedene<br />
meuspratne ploe imaju ugib<br />
i do 15cm. Projektom sanacije bilo je<br />
predvieno da se karbonskim trakama<br />
saniraju meuspratne ploe, i da se oja-<br />
aju svi stubovi na objektu kako bi se<br />
dobetonirao ravnjajui sloj (težine oko<br />
360kg/m 2 , odn. na 6 etaža preko 2t/m 2 ).<br />
Obzirom da su stubovi raunati za optereenje<br />
cementne košuljice d=5cm i<br />
težine 110kg/m 2 , usvojeno je rešenje da<br />
se svih 20cm (ugib+cementna košuljica)<br />
zamene Simprolit ® monolitom. Pošto<br />
ukupna težina sloja Simprolit ® monolita<br />
d=20cm iznosi 70kg/m 2 , izbegnuta je sanacija<br />
stubova i ploa, a radovi na betoniraju<br />
izvedeni su u roku od 15 dana.<br />
Zgrada Eurosalona, kod beogradskog<br />
Sajma, imala je kontranagib krovne<br />
ravni debljine i do 30cm, a projektom je<br />
predvien restoran na krovu. Prostom<br />
zamenom cementne košuljice d=5cm i<br />
težine 110kg/m 2 slojem Simprolit ® debljine<br />
30cm i težine 105kg/m 2 izbegnuta je<br />
sanacija konstruktivnog sistema, a restoran<br />
na krovu radi ve više godina.<br />
Britanska firma preuzela je gradnju 16-<br />
spratnog objekta u Njižnjevartovsku u<br />
Sibiru, ve uraenih šipova, temelja i<br />
prvog sprata, i odmah obustavila gradnju<br />
jer je tokom kontrole utvreno da je<br />
projektant prevideo optereenje od oko<br />
1.000kg/m 2 . Problem je rešen bez sanacije<br />
konstrukcije, prostom zamenom<br />
predviene cementne košuljice d=5cm<br />
Simprolit ® monolitom iste debljine.<br />
Razlika u težini na 16 spratova iznosi<br />
1640kg/m 2 , tj. više nego dovoljno za<br />
bezbednu gradnju.<br />
Prilikom izgradnje objekta specijalne namene<br />
u Rusiji, po otkopu temeljne jame<br />
utvrena je slabija nosivost zemljišta i<br />
predvieno optereenje je bilo za 1,2t/m 2<br />
vee od dozvoljenog. Problem je rešen<br />
Simprolit ® monolitom D=450kg/m 3 , tako<br />
što je temeljna jama produbljena za 1m,<br />
a zatim je umesto zemlje naliven sloj<br />
Simprolit ® monolita d=1m. Razlika u težini<br />
je 1.800-450=1.350kg/m 2 , odnosno<br />
primenom Simprolit ® monolita optere-<br />
enje na tlo je smanjeno za 1.350kg/m 2<br />
što je bilo dovoljno da se objekat izvede<br />
bez problema.<br />
Uticaj primene Simprolit ®<br />
monolita u funkciji<br />
cementne košuljice na<br />
dinamiku graenja<br />
Veoma često građevinske firme prinuđene<br />
su da izgrade i predaju investitoru objekat<br />
u veoma kratkim rokovima. Pri tome, kod<br />
planiranja i organizacije proizvodnih taktova,<br />
moraju da vode računa o tehnološkoj<br />
pauzi od oko 28 dana koja je potrebna da bi<br />
se naneta cementna košuljica osušila i bila<br />
spremna za polaganje parketa. Simprolit ®<br />
monolit zahteva znatno kraći period sušenja,<br />
što je posledica manje količine vode<br />
koju ovaj materijal u sebi sadrži. Naime,<br />
Simprolit ® monolit sadrži dva puta manje<br />
vode nego cementna košuljica, pa za period<br />
sušenja može da se usvoji dva puta kraće<br />
vreme.<br />
Pomenuta karakteristika Simprolit ® monolita<br />
omogućava da se primenom ovog<br />
materijala, u svojstvu cementne košuljice,<br />
skrati vreme realizacije projekta, čime se,<br />
ujedno, neposredno smanjuju i ukupni<br />
troškovi.<br />
Primena Simprolit ® monolita<br />
za livenje u oplati spoljašnjih<br />
zidova objekata<br />
Izvođenje građevinskih elemenata (zidova,<br />
ploča, kupola i sl.) livenjem Simprolit ® monolita<br />
u dvostranoj oplati koja se skida bar sa<br />
jedne strane (druga strana oplate može biti<br />
npr. formirana i Simprolit ® jednoslojnim<br />
