U - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i Hercegovine SSDBiH
U - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i Hercegovine SSDBiH
U - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i Hercegovine SSDBiH
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
BH GLAS<br />
BOSNISK NYHEDSBLAD<br />
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ<br />
DANSKA * MART 2013 * BR./NR.: 33 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com<br />
ISSN: 1904-5433<br />
Prof. dr. sci. Tatjana Ljujić Mijatović:<br />
Imali smo viziju<br />
budućnosti<br />
naše zemlje i<br />
njene evropske<br />
perspektive<br />
MART 2013 I BH GLAS I 1
2 I BH GLAS I MART 2013
BOSNISK NYHEDSBLAD<br />
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ<br />
DANSKA * MART 2013 * BR./NR.: 33 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com<br />
Po{tovani ~itaoci,<br />
Mjesec mart je pred nama i donosi nam<br />
neke zna~ajne datume i podsje}anje na neke<br />
va‘ne doga|aje. Najva‘niji je svakako Dan<br />
nezavisnosti <strong>Bosne</strong> i <strong>Hercegovine</strong>.<br />
Dana 1. marta 1992. godine odr‘an je<br />
referendum u cijeloj Bosni i Hercegovini na<br />
koji se odazvalo 63,4% njenog stanovni{tva.<br />
Na referendumsko pitanje: „Jeste li za<br />
suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu,<br />
dr`avu ravnopravnih gra|ana, naroda <strong>Bosne</strong><br />
i <strong>Hercegovine</strong> – Muslimana, Srba, Hrvata<br />
i pripadnika drugih naroda koji u njoj `ive“<br />
99,8% ih je odgovorilo potvrdno. Historija<br />
je zapisala {ta se nakon toga de{avalo.<br />
Ovom prilikom svim na{im ~itaocima<br />
~estitamo 1 mart – Dan nezavisnosti na{e<br />
jedine domovine <strong>Bosne</strong> i <strong>Hercegovine</strong>.<br />
U ovom broju, donosimo intervju sa<br />
Tatjanom Ljuji} Mijatovi}, jer smatramo da<br />
je njeno ime, djelovanje i uloga ~lana ratnog<br />
Predsjedni{tva Republike BiH, koju je imala<br />
u tragi~nim doga|ajima devedesetih godina<br />
od velike va‘nosti i izuzetnog zna~aja,<br />
posebno vezanim za nezavisnost na{e<br />
domovine <strong>Bosne</strong> i <strong>Hercegovine</strong>.<br />
Ve} 2. marta, u organizaciji na{eg lista,<br />
u Ikastu se odr‘ava velika sve~anost: „Izbor<br />
najboljeg BH sportiste u Danskoj u 2012.<br />
godini. O~ekujemo vas na tom doga|aju<br />
~ime }e te poptvrditi svoju privr‘enost na{em<br />
i va{em listu.<br />
Pored toga, pred nama je i 8. Mart,<br />
me|unarodni dan ‘ena. Tom prazniku se u<br />
Danskoj ne posve}uje odgovaraju}a pa‘nja,<br />
a na{i stariji gra|ani se dobro sje}aju koliki<br />
su zna~aj posve}ivali tom prazniku u na{oj<br />
biv{oj zajedni~koj domovini. I danas se u<br />
Bosni i Hercegovini tom prazniku poklanja<br />
velika pa‘nja. Svim na{im ~itateljkama,<br />
pripadnicama lje{eg pola, ~esititamo ovaj<br />
me|unarodni praznik.<br />
O popisu stanovni{tva smo pisali u<br />
nekoliko posljednjih brojeva. Ve} se zna da<br />
je popis odlo‘en za oktobar mjesec, a po<br />
nekim najavama je postavljeno pitanje ho}e<br />
li se i tada to dogoditi. Kada do|e vrijeme o<br />
tome }emo ponovo informisati na{e ~itaoce.<br />
I u ovom broju donosimo priloge o<br />
na{im ljudima i njihovim aktivnostima, ovdje<br />
u Danskoj, te aktuelnosti iz danske socijalne<br />
politike, danskog zakonodavstva i sa danske<br />
politi~ke scene. Tu su i prilozi iz zdravlja,<br />
sporta, historije i kulture jo{ dosta toga<br />
zanimljivoga.<br />
BH Glas izlazi evo ve} ~rtvrtu godinu i<br />
svakim novim brojem smo sna‘niji i ja~i, a<br />
na{ entuzijazam, novinara i saradnika<br />
potpunih amatera, ra|a nove brojeve na{eg<br />
i va{eg lista. Zato u‘ivajte u ~itanju i ovog<br />
najnovijeg broja BH Glasa.<br />
REDAKCIJA<br />
4<br />
4<br />
5<br />
6<br />
8<br />
8<br />
10<br />
11<br />
12<br />
14<br />
16<br />
18<br />
19<br />
20<br />
21<br />
SADRŠAJ Z<br />
AKTUELNOSTI<br />
DANSKA POLITIKA<br />
Te‘e do prijevremene<br />
penzije<br />
Maternji jezik ponovo<br />
u danskim osnovnim<br />
{kolama<br />
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA<br />
DANSKA POLITIKA<br />
Obra~un dostupan elektronski<br />
od 4. marta, po{tom<br />
od 23. aprila 2013.<br />
Kad „Spin doktori“ operi{u<br />
RAZGOVOR S POVODOM<br />
Mirza Ahmetagi}:„Posebno<br />
sam sretan kada komentatori<br />
na trkama spominju<br />
ime moje domovine“<br />
ZAKONODAVSTVO<br />
Jednokratna pomo} (III)<br />
INTERVIEW<br />
Tatjana Ljuji} Mijatovi}:<br />
„Imali smo viziju<br />
budu}nosti na{e zemlje i<br />
njene evropske<br />
perspektive“<br />
RAZGLEDNICE<br />
Esbjerg & Mostar<br />
ZDRAVLJE<br />
Za{to vrijeme utje~e na<br />
organizam<br />
SPORT<br />
Posljednja provjera pred<br />
Gr~ku<br />
Edin D‘eko: „Za{to volim<br />
Bosnu i Hercegovinu“<br />
KULTURA<br />
Film Danisa Tanovi}a dobio<br />
Srebrnog medvjeda<br />
Na krovu Evrope<br />
predvo|eni elegantnim<br />
virtuozom sa loptom<br />
BH GLAS<br />
Prof. dr. sci. Tatjana Ljujić Mijatović:<br />
Imali smo viziju<br />
budućnosti<br />
naše zemlje i<br />
njene evropske<br />
perspektive<br />
Foto sa naslovne strane:<br />
Privat foto<br />
ISSN: 1904-5433<br />
BH Glas /Bosnisk nyhedsblad<br />
ISSN: 1904-5433<br />
Broj/Nummer: 33<br />
Godina/Årgang: 4<br />
Mart/Marts 2013.<br />
Izdava~/Udgiver:<br />
Foreningen BH Glas<br />
Nørremarken 6<br />
DK - 7330 Brande<br />
CVR nummer:<br />
34764999<br />
Redakcija/Redaktion:<br />
Vezuv Ba{i}<br />
Fadil ]atovi} (gl. urednik/redaktør)<br />
Emir Ov~ina (graf. urednik/layout)<br />
Sabrija Ov~ina<br />
Saradnici/Korrespondenter:<br />
Benjamin Daji}<br />
Arben Deliu<br />
Idriz Hod‘i} (Sarajevo)<br />
Amila Smajlagi}<br />
D‘enana [e~i}<br />
Almira [i{i}<br />
Bank-konto broj/nummer.:<br />
2760-0744236177<br />
Telefon:<br />
(45) 29721948 /(45) 71684521<br />
E-mail:<br />
bhglas@gmail.com<br />
redakcija@bhglas.com<br />
Web stranica / Hjemmeside:<br />
www.bhglas.com<br />
www.facebook.com/bhglas.dk<br />
[tampa/Tryk:<br />
„[tamparija Fojnica“ d.d.<br />
Fojnica, Bosna i Hercegovina<br />
Distribucija/Distribution:<br />
Hamdija Breko<br />
Sado Breko<br />
Mirsad Dervi{evi}<br />
Jusuf Dapo<br />
Meho Kasumovi}<br />
Hivzo Nikontovi}<br />
Emir Solak<br />
MART 2013 I BH GLAS I 3
AKTUELNOSTI<br />
Strankinje se<br />
uspje{no {koluju<br />
05. 02. 2013<br />
Najnoviji podaci iz Danske<br />
statistike pokazuju da potomci od<br />
nezapadnih imigranata sada imaju<br />
isti nivo obrazovanja, ako se<br />
uzme cijela generacija 22-godi-<br />
{njaka u obzir, pi{e Fyens Stiftstidende.<br />
Ovdje ‘enske osobe prednja~e.<br />
U 2002. godini se obrazovalo<br />
43 % 22-godi{njaka u<br />
odnosu na 51 % danskih djevojaka.<br />
U 2012. godini se broj popeo<br />
na 61 % ‘enskih potomaka<br />
koje su se {kolovale, kako su pri<br />
tome dosegle nivo od danskih<br />
djevojaka iste dobi.<br />
Beatrice Schindler Rangvid,<br />
istra‘iva~ pri Nacionalnom centru<br />
za dru{tvena istra‘ivanja,<br />
smatra da strankinje mogu presti}i<br />
danske djevojke kada je u<br />
pitanju obrazovanje.<br />
- „One vide obrazovanje kao<br />
na~in lak{eg prosperiranja u `ivotu,<br />
a isto tako kako bi prona{le<br />
mjesto u danskom dru{tvu. To je<br />
tako|e kulturolo{ki uslovljeno.<br />
One se ne bave nikakvim hobijima<br />
u slobodnom vremenu. Iz tog<br />
razloga nije ~udno da su prionule<br />
isklju~ivo na obrazovanje“, rekla<br />
je Beatrice Schindler Rangvid.<br />
Beatrice Schindler Rangvid<br />
je jo{ uvijek zabrinuta za dje~ake,<br />
koji u sve ve}em broju napu{taju<br />
obrazovne institucije.<br />
- „Pogotovo na polju privrednog<br />
obrazovanja. Dakle, nemogu}e<br />
je re}i koliko }e oni uspjeti.<br />
No, to sugeri{e da smo napravili<br />
jedan korak naprijed u pravom<br />
smijeru“, ka`e Beatrice Schindler<br />
Rangvid.<br />
Od socijalne<br />
pomo}i do {efa<br />
odjeljenja<br />
05.02.13<br />
Danski lanac supermarketa<br />
(Dansk Supermarket) je niz godina<br />
radio sa ciljem da zapo{ljava<br />
radnike sa drugim etni~kim porijeklom<br />
nego danskim. Ovakvim<br />
radom bi se dugoro~no mogli<br />
stvarati veoma lojalni radnici.<br />
Ovo je pri~a o dvojici stranaca<br />
koji su se dobro sna{li. Mohammed<br />
unosi dvije kutije narand‘i<br />
u prodavnicu, stavlja ih na<br />
mjesto i opazi Ibrahima. Prijateljskim<br />
pokretom stavlja ruku na<br />
Ibrahimovo rame i razgovara s<br />
njim sa neopisuju}im zadovoljstvom<br />
dok obojica nastavljaju raditi<br />
svoj posao. Mohammed So-<br />
4 I BH GLAS I MART 2013<br />
DANSKA POLITIKA<br />
Stupila na snagu reforma prijevremene penzije<br />
(førtidspensionsreform)<br />
Te‘e do prijevremene penzije<br />
Od 1. januara 2013 godine primjenjuju se novi reformski propisi za dodjelu prijevremene<br />
penzije (førtidspension). [ta to konkretno zna~i, pro~itajte u na{em prilogu<br />
Pi{e: Sabrija OV^INA<br />
sabrija.ovcina@bhglas.com<br />
Danska ima oko 245.000<br />
osoba koje primaju<br />
prijevremenu(invalidsku)<br />
penziju. Prijevremena penzija se<br />
ispla}uje osobama-penzionerima<br />
u starosnoj dobi od 18 od 65 godina,<br />
kojima je radna sposobnost<br />
permanentno umanjena u toj mjeri,<br />
da ne mogu vi{e raditi.<br />
Statisti~ki podaci o dodjeli<br />
prijevremenih penzija u zadnjih 5<br />
godina pokazuju slijede}e: U<br />
2007 godini dodijeljeno je ukupno<br />
11.987 prijevremenih penzija, u<br />
2008 je dodijeljeno 16.616, u<br />
2009 godini 17.074, u 2010 dodijeljeno<br />
su 17.152 prijevremene<br />
penzije. Dakle, broj penzionera se<br />
pove}avao iz godine u godinu, i<br />
to je bio signal Vladi i politi~arima<br />
za uzbunu, koja je imala za posljedicu<br />
usvojenu reformu penzionog<br />
zakona, koja se po~ela primjenjivati<br />
od 1.januara 2013 godine.<br />
Ukoliko ste ve} ostvarili pravo<br />
na prijevremenu penziju prije stupanja<br />
na snagu novih reformskih<br />
propisa, ni{ta se posebno ne}e mijenjati<br />
u va{oj situaciji ako ste stariji<br />
od 40 godina, izuzev ukoliko<br />
‘elite da se preselite u neku od zemalja<br />
koja nije ~lanica EU/EØS.<br />
U tom slu~aju mo‘ete ponijeti sa<br />
sobom samo dio prijevremene penzije,<br />
{to nije bio slu~aj s zakonskim<br />
propisima koji su vrijedili do<br />
31. decembra 2012 godine, kada<br />
se mogla ponijeti puna penzija.<br />
EU/EØS ~ine svih 27 zemalja<br />
Evropske unije, Norve{ka, Island<br />
i Lihten{tajn.<br />
Foto: Scanpix<br />
Ukoliko ste ispod 40 godina<br />
starosti i primate prijevremenu<br />
penziju, imate sukladno novim<br />
propisima mogu}nost da u~estvujete<br />
u takozvanom „resursnom<br />
procesu“ (ressourceforløb) koji bi<br />
vam eventualno omogu}io<br />
pobolj{anje radnih sposobnosti i<br />
dobijanje zaposlenja, umjesto dosada{njeg<br />
pasivnog primanja penzije.<br />
U~e{}e u resursnom procesu<br />
je na dobrovoljnoj osnovi, ali treba<br />
napomenuti, da zakon omogu}ava<br />
op{tinama pokretanje procjene<br />
va{e radne sposobnosti, ukoliko to<br />
smatraju potrebnim.<br />
Ukoliko ste u flexjob-u, reforma<br />
nema uticaja na ostvarivanje<br />
va{ih prava koja zapravo ostaju<br />
ista, izuzev ukoliko promijenite<br />
flexjob. U tom slu~aju stupaju na<br />
snagu nova pravila o flexjob-u<br />
(fleksjobordningen) koja ograni-<br />
~avaju visinu dodatka koji op{tina<br />
izdvaja poslodavcu za va{u platu<br />
(kommunetilskud til lønnen) {to<br />
se indirektno mo‘e odraziti na va-<br />
{a primanja.<br />
Ukoliko ~ekate na flexjob, va{a<br />
primanja, koja se na danskom zovu<br />
„ledighedsydelse“, mogu biti promijenjena.<br />
Promjena nastaje nakon<br />
6 mjeseci, ukoliko su va{a primanja<br />
ve}a od 89 % od maksimalnog<br />
iznosa naknada za nezaposlene (højeste<br />
dagpengesats) ili manja od tog<br />
iznosa. Pored toga, obavljat }e se<br />
svaka 3 mjeseca kontakt-razgovori<br />
s socijalnim savjetnikom u centru za<br />
rad (jobcenter), u cilju {to br‘eg<br />
zaposlenja u flexjob.<br />
Za one, koji nisu ostvarili pravo<br />
na flexjob ili prijevremenu penziju,<br />
a koji nisu sposobni za tr‘i-<br />
{te rada, nova pravila }e stvoriti<br />
niz pote{ko}a, posebno u ostvarivanju<br />
prava na prijevremenu penziju.<br />
Osobama mla|im od 40 godina<br />
ne}e biti mogu}e dodijeliti<br />
prijevremenu penziju, izuzev u<br />
specijalnim slu~ajevima totalne i<br />
o~igledne radne nesposobnosti.<br />
Oni }e, umjesto prijevremene penzije,<br />
ostvariti pravo na resursni<br />
proces koji mo‘e trajati od jedne<br />
do pet godina, i po potrebi biti opet<br />
obnovljen, s ciljem pobolj{anja<br />
radnih sposobnosti i zaposlenja<br />
doti~ne osobe.<br />
Osobe starije od 40 godina<br />
morat }e tako|er pro}i kroz jedan<br />
resursni proces, izuzev u slu~ajevima<br />
gdje se procijeni da takav<br />
proces ne bi doveo do pobolj{anja<br />
radnih sposobnosti doti~ne osobe,<br />
ili u slu~ajevima o~igledne radne<br />
nesposobnosti. Svi oni koji u~estvuju<br />
u resursnom procesu, a koji<br />
su stariji od 25 godina, imaju pravo<br />
na primanja koja ne mogu biti<br />
manja od bruto 10.300 DKK mjese~no,<br />
{to odgovara visini socijalne<br />
pomo}i za odrasle osobe (kontanthjælp<br />
for voksne).<br />
Osobe mla|e od 25 godina,<br />
kao i osobe koje ‘ive s roditeljima,<br />
imaju znatno ni‘a primanja, koja<br />
zapravo odgovaraju visini socijalne<br />
pomo}i za mlade. Primanja u<br />
resursnom procesu nisu ovisna od<br />
va{e imovine ili zarade koju ostvaruje<br />
bra~ni drug.