ili troslojnim pločama) oko noseće metalne<br />
konstrukcije utopljava se objekat i smanjuje<br />
ukupno opterećenje na metalne elemente,<br />
pri tome ih i zaštićuje od korozije i požara.<br />
Osim toga, primena Simprolit ® monolita<br />
omogućava i laku montažu tako formirane<br />
konstrukcije ili njenih delova.<br />
Npr. izvođenje kupola većih raspona<br />
Simprolit ® monolitom oko metalne potkonstrukcije<br />
kupole ne samo da rešava<br />
utopljavanje, već i više od 7 puta umanjuje<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
fokus<br />
težinu same kupole u odonosu na klasična<br />
rešenja. Na taj način otvara se i mogućnost<br />
livenja kupole na zemlji i njene relativno<br />
lake montaže na mesto ugradnje.<br />
Primena Simprolit ® monolita<br />
za fasadne elemente<br />
Simprolit ® polistirolbeton je idealan za<br />
izradu fasadnih ukrasa, atika, venaca, balustera<br />
i sl. Primera radi, projektovani fasadni<br />
venci objekta u Moskvi stepenastog oblika<br />
dimenzija 40/60, 45/30, 15/10cm, sa projektovanom<br />
težinom od 625 kg/m (a koje<br />
je pri tome naknadno trebalo i malterisati)<br />
zamenjeni su po svim parametrima kvalitetnijim<br />
vencima istog oblika od Simprolit<br />
® monolita težine svega 45kg/m, i to finalno<br />
obrađenim. Na taj način, primenom<br />
Simprolit ® monolita arhitekta dobija kvalitetan<br />
materijal koji ni u čemu ne sputava<br />
arhitektonsku izražajnost stvaraoca. Pri<br />
tome, s jedne strane rešavaju se mnogi problemi<br />
arhitekata vezani za ispunjavanje zahteva<br />
nadležnih Institucija za zaštitu arhitektonske<br />
baštine i ambijentalne sredine, a sa<br />
druge strane i problemi vezani za parodifuziju,<br />
relativno veliku težinu fasadnih ukrasnih<br />
elemenata, njihovom (ne)otpornošću na<br />
vlagu i mraz, a posledično i problemi dugovečnosti<br />
takvih fasada i njihove primene na<br />
savremenim arhitektonskim objektima.<br />
Prednost primene Simprolit ® monolita<br />
kod izrade fasadih elemenata:<br />
• lakoća<br />
• paropropusnost<br />
• otpornost na vlagu<br />
• sposobnost da zaštiti od korozije ugrađenu<br />
montažnu armaturu ili ankere<br />
• površinska čvrstoća<br />
• mogućnost završne obrade ma kojim materijalima<br />
za završnu obradu<br />
• poprima milimetarski sitne reljefe kalupa<br />
• dugovečnost, po kojoj nema premca među<br />
analozima <br />
SIMPROLIT d.o.o.<br />
Kostolaka 67/2<br />
11000 Beograd<br />
tel/fax: +381 (0) 11 397 67 70<br />
397 67 71<br />
e-mail: md@simprolit.com<br />
www.simprolit.co.yu<br />
63
promo<br />
Le Monde<br />
Underground<br />
Astec Underground nudi<br />
najbolju i najkompletniju<br />
graevinsku opremu<br />
za zemljane i podzemne<br />
radove u itavoj<br />
graevinskoj industriji.<br />
Ova proverena imena su<br />
dostupna i kod nas preko<br />
Le Monde Underground<br />
kompanije<br />
Zašto koristiti tri puta više ljudi i imati tri<br />
puta veće troškove ako već postoje mašine<br />
specijalno konstruisane za određen posao<br />
Procene su da novom tehnologijom preduzetnik<br />
uštedi od 40 do 60% troškova! Veća<br />
efikasnost znači bolju konkurentnost u odnosu<br />
na ostale kompanije. Sve ovo je poslovna<br />
logika firme Le Monde Underground, iz<br />
koje naglašavaju: Ne želimo samo da prodamo<br />
opremu nego i da posavetujemo i podelimo<br />
sa Vama naše znanje i iskustvo stečeno na<br />
projektima širom sveta.<br />
Astec Underground, matica čije proizvode<br />
zastupaju u Srbiji, BiH, Sloveniji i Hrvatskoj,<br />
nudi najnoviju tehnologiju koja se pojavljuje<br />