Pi{e: Arben DELIU<br />
arben.deliu@bhglas.com<br />
DANSKA POLITIKA<br />
Danski obrazovni sistem na novom kolosijeku<br />
Maternji jezik ponovo<br />
u danskim osnovnim {kolama<br />
Iako je ovaj projekat fokusiran na arapsku i tursku djecu, obaveza je roditelja<br />
bosanskohercegova~ke djece da se anga‘uju na uvo|enju bosanskog jezika u<br />
{kole koje njihova djeca poha|aju<br />
Poslije deset godina<br />
odsustvovanja maternji<br />
jezik se vra}a u danske<br />
osnovne {kole. Oko 200 danskih<br />
osnovnih {kola }e uvesti ~asove<br />
maternjeg jezika kao dio pokusnog<br />
projekta vrijednog 30 miliona kruna.<br />
Cilj projekta je da istra‘i da li<br />
uvo|enje maternjeg jezika mo‘e<br />
pomo}i dvojezi~noj djeci da postignu<br />
bolje rezultate u {kolovanju.<br />
Statistika pokazuje da je prosjek<br />
ocjena strana~ke djece ni‘i za dvije<br />
ocjene. Projekat se odnosi na |ake<br />
od 1-4 razreda, a u fokusu su bila<br />
arapska i turska djeca.<br />
Prije 2002. godine su komune<br />
morale pru‘iti dvojezi~noj djeci mogu}nost<br />
u~enja maternjeg jezika ali<br />
Anders Fogh je dolaskom na vlast<br />
to promijenio, omogu}iv{i da komune<br />
mogu same odlu~iti ho}e li<br />
pru‘iti mogu}nost u~enja maternjeg<br />
jezika. Komune su {tedile pare, a cilj<br />
biv{e Vlade je bila asimilacija te se<br />
niko nije obazirao na maternji jezik<br />
dvojezi~ne djece. Dolaskom nove<br />
Vlade, posjetom ministrice prosvjete<br />
Antorini osnovnim {kolama u<br />
Kanadi, te istra‘ivanja koja su ve}<br />
dugo prisutna, ubijedili su sada{nju<br />
Vladu da se ponovno uvede maternji<br />
jezik, prvo kao pokusni projekt i ako<br />
poka‘e dobre rezultate onda kao<br />
permanentna solucija.<br />
Mnoga istra‘ivanja pokazuju<br />
da se dvojezi~na djeca bolje snalaze<br />
u {koli i da su bolja u rje{avanju<br />
kompleksnih problema od djece<br />
koja samo govore jedan jezik. Djeca<br />
koja govore dva jezika su odmalena<br />
prisiljena da vi{e razmi{ljaju i<br />
upotrebljavaju dva jezika, da brzo<br />
reaguju u promjeni jezika koji upotrebljavaju,<br />
da razumiju razlike u<br />
kulturama i da shvataju svu kompleksnost<br />
jezika, a krajnji rezultat<br />
je pobolj{ano pam}enje. To se<br />
odra‘ava i na druge predmete, a tim<br />
i na ukupno {kolovanje djece.<br />
Profesori pedagogije i didaktike<br />
pozdravili su ovu Vladinu odluku.<br />
Ovo istra‘ivanje je mo‘da dobra<br />
pouka mnogim na{im roditeljima<br />
koji misle da ~ine djeci uslugu<br />
ako ih u~e samo danski jezik.<br />
Djeca su obaga}ena sa znanjem<br />
vi{e jezika. Ako politi~ari u Danskoj<br />
ne vide potencijal stranaca to<br />
ne zna~i da taj potencijal ne postoji<br />
i nije potreban Danskoj. @alosno<br />
je vidjeti da su tr‘i{ta Jugoisto~ne<br />
Evrope, Egipta ili Afrike<br />
neiskori{tena obzirom da kulturne<br />
i jezi~ke barijere ne dozvoljavaju<br />
danskim firmama da se tamo<br />
etabliraju. @alosno je vidjeti getoe<br />
u Danskoj gdje mnogi mladi ljudi<br />
stranog porijekla gube svoje vrijeme<br />
i postaju socijalni problem<br />
dr‘ave umjesto da budu njena dobit.<br />
@alosno je {to Antorini nije<br />
spoznala jo{ neke stvari u Kanadi,<br />
kao na primjer da se Kana|ani vi{e<br />
fokusiraju na korist multikulturalnog<br />
dru{tva, a ne na asimiliaciju.<br />
Najuspje{nija provincija u Kanadi<br />
Ontario reklamira sebe kao provinciju<br />
u kojoj ‘ivi mnogo rali~itih<br />
nacija koje govore rali~ite jezike i<br />
na taj na~in mogu trgovati na svim<br />
podru~jima svijeta. Oni koji se poku{avaju<br />
asimilirati nestaju u mno-<br />
{tvu, oni koji se izoliraju postaju<br />
„‘rtve“ koje krive sve oko sebe za<br />
svoju nemarnost, dok oni koji balansiraju<br />
izme|u svog naslije|a i<br />
danske kulture su najuspje{niji.<br />
Bitno je integrisati se u dansko dru-<br />
{tvo i postati punopravan ~lan dru-<br />
Foto: b.dk<br />
{tva u kojem se ‘ivi, po{to je to na-<br />
~in na koji se mo‘e najvi{e pomo}i<br />
zemlji porijekla i na~in na koji se<br />
li~ne ambicije mogu ostvariti.<br />
Pored profesora na fakultetima,<br />
ima vi{e onsovnih {kola koje praktikuju<br />
upotrebu dva jezika u nastavi<br />
i podr‘avaju ponovo uvo|enje<br />
maternjeg jezika. To su {kole koje<br />
imaju i najbolje rezultate. Naravno<br />
dvojezi~nost nije klju~ rje{enja svih<br />
problema. Ako se roditelji nedovoljno<br />
anga‘uju u {kolovanju svoje<br />
djece, ne razgovaraju i ne podr‘avaju<br />
nastavnike onda je te{ko<br />
posti}i uspjeh.<br />
Opozicija je, kao {to se moglo i<br />
o~ekivati, protiv uvo|enja maternjeg<br />
jezika. Konzervtina narodna<br />
partija bi radije koristila novac na<br />
vi{e ~asova danskoga jezika dok<br />
Danska narodna partija smatra da ~itav<br />
ovaj projekat zadr‘ava strana-<br />
~ku djecu u njihovoj kulturi umjesto<br />
da se integri{u u dansku kulturu.<br />
Iako je ovaj projekat fokusiran<br />
na arapsku i tursku djecu, obaveza<br />
je roditelja bosanskohercegova~ke<br />
djece da se anga‘uju na uvo|enju<br />
bosanskog jezika u {kole koje njihova<br />
djeca poha|aju. Djecu ne<br />
treba prisiljavati da dobijaju bolje<br />
ocijene u {koli, ali se mora u~initi<br />
sve da i danski roditelji i djeca pro-<br />
{ire svoje vidike i znanje o Balkanu,<br />
posebno o Bo{njacima. Uspjeh<br />
ovog projekta ne}e biti samo indikator<br />
potrebe znanja dva jezika<br />
nego }e biti i indikator potrebe i<br />
bitnosti poznavanja svoje i danske<br />
kulture. Ako projekat propadne<br />
onda }e moto politi~ara ponovo biti<br />
asimilacija. To je posljedica koju<br />
ni mi kao stranci, ni Danska kao<br />
dru{tvo ne mo‘emo sebi dozvoliti.<br />
AKTUELNOSTI<br />
weidan, 31-godi{njak, je {ef<br />
odjeljenja za vo}e, povr}e i cvije}e<br />
u supermarketu u City Vestu<br />
u Århusu. Ibrahim Hassan, 19-<br />
godi{njak, je na praksi na istom<br />
mjestu. Obojica osje}aju da im<br />
je Danski supermarket dao {ansu<br />
kad im je bilo te{ko prona}i bilo<br />
kakav posao. O njima nastavak<br />
slijedi malo kasnije.<br />
Danski lanac supermarketa<br />
je u decembru primio nagradu za<br />
radno mjesto godine od Ministarstva<br />
za socijalne i integracione<br />
poslove. Danski lanac supermarketa,<br />
sa sjedi{tem u Højbjergu,<br />
je od 1996. radio na integraciji i<br />
raznolikosti. U to vrijeme je Føtex<br />
po~eo organizovati obrazovne<br />
pravce u vidu obuke kako bi<br />
strance primili na praksu s ciljem<br />
na stalno zaposlenje.<br />
- „To smo u~inili i iz odgovornosti<br />
prema dru{tvu, ali i u<br />
svrhu regrutacije novih radnika,<br />
naro~ito stranaca koji su bili bez<br />
posla u Århusu“, rekla je Annette<br />
Vittrup, HR-partner za raznolikost<br />
u Danskom lancu supermarketa.<br />
Budu}i da su se inicijative<br />
pro{irile na cijelu zemlju, Danski<br />
lanac supermarketa danas sara|uje<br />
sa 60 op{tina tako {to ljudima,<br />
koji primaju socijalnu pomo},<br />
nudi praksu ili neku drugu<br />
vrstu obuke.<br />
- „Neki su imali pote{ko}a u<br />
pronala`enju svog mjesta u dru-<br />
{tvu, a na kraju i oni mogu biti<br />
neki vrlo odani zaposlenici jer<br />
cijene ~injenicu da smo im dali<br />
priliku“, ka`e Annette Vittrup.<br />
A sada da se vratimo na {efa<br />
odjeljenja, Mohammeda Soweidana.<br />
On je primljen na praksu u<br />
Føtex u tr‘nom centru Storcenter<br />
Nord 2006. godine u Aarhusu.<br />
Prije pet godina je Mohammed<br />
prestao poha|ati trgova~ku {kolu<br />
iz razloga {to nije mogao na}i<br />
mjesto za praksu. Nekoliko godina<br />
je radio kao po{tar, pa je jednu<br />
godinu primao socijalnu pomo}.<br />
Nakon toga je dobio praksu pomo}u<br />
jednog mentora koji je bio<br />
dio jednog programa za strance.<br />
Prijemni razgovor za posao<br />
je zapo~eo lo{e po{to je mentor<br />
primijetio da je Mohammed Soweidan<br />
bio veoma umoran i nemotivisan.<br />
On se izvinio i objasnio<br />
da nije spavao cijelu no} po-<br />
{to je na razgovor do{ao direktno<br />
iz porodili{ta jer je po prvi put<br />
postao otac. Mentor je tako zaklju~io<br />
da on nije bio nemotivisan<br />
nego ustvari ekstremno<br />
motivisan za dobijanje posla. N-<br />
akon toga je uslijedila praksa sa<br />
MART 2013 I BH GLAS I 5
AKTUELNOSTI<br />
platom u Vibyju, prakti~no obrazovanje<br />
u Holmeu i posao kao {ef<br />
prodaje u Bilci. Danas je on {ef<br />
jednog odjeljenja u tr‘nom centru<br />
City Vest (Århus). Biv{i mentor<br />
ga jo{ uvijek prati i preporu~uje<br />
mu kurseve i mogu}nosti<br />
za razvoj karijere.<br />
- „Bilo mi je veoma te{ko<br />
prona}i praksu. Dansk Supermarket<br />
mi je pomogao da na|m<br />
posao i cijelo vrijeme su se brinuli<br />
da me proguraju dalje u sistemu“,<br />
rekao je Mohammed Soweidan.<br />
Mohammed Soweidan danas<br />
ima odgovornost za zapo{ljavanje<br />
i obu~avanje u~enika. Ibrahim<br />
Hassan je po~eo raditi kao<br />
praktikant u augustu pro{le godine<br />
nakon dugog tra‘enja odgovaraju}eg<br />
mjesta da odradi praksu.<br />
Sa prve godine obrazovanja<br />
je mogao skoro biti izba~en zbog<br />
neopravdanih izostanaka sa<br />
~asova. Me|utim, ve} se na drugoj<br />
godini bio uozbiljio.<br />
-„Ja ne `elim da svoj `ivot<br />
pro`ivim na socijalnoj pomo}i.<br />
Moj otac ka`e da se u`ivanje mora<br />
zaraditi. Neki ka`u da je trgova~ka<br />
{kola slaba, ali to nije gubljenje<br />
vremena, nego put do<br />
uspjeha. Ja nemam ba{ najbolje<br />
ocjene, ali ljudi u Fotexu su vidjeli<br />
da ja zaista `elim odraditi<br />
svoju praksu tamo i dokazati se<br />
da sam dobar radnik“, rekao je<br />
Ibrahim Hassan i dodaje: „Ova<br />
praksa meni zna~i sve u `ivotu.<br />
O tome sam sanjao svaki dan.“<br />
Ibrahim Hassan ne zna za{to<br />
nije dobio {ansu na drugim mjestima<br />
koja je tra‘io, ali ka‘e da<br />
„zasigurno ima razlike u tome da<br />
li ti je prezime Hassan ili Hansen.<br />
Znam mnoge koji su mijenjali<br />
svoja imena ba{ iz tog razloga,“<br />
rekao je Hassan.<br />
Ibrahim se ugleda na Mohammeda,<br />
a Mohammed tako|e<br />
poku{ava da bude uzor Ibrahimu<br />
kao stariji brat i brine se o njemu<br />
onako kako se to i radi u arapskoj<br />
kulturi.<br />
- „Volio bih inspirisati druge<br />
i pokazati im put, a isto tako bih<br />
volio prenositi isti onaj tretman<br />
koji sam ja dobio ovdje,“ rekao<br />
je Mohammed Soweidan.<br />
Zaposlenici sa drugim etni-<br />
~kim porijeklom nego danskim<br />
dodaju tako|e vrijednost Danskom<br />
supermarketu. Izme|u ostalog<br />
mogu prevoditi i razgovarati<br />
sa mu{terijama koje lo{e pri~aju<br />
danski. A pored toga imaju i puno<br />
ve}e znanje o proizvodima koji se<br />
trebaju nabaviti u na{e supermarkete<br />
za razne praznike i sezone.<br />
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA<br />
Kopenhagen: Izabran novi odbor UBS-a<br />
Randers: BKC „Sabur“ organizovao dobrotvornu priredbu<br />
Bo{nja~ki kulturni centar i d‘emat<br />
„Sabur“ iz Randersa organizovali<br />
su dobrotvornu priredbu 1. februara<br />
ove godine u sali za sve~enosti u Randersu.<br />
Namjena priredbe je bila<br />
prikupljanje dobrovoljnih priloga za<br />
kupovinu objekta za zadovoljavanje<br />
zajedni~kih potreba kako mladih tako<br />
i svih bh. gra|ana koji ‘ive u ovom<br />
gradu. Poseban dio objekta namijenjen<br />
je zadovoljavanju vjerskih potreba<br />
na{ih gra|ana u Randersu. Bosanskohercegova~ki<br />
gra|ani Randersa<br />
ve} koriste ove, njima odgovaraju}e<br />
prostorije kao zakupljeni<br />
prostor, a namjera im je da taj objekat<br />
kupe kao svoj vakuf. Objekat je vrijednosti<br />
od oko 1 milion danskih kruna,<br />
a polovinaa tog iznosa ve} je<br />
ispla}ena. Prikupljen je dio sredstava<br />
za isplatu ostatka te je obezbije|eno<br />
oko 70% ukupnog iznosa. Organizatori<br />
su i u toku ove ve~eri prikupili<br />
zna~ajnu donaciju, a mora se priznati<br />
da je oko 300 prisutnih posjetilaca<br />
doniralo onoliko koliko je ko<br />
mogao. U dosada{njim aktivnostima<br />
najve}a donacija je iznosila 26.000<br />
Novi Upravni odbor UBS-a<br />
U<br />
Kopenhagenu je, 3. februara<br />
2013 odr‘ana generalna skup{tina<br />
UBS-a, Udru‘enja bh. studenata u<br />
Danskoj, na kojoj se izme|u ostalog<br />
birao novi upravni odbor. Na ~elo<br />
novog odbora izabran je Rijad Avdagi},<br />
podpredsjednica Anida Mujezinovi},<br />
blagajnik Almir Malohod‘i},<br />
sekretarica Amra Muratovi}, te ~lanica<br />
Lamija Silajd‘ija, a BUF-predstavnik<br />
u UBS-odboru je Sanjin Hamuli}.<br />
Ovogodi{nja skup{tina UBS-a je<br />
privukla dosta mladih ljudi bh. porijekla<br />
i pro{la je veoma uspje{no, {to<br />
je istakla i sada ve} biv{a predsjednica<br />
UBS-a Sabrija Tirak, naglasiv{i<br />
svoje zadovoljstvo dosada-<br />
{njim radom udru‘enja: „Vidim<br />
dosta nade u novom odboru UBS-a.<br />
Mla|a generacija je preuzela rukovodstvo<br />
s velikim ambicijama, u kojima<br />