na svetskom tržištu, i po tom pitanju nema<br />
konkurenciju u svetu jer će sa njom svaki Vaš<br />
posao biti urađen brže, bolje i mnogo jeftinije.<br />
Na pomenutim tržištima Balkana distribucija<br />
prirodnog gasa postaje sve interesantnija tema.<br />
Dotrajale instalacije tek treba da se menjaju, a u<br />
mnogim gradovima se postavljaju sasvim nove<br />
mreže, i stambeni i poslovni objekti tek treba<br />
da budu priključeni na glavne vodove. Slična<br />
situacija sreće se i na polju telekomunikacionih<br />
i drugih infrastruktura, a sve procene govore<br />
da će se trend nastaviti i u sledećih 50 godina.<br />
Svakako da će moderno opremljene kompanije<br />
imati prednost u toj trci.<br />
64<br />
Bušilica DD3238<br />
Le Monde Underground Vas može podržati<br />
na svakom nivou projekta nudeći trenčere<br />
za instaliranje velikih cevi (mašine za kopanje<br />
sa specijalno dizajniranim lancem za sečenje),<br />
auger boring mašine (elektronski navođene<br />
mašine za horizontalno bušenje) za podbušivanje<br />
ispod pruga, autoputeva i sl. i velike<br />
HDD rigs za podbušivanje ispod reka... Tu<br />
su i trenčeri i vibracioni plugovi za instaliranje<br />
infrastrukture u gradskim zonama, srednje<br />
i male HDD rigs za gradske instalacije,<br />
pneumatske glave za bušenje kratkih kućnih<br />
konekcija, pipe bursting mašine za zamenu<br />
starih cevi, takođe bez kopanja.<br />
Ponuda<br />
Le Monde Undergrounda:<br />
• Astec treneri, vibracioni plugovi (za postavljanje<br />
kablova bez kopanja, sistemom<br />
pluga), HDD sistemi za podbušivanje...<br />
• American Augers mašine za podbušivanje<br />
sa istovremenim postavljanjem<br />
zaštitne cevi – kolone, i sisteme za podmazivanje<br />
i hlaenje ureaja za vreme<br />
bušenja, kao i mašine za direktno bušenje<br />
izuzetno velikih prenika i širina<br />
• Trencor treneri za kopanje izuzetno velikih<br />
dubina i širina u ekstremnim uslovima,<br />
kao i u samom kamenu<br />
• Earth Pro inženjering za podzemne alate<br />
i ureaje (lanci za trenere itd.)<br />
* Na naše tržište ve su distribuirane trener<br />
Trenkor T 1060 i direktna bušilica DD 3238<br />
Kreditiranje u Le Monde Underground-u<br />
nudi mogućnost veoma povoljnih uslova<br />
plaćanja za kupovinu nove ili polovne opreme<br />
preko njihove finansijske institucije u Americi.<br />
To znači da možete da iskoristite veoma niske<br />
američke kamate i da kupite opremu uz otplatu<br />
do 5 godina! U firmi će Vas posavetovati u vezi<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
sa opremom koja će najbolje odgovarati Vašem<br />
projektu i pomoći Vam da dobijete veoma<br />
povoljan kredit sa niskom kamatnom stopom<br />
koju ne možete dobiti na domaćem tržištu.<br />
Servisna mreža Astec Underground poznata<br />
je po svojoj razvijenosti širom sveta.<br />
Čak i najbolja oprema zahteva održavanje<br />
i brzu nabavku originalnih rezervnih delova,<br />
a cilj Le Monde Undergrounda jeste<br />
da proširi ovaj visoki standard servisiranja i<br />
na tržištima Balkana. U toku je povećavanje<br />
zalihe rezervnih delova i svi zainteresovani<br />
mogu se javiti i dati podatke o svojoj opremi<br />
kao i o delovima za koje smatraju da će<br />
im biti potrebni u budućnosti. U firmi ističu<br />
da će im to pomoći da nabave delove koje će<br />
klijenti zatim moći kupiti po nižoj ceni (bez<br />
plaćanja posebnih tarifa zbog ubrzanog prevoza,<br />
ali i bez čekanja transporta, carine...).<br />
Takođe, iz Le Mond Undergrounda nude<br />
i druge vrste podrške, od treninga/obuke za<br />
Vaš vlastiti servis, do uputstava za održavanje<br />