}e, ubije|ena sam, uspjeti. Zna-<br />
~ajno je {to nisu izgubili temeljne<br />
vrijednosti vezane za poznavanje<br />
na{ih korijena i kulture. Ovi mladi<br />
ljudi su spoznali snagu zajedni~kog<br />
kruna.<br />
Ove dobrotvorne ve~eri u programu<br />
su nastupili folklor, hor ilahija<br />
i kasida te dramska sekcija BKC „Sabur“.<br />
Muzi~ku pratnju su ~inili Esad<br />
Islamovi}, Alija Me{arevi} te Elvir<br />
Hajdarevi}, a nastupio je i poseban<br />
gost, vokalni solista Muhamed Smajlovi}.<br />
Kuriozitet je {to ovaj posljednji<br />
`ivi u Holandiji, na Fejsbuku je<br />
na{ao informaciju da se ova priredba<br />
odr`ava i do{ao je da pomogne. Sve<br />
rada i djelovanja.“ Doskora{nja<br />
predsjednica je zaklju~ila da izneseni<br />
ciljevi i program UBS-a ukazuju na<br />
novu eru u radu udru‘enja, koji }e<br />
ga u~initi jos prosperitetnijim.<br />
Jedan od ciljeva udru‘enja na kojem<br />
}e se posebno raditi je pokretanje<br />
humanitarnih akcija za Bosnu i Hercegovinu.<br />
Sada{nji predsjednik UBS-a<br />
Rijad Avdagi} je istakao: „Novi odbor<br />
UBS-a ima za cilj promovirati bosanskohercegova~ku<br />
kulturu i istoriju, zajedno<br />
sa svojim mnogobrojim mladim<br />
~lanovima. Cilj je istodobno da UBS<br />
postane jedna moderna organizacija gdje<br />
se mladi mogu afirmirati i uklopiti u<br />
danskom i u bosanskom dru{tvu. Kroz<br />
razne samite i dru‘enja, vizija i ciljevi<br />
UBS-a }e se pro{irivati, a uz to dolazi i<br />
sakupljanje nov~anih sredstava za<br />
socijalno ugro‘ene u BiH.“<br />
Rijad Avdagi} je, na kraju,<br />
napomenuo uspostavljanje stranice<br />
na internetu www.ubs07.dk, koja je<br />
od velikog zna~aja za postizanje<br />
ciljeva i promociju UBS-a.<br />
D‘enana [E^I]<br />
izvo|a~e publika je svesrdno nagradila<br />
aplauzom, a oni su se potrudili i<br />
dali sve od sve da ova humanitarna<br />
priredba uspije. Doma}ini su obezbijedili<br />
dobro snabdjeven hladni bife, a<br />
vrijedne doma}ice ovog d`emata pripremile<br />
su bogatu trpezu na kojoj se<br />
na{lo mnogo doma}ih poslastica. Kompletan<br />
prihod sa ove priredbe namjenjen<br />
je u dobrotvorne svrhe koje<br />
smo ve} opisali.<br />
V.BA[I]<br />
6 I BH GLAS I MART 2013
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA<br />
Hobro: Odr‘ana manifestacija „Kroz ulicu sevdaha“<br />
U<br />
Hobru je 2. februara odr‘ana<br />
manifestacija „Kroz ulicu sevdaha“.<br />
Bila je to mala smotra kulture<br />
i zajedni{tva u kojoj su pored muzi~ara<br />
i folklorne grupe iz Aalborga<br />
u~estvovali svi prisutni. Lijepo je<br />
bilo te ve~eri biti Bosanac i Hercegovac<br />
u Hobru. Na ovoj manifestaciji<br />
pojavili su se gosti sa gotovo cijelog<br />
Jyllanda, ali i sa Fyna. Pre{li<br />
su mnogo kilometara da bi stigli na<br />
ovo mjesto sevdaha, zabave i dru‘enja.<br />
Program su vodili Edin Hajder<br />
i Ismet Muja~i} koji je imao ulogu mudrog,<br />
ali i komi~nog Nasrudin Hod‘e.<br />
Mali folklor iz Aalborga zaslu‘io je sve<br />
pohvale. Njihov prvi nastup izmamio<br />
je buru aplauza i podigao cijelu salu na<br />
noge. Bila je to manifestacija na{eg<br />
zajedni{tva, ali i ljubavi prema domovini,<br />
Bosni i Hercegovini i njenoj kulturi,<br />
tradicijama i obi~ajima. Djeca od<br />
svega pet do desetak godina odu{evila<br />
su svojom uvje‘bano{}u narodnih igara<br />
U<br />
Aalborgu je dana 16.2.2013.<br />
godine odr‘ana godi{nja skup{tina<br />
bosanskodanskog udru‘enja<br />
„Ljiljan“. Bila je to prilika da se razmotre<br />
do sada ostvareni rezultati u<br />
radu ovog udru‘enja, ali i da se postave<br />
jasni ciljevi za njihov budu}i<br />
rad. Protekli period u radu ovog<br />
udru‘enja karakterisalo je dosta razjedinjenosti<br />
u aktivnostima unutar<br />
struktura koje ga sa~injavaju, a posebno<br />
nedostatak koordinacije i me|usobne<br />
saradnje. I pored toga broj ~la-<br />
U<br />
Vejleu je 17.2. ove godine<br />
odr‘an posljednji lokalni turnir<br />
u malom nogometu. Pobjednik<br />
turnira je ekipa „G‘S“ iz Koldinga<br />
koja je u finalu, rezultatom 1:0 pobijedila<br />
ekipu „Los Blancos“. Pobjedni~ka<br />
ekipa je ve} ranije obezbijedila<br />
plasman u zavr{nicu takmi~enja<br />
tako da je igrala opu{teno i isklju~ivo<br />
za presti‘ i osvajanje vrijedne<br />
nagrade na ovom turniru. U borbi za<br />
tre}e mjesto ekipa „Seeded1“ pobijedila<br />
je ekipu „Fanatikos“ boljim<br />
izvo|enjem kaznenih udaraca nakon<br />
{to je utakmica u regularnom vremenu<br />
zavr{ena rezultatom 3:3. Iako su<br />
zauzele tek 5 i 6 mjesto ekipe „Doma}ini“<br />
iz Vejlea i „Den Bosniske<br />
IF“ iz Koldinga plasirale su se na zavr{ni<br />
I kolo turnir na u kraju Herningu koji }e se<br />
odr‘ati 17. marta ove godine. Ovo<br />
iz domovine svojih roditelja. Sitne<br />
gre{ke i nespretnosti nisu se ni primje}ivali<br />
u ukupnoj atmosferi, nabijenoj<br />
emocijama publike {to je mali{anima<br />
iz Aalborga ulivalo snagu i<br />
‘elju da njihov nastup bude {to bolji. A<br />
takav je i bio. U maloj sali jednog podru-<br />
~nog Doma kulture napravljen je pravi<br />
kola‘ program. Redali su se nastupi<br />
folklora, izvo|a~a sevdalinki u ‘ivo, sevdalinki<br />
poznatih pjeva~a iz na{e do-<br />
movine. Uz sevdalinke su prikazivani i<br />
slajdovi sa slikama gradova o kojima<br />
su sevdalinke pjevale. Uz to su voditelji<br />
uveseljavali publiku kratkim anegdotama<br />
o Nasrudin Hod‘i. Po‘elimo da<br />
ovakvih manifestacija bude {to vi{e te<br />
da dru‘enje i ljubav bh. gra|ana jednih<br />
prema drugim razbiju lju{turu u koju<br />
su se mnogi uvukli i vode ra~una samo<br />
o sebi samima.<br />
V. BA[I]<br />
Aalborg: Odr‘ana godi{nja skup{tina BHDF„Ljiljan“<br />
nova udru‘enja popeo se do zavidnih<br />
skoro 200 ~lanova. Upitno je bilo<br />
raspravljati o aktivnosti i anga‘ovanju<br />
~lanstva u proteklom periodu te<br />
se skup{tina opredijelila da se vi{e<br />
bavi planovima za budu}i rad. U tom<br />
smislu ovo udru‘enje }e te‘i{te aktivnosti<br />
staviti na pobolj{anju i aktivnijem<br />
djelovanju na komunikaciji<br />
izme|u dijelova koji ga sa~injavaju<br />
i svih ~lanova udru‘enja. Posebno }e<br />
se voditi mnogo vi{e ra~una o jo{<br />
aktivnijem uklju~ivanju mladih i dje-<br />
Vejle: Odr‘an malonogometni turnir<br />
Pobjedni~ka ekipa „G‘S“<br />
iz Koldinga<br />
iz razloga {to su ekipe sa boljim plasmanom,<br />
na ovom turniru, pravo<br />
ce u sve aktivnosti i programe udru-<br />
‘enja. Sve ovo provodit }e se sa jedinim<br />
ciljem da se obezbijedi {to bolja<br />
integracija, ali i sprije~i asimilacija<br />
djece i mladih u danski dru{tveni sistem.<br />
Uz sve to veoma }e zna~ajno<br />
biti i dalje razvijati svijest o spoznaji<br />
sopstvenog porijekla i korijena te o<br />
o~uvanju kulture, tradicija i obi~aja<br />
svoje domovine. Istaknut je i zna~aj<br />
organizovanja pravilne vjerske<br />
poduke svih gra|ana na{e domovine<br />
na ovim dalekim prostorima. Uz sve<br />
ovo zna~ajno je napomenuti da je<br />
BHDF „Ljiljan“ ~lan novoformiranog<br />
<strong>Savez</strong>a bh. udru`enja, a da ostvaruje<br />
dobru saradnju sa svim udru-<br />
`enjima sa kojima ima zajedni~ke<br />
programe i sadr`aje. [to se ti~e saradnje<br />
sa subjektima lokalne samouprave,<br />
ovo udru`enje ima odli~nu<br />
saradnju sa komunom Aalborg koja<br />
im aktivno poma`e u ostvarivanju<br />
zacrtanih programa.<br />
V. BA[I]<br />
u~e{}a na zavr{nom turniru izborile<br />
ranije. U zavr{nici }e se na}i 11 ekipa<br />
i to: „Sabur“, „BIHDAN“, „Baksuzi“,<br />
„Fanatikosi“, „Podrinjci“, „G‘S“,<br />
„Zmajevi“, „Kolding“, „Doma}ini“ i<br />
„Den Bosniske IF“ te jedna ekipa sa<br />
Sjælanda. Ovih jedanaest ekipa borit }e<br />
se za mjesto i u~e{}e na turniru koji<br />
organizuje <strong>Svjetski</strong> savez BH dijaspore<br />
u {vedskom gradu Vesteras od 3. do 5.<br />
maja ove godine. Turnir u Vejleu je<br />
organizovala BH omladina iz Vejlea veoma<br />
uspje{no. Mora se napomenuti da<br />
je turnir po prvi put organizovan prema<br />
Pravilima koje je propisao <strong>Savez</strong> bh.<br />
udru‘enja u Danskoj, a koja su usagla-<br />
{ena sa pravilima koje je propisao SSD-<br />
BiH te pravilima Futsala. Ova pravila<br />
}e se primjenjivati na svim budu}im<br />
turnirima koje organizuje SBHUD.<br />
V. BA[I]<br />
AKTUELNOSTI<br />
Annette Vittrup ka‘e:<br />
- Veoma nam je stalo da svima<br />
ponudimo iste uslove, a tako|e<br />
`elimo oslikati onakvo dru-<br />
{tvo u kojem se na{e trgovine nalaze.<br />
Na{ krug mu{terija je raznovrstan,<br />
pa tako `elimo da nam<br />
bude i sastav zaposlenog osoblja.<br />
Stranci se<br />
razvode isto<br />
~esto kao i Danci<br />
29.01.13<br />
Prije 20 godina je bilo skoro<br />
ne~uveno da se Turci razvode<br />
ovdje u Danskoj, ali se to danas<br />
promijenilo. Tada je brak je trebao<br />
opstati po svaku cijenu. To<br />
je bila norma kod turskih gastarbajtera<br />
u 1970-tim i 1980-tim<br />
godinama. Me|utim, tokom zadnjih<br />
dvadesetak godina desila se<br />
revolucija u mnogim turskim familijama.<br />
Razvodi su postali tri-<br />
~etiri puta ~e{}i nego prije 20 godina,<br />
pa se na osnovu toga mo‘e<br />
zaklju~iti da se Turci koji ‘ive u<br />
Danskoj razvode isto ~esto kao i<br />
etni~ki Danci, navodi se u Kristeligt<br />
Dagblad. Ova analiza je<br />
ura|ena od strane SFI – Nacionalnog<br />
centra za istra‘ivanje<br />
dru{tvenog blagostanja.<br />
Turci su u Danskoj najbrojnija<br />
manjinska grupa, jer turskih<br />
useljenika i potomaka ima otprilike<br />
60.000. Anika Liversage fra<br />
SFI ka‘e kako brojke pokazuju<br />
da su se desile velike promjene<br />
u manjinskim grupama sa turskim<br />
porijeklom.<br />
- Prije dvadeset godina su<br />
porodice opstajale bez obzira na<br />
sve, a razvodi su bili rijetki i stigmatizirani.<br />
Istra‘ivanja se zasnivaju na<br />
11.680 turskih parova, koji su<br />
vjen~ani od 1981 do 2007. godine.<br />
U tom periodu se razvelo<br />
2.460 parova, {to iznosi otprilike<br />
3 posto razvedenih turskih parova<br />
u 1980-tim godinama.<br />
Nakon 20 godina je u~estalost<br />
razvoda porasla do 12 posto<br />
{to je bilo blizu danskog nivoa.<br />
- „U nekim se brakovima supru`nici<br />
nisu skoro ni poznavali<br />
prije nego {to su se vjen~ali te<br />
zato ka`u da su brak do`ivjeli kao<br />
veliku gre{ku“, rekla je Anika Liversage.<br />
Ona smatra da se ljudi,<br />
koji se razvedu u Danskoj, mogu<br />
bolje sna}i nego u slu~aju da se<br />
razvedu u Turskoj.<br />
-Ovdje imaju mogu}nost da<br />
se {koluju ili da dobiju ekonomsku<br />
pomo}. Oba ova faktora ~ine<br />
da se brak mo`e lak{e dovesti<br />
MART 2013 I BH GLAS I 7
AKTUELNOSTI<br />
u opasnu zonu, rekla je Anika<br />
Liversage.<br />
Integracioni konsultant<br />
Esma Birdi, koja je i sama napustila<br />
brak, mo‘e lako prepoznati<br />
ovu tendenciju.<br />
- Ima sve vi{e i vi{e razvoda<br />
zato {to su turski useljenici ovdje<br />
ve} dugo godina, a i zato {to dansko<br />
dru{tvo ima veliki uticaj na<br />
turske porodice. Razvodi su danas<br />
prihvatljiviji nego ranije,<br />
rekla je Esma Birdi.<br />
Mnogi stranci<br />
dovode familiju<br />
u Dansku<br />
31.01.13<br />
Promjene u pravilima zna~e<br />
vi{e dozvola za spajanje sa porodicom.<br />
Otkako je vlada pro{le<br />
godine sprovela niz promijena o<br />
pravilima za spajanje sa porodicom,<br />
sve ve}i broj stranaca je dobio<br />
dozvolu da dovede supru‘nike<br />
ili djecu u Dansku. To se navodi<br />
u Berlinske na osnovu dokumenta<br />
iz Zavoda za strance koji<br />
pokazuje ukupni broj useljenika<br />
za 2012. godinu.<br />
Promjene u pravilima su<br />
poduzete u maju 2012. u saradnji<br />
sa strankama Enhedslisten i Liberal<br />
Alliance, i od jula je broj spojenih<br />
porodica rastao svakog mjeseca<br />
– od 145 osoba u junu do 510<br />
u decembru. U cijeloj 2012. su<br />
izdane 3173 dozvole za spajanje<br />
porodica, u odnosu na 2902 u 2011.<br />
Prema biv{em vo|i Jedinice<br />
za istra‘ivanje Rockwool fonda<br />
(Rockwool Fondens Forskningsenhed),<br />
Gunnaru Viby Mogensenu,<br />
broj spajanja }e ubudu}e<br />
samo i}i uzlaznom putanjom. On<br />
argumentuje da je takozvani azilski<br />
paket (asylpakken) zna~io vi-<br />
{e azilanata i dozvola za boravak,<br />
a samim time i vi{e molbi za<br />
spajanje porodica.<br />
- Kada osobe provedu ovdje<br />
neko vrijeme i postanu sigurni da<br />
mogu ovdje i ostati, onda je prirodno<br />
da }e poku{ati dovesti svoju<br />
porodicu u Dansku, ka`e on.<br />
U vezi sa promjenama zakona<br />
na polju spajanja porodice,<br />
Ministarstvo pravde je u maju<br />
2012. godine procijenilo da }e<br />
nova pravila zna~iti otprilike<br />
1000 dodatnih spajanja porodica<br />
godi{nje.<br />
U strankama Dansk Folkeparti<br />
i Venstre strahuje se da }e<br />
taj broj biti daleko ve}i.<br />
Prevela i priredila:<br />
Almira [I[I]<br />