kao i standardno servisiranje u njihovim<br />
ovlašćenim servisima ili na licu mesta <br />
LE MONDE UNDERGROUND d.o.o.<br />
gen. zastupnik ASTEC UND.<br />
Žarka Zrenjanina 21, 26300 Vršac<br />
tel/fax: +381 (0) 13 831 327<br />
Španskih boraca 32a, 11070 N. Beograd<br />
tel/fax: +381 (0) 11 3133 448<br />
mob: +381 (0) 63 24 23 00<br />
e-mail: lemondebalkan@aol.com<br />
dejan@lemondeunderground.com<br />
www.lemondeunderground.com<br />
Astec trener
i sunđeraste osnove. Advantik je male specifične<br />
težine, ima nisku termalnu provodljivost<br />
i može da podnese velike oscilacije u<br />
temperaturi.<br />
Laki beton Hisil<br />
Novi proces izrade jakog ali vrlo laganog<br />
hisil betona (Hysill), pokrenula je kompanija<br />
CMR Energy Technologies iz Melburna.<br />
Baza ovog tipa betona razlikuje se<br />
od standardne po svojoj saćastoj strukturi<br />
što ga čini daleko lakšim od standardnih<br />
modela. Takođe ga čini pogodnim za noseće,<br />
ali i nošene zidove. Ovaj proizvod ima<br />
dobru termičku izolaciju – skoro pet puta<br />
bolju nego beton normalne težine! Otporan<br />
je na vatru, neporozan, ima glatku površinu<br />
koja može naći svoje mesto i u eksterijeru<br />
građevina.<br />
Nameštaj od papira<br />
Industrijski dizajner Robert Blis (Robert<br />
Bliss) iz kompanije Puš (Push) koristi papir<br />
u izradi nameštaja, i to kancelarijskog. Nameštaj<br />
se dobija od recikliranog papira uz<br />
dodatak stakla i stiropora. Ideja je da se dizajnira<br />
nameštaj namenjen masovnoj proizvodnji,<br />
modernih linija i pre svega vrlo pristupačnih<br />
cena, ne zaboravaljajući pri tom<br />
ni ekološki aspekt.<br />
Zastakljeni kamen<br />
Fjužnstoun (Fusionstone) je novi proizvod<br />
kompanije Arhitektonski sistemi (Architectural<br />
systems, Inc) koji nastaje spajanjem<br />
čistog stakla sa kamenom pločom čime se<br />
dobija odlična zaštita površine dok se zadržava<br />
lepota prirodnog kamena. Ivice spajanja<br />
se ne vide, tako da materijal izgleda u<br />
potpunosti providno od ivice do ivice. Rezultat<br />
je da se prirodni kamen može koristiti<br />
u građevinskoj industriji ali i uređenju<br />
enterijera. LED osvetljenje takođe može<br />
biti integrisano u fjužnstoun zbog dodatnog<br />
estetskog poboljšanja.<br />
Boje od soje<br />
Kompanija Grin Planet boje (Green Planet<br />
Paints) izbacila je nedavno na tržište boju za<br />
drvo i metal, na bazi gline i smole bazirane<br />
na soji. Soja zamenjuje dodatak akrilika koji<br />
se obično koristi u bazama farbi. Ovoj bazi<br />
se dodaju prirodni minerali i pigmenti uz<br />
dodatak titanijum oksida. Paleta sadrži 43<br />
boje i širok izbor nijansi mat, sjajnih i polusjajnih<br />
tonova.<br />
Kronos Hromos<br />
betonski ekran<br />
Kronos hromos beton (Chronos Chromos) je<br />
sistem koji ima sposobnost prikazivanja teksta<br />
i brojeva na svojoj površini. Namenjen je velikim<br />
arhitektonskim instalacijama, a proizvod<br />
je grupe studenata sa Kraljevskog koledža (Royal<br />
College) u Velikoj Britaniji. Ovaj jedinstvni<br />
beton napravljen je na bazi termohromskog<br />
mastila koje se meša sa betonom uz dodatak<br />
hromiranih žica, koje se zagrevaju kada se kroz<br />
njih propušta električna energija. Zahvaljujući<br />
ovim žicama površina betona ponaša se kao<br />
veliki ekran.<br />
Kameni furnir<br />
Stin (Steen Fineer) je prirodni kameni furnir<br />
debljine 1-2 milimetra. Postavlja se na pozadinu<br />
od poliestera ali se može postaviti lepljenjem<br />
i za druge površine. Ovo njegovo svojstvo<br />
pruža niz mogućnosti upotrebe na zakrivljenim<br />