almira.sisic@bhglas.com<br />
8 I BH GLAS I MART 2013<br />
DANSKA POLITIKA<br />
Godi{nji obra~un poreza (årsopgørelse) za 2012.<br />
Obra~un dostupan elektronski od 4. marta,<br />
po{tom od 23. aprila 2013.<br />
Godi{nji obra~un poreza za 2012 godinu bit }e dostupan od 4.marta 2013 elektronski, na<br />
stranici Skat.dkTastSelv. Gra|anima koji ne koriste ovu stranicu, Poreska Uprava }e poslati<br />
obra~un po{tom 23. aprila 2013. Ukoliko ste platili vi{e na ime preza u 2012, ve} 27.<br />
marta 2013 dobijate povrat novaca na va{ bankovni konto.<br />
Porez (Skat) pla-<br />
}aju svi u Danskoj:<br />
od djece,<br />
koja raznose novine i reklame,<br />
do starijih ooba<br />
koji primaju narodnu<br />
penziju. Poreska uprava<br />
}e od 4. marta ove godine<br />
obezbijediti svima koi<br />
imaju elektronski pristup<br />
stranici Skat.dk, TastSelv<br />
uvid u njihov godi{nji obra~un poreza<br />
za 2012 godinu. Od 1. februara<br />
ove godine poreske informacije<br />
o tome, koliko ste platili na ime<br />
poreza i zaradili u pro{loj godini,<br />
mo‘ete pogledati u va{oj elektronskoj<br />
mapi na pomentoj stranici.<br />
U periodu od 1-28 februara mo‘ete<br />
elektronski dostaviti Poreskoj upravi<br />
informacije koje oni ne posjeduju<br />
o va{oj zaradi, pla}enom porezu,<br />
poreskom izuze}u na ime tro-<br />
Sasvim je normalno<br />
da politi~ari imaju<br />
posebne savjetnike<br />
koji im poma‘u u odnosima<br />
sa medijima, ali problem<br />
nastaje kada ti „spin<br />
doktori“ stvaraju „spin“ ili<br />
narodski re~eno kada<br />
„zavrnu“ vijesti.<br />
Mediji danas imaju<br />
veliku mo}, ali istovremeno<br />
su u bespo{tednoj<br />
me|usobnoj borbi, jer je neobi~no<br />
va‘no biti korak ispred konkurencije.<br />
Imaju}i u vidu ~injenicu da<br />
politi~ari imaju vrlo malo vremena<br />
da u medijima iznesu svoje politi~ke<br />
poruke to u njihovo ime ~ine „spin<br />
doktori“ vrlo profesinalno, ali ~esto<br />
i dosta prljavo.<br />
Veoma ~esto, u medijima, pred<br />
neke zna~ajne reforme mo‘emo na}i<br />
naslove: „Pare za kafi}“ kako nazivaju<br />
stipendije koje dobijaju |aci<br />
iznad 18 godina, a koji se {koluju i<br />
‘ive kod roditelja, „Penzija za igranje<br />
golfa“ kako nazivaju „efterløn“,<br />
„Nastavnici predaju 8 sati“, „Nezaposleni<br />
odbijaju poslove“ i mnogo<br />
toga sli~nog. Te kratke re~enice su<br />
dovoljne po{to se lako pamte, izazivaju<br />
emotivni naboj kod ~italaca i na<br />
taj na~in dobijaju podr{ku u javnosti.<br />
Napad je mnogo lak{i nego<br />
odbrana i ako bi mediji htjeli da istra-<br />
‘e stvarnost navedenih izjava, onda<br />
je to ne{to {to zahtjeva resurse, a i<br />
pored toga postoji rizik da se izgubi<br />
vrijednost novosti takve izjave. Na<br />
taj na~in „spin doktori“ u medijima<br />
zamute vodu na danskoj politi~koj<br />
sceni i omugu}uju politi~arima da<br />
{kova prijevoza (befordring) za one<br />
koji putuju od mjesta stanovanja do<br />
radnog mjesta vi{e od 24 km u oba<br />
pravca, itd. Ovi podaci mogu se dostaviti<br />
i nakon 4. marta, a rok za<br />
dostavljanje je 1. maj ove godine,<br />
izuzev u specijalnim slu~ajevima<br />
kada se mo‘e prolongirati.<br />
Ukoliko ste platili vi{e na ime<br />
poreza (overskydende skat) u pro{loj<br />
godini, ve} 27. marta ove godine mo-<br />
‘ete o~ekivati povrat sredstava, ukoliko<br />
taj iznos ne prelazi<br />
100.000 DKK. Ukoliko ste<br />
platili manje na ime poreza<br />
u pro{loj godini (restskat),<br />
najbolje bi bilo izmiriti dug<br />
{to prije, jer pla}ate kamatu<br />
koja iznosi 2,7 % do 1. jula,<br />
kada se penje na 4,7 %<br />
do isplate duga. Gra|anima<br />
koji ne koriste kompjuter, i<br />
stoga nemaju pristup poreskoj<br />
stranici, kao i gra|anima koji<br />
to ‘ele, Poreska uprava {alje obra~un<br />
poreza po{tom 23. aprila 2013 godine.<br />
Ukoliko imate pitanja u vezi<br />
godi{njeg obra~una poreza, pomo}<br />
i vi{e informacija mo‘ete dobiti u<br />
Poreskim upravama u va{im op{tinama,<br />
kao i kod socijalnih savjetnika,<br />
koji vam mogu dati odgovor<br />
na pitanja ili vas uputiti kod drugih<br />
kompetentnih osoba.<br />
Sabrija OV^INA<br />
Kako politi~ari (zlo) upotrebljavaju medije<br />
Kad „Spin doktori“ ’operi{u’<br />
Mnogi danski vode}i politi~ari i ministri imaju jednog ili dva „spin doktora“, to jeste<br />
„posebne“ politi~ke savjetnike koji su zadu`eni za komunikaciju sa medijima. Ovo je<br />
zna~ajno jer su danas mediji potrebni politi~arima vi{e nego ikada. Kroz medije se plasiraju<br />
polit~ke poruke i kroz njih politi~ari imaju najbolji pristup glasa~ima<br />
manipuliraju vijestima i<br />
narodom.<br />
Ve}ina roditelja, koji<br />
imaju prosije~ne plate, zna<br />
vrlo dobro da gube dje~iji<br />
dodatak kada djeca postanu<br />
punoljetna te da je stipendija<br />
koju djeca dobijaju bitna u<br />
ekonomiji tih familija. Svi<br />
oni koji decenijama rade<br />
te{ke fizi~ke poslove vrlo<br />
dobro znaju da „efterløn“<br />
nije „vrijeme za igranje golfa“, nego<br />
fizi~ka i psihi~ka potreba napu{tanja<br />
radnoga tr`i{ta. Izjave ovakoga tipa su<br />
crnobijele, a cilj im je uzburkati javnost<br />
obzirom da „spin doktori“ znaju da<br />
mediji i glasa~i ne}e istra`ivati vrijednost<br />
i ta~nost ovakvih izjava. U<br />
svemu ovome osnovni cilj politi~ara i<br />
njihovih „spin doktora“ je da pro|u<br />
neke predlo`ene reforme, nekada zato<br />
{to su reforme potrebne, a ponekad<br />
zato {to su im potrebni rezultati da<br />
zadr`e dobre plate i status, a u zamu}enoj<br />
vodi sva{ta se mo`e desiti.<br />
Arben DELIU
BH Glas, glasilo bh. građana u Danskoj organizuje:<br />
IZBOR NAJBOLJEG BH SPORTISTE<br />
U DANSKOJ ZA 2012. GODINU<br />
(U izboru stručnog žirija i publike)<br />
Ikast, 2 mart 2013. godine<br />
Ikast Vestre skole, Vestergade 46-47, u 18.00 h<br />
U programu učestvuju: Ženski hor ”Nostalgija”<br />
BKC Kopenhagen i folklorne grupe iz Odense,<br />
Aalborga, Randersa i Ringkobinga<br />
Cijena ulaznica:<br />
150 kr (za odrasle)<br />
100 kr za djecu i omladinu do 15 g.<br />
Besplatno za djecu do 3 g.<br />
(koja ne zauzimaju mjesto)<br />
Rezervacija ulaznica<br />
na telefon 29721948<br />
ili bhglas@gmail.com<br />
GOST VEČERI:<br />
Obezbijeđen je hladni bife<br />
sa sendvičima, kafom<br />
i hladnim napicima<br />
ELDIN HUSEINBEGOVIĆ<br />
Sponzori:<br />
Medijski pokrovitelji:<br />
BH GLAS<br />
MART 2013 I BH GLAS I 9<br />
GLASILO BOSANSKOHERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
RAZGOVOR S POVODOM<br />
Razgovarao: Vezuv BA[I]<br />
vezuv.basic@bhglas.com<br />
Malo je mladih ljudi koji ne<br />
vole brzinu, prije svega u<br />
dobrom automobilu ili<br />
motociklu. Adrenalin koji brzina<br />
proizvodi doprinosi da svako od njih<br />
po‘eli uvijek vi{e. A gdje je kraj toj<br />
‘elji u malo ko mo‘e precizno re}i.<br />
Radi toga svako u mladosti sanja o<br />
auto ili moto trkama. Jedan od takvih,<br />
koji u‘iva u brzinama svakako<br />
je Mirza Ahmetagi}. On je u grupi<br />
onih koji su taj san dosanjali, ali ga<br />
jo{ uvijek sanjaju i to na javi. Mirza<br />
je uspje{an takmi~ar na autotrkama<br />
pa je to i bio povod da sa njim porazgovaramo.<br />
Mirza, ho}ete li se kratko predstaviti<br />
na{im ~itaocima<br />
AHMETAGI]:<br />
AGI]: Ro|en sam 1987.<br />
godine u Te{nju. Rat i ratne nesre}e<br />
dovele su moju familiju prvo u<br />
Hrvatsku, a 1993. godine i u Dansku.<br />
U Randersu sam se {kolovao do<br />
srednje {kole, a zatim sam nastavio<br />
studije u Aarhusu. [kola mi je dobro<br />
i{la pa sam sa svega 22<br />
godine diplomirao i<br />
postao gra|evinski<br />
in‘enjer. Moj {kolski<br />
put ipak<br />
nije bio lagan.<br />
Morao<br />
sam<br />
ulagati<br />
uvijek<br />
mnogo<br />
vi{e<br />
napora<br />
od drugih,<br />
posebno<br />
Danaca.<br />
Za mene<br />
to nije bio<br />
hendikep nego<br />
bih prije rekao<br />
jaka motivacija<br />
koja me je uvijek<br />
vodila samo prema<br />
naprijed. Diplo-<br />
10 I BH GLAS I MART 2013<br />
Mirza Ahmetagi}, voza~ u autotrkama:<br />
„Posebno sam sretan kada komentatori na<br />
trkama spominju ime moje domovine“<br />
mirao sam veoma mlad, a danas<br />
radim kao in‘enjer konstruktor<br />
(zgrade u nordijskim zemljama) za<br />
jednu firmu u Hobru. Zadovoljan<br />
sam i poslom i ‘ivotom.<br />
Kada i kako se u tebi pojavila<br />
ljubav za motosport i kako si se<br />
po~eo time baviti<br />
AHMETAGI]:<br />
AGI]: Sa svega 8 godina<br />
po~eo sam sakupljati modele automobila.<br />
Kada je ve}ina mojih<br />
vr{njaka kupovala druge stvari ja<br />
sam svoj d‘eparac tro{io na automagazine.<br />
Po tome cijenim da se<br />
ljubav prema automobilima i brzini<br />
kod mene pojavila veoma rano. Sa<br />
18 godina sam kupio prvi sportski<br />
automobil Honda Civic VTEC. U<br />
po~etku je imala 160KS ali to mi<br />
nije<br />
bilo dovoljno<br />
pa je<br />
uskoro<br />
imala<br />
176KS.<br />
Sa 19<br />
godina<br />
sam<br />
oti{ao<br />
na prvi takozvani „Trackday“<br />
(amaterske utrke, gdje se ne takmi~i{<br />
sa drugim voza~ima, ve} vozi{ po<br />
svojoj ‘elji, odnosno protiv sata).<br />
Imao sam tada brz automobil, volio<br />
sam gledati utrke, a mislio sam da<br />
sam jako iskusan voza~ i da }u biti<br />
brz. Kako sam samo pogrije{io:<br />
Slijede}ih 4-5 godina sam ~esto u~estvovao<br />
na raznim utrkama, i spoznao<br />
da nisu upitanje konjske snage,<br />
ve} tehnika. ^itao sam i u~io o utrkama<br />
i tehnici koja se koristi pri ko~enju,<br />
ubrzanju, kako voziti kroz zavoje<br />
itd. Teorija je zaista veliki dio<br />
utrka. Poku{ao sam se takmi~iti i u<br />
vo‘nji motocikla, ali sam odustao jer<br />
sam to po~eo veoma kasno za taj<br />
sport.<br />
Opi{i nam takmi~enja na kojima<br />
si u~estvovao.<br />
AHMETAGI]:<br />
AGI]: Nakon 5 godine<br />
amaterskih utrka, uklju~io sam se u<br />
tim Race Events sa druga 2 voza~a.<br />
Sve sam morao sam finansirati. Na<br />
prvoj utrci sam zavr{io na 3. mjestu,<br />
na Padborg Parku, a ve} slijede}i vikend<br />
sam pobjedio prvu utrku na Ring<br />
Djurslandu. To je zainteresovalo<br />
sponzore, te sam nakon kratkog<br />
vremena potpisao svoj<br />
prvi sponzorski ugovor.<br />
To vi{e nije problem<br />
te sada imam vi{e<br />
sponzora od kojih<br />
su najzna~ajniji<br />
DS Staalkonstruktion<br />
A/S i<br />
Racehall Aarhus.<br />
Nakon<br />
prve uspje{ne<br />
sezone 2012.<br />
godine sam<br />
zavrsio kao<br />
~etvrti u danskom<br />
prvenstvu.<br />
^lan sam kluba<br />
Ring Djursland, a<br />
to mi omogu}uje<br />
odr‘avanje moje<br />
voza~ke licence.<br />
Auto koje vozim<br />
je kopija Lotus Super<br />
Seven. Te{ko je<br />
450 kg bez voza~a, a ima 152KS, {to<br />
zna~i ubrzanje od 0-100 za 4 sekunde.<br />
Motor je od motocikla Yamaha R1.<br />
Ponosan sam na svoju domovinu i<br />
veoma sretan {to mi je vlasnik na{eg<br />
tima dozvolio da uvijek uz dansku<br />
nosim i na{u, bosansku zastavu.<br />
Posebno sam sretan kada komentatori<br />
na trkama spominju moje ime, ali i<br />
ime moje domovine <strong>Bosne</strong> i<br />
<strong>Hercegovine</strong>.<br />
Kada si ve} spomenuo domovinu,<br />
reci nam ne{to o tvom privatnom<br />
‘ivotu<br />
AHMETAGI]:<br />
AGI]: Sretno sam o‘enjen<br />
djevojkom porijeklom iz Sirije, iz<br />
Damaska. Imamo malog sina koji se<br />
zove Sami i tek u~i hodati. Ja se trudim<br />
da {to vi{e vremena provedem<br />
sa njima. Drago mi je {to imam punu<br />
podr{ku supruge, kada je moja ljubav<br />
prema sportu i brzinama u pitanju.<br />
Ona prati sve moje utrke. Razumije<br />
moju potrebu za treningom obzirom<br />
da su fizi~ka spremnost i koncentracija<br />
izuzetno va‘ni. Bez fizikog<br />
treninga ne mogu se voziti utrke, a to<br />
opet zna~i plivanje i tr~anje 5-6 puta<br />
sedmi~no. Nastojim dio slobodnog<br />
vremena posvetiti prijateljima, a za<br />
sada i u tome uspijevam. Pored svega<br />
{to radim i bavim se sportom dobar<br />
dio vremena provodim na putovanjima.<br />
Obi{ao sam 4 kontinenta i preko<br />
30 dr‘ava. Pa ipak sam najsretniji kada<br />
otputujem u svoju domovinu, zemlju<br />
u kojoj sam ro|en. Moji roditelji<br />
su u mene usadili sve one najljep{e<br />
osje}aje koje ~ovjek mo‘e imati prema<br />
zemlji koja ga je iznjedrila. Trudio<br />
sam se, jo{ iz djetinjstva, da<br />
zapamtim sve ono {to nekoga ve‘e<br />
za domovinu. Rije~ domovina i Bosna<br />
i Hercegovina za mene ima ogromno<br />
zna~enje. Radi toga u svoju<br />
zemlju putujem svake godine. Majka<br />
me je uporno u~ila da govorim bosanskim<br />
jezikom, mada mi je danski bio<br />
mnogo bli‘i. Sretan sam {to su me<br />
od djetinjstva u~ili da znam gdje su<br />
mi korijeni te da koliko mogu ~uvam<br />
i njegujem kulturu, tradicije i obi~aje<br />
moje <strong>Bosne</strong> i <strong>Hercegovine</strong>.<br />
Na kraju uz zahvalu za ovaj razgovor<br />
imamo samo je jedan<br />
komentar: „Neka sva sre}a ovog<br />
svijeta prati ovog mladog ~ovjeka<br />
kojeg ni sve vrijednosti svijeta nisu<br />
udaljile od njegove domovine<br />
<strong>Bosne</strong> i <strong>Hercegovine</strong>. Iz svake<br />
njegove rije~i izvire pozitivna energija<br />
i ljubav prema roditeljima,<br />
familiji i domovini.“
Pi{e: Sabrija OV^INA<br />
sabrija.ovcina@bhglas.com<br />
Danski propisi u praksi (22)<br />
Jednokratna pomo} (enkeltydelse) III<br />
ZAKONODAVSTVO<br />
Ako gra|anin dodje u iznenadnu i nepredvidivu ‘ivotnu situaciju, koju nije u stanju sam rije{iti, mo‘e zatra‘iti ekonomsku<br />
i savjetodavnu pomo} od op{tine, sukladno odredbama zakona o aktivnoj socijalnoj politici(LAS). Stranci, koji nemaju<br />
stalnu/permanentnu dozvolu boravka, ta prava ostvaruju sukladno odrebama zakona o integraciji(Integrationslov)<br />
Una{oj rubrici „Danski<br />
propisi u praksi“, u toku<br />
smo obrade razli~itih tematskih<br />
cjelina iz danskog zakonodavstva.<br />
Pisali smo o naknadi<br />
za bolovanje (sygedagepenge),<br />
rehabilitaciji (revalidering),<br />
flexjob (fleksjob), dotakli se generalno<br />
svih vrsta penzija (pensioner,<br />
førtidspension, folkepension,<br />
brøkpension), pisali o radnim<br />
i privatnim penzijama i na-<br />
~inu ostvarivanja istih, o potpori<br />
za pla}anje stanarine (boligstøtte,<br />
boligsikring, § 34), o<br />
porodiljskom odsustvu (barselsorlov),<br />
besplatnom mjestu za ~uvanje<br />
djeteta(økonomisk friplads),<br />
o raznim vrstama socijalne<br />
pomo}i i pravima na ostvarivanje<br />
pomo}i (kontanthjælp og<br />
socialhjælp), pravilima koja va-<br />
`e za penzionere prilikom putovanja<br />
izvan Danske (udlandsrejser),<br />
o zdravstvenom dodatku,<br />
pomo}i za grijanje i ~eku za starije<br />
osobe, likvidnoj imovini koja<br />
ima uticaja na visinu penzije i pomo}i<br />
od op{tine, o predra~unu preliminarnog<br />
poreza (forskudsopgørelse),<br />
a ovog puta fokus je ponovo<br />
na jednokratnoj pomo}i (enkeltydelse)<br />
roditelju koji ne `ivi stalno<br />
s djetetom/djecom, za vrijeme<br />
provedeno s njim/a.<br />
Ova vrsta pomo}i je regulisana<br />
paragrafom 83 u zakonu o aktivnoj<br />
socijalnoj politici (las § 83) odnosno<br />
paragrafom 37 u zakonu o integraciji(Integrationslovens<br />
§ 37).<br />
Kao {to smo naglasili u prethodnim<br />
brojevima BH Glas-a, sve vrste jednokratne<br />
pomo}i su regulisane<br />
paragrafom 81(las§81), a pomo} za<br />
lije~enje (sygebehandling), pomo}<br />
za lijekove (medicin), psihologa<br />
(psykolog), opti~ara (optikker), zubara<br />
(tandbehandling) i sli~no regulisana<br />
je paragrafom 82 u zakonu<br />
o aktivnoj socijalnoj politici<br />
(las§82). Treba naglasiti, da paragrafi<br />
81,82 i 83 u zakonu o aktivnoj<br />
socijalnoj politici u potpunosti<br />
odgovaraju paragrafima 35,36 i 37<br />
u zakonu o integraciji(las §§<br />
81,82,83 = integrationslovens §§<br />
35,36,37). Stranci u Danskoj, koji<br />
nisu ostvartili stalnu/permanentnu<br />
dozvolu boravka i koji su u toku<br />
integracije u dansko dru{tvo, sve<br />
pomenute vrste jednokratne pomo}i<br />
mogu ostvarivati na osnovu<br />
zakona o integraciji.<br />
Pomo} koja se daje roditelju<br />
koji ne `ivi stalno s djetetom, za<br />
vrijeme dru`enja, to jest vrijeme<br />
provedeno zajedno s djetetom,<br />
mo`e se dati za hranu, aktivitete,<br />
prijevoz i sli~no. Pomo} se mo`e<br />
ostvariti, ukoliko su ispunjena<br />
slijede}a ~etiri uslova. 1. Pomo} se<br />
ne mo`e ostvariti na osnovu nekog<br />
drugog zakona (subsidiærprincip).<br />
2. Tra`ilac pomo}i nema ekonomska<br />
sredstva za pla}anje izdatka.<br />
3. Pomo} je neophodna. 4. Molba<br />
za pomo} je podnesena na vrijeme,<br />
to jest prije nastanka izdatka. Molba<br />
za pomo} (ansøgning om hjælp<br />
til enkelte udgifter) se mo`e dobiti<br />
u Borgerservice–u u va{oj op{tini,<br />
ili elektronski isprintati sa internetske<br />
stranice borger.dk.<br />
Op{tina }e vam uvijek tra`iti<br />
da predate dokument/rezoluciju<br />
(samværsresolution) o pravu da<br />
budete zajedno s djetetom. Ukoliko<br />
ne posjedujete takvu rezoluciju,<br />
potrebno je da drugi roditelj<br />
djeteta, u pisanoj formi, potvrdi<br />
va{e dru`enje s djetetom.<br />
Tako|er je potrebno predati svu<br />
potrebnu dokumentaciju o va{im<br />
prihodima i rashodima (indtægter<br />
og udgifter), kao i potvrdu o<br />
stanju sredstava na va{em bankovnom<br />
ra~unu (kontooversigt).<br />
Bitno je da imate svu neophodnu<br />
dokumentaciju u startu,<br />
koja mora biti aktuelna.<br />
Izdaci, koje op{tine prihvataju<br />
kao neophodne i opravdane, su:<br />
stanarina, grijanje, voda, antena,<br />
osiguranje poku}stva, elektri~na<br />
energija, tv-licenca, kao i neki drugi<br />
za `ivot neophodni izdaci. Kao {to<br />
smo i ranije pisali, primaoci narodne<br />
penzije (folkepensionister) ostvaruju<br />
pomenutu pomo} na osnovu zakona<br />
o penzijama (pensionslov), i ne<br />
mogu istu tra`iti na osnovu zakona<br />
o aktivnoj socijalnoj politici ili zakona<br />
o integraciji.<br />
MART 2013 I BH GLAS I 11
INTERVIEW<br />
Prof. dr. sci. Tatjana Ljuji}-Mijatovi}, ~lanica ratnog Predsjedni{tva BiH:<br />
„Imali smo viziju budu}nosti na{e<br />
zemlje i njene evropske perspektive“<br />
Prof. dr. sci. Tatjana Ljuji}-Mijatovi} ro|ena<br />
je 11. 05. 1941. godine u Sarajevu.<br />
Zavr{ila je Poljoprivredni fakultet<br />
Univerziteta u Sarajevu, 1964. godine,<br />
magistrirala na Univerzitetu u Beogradu<br />
1982., a doktorirala na Univerzitetu u<br />
Sarajevu 1986. godine. Redovni je profesor<br />
na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u<br />
Sarajevu od 1989. godine i gostuju}i<br />
profesor na vi{e univerziteta u BiH i na<br />
Univerzitetu u Be~u. Bila je prorektor<br />
Univerziteta u Sarajevu. Rukovodilac je<br />
postidiplomskih studija iz oblasti<br />
proizvodnje i primjene ukrasnih biljaka od<br />
2003. godine. Ekspert je iz oblasti<br />
hortikulture pri Me|unarodnoj organizaciji<br />
JCSID, od 1999. godine. Bila je poslanik u<br />
Skup{tini BiH i ~lanica ratnog<br />
Predsjedni{tva BiH, te ambasadorica BiH pri<br />
UN-u i drugim me|unarodnim<br />
organizacijama u Be~u. Ispoljila je zapa‘en<br />
anga‘man i na lokalnom nivou. Autorica je<br />
tri knjige, 19 nau~no-istra‘iva~kih radova,<br />
11 referata na nau~nim skupovima i 57<br />
projekata, studija, elaborata i ekspertiza<br />
12 I BH GLAS I MART 2013
Razgovarao: Idriz HOD@I]<br />
idriz.hodzic@bhglas.com<br />
Dobar dio svoga ‘ivota posvetili<br />
ste nauci i obrazovanju studenata.<br />
Kakvu poruku mladima u BiH<br />
i bh dijaspori biste uputili kada<br />
je rije~ o njihovom obrazovanju<br />
LJUJI]-MIJATOVI]:<br />
Kao dugogodi{nja<br />
profesorica na Univerzitetu<br />
u Sarajevu, ali i na drugim fakultetima<br />
u zemlji i inozemstvu ispratila sam<br />
generacije i generacije mladih ljudi.<br />
Ono {to me ‘alosti je to {to se, u zadnje<br />
vrijeme, ve}ina mojih studenata<br />
odlu~uju za odlazak u druge zemlje.<br />
To je za mlade ljude pozitivno jer {ire<br />
svoje vidike. Idu ka novim informacijama<br />
o novim dostignu}ima u nauci<br />
i struci. Brzo i kvalitetno u~e strane<br />
jezike i upoznaju se s drugim sredinama<br />
i drugim kulturama. Me|utim,<br />
bila bih sretnija, kao i mnoge moje<br />
kolege profesori, da se ti mladi ljudi<br />
jednog dana vrate u svoju zemlju. Da<br />
se vrate u svoju domovinu, gdje pripadaju<br />
i odu‘e joj se tako da pomognu<br />
da i Bosna i Hercegovina bude<br />
prospritetna i da se {to prije pridru‘i<br />
porodici zemalja Evropske unije.<br />
Kako biste ocijenili mjesto i ulogu<br />
Predsjedni{tva RBiH u periodu<br />
od 1991.-1996. godine<br />
LJUJI]-MIJATOVI]:<br />
Nakon prvih<br />
vi{estrana~kih izbora u BiH formirano<br />
je Predsjedni{tvo Republike<br />
BiH u ~ijem su sastavu bili ljudi razli~itih<br />
nacionalnih opredjeljenja. Mi<br />
smo svojim prisustvom potvr|ivali<br />
univerzalnost ideje koja je u BiH tada<br />
bila napadnuta. U to vrijeme u vojsci,<br />
politici i diplomatiji na{e mlade<br />
dr‘ave vladalo je etni~ko {arenilo sa<br />
velikim brojem ljudi visokog morala,<br />
intelektualnog i stru~nog kredibiliteta<br />
koji su svoj bosanskohercegova-<br />
~ki identitet favorizovali nad u‘om<br />
etni~kom pripadno{}u. Mi srpstvo,<br />
hrvatstvo i bo{nja{tvo nismo do‘ivljavali<br />
kao „zanimanje“ nego kao<br />
principijelni i idealisti~ki ulog u stvaranju<br />
bosanskohercegova~kog dru-<br />
{tva. Mi smo jednostavno bili Bosanci<br />
i Hercegovci, a sada smo, ~ini<br />
mi se, zbog slijeda doga|aja, gurnuti<br />
na marginu. U junu mjesecu 1992.<br />
godine u Sarajevu, Predsjedni{tvo<br />
je usvojilo dokument pod nazivom<br />
„Platforma za djelovanje Predsjedni-<br />
{tva Republike BiH u ratnim uslovima“<br />
kao naj{iru osnovu okupljanja<br />
svih patriotskih snaga u odbrani integriteta<br />
i multietni~kog bi}a bosanskohercegova~ke<br />
dr‘ave. Dakle,<br />
Platforma po kojoj Bo{njaci, Srbi i<br />
Hrvati brane svoje interese, a koji<br />
proisti~u iz vi{evjekovnog zajedni-<br />
~kog ‘ivota. Jednostavno re~eno mi<br />
~lanovi ratnog Predsjedni{tva smo<br />
bili ljudi koji su u najte‘im uslovima<br />
rata imali viziju budu}nosti na{e zemlje<br />
i njene evropske perspektive. Snage<br />
sile i oru‘ja pretvorile su ovu zemlju<br />
u poligon za sukobe politi~kih mo}i i<br />
ambicija ~iji je produkt bio razaranje,<br />
ubijanje i progon stanovni{tva. Me|utim,<br />
borba za slobodnu BiH i dalje se<br />
nastavlja. Trebalo bi da se sve snage<br />
koje ‘ele kontinuitet BiH ujedine u<br />
borbi za njeno o~uvanje jer je to u interesu<br />
mira i ‘ivota budu}ih generacija<br />
na ovim prostorima. Oni koji uporno<br />
napadaju na{u zemlju zaboravljaju da<br />
postoji ne{to {to ne mogu uni{titi i razoriti,<br />
a to je bosanskohercegova~ki<br />
duh njenih naroda. Niko nema pravo<br />
otimati budu}nost generacijama koje<br />
stasaju i dolaze – budu}nost treba<br />
graditi na temeljima ZAVNOBIH-a,<br />
kao i na savremenim dostignu}ima<br />
evropskog i svjetskog razvoja. Mirna<br />
i prosperitetna budu}nost BiH je u {to<br />
br‘em pridru‘ivanju Evropskoj Uniji.<br />
Bili ste ambasadorica BiH pri UNu<br />
u Be~u. Kako ocjenjujete ulogu<br />
BH diplomacije danas u zastupanju<br />
interesa BiH u me|unarodnim<br />
odnosima<br />
LJUJI]-MIJATOVI]:<br />
OVI]: [to se ti~e<br />
ocjene uloge BiH diplomatije u zastupanju<br />
intersa BiH u me|unarodnim<br />
odnosima, nisam u mogu}nosti<br />
da vam odgovorim na to pitanje,<br />
jer nisam involvirana ve} dugo u<br />
oblasti diplomatije. Ipak, osje}am<br />
potrebu da ka‘em svoje mi{ljenje u<br />
smislu informacija koje su mi dostupne.<br />
Poznato je da se oko bitnih<br />
odluka vezanih za me|unarodnu<br />
politiku trebalo usaglasiti Predsjedni{tvo<br />
<strong>Bosne</strong> i <strong>Hercegovine</strong>. Me-<br />
|utim, doga|a se da tri ~lana Predsjedni{tva<br />
ne postignu konsenzus<br />
oko odre|enih pitanja, pa istupaju<br />
razli~ito, {to se negativno odra‘ava<br />
na me|unarodne odnose <strong>Bosne</strong> i <strong>Hercegovine</strong><br />
koji nisu na zadovoljavaju}em<br />
nivou.<br />
[ta za Vas zna~i 1. Mart - Dan<br />
nezavisnosti BiH<br />
LJUJI]-MIJATOVI]:<br />
1. Mart -<br />
Dan nezavisnosti <strong>Bosne</strong> i <strong>Hercegovine</strong><br />
je datum potvrde vi{evjekovnog<br />
identiteta bosanskohercegova~kog<br />
dru{tva i dr‘ave, a ujedno je i datum<br />
koji upu}uje na razmi{ljanje o vremenu<br />
iza i ispred nas. Mnoge istorijske<br />
vrijednosti su zanemarene i zaboravljene,<br />
pa i one koje se odnose<br />
na ravnopravnost naroda i gra|ana i<br />
osnovna ljudska prava i slobode. Bosna<br />
i Hercegovina, kao dr‘ava u me-<br />
|unarodno priznatim granicama, utemeljena<br />
je na istorijskim odlukama<br />
ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a. U Rezoluciji<br />
ZAVNOBIH-a formulisana je<br />
definicija slobodne i ravnopravne<br />
<strong>Bosne</strong> i <strong>Hercegovine</strong> kojom se odre-<br />
|uje da Bosna i Hercegovina jednako<br />
pripada svim njenim narodima. Tkivo<br />
<strong>Bosne</strong> i <strong>Hercegovine</strong> pro‘ima prisustvo<br />
razli~itih kultura, tradicija,<br />
konfesionalnih zajednica i dugogodi{njeg<br />
zajedni~kog ‘ivota. To je<br />
identitet ove sredine koji uvijek zaslu‘uje<br />
posebnu pa‘nju i kao takvog<br />
ga treba ~uvati i sa~uvati... U stvaranju<br />
ovih pretpostavki nezaobilazno<br />
je sje}anje na 25. januar 1992. godine,<br />
kada je Skup{tina Republike<br />
<strong>Bosne</strong> i <strong>Hercegovine</strong> donijela Odluku<br />
o odr‘avanju referenduma, a referendumsko<br />
pitanje za gra|ane <strong>Bosne</strong><br />
i <strong>Hercegovine</strong> je glasilo; „Jeste li za<br />
suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu,<br />
dr‘avu ravnopravnih gra|ana<br />
i naroda: Muslimana, Srba, Hrvata<br />
i pripadnika drugih naroda koji u<br />
njoj ‘ive“ Odluka donesena na referendumu,<br />
29.02. i 01. 03. 1992.<br />
godine, ima istorijski zna~aj. Me|utim,<br />
na‘alost i danas neki ne prihvataju<br />
ideje ZAVNOBIH-a jer su u suprotnosti<br />
sa njihovim ciljevima. Neprihvatanje<br />
1. Marta - Dana nezavisnosti<br />
<strong>Bosne</strong> i <strong>Hercegovine</strong> nije rezultat<br />
samo razli~itog pristupa tuma-<br />
~enju istorijskih doga|aja ve} ima i<br />
ideolo{ko-politi~ku pozadinu. Oni koji<br />
su u ratnim zbivanjima ru{ili BiH<br />
te‘e}i uspostavljanju ekstremnog<br />
nacionalizma ne mogu imati pozitivno<br />
mi{ljenje o ZAVNOBIH-u. Nakon<br />
svega, uvjerena sam da samo mi,<br />
gra|ani <strong>Bosne</strong> i <strong>Hercegovine</strong>, ma<br />
kakvog politi~kog uvjerenja bili,<br />
mo‘emo stvarati dru{tveno ure|enje<br />
po mjeri nas samih. Biti nezavisan u<br />
svemu tome zna~i biti slobodan i<br />
graditi Bosnu i Hercegovinu i u njoj<br />
dru{tvo po mjeri njenih gr|ana.<br />
Kako gledate na ulogu ‘ene u<br />
politici op}enito i iz ugla Va{eg<br />
osobnog bogatog nau~nog, politi~kog<br />
i dru{tvenog anga‘mana<br />
Na{ novinar Idriz Hod‘i} u dru{tvu sa Sejfudinom Toki}em<br />
INTERVIEW<br />
LJUJI]-MIJATOVI]:<br />
^injenica je<br />
da je u na{oj zemlji veoma mali broj<br />
‘ena obrazovanih, kompetentnih i<br />
sposobnih prisutan na rukovodnim<br />
funkcijama kao {to su pozicije direktora<br />
javnih i drugih ustanova, dekana<br />
na fakultetima, a posebno ih je<br />
malo na izvr{nim i politi~kim funkcijama,<br />
u diplomatiji i vanjskoj politici.<br />
Ovaj pora‘avaju}i odnos govori<br />
mnogo o polo‘aju ‘ena u na{em dru-<br />
{tvu, o njihovoj nesrazmjenoj zastupljenosti<br />
na odgovornim funkcijama,<br />
kao i nemogu}nosti da u skladu sa<br />
njihovom intelektualnom mo}i, budu<br />
uklju~ene kao akteri u uspostavljanju<br />
nove dru{tvene dimenzije i nove<br />
konstelacije u na{oj zemlji. Danas je<br />
ovaj odnos ne{to izmijenjen iako je<br />
put od zakonske do stvarne ravnopravnosti<br />
veoma dug. @ene su i bez<br />
politike dvostruko vi{e optere}ene<br />
od mu{karaca jer i dalje rade, ali<br />
kod ku}e tako|er obavljaju ve}inu<br />
poslova. Imamo izuzetnih ‘ena koje<br />
su u profesionalnoj karijeri napravile<br />
zna~ajne rezultate, ali ih nema u<br />
politici, zato {to je politika kod nas<br />
jo{ uvijek politika mu{karaca, koji<br />
rje{avaju mnoge stvari argumentima<br />
snage, a ne snagom argumenata, a<br />
tu ‘ene nisu sasvim spremne da se<br />
na takav na~in uklju~e. @ene su u<br />
pravilu odgovornije i te‘e se upu-<br />
{taju u nezakonite aktivnosti i rje|e<br />
su u aferama korupcije i sl. @ene }e<br />
se same morati izboriti za pozicije<br />
koje }e biti kompatibilne sa evropskim<br />
i svjetskim integracijama. Potrebno<br />
je da putem jakih ‘enskih li-<br />
~nosti ili putem jakih pokreta precizno<br />
defini{u svoje stvarne interese,<br />
da zatra‘e da se oni ugrade u ukupnu<br />
dru{tvenu strukturu. Zbog toga je<br />
va‘no da imamo ‘enu koja je do kraja<br />
politi~ki, dru{tveno emancipirana<br />
i koja }e re}i {ta je njen stvarni<br />
interes. Ovom prilikom Vama i svim<br />
~itaocima „BH Glasa“ ~estitam nastupaju}i<br />
Dan nezavisnosti BiH, a<br />
‘enama i Osmi mart – Dan ‘ena.<br />
MART 2013 I BH GLAS I 13
RAZGLEDNICE<br />
Pi{e: Vezuv BA[I]<br />
vezuv.basic@bhglas.com<br />
Esbjerg spada u kategoriju ve}ih danskih gradova, mada se to po<br />
njegovih ne{to preko 115.000 stanovnika (sa prigradskim<br />
dijelovima) ne bi moglo re}i. Pa ipak je to peti po veli~ini grad u<br />
Danskoj. Smje{ten je na jugozapadnom dijelu jedinog danskog poluotoka<br />
Jyllanda i predstavlja centar te regije. Grad ujedno predstavlja najve}u dansku<br />
pomorsku luku u Sjevernom moru kao i izuzetno zna~ajno turisti~ko mjesto.<br />
Zvani~na historija Esbjerga ne se‘e u daleku pro{lost. Grad je<br />
uspostavljen 1864. godine kao izuzetno zna~ajna luka za izvoz danskih<br />
@eljenzni~ka stanica<br />
Folketinget (zgrada Danskog parlamenta)<br />
Dio grada Esbjerga<br />
poljoprivrednih proizvoda. Desilo se to nakon {to je Danska te godine<br />
izgubila rat protiv Prusa, a time i dana{nje njema~ke pokrajine [lesvig i<br />
Holstein i uz to izuzetno zna~ajnu luku Hamburg. Kada je od Esbjerga<br />
do Varda i Fredericije uspostavljena ‘eljezni~ka pruga 1874. godine sam<br />
grad je dobio mnogo ve}i zna~aj.<br />
U po~etku je Esbjerg bio posve}en ribarstvu, a u tu svrhu izgra|ena<br />
je velika fabrika za preradu ribe. U najnovije vrijeme ribarstvo je izgubilo<br />
primat, a u Esbjergu se razvijaju moderniji oblici industrijske proizvodnje.<br />
Od samog osnivanja grad je dobio sve karakteristike trgova~kog sredi{ta,<br />
povezanog sa svim dijelovima Danske, ali i cijele Evrope, te je ve} 1899.<br />
godine dobio status trgova~kog grada.<br />
Esbjerg je danas prepoznatljiv i po parkovima vjetrogeneratora koji<br />
proizvode zn~ajne koli~ine elektri~ne energije. Luka u Esbjergu je<br />
pode{ena Amalienborg za pristajanje (kralji~in brodova dvor) srednje veli~ine, a trajekt linija<br />
predstavlja pomorsku vezu sa Harwichom u Engleskoj. Za turiste je<br />
Statue ljudi<br />
Stari dio Kopenhagena<br />
Muzej ribarstva i pomorstva<br />
posebna atrakcija vezana za ogromne statue ljudi u neposrednoj blizini<br />
obale. Statue predstavljaju ljude koji ~ekaju povratak mornara.<br />
Grad Esbjerg vodi ra~una o svojoj historiji o ~emu svjedo~i vi{e dobro<br />
opremljenih muzeja od kojih posebno mjesto zauzima muzej ribarstva i<br />
pomorstva. Ipak se mnogo vi{e pa‘nje posve}uje sada{njem vremenu<br />
posebno oblastima kulture sporta i obrazovanja ~emu svjedo~e dobri sportski<br />
rezultati te veoma razvijena mre‘a osnovnih i srednjih {kola te<br />
univerziteta. Danas je grad Esbjerg mjesto lijepog i ugodnog ‘ivljenja.<br />
Esbjerg<br />
14 I BH GLAS I MART 2013
RAZGLEDNICE<br />
Mostar<br />
Pi{e: Idriz HOD@I]<br />
idriz.hodzic@bhglas.com<br />
Prostor na kome se nalazi dana{nji Mostar bio je naseljen jo{ u<br />
prahistrojskom vremenu, a u vrijeme rimske vladavine naseljavala<br />
su ga ilirska plemena. Osnivanje grada Mostara datira iz XV<br />
stolje}a. Ime Mostara pojavljuje se prvi put u osmanlijskom popisu iz<br />
1468/69. godine, a Osmanlije su ovaj grad osvojile 1468. godine. Mostar<br />
je po~etkom XVI stolje}a postao sjedi{tem Hercegova~kog sand‘aka, a<br />
1566. godine, drveni most je zamijenjen kamenim, nadaleko poznatim u<br />
svijetu.<br />
Stara gimnazija<br />
Vreko rijeke Bune i tekija u Blagaju<br />
Prema popisu stanovni{tva iz 1991. godine na podru~ju op}ine<br />
Mostar je ‘ivjelo 126.628 stanovnika, od ~ega: 43.856 ili 34,63%<br />
Bo{njaka, 43.037 ili 33,98% Hrvata, 23.846 ili 18,83% Srba, 12.768 ili<br />
10,08% Jugoslavena i 3.121 ili 2,48% ostalih.<br />
Mostar je grad kulturnih manifestacija (Mostarsko ljeto, Mostarsko<br />
prolje}e, Festival horova/ansambala BiH i Festival komedije BiH –<br />
Mostarska liska). Nogomet i ekstremni skokovi sa Starog mosta u Neretvu<br />
su najpoznatiji sportovi, a u samom gradu egzistira oko 25 karate klubova.<br />
Mostar ima puno svojih spomenika kulture, a dao je i zna~ajan broj<br />
Mostar je u biv{oj SFRJ bio jedno od ja~ih privrednih sredi{ta.<br />
Turizam je jedna od najrazvijenih privrednih grana, naro~ito nakon {to<br />
je stara gradska jezgra Mostara primljena na listu UNESCO-a. Kroz<br />
Mostar prolazi magistralni put M-17 i ‘eljezni~ka pruga, koji povezuju<br />
ovaj grad s centralnim, odnosno sjevernim dijelovima BiH i istovremeno<br />
s ju‘nim izlazom BiH na Jadransko more i njen spoj s Republikom<br />
Hrvatskom. Putem Me|unarodnog aerodroma Ortije{ Mostar je avionskim<br />
saobra}ajem povezan s brojnim destinacijama Evrope i svijeta.<br />
Stari dio grada<br />
znamenitih li~nosti iz politike, sporta, knji‘evnosti, umjetnosti, koje su<br />
utisnule svoj pe~at razvoju ovog grada, a koji je pre‘ivio najte‘a razaranja<br />
tokom posljednjih ratnih sukoba.<br />
Grad je trenutno podijeljen, ali od ovih dana{njih podjela, starija je<br />
povijest Mostara u kojoj se on profilirao kao grad su‘ivota i tolerancije,<br />
grad antifa{izma, grad ljubavi opjevane u pjesmama Alekse [anti}a i<br />
drugih mostarskih pjesnika i grad mostova koji spajaju obale Neretve i<br />
koji }e ih spajati i ubudu}e.<br />
MART 2013 I BH GLAS I 15
ZDRAVLJE<br />
KU]ANSKI SAVJETI<br />
Kako jednostavno<br />
skinuti mrlje s<br />
odje}e<br />
Meteoropatija<br />
Za{to vrijeme utje~e na organizam<br />
Mrlje na odje}i su neizbje-<br />
‘ne, a prije nego ne{to<br />
umrljanu odje}u bacite ili<br />
platite ~i{}enje, probajte<br />
savjete o uklanjaju sredstvima<br />
koja uglavnom ve}<br />
imate kod ku}e<br />
So<br />
Osim u kuhanju, odli~an<br />
je saveznik u borbi protiv ‘utih<br />
mrlja od raznih dezodoransa,<br />
pi{e Msn.com. U litru<br />
vru}e vode stavite ~etiri velike<br />
ka{ike i zatim po mrlji tapkajte<br />
spu‘vicom ili krpicom<br />
dok je ne o~istite.<br />
Amonijak<br />
Izvrstan je u ~i{}enju mrlja,<br />
ali trebate biti oprezni i uvijek<br />
ga napola razrijediti vodom<br />
prije nego ~istite svilu ili vunu.<br />
Amonijakom tako mo‘ete<br />
~istiti mrlje od dezodoransa,<br />
krvi ili urina. Prije pranja u ve{<br />
ma{ini, zamrljanu odje}u operite<br />
razrije|enim amonijakom.<br />
Nemasne mrlje tako|er mo‘ete<br />
~istiti i istim pripravkom u koji<br />
}ete staviti malo deterd‘enta za<br />
posu|e. Za lak{e kori{tenje<br />
sastojke stavite u bocu koja ima<br />
raspr{iva~ i, kada pro|e dvije<br />
do tri minute, mrlju isperite.<br />
Kreda<br />
Masne mrlje mo‘ete istrljati<br />
obi~nom kredom, a skinite je<br />
nakon {to upije masno}u. Niste<br />
li uspjeli od prve, ponovite<br />
postupak jo{ jednom i zatim<br />
odje}u operite u ve{ ma{ini.<br />
Pasta za zube<br />
Ako vam je slu~ajno procurilo<br />
nalivpero ili hemijska<br />
olovka, iskoristite pastu za<br />
zube. Za ovaj recept nema<br />
stopostotne garancije jer<br />
puno ovisi o tinti i vrsti<br />
zamrljane tkanine. Osim za<br />
tintu, pasta za zube mo‘e s<br />
tkanine skinuti i ru‘ za usne.<br />
Dje~ije ulje<br />
Mo‘e pomo}i za ~i{}enje<br />
ko‘ne torbe ili cipela. Istrljajte<br />
ih krpicom na koju ste<br />
stavili par kapi ulja, a vi{ak<br />
obavezno obri{ite.<br />
Promjenu vremena uglavnom osjete reumati~ari, i osobe sa kardiovaskularnim problemima,<br />
te astmati~ari, ali i zdrave osobe u vidu promjene raspolo‘enja i lak{ih glavobolja<br />
[ta mo‘ete u~initi po pitanju<br />
osjetljivosti na vremenske promjene<br />
Korisno je naviknuti organizam<br />
na ~este promjene vremena.<br />
Me|utim, moderan na-<br />
~ina ‘ivota, sa klima ure|ajima,<br />
ovla‘iva~ima i grijalicama<br />
ubla‘ava tzv. {okove na vremenske<br />
promjene.<br />
Najbolji savjet je da oja~ate<br />
organizam izla‘u}i se vremenskim<br />
promjenama. Provodite<br />
{to vi{e vremena vani, po<br />
svim vremenskim uslovima.<br />
Neki zdravstveni radnici idu jo{<br />
dalje i preporu~uju neke metode<br />
promjena kao {to su saune ili<br />
naizmjeni~no hladan/topao tu{.<br />
Budite fizi~ki aktivniji, {to<br />
podrazumijeva aktivnosti na<br />
otvorenom, poput {etnje, tr~anja,<br />
vo‘enje bicikla, rolanja,...<br />
Pratite bioprognozu, kako bi<br />
se mogli pripremiti za eventualne<br />
promjene, te svakako koristite<br />
prirodna sredstva i metode za<br />
ubla‘avanje simptoma, poput<br />
~aja od kamilice i valerijane protiv<br />
nesanice, te ~aj od mati~njaka<br />
protiv iscrpljenosti i glavobolje.<br />
Osje}ate li se umorno,<br />
iscrpljeno ili patite od<br />
glavobolje Da li je mo-<br />
‘da krivac vrijeme Dosta ljudi<br />
ka‘e kako ih vrijeme doslovno nervira<br />
i upravu su. Svi|alo vam se<br />
ili ne, svi smo mi dio prirode, biolo{ka<br />
bi}a koja su se razvijala milionima<br />
godina. Uprkos velikim naporima<br />
tehnologije da nas odvoji<br />
od prirode mi smo joj jo{ uvijek<br />
podlo‘ni, posebno vremenu. Zbog<br />
nedostatka dovoljno dokaza o<br />
osjetljivosti na vremenske promjene<br />
ne zna~i da vi grije{ite te da<br />
medicina treba deklarisati va{e<br />
stanje kao psiholo{ki poreme}aj.<br />
Veliki broj oboljelih koji pate od<br />
simptoma prouzrokovanih promjenom<br />
vremena ne}e vi{e biti zanemareni<br />
jer nauka polako susti‘e.<br />
Osobe osjetljive na vremenske<br />
promjene reaguju na veoma intenzivne<br />
promjene vremenskih elemenata<br />
kao {to su pritisak, temperatura<br />
i vla‘nost zraka. Ovakvi<br />
simptomi mogu uticati na op{te<br />
zdravlje kao i pogor{ati simptome<br />
postoje}ih bolesti, posebno bol.<br />
Takvo stanje imenovano je kao<br />
meteoropatijom, a osobe koje pate<br />
od ovih simptoma, meteoropatima.<br />
Promjenu vremena uglavnom<br />
osjete reumati~ari, i osobe sa kardiovaskularnim<br />
problemima, te<br />
astmati~ari, ali i zdrave osobe u<br />
vidu promjene raspolo‘enja i lak{ih<br />
glavobolja.<br />
Neke od posljedica su: pove-<br />
}ana razdra‘ljivost i agresivnost,<br />
anksioznost, depresija, mlitavost,<br />
umor, nedostatak koncentracije,<br />
poreme}aji spavanja, glavobolja i<br />
migrena, nepravilnosti u radu srca<br />
i cirkulacije, mu~nina, vrtoglavica,<br />
o{tar ili fantomski bol, te reumatski<br />
bolovi. Simptomi variraju<br />
od osobe do osobe i njihov intenzitet<br />
se op}enito pove}ava sa godinama,<br />
smanjuju nivo kondicije<br />
i slabe tijelo zbog bolesti. Naravno,<br />
oni tako|er mogu prikriti ili<br />
biti posljedica stvarnih poreme-<br />
}aja koji nemaju nikakve veze s<br />
vremenskim promjenama i u tom<br />
slu~aju potrebno je konsultovati<br />
svog doktora.<br />
Kada neki ljudi osjete bol u<br />
koljenu, uskoro padne ki{a. Dosta<br />
ljudi odre|uje vremensku prognozu<br />
na osnovu bolnih zglobova, kukova<br />
i sl., koja je skoro pa jednako<br />
ta~na kao i prognoza stru~nih meteorologa.<br />
Pitanje je za{to neki ljudi<br />
reaguju na promjenu vremena, a<br />
neki ne Glavni krivac su brze i<br />
~este promjene vremena. Ljudi<br />
osjetljivi na promjene vremena<br />
postaju osjetljivi dan ili dva pred<br />
promjenu i ~esto su u o~ajnom<br />
stanju kada se ona kona~no desi.<br />
Ovakva stanja mogu prouzrokovati<br />
br‘i porod, slu~ajeve samoubistva,<br />
sr~ane napade, pucanje ~ira,<br />
intenzivnije glavobolje, migrene i<br />
sli~no. Reumatski bolovi najavljuju<br />
hladno i vla‘no vrijeme dok hladan<br />
i suh zrak pogor{ava simptome<br />
astme. ^ini se da ove vremenske<br />
promjene nose za svakoga po ne{to.<br />
Neki nau~nici imaju skroz<br />
druga~iji pristup kako bi rije{ili problematiku<br />
zdravstvenih promjena<br />
uslijed vremenskih promjena.<br />
Vjeruju da elektromagnetni impulsi<br />
imaju uticaj na zdravlje. Prirodni<br />
elektromagnetizam, dovoljno jak da<br />
uzrokuje osjetljivost na vremenske<br />
promjene, prisutan je u atmosferi<br />
koju indukuje grom kao i naelektrisane<br />
~estice (joni). (Body.ba)<br />
16 I BH GLAS I MART 2013
LJEPOTA I MODA<br />
Tretmani protiv bubuljica<br />
za mu{karce<br />
briju. Brijanje je jedan od uzroka<br />
bubuljica kod mu{karaca.<br />
Dakle, za lije~enje bubuljica morate<br />
obratiti pa‘nju na na~in<br />
brijanja. Uvijek koristite o{tru<br />
britvicu. Ne primjenjujte prevelik<br />
pritisak na bubuljicu, jer }e<br />
to pogor{ati situaciju.<br />
Priprema: Amila SMAJLAGI] amila.smajlagic@bhglas.com<br />
Priredila: Almira [I[I]<br />
almira.sisic@bhglas.com<br />
Bubuljice nisu samo pro<br />
blem za ‘ene. ^ak su i<br />
mu{karci skloni dobijanju<br />
bubuljica. Ukoliko i vi imate<br />
taj problem, sigurno ste do sada<br />
poku{ali koristiti sve vrste krema<br />
i druge kozmeti~ke tretmane<br />
kako bi se osloboditi njih. Osim<br />
hemijskih proizvoda, mo‘ete se<br />
poku{ati rije{iti bubuljica i na<br />
prirodan na~in. Ovdje je nekoliko<br />
doma}ih lijekova za mu{karce,<br />
koji }e djelotvorno rije{iti<br />
va{e probleme sa bubuljicama.<br />
1. ^i{}enje<br />
Masna ko‘a je jedan od glavnih<br />
uzroka bubuljica. Dakle, va-<br />
‘no je da ~esto perete va{e lice<br />
s blagim sredstvom za ~i{}enje.<br />
^i{}enje ko‘e uklanja mrtve }elije<br />
ko‘e i lju{ti ko‘u. To sprje-<br />
~ava pojavu bubuljica na licu.<br />
^istite va{e lice najmanje dva<br />
puta dnevno i redovno radite piling.<br />
To je jedan vrlo va‘an korak<br />
za lije~enje bubuljica kod mu{karaca.<br />
Piling }e u~initi va{u ko‘a<br />
suhom, pa stoga radite piling<br />
jednom ili dva puta sedmi~no.<br />
2. Tehnika brijanja<br />
Mu{karci koji imaju akne<br />
trebaju biti vrlo oprezni dok se<br />
3. Kockica leda<br />
Ovo je jedan djelotvoran<br />
doma}i lijek za osloba|anje od<br />
bubuljica. Utrljajte kocku leda na<br />
bubuljicu.Tako|e mo‘ete primijeniti<br />
i masu napravljenu od gline,<br />
soka limuna i sandalovine u<br />
prahu. Nakon su{enja, trljajte s<br />
kockicom leda.<br />
4. Prah sandalovine<br />
Ovo je tako|e jedan od na-<br />
~ina lije~enja bubuljica i kod<br />
mu{karaca i kod ‘ena. Pomije-<br />
{ajte sandalovinu u prahu s ru-<br />
‘inom vodicom i primijenite<br />
smjesu na bubuljicu. To }e ubla-<br />
‘iti veli~inu bubuljice.<br />
5. Masa‘a limunom<br />
Limun je prirodni izbjeljiva~<br />
i adstrigent koji smiruje bubuljice.<br />
I mu{karci i ‘ene mogu koristiti<br />
ovaj doma}i lijek za lije~enje<br />
bubuljica. Limun je vrlo<br />
u~inkovit kozmeti~ki sastojak<br />
koji lije~i bubuljice. Utrljajte svje‘<br />
limunov sok ili kri{ku limuna na<br />
ko‘u gdje se nalaze bubuljice.<br />
U~inite to dva puta svaki dan i<br />
isperite hladnom vodom. Limun<br />
ne samo da poma‘e da se<br />
oslobodite bubuljica, ve} tako|e<br />
lju{ti ko‘u, uklanja o‘iljke<br />
bubuljica i ~isti ko‘u. Limun<br />
mo‘e isu{iti ko‘u pa poslije<br />
tretmana obavezno nama‘ite<br />
va{u ko‘u hidratantnom<br />
kremom. (Izvor: Ljepota.ba)<br />
Punjeno pile<br />
Sastojci:<br />
- 1 svije‘e piletri pile}e jetrice<br />
- 2 {oljice ri‘e<br />
- 1 glavica crnog luka<br />
- 100 ml ulja<br />
- malo soli<br />
- malo bibera<br />
- malo ruzmarina<br />
Priprema:<br />
Operite pile i nam‘ite ga<br />
uljem spolja i iznutra.<br />
U me|uvremenu pripremite<br />
nadjev: na malo ulja izdinstajte<br />
sjeckani luk, jetru pile-<br />
}u isjeckanu na sitno i na kraju<br />
dodajte ri‘u. Zalijte sa malo<br />
vode i dinstajte jo{ nekoliko<br />
minuta. Posolite, pobiberite,<br />
i stavite ruzmarin. Ovim nadjevom<br />
napunite pile, pri-<br />
~vrstite otvor ~a~kalicama i<br />
stavite u poma{}enu tepsiju<br />
da se pe~e.<br />
Pecite u dobro zagrijanoj<br />
rerni dok ko‘ica pileta ne porumeni.<br />
U toku pe~enja mo-<br />
‘ete dolivati malo vode.<br />
Halva<br />
Sastojci:<br />
- 1 {olja bra{na<br />
- 1 {olja masla<br />
- 1 {olja {e}era<br />
- 1 {olja vode<br />
- 1 vanilin {e}er<br />
Priprema:<br />
Maslo zagrijati u {erpi i na<br />
njemu pr‘iti bra{no, koje se<br />
mora mije{ati da ne izgori.<br />
Smjesu pr‘iti na laganoj temepraturi<br />
sve dok ne poprimi<br />
finu zlatno ‘utu boju.<br />
U drugoj posudi napraviti<br />
agdu od vode i {e}era i vanilin-<br />
{e}era. Vru}im {erbetom zaliti<br />
prethodno napravljenu smjesu<br />
i brzo mije{ati dok se halva ne<br />
zgusne, odnosno, ne po~ne<br />
odvajati od ka{ike.<br />
Halvu vaditi tako da ka-<br />
{ikom oblikujete lokume i redate<br />
ih po tanjuru. Mo‘ete je<br />
posuti {e}erom u prahu i mljevenim<br />
orasima.<br />
Agdu mo‘ete praviti i od<br />
jabukovog pekmeza i vode.<br />
MART 2013 I BH GLAS I 17
SPORT<br />
Pi{e: Benjamin DAJI]<br />
benjamin.dajic@bhglas.com<br />
Nogometna reprezentacija BiH: Prilika za isprobavanje<br />
forme i upoznavanje potencijalnih reprezentativaca<br />
Posljednja provjera pred Gr~ku<br />
Sve u svemu mo‘e se konstatirati da je pru‘ena partija bila na zadovoljavaju}em<br />
nivou, i kao takva u~vrstila je ve} stabilnu podlogu stvorenu odli~nim rezultatima<br />
u po~etku teku}eg kvalifikacijskog ciklusa<br />
Uhladno i snje‘no februar<br />
sko predve~erje nogometna<br />
reprezentacija BiH<br />
odigrala je u Ljubljani posljednju<br />
kontrolnu utakmicu prije susreta<br />
sa Gr~kom u Zenici 22. marta u<br />
nastavku kvalifikacija za SP 2014.<br />
u Brazilu. Nakon zaklju~enja<br />
2012. sa pobjedom nad Al‘irom<br />
utakmica protiv Slovenije trebala<br />
je poslu‘iti za nastavak pozitivne<br />
serije rezultata, o~uvanja samopouzdanja<br />
unutar ekipe, isprobavanja<br />
nekih novih imena i isku{avanja<br />
‘elje potencijalnih kandidata<br />
za igranjem u bh. reprezentaciji.<br />
Stadion Sto‘ice je poput mnogih<br />
drugih {irom Evrope, gdje su<br />
igrali na{i Zmajevi, poprimio ugo-<br />
|aj Bilinog Polja jer se i ovaj puta<br />
rijeka bh. navija~a slila na popri{te<br />
dvoboja. Slovena~ka reprezentacija<br />
je bila protivnik po mjeri i selektor<br />
Su{i} je od svojih izabranika<br />
tra‘io borbenost i koncentraciju.<br />
Tra‘eno je i dobio. Tokom cijele<br />
utakmice na{i igra~i predvo-<br />
|eni odli~nim Pjani}em dr‘ali su<br />
konce igre u svojim rukama. Igrali<br />
su sigurno i fokusirano i bili bez<br />
dvojbe bolji protivnik. Kona~ni<br />
rezultat od 3-0 u na{u korist mo-<br />
‘da i nije u potpunosti oslikao realno<br />
stanje na terenu po{to su Slovenci<br />
tako|e imali svoje {anse koje<br />
nisu iskoristili, ponajprije zahvaljuju}i<br />
sjajnim intervencijama<br />
Begovi}a koji je jo{ jednom potvrdio<br />
svoju klasu. Strijelci golova<br />
su bili Ibi{evi}, Pjani} i Svraka.<br />
Sve u svemu mo‘e se konstatirati<br />
da je pru‘ena partija bila na zadovoljavaju}em<br />
nivou, i kao takva<br />
u~vrstila je ve} stabilnu podlogu<br />
stvorenu odli~nim rezultatima u<br />
po~etku teku}eg kvalifikacijskog<br />
ciklusa.<br />
Selektor Su{i} nije mogao ra-<br />
~unati na usluge svih kandidata,<br />
u prvom redu zbog povrjeda, a na<br />
neke sa namjerom nije ni ra~unao,<br />
bar ne za ovu priliku. On je ranije<br />
naglasio da igra~ima koji potpi{u<br />
18 I BH GLAS I MART 2013<br />
Sa nogometnog susreta Slovenija - Bosna i Hercegovina (Foto: Vid Ponivkar, Delo)<br />
ugovore sa klubovima u ligama<br />
Dalekog istoka ne}e upu}ivati<br />
pozive jer nije u mogu}nosti detaljno<br />
pratiti njihove nastupe, a i<br />
zato {to sumnja u kvalitet nogometa<br />
koji se igra tamo. Pro{le godine<br />
iz tog razloga je svoje mjesto u reprezentaciji<br />
izgubio Muslimovi},<br />
iako su do nas dopirale vijesti o<br />
njegovim veoma dobrim nastupima<br />
za klub Guizhou Renhe. Od<br />
januara ove godine u klubu je dobio<br />
saigra~a u Misimovi}u, i to je<br />
dovelo prili~no velike dileme oko<br />
Zvjezdanovog budu}eg anga‘mana<br />
u reprezentaciji. Ako Su{i}<br />
ostane tvrdokoran u svojoj ranije<br />
donesenoj odluci onda ve} sada<br />
ostajemo bez rekordera po broju<br />
nastupa za najdra‘i dres i igra~a<br />
koji je ve} cijelu deceniju glavna<br />
kreativna snaga reprezentacije. Uz<br />
du‘no po{tovanje za zasluge mora<br />
se dodati da je do sada i Misimovi}eva<br />
lahko uvrjedljiva narav nekoliko<br />
puta dolazila do izra‘aja,<br />
tako da se nakon nedobivanja poziva<br />
za susret sa Slovenijom ve}<br />
mo‘e naslutiti novi konflikt na<br />
relaciji selektor-igra~. Distrakcije<br />
te vrste su nam u ovom trenutku<br />
najmanje potrebne, pa se nadamo<br />
da }e se izna}i rje{enje koje ne}e<br />
naru{iti harmoniju koja trenutno<br />
vlada unutar ekipe.<br />
Jo{ jedna od svijetlih ta~aka<br />
vezanih za susret u Ljubljani bilo<br />
je pozivanje nekih od potencijalnih<br />
reprezentativaca na dru‘enje<br />
i upoznavanje sa selektorom, stru-<br />
~nim {tabom i igra~ima. Radi se o<br />
igra~ima bh. porijekla koji su ve}<br />
nastupali za mla|e selekcije drugih<br />
dr‘ava i kojima je poja{njeno<br />
da moraju promijeniti sportsko<br />
dr‘avljanstvo, odnosno aplicirati<br />
za bh. sportsko dr‘avljanstvo da<br />
bi imali pravo nastupa pod na{om<br />
zastavom. Pozvani su Alen Halilovi},<br />
Izet Hajrovi}, Haris Seferovi}<br />
i Sead Kola{inac. Halilovi}<br />
iz zagreba~kog Dinama, koga<br />
smatraju jednim od najtalentiranijih<br />
igra~a Evrope u njegovom<br />
uzrastu i ~iji otac Sejad je 15 puta<br />
obla~io dres reprezentacije BiH,<br />
odbio je poziv jer se ne ‘eli zvani~no<br />
odlu~iti izme|u BiH i Hrvatske<br />
dok ne postane punoljetan.<br />
Kola{inac se zahvalio na pozivu i<br />
javio da }e se odazvati ne neko<br />
naredno okupljanje, ali da ovaj puta<br />
to navodno nije u mogu}nosti<br />
zbog obaveza prema svome klubu<br />
Schalkeu. Haris Seferovi} iz Fiorentine<br />
je bio izra‘avao veliku ‘elju<br />
za dolaskom na okupljanje sve<br />
dok mu {vicarski selektor Hitzfeld<br />
nije uputio poziv za me~ njegove<br />
selekcije protiv Gr~ke. Seferovi}<br />
mu se odazvao i debitirao je za {vicarski<br />
A-tim. Sli~no je jesenas bilo<br />
i sa Izetom Hajrovi}em iz {vicarskog<br />
Grasshoppera, koji je nakon<br />
iskazivanja ‘elje za predstavljanjem<br />
BiH na seniorskom nivou u<br />
nekoliko dana promijenio stav i<br />
debitirao za [vicarsku protiv Tunisa.<br />
Izetov mla|i brat, Sead, koji<br />
je ~lan Arsenala, jedini je od pozvanih<br />
stigao u Ljubljanu, i odu-<br />
{evljen atmosferom unutar i oko<br />
reprezentacije zvani~no je saop{tio<br />
svoju odluku da }e ubudu}e<br />
nastupati za BiH. ^estitamo mla-<br />
|em Hajrovi}u na odluci i ‘elimo<br />
mu da u reprezentativnoj karijeri<br />
postigne vi{e uspjeha nego njegov<br />
stariji brat. Nadamo se da }emo<br />
ga za ne{to vi{e od godinu dana,<br />
zajedno sa ostatkom plavo-‘ute<br />
armije, gledati na najljep{im brazilskim<br />
stadionima.
Prenosimo: Tekst Edina D‘eke sa njegove Facebook stranice:<br />
„Za{to volim Bosnu i Hercegovinu“<br />
Edin D‘eko na svojoj je Facebook stranici objavio tekst o tome za{to voli svoju domovinu koji je brzo pokupio<br />
simpatije u Bosni i Hercegovini, ali i {ire. Napada~ Manchester Cityja, godinama je igrao u njema~koj Bundesligi,<br />
a ranije i u ^e{koj. Kao mlad je napustio BiH, ali isti~e kako nigdje nije sretniji nego u svom Sarajevu. Tekst<br />
prenosimo u integralnom obliku<br />
Kako odgovoriti na pitanje<br />
za{to volim BiH Najbolje<br />
bi bilo odgovoriti protupitanjem,<br />
a koga drugog da volim,<br />
ili mo`da kazati kako svoju zemlju<br />
ne mo`e{ ne voljeti Mogu biti<br />
daleko, mogu ne do}i mjesecima,<br />
ali samo jedno mi je svo vrijeme<br />
na umu - moja domovina, moje<br />
Sarajevo, moja Bosna i Hercegovina.<br />
Nigdje nisam sretniji nego u<br />
svojoj zemlji, koja je, istina puna<br />
problema, puna nepravde, puna nesloge,<br />
ali to je moja jedina domovina.<br />
Mnogi tvrde kako u BiH malo<br />
toga {tima, kako se mora oti}i da<br />
bi se uspjelo, kako u ovoj zemlji<br />
nema mjesta i napretka za mlade.<br />
Mo`da je to i istina, ali jedno je<br />
sigurno, ljubav prema BiH ne prestaje<br />
nikada. Ni kad si hiljadama<br />
kilometara daleko, ni na drugom<br />
kontinentu, ni zbog drugih ljudi.<br />
Ve} dugo nisam stanovnik<br />
BiH. @ivio sam u ^e{koj, Njema-<br />
~koj i sada u Engleskoj. Sve ure|ene<br />
zemlje, ne mo‘e bolje i lijepo<br />
mi je. Ne ‘alim se, ali u tim zemljama<br />
radim, a u BiH u‘ivam. Ne postoji<br />
ni{ta ljep{e nego kada do|em<br />
u Sarajevo, a do~ekaju me osmijesi<br />
meni dragih ljudi. Do~eka me snijeg,<br />
do~eka me sunce, do~eka me<br />
ki{a. Imam osje}aj da je sve u BiH<br />
ljep{e, da sunce ja~e sija, da je<br />
snijeg bjelji, da je ki{a manje mokra,<br />
da su ljudi, uprkos svim problemima<br />
koji ih ti{te, sretni. Nigdje<br />
u svijetu nisam vidio da se ljudi vi-<br />
{e raduju nego u BiH. Ro|en sam<br />
ovdje i kakva god Bosna bila ja je<br />
volim. Sretan sam u njoj. Ne stidim<br />
je se. Stidim se onih ljudi koji su<br />
ro|eni u BiH, a ne do‘ivljavaju ovu<br />
zemlju svojom domovinom. Ja<br />
svoju ljubav prema BiH ne mogu<br />
objasniti, ne postoje rije~i dovoljno<br />
dobre da opi{em osje}aje, ali svi<br />
oni koji se osje}aju kao i ja znaju o<br />
~emu govorim. Nemam ni potrebe<br />
da obja{njavam za{to ja volim Bosnu<br />
i Hercegovinu. Volim je. Kako<br />
je ne bih volio.<br />
Dok ovo pi{em<br />
osje}am se kao u<br />
{kolskoj<br />
klupi<br />
dok pi{em pismeni sastav, nadaju}i<br />
se petici. Vratio sam se u djetinjstvo,<br />
u kojem sam sebe gradio kao<br />
li~nost. Vratio sam se na igrali{ta u<br />
mom Sarajevu, sjetio se lica svojih<br />
prijatelja, s kojima sam i dan danas<br />
u kontaktu. Sjetio sam se svakog<br />
{uta na gol, dok sam tr~karao po<br />
betonskom igrali{tu, dok sam gutao<br />
{ljaku na Grbavici. I svi ti osje}aji<br />
u meni izazivaju ponos, sre}u,<br />
ushi}enje. Iako su se u to vrijeme<br />
neke stvari ~inile nemogu}im i tako<br />
dalekim, sada kada se sjetim svega<br />
toga, znam da sam to mogao<br />
do‘ivjeti samo u BiH.<br />
Kada god imam priliku da<br />
do|em u Bosnu i Hercegovinu, ja }u<br />
je iskoristiti, jer ja sam ponosan na<br />
svoju zemlju, na svoje sugra|ane, na<br />
svoje prijatelje, koji se, svako na svoj<br />
na~in bori za svoje mjesto pod<br />
suncem. A sunce u BiH je najsjajnije,<br />
i ljudi u BiH se najljep{e i najiskrenije<br />
smje{e. Eto, zato volim BiH.<br />
Ne zato {to je ure|ena, ne<br />
zato {to se politi~ari ne<br />
mogu dogovoriti<br />
oko nebitnih<br />
stvari, a da ne<br />
pominjem<br />
bitne, ne zato<br />
{to je<br />
evropska...,<br />
ve} zato {to je<br />
moja i svih nas.<br />
Zato {to je<br />
posebna i zato<br />
{to je ne<br />
bih mijenjao<br />
ni za<br />
jednu drugu<br />
na svijetu.<br />
Kao {to Mak<br />
Dizdar napisa jednom:<br />
„Bosna, da<br />
prosti{, jedna zemlja<br />
imade i posna i bosa,<br />
da prosti{, i hladna i<br />
gladna, i k tomu<br />
jo{, da<br />
prosti{, prkosna od sna.’<br />
Moju zemlju bi izdvojio po ljudima<br />
koji ‘ive u njoj, a koji su tako<br />
snala‘ljivi i pametni. Svi oni koji<br />
dobiju priliku da poka‘u {ta znaju,<br />
uspiju. BiH je zemlja inteligentnih,<br />
duhovitih, obrazovanih, pametnih<br />
i lijepih ljudi. BiH je zemlja koja u<br />
sebi nosi onaj stari vic, gdje su ljudi<br />
stvoreni za {alu, a opet zemlja u kojoj<br />
su svi nau~ili raditi i ne boje se<br />
toga. BiH je zemlja koja svakim<br />
danom sve vi{e raste, kako na sportskom<br />
planu, tako i u drugim granama.<br />
Ipak, mislim da se gra|ani<br />
na{e zemlje moraju ponositi na{im<br />
sportskim uspjesima. Nemamo<br />
svjetske prvake poput Hrvatske,<br />
Srbije ili drugih zemalja iz regiona,<br />
ali imamo veliko srce i ‘elju da na-<br />
{em narodu donesemo radost, a oni<br />
to znaju cijeniti.<br />
Sama ~injenica da sam ro|en u<br />
BiH me ~ini ponosnim.<br />
Kao {to<br />
sam ve} i napisao.<br />
Ne<br />
mogu<br />
opisati<br />
osje}aj kada kro~im na tlo BiH.<br />
Razdragan sam, sretan sam kao<br />
malo dijete. A ponosnim me ~ine svi<br />
ljudi koji vole svoju zemlju,<br />
ponosan sam na sve one koji se ne<br />
boje priznati {ta im zna~i BiH.<br />
Mo‘da }e vam se odgovor<br />
~initi prejednostavnim, ali on je<br />
jedini iskren i istinit. Nedostaje mi<br />
bukvalno SVE. Ni manje, ni vi{e,<br />
nego SVE. Ako ‘eli{ da u‘iva{, da<br />
spozna{ kako se voli jedna zemlja,<br />
onda do|i u BiH. Imamo najljep{e<br />
‘ene na svijetu, najljep{e planine,<br />
najljep{e i najbolje derneke. Znamo<br />
se veseliti, znamo se zezati na na{<br />
ra~un, znamo se smijati, znamo voljeti,<br />
znamo ljubiti, a uz to, svi }e<br />
te do~ekati nasmijani i srda~ni.<br />
Ako ‘eli{ da vidi{ {ta je gostoprimstvo,<br />
do|i u BiH i budi svoj,<br />
jer }e{ tada postati na{.<br />
Ponosan sam na sve obi~ne ljude<br />
koji se trude i bore. Ponosan sam<br />
na navija~e koji do|u na utakmicu<br />
iz dalekih krajeva svijeta samo da nas<br />
vide. Ponosan sam na sve na{e<br />
sportiste, pogotvo sjede}e odbojka{e,<br />
koji su pokazali da ‘ivot za njih nije<br />
stao i koji su dali nadu svim ostalima.<br />
Ponosan sam na Teletovi}a, ]ati}a,<br />
Mujd‘u, na Pjani}a, na Spahi}a, na<br />
Luli}a, Begovi}a, Barbareza, Boli}a,<br />
Misimovi}a, ponosan na Delali}a,<br />
Hrustemovi}a, Aliba{i}a, ponosan na<br />
Bosnu, ponosan na Igokeu, Izvi|a~,<br />
ponosan na sve ljude oko sebe.<br />
Ponosan na svoje roditelje, koji su<br />
smogli snage da me izvedu na pravi<br />
put.<br />
U BiH mo‘e i mora biti bolje.<br />
U su{tini, kroz godine se malo toga<br />
mijenja, na bolje ili na gore. Ja se<br />
li~no nadam da }e biti manje<br />
nezaposlenosti, manje sva|a, da }e<br />
BiH biti sigurnija za ‘ivot, da }e<br />
biti manje udesa i ubistava, a jo{<br />
vi{e ljubavi, sre}e i zadovoljstva.<br />
Sa sportskog aspekta i svog li~nog,<br />
volio bih sa svojom zemljom<br />
nastupati u budu}nosti na nekom<br />
velikom takmi~enju. Za mene bi to<br />
bila kruna karijere.<br />
Za „Ponosni na domovinu“<br />
Va{<br />
Edin D‘eko<br />
MART 2013 I BH GLAS I 19
KULTURA<br />
Berlinare: Veliki uspjeh bh. kinematografije<br />
Film Danisa Tanovi}a dobio Srebrnog medvjeda<br />
Filmski bh junaci na 63. Berlinareu su oskarovac Danis Tanovi} i glavni junak njegovog filma Nazif Muji}<br />
Pi{e: Idriz HOD@I]<br />
Danis Tanovi}<br />
s srebrenim medvjedom<br />
Na tek zavr{enom 63. films<br />
kom festivalu u Berlinu<br />
(Berlinare), u veoma jakoj<br />
konkurenciji, film Danisa Tanovi}a<br />
Epizoda u ‘ivotu bera~a<br />
‘eljeza postigao je fenomenalan<br />
uspjeh. Poznati bh reditelj, oskarovac<br />
Danis Tanovi}, dobio je<br />
„Srebrenog medvjeda“, drugu nagradu<br />
ovog filmskog festivala<br />
koju dodjeljuje glavni ‘iri Berlinarea.<br />
Isto tako, glavni junak Tanovi}evog<br />
filma, Nazif Muji}, koji<br />
u filmu glumi samog sebe, bez<br />
zavr{ene gluma~ke {kole i bez<br />
ikakvog gluma~kog iskustva, dobio<br />
je „Srebrenog medvjeda“ kao<br />
najbolji glumac. Pored toga, Tanovi}u<br />
je pripalo i priznanje Ekumenskog<br />
‘irija koji mu je nagradu<br />
dodijelio jer je „predstavio ljude<br />
koji su ~esto nevidljivi prikazav{i<br />
pri tome njihovo dostojanstvo,<br />
otpornost i volju za ‘ivotom“.<br />
Tanovi}u su se na bini prilikom<br />
preuzimanja nagrade pridru‘ili<br />
scenaristica Amra Bak{i}-<br />
^amo i scenarist ^edomir Kolar.<br />
Tako je ova mala ali odabrana<br />
ekipa filmskih djelatnika i u Berlinu<br />
proslavila velike nagrade koje<br />
je dobio film baziran na istinitom<br />
doga|aju i koji govori o otu-<br />
|enju i diskriminaciji u savremenom<br />
bh dru{tvu.<br />
Bosanskohercegova~ka fi-<br />
Ekipa Tanovi}evog filma na Berlinareu<br />
lmska i {ira javnost s odu{evljenjem<br />
je primila vijest o nagradama<br />
koje su dobili reditelj Tanovi} i<br />
„glumac“ Nazif Muji}, a najveselije<br />
je bilo u selu Poljice kod<br />
Lukavca i u Sarajevu. U selu Poljice,<br />
slavilo se cijelu no}. ^lanovi<br />
porodice i kom{ije Nazifa Muji}a<br />
s erupcijom odu{evljenja su proslavljali,<br />
s nestrpljenjem o~ekuju}i<br />
dolazak ku}i „najboljeg glumca“<br />
na 63. Berlinareu. Poljice kod<br />
Lukavca je selo u koje je nekoliko<br />
godina ranije „stigao“ „Zlatni medvjed“<br />
Berlinarea, za film Grbavica<br />
redateljice Jasmile @bani},<br />
koja je porijeklom iz ovog filmski<br />
najnagre|enijeg sela u BiH, a<br />
Srebreni medvjed i za<br />
Nazifa Muji}a<br />
mo`da i u Evropi<br />
U glavnom gradu BiH, u „Meeting<br />
Pointu“, okupilo se mnogo<br />
Tanovi}evih prijatelja i kolega, a<br />
me|u njima i njegov otac Mevludin,<br />
te supruga Mejlis Izabel de Ruder,<br />
koji su s uzbu|enjem i ponosom<br />
propratili dodjelu filmskih nagrada.<br />
Filmska bh umjetnost i njeni<br />
protagonisti i ovaj su se put pokazali<br />
kao svijetla ta~ka sumorne bh<br />
stvarnosti i zato sve ~estitke oskarovcu<br />
Danisu Tanovi}u, Nazifu Muji}u<br />
i cjelokupnoj filmskoj ekipi, koja je<br />
filmom Epizoda u ‘ivotu bera~a<br />
‘eljeza osvjetlala obraz bh filmske<br />
produkcije na 63. Berlinareu, u<br />
Njema~koj, na{to svi Bosanci i<br />
Hercegovci mogu biti ponosni.<br />
Nove knjige: Roman „S obje strane Drine“, autora Vezuva Ba{i}a Ba{e<br />
„Ovaj Ba{i}ev roman nije skup niti kada bismo ga pla}ali suhim zlatom“<br />
Pi{e: Idriz HOD@I]<br />
Pred knji‘evnom i {irom<br />
javno{}u u Bosni i Hercegovini<br />
i Danskoj ovih<br />
dana na}i }e se najnoviji roman<br />
naslova „S obje strane Drine“, knji-<br />
‘evnika i novinara Vezuva Ba{i}a<br />
Ba{e. Ovaj neumorni pisac nastavlja<br />
svoja svjedo~anstva o tragici rata u<br />
Bosni i Hercegovini i stradanju<br />
nevinih ljudi, koji su kao izbjeglice<br />
na{li svoje mjesto pod suncem u<br />
zemlji Danskoj.<br />
„Prema temi za ovaj roman<br />
mo‘emo re}i da je istovremeno i<br />
dru{tveni, i porodi~ni, i psiholo{ki i<br />
povijesno – dokumentarni roman.<br />
Prema postojanju, mo‘emo re}i da<br />
je klasi~ni, moderni i savremeni, dok<br />
prema formi mo‘emo re}i da je: roman<br />
lika, jer strukturom romana<br />
20 I BH GLAS I MART 2013<br />
dominiraju povezani likovi – ~lanovi<br />
jedne porodice; ro- m a n<br />
zbivanja, jer zbivanje<br />
ujedinjuje<br />
ono {to sâm roman<br />
obra|uje; roman<br />
prostora, jer jer je<br />
u romanu bitna<br />
veza –stvarni prostor<br />
– obje obale<br />
rijeke Drine i sama<br />
granica izme-<br />
|u hiljadugodi-<br />
{nje dr‘ave <strong>Bosne</strong><br />
i <strong>Hercegovine</strong><br />
i tada agresorske<br />
dr‘ave<br />
Srbije. Roman<br />
je ujedno i paralelni<br />
roman,<br />
jer se nekoliko pri~a – nekoliko<br />
fabularnih nizova, razvija uporedo...“,<br />
pi{e u svojoj recenziji knji-<br />
‘evnik Velid Bajramovi} iz Sarajeva.<br />
Uz sve navedeno, najnoviji<br />
Ba{i}ev roman<br />
„sadr‘i autorove<br />
izuzetne<br />
lirske opise krajeva<br />
uz rijeku<br />
Drinu koji imaju<br />
svoj poseban<br />
miris,... svoj dah<br />
prirode, njen<br />
ustaljeni ritam i<br />
toplinu sunca<br />
koje ih grije i koje<br />
postaje glavnim<br />
sagovornikom zaljubljenom<br />
Senadu<br />
u djevojku Ai{u, o<br />
kojoj on ma{ta,<br />
sanja i razgovara o<br />
njoj sa Suncem,<br />
poput onog Alije Leptira, iz „Legende<br />
o Ali-pa{i“, sarajevskog<br />
hamala, zaljubljenog u prelijepu<br />
Almasu“, zapisao je u svojoj<br />
recenziji autor ovih redaka.<br />
Ovim romanom knji‘evnik<br />
Vezuv Ba{i} Ba{o iskazao je svoju<br />
knji‘evnu zrelost i time jo{ jednom<br />
potvrdio da ima knji‘evni i<br />
spisateljski potencijal, energiju,<br />
hrabrost i umije}e, da sudbine<br />
bosanskohercegova~kih ljudi<br />
predstavlja u istinitom svjetlu i da<br />
budu}im generacijama ostavlja svoja<br />
svjedo~enja, da se zlo~ini i genocid<br />
nad Bo{njakinjama i Bo{njacima<br />
nikada ne zaborave.<br />
„I ovaj, kao i prethodni romani<br />
knji‘evnika Vezuva Ba{i}a – Ba