površinama. Materijal postoji u 10 boja i nekoliko<br />
veličina – 1210x610mm, 1200x600mm i<br />
600x300mm. Namenjen je opremanju enterijera,<br />
kupatila, zidova, plafona i nameštaja.<br />
Advantik izolacija<br />
Advantik (Advantic) je novi izolacioni materijal<br />
kompanije CRG (Cornerstone Researchgroup<br />
Industries) koji se dobija od<br />
sintetičke pene spajanjem staklenih vlakana<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
Carski kamen<br />
Caesarstone (carski kamen) se sastoji od<br />
95% prirodnih ostataka kvarca i 5% poliestera.<br />
Ove dve komponente u kombinaciji<br />
sa dodatnim pigmentom daju vrlo homogenu<br />
strukturu. Koristeći tehniku sabijanja,<br />
kombinaciju vibracije i kompresije, dobija se<br />
vrlo čvrsta kamena ploča debljine 13mm i<br />
veličine 3x1.37m. Zbog specifične čvrstine<br />
na ovom materijalu se može raditi samo<br />
opremom za rezanje dijamanata.<br />
ALFACO<br />
KOMPLETAN PROGRAM<br />
lICNE zaŠtitne opreme<br />
i sredstva za zaŠtitu<br />
na radu<br />
- oprema iz uvoza<br />
- atestirana, SA sertifikatom i deklaracijom<br />
- u skladu sa standardima eu<br />
ALFACO d.o.o.<br />
25000 SOMBOR – Belog goluba br. 8<br />
Tel: (025) 434-200 Fax: (025) 422-818<br />
E-mail: alfaco@EUnet.yu<br />
www.alfacosafety.co.yu<br />
65
narudžbenica za naša izdanja<br />
asopis je namenjen preduzeima, organizacijama i strunim pojedincima<br />
iz oblasti graevinarstva i arhitekture<br />
(narudžbenicu itko popuniti i poslati faksom, poštom ili elektronskom poštom)<br />
Preduzee<br />
Ime i prezime<br />
Funkcija<br />
Adresa<br />
Mesto<br />
Telefon<br />
Telefon<br />
Mob. tel.<br />
Fax<br />
E-mail<br />
( )<br />
( )<br />
( )<br />
( )<br />
Broj zaposlenih<br />
1 do 10<br />
11 do 25<br />
26 do 50<br />
51 do 100<br />
Web<br />
PIB<br />
Mat. br.<br />
101 do 500<br />
više od 500<br />
Opis<br />
delatnosti<br />
Ulica i broj<br />
Popunite ako želite dostavu na kunu adresu<br />
Mesto<br />
DA, možete koristiti ove podatke i slati nam informacije vezane za delatnost<br />
DA, želim da dobijam besplatan primerak poslovnog <strong>magazin</strong>a <strong>BUILD</strong><br />
DA, želim da dobijam besplatan primerak kataloga Graevinarstvo i opremanje*<br />
m.p.<br />
* samo za preduzea tanost podataka overava<br />
Izvorska 41<br />
11030 Beograd<br />
tel/fax: + 381 11 35 71 509<br />
+ 381 11 35 71 510<br />
e-mail: info@infonetgroup.com<br />
www.infonetgroup.com<br />
www.gradjevinarstvo.co.yu<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com
informator<br />
graevinske industrije<br />
building construction<br />
directory<br />
u pripremi izdanje<br />
za 2008. godinu<br />
naruite besplatan primerak<br />
narudžbenica je na strani 66<br />
www.gradjevinarstvo.co.yu<br />
Izvorska 41, Beograd<br />
tel/fax: +381 11 35 71 509<br />
+381 11 35 71 510<br />
info@infonetgroup.com<br />
www.infonetgroup.com
Atraktivne novosti<br />
Esala Anhovo<br />
Vlaknocementne<br />
krovne i fasadne ploče<br />
Fasadne ploče Swisspearl® daju objektima jedinstvenu<br />
arhitektonsku crtu. Slobodan izbor formata i različite mogućnosti<br />
pričvršćivanja nude moderna rešenja kod novogradnje ili<br />
sanacije. Paleta boja od sedamdesetak tonova i mogućnost izbora<br />
nestandardnih boja obuhvata sisteme bojenja CARAT SL, REFLEX,<br />
NATURA, TECTURA i XPRESSIV.<br />
Talasasti krovni pokrivač Valovitka® i ravni krovni pokrivač odlikuju<br />
se manjom težinom, jednostavnom i brzom ugradnjom, dugim<br />
vekom eksploatacije i visokim kvalitetom prirodnog i<br />
paropropusnog materijala.<br />
www.esal.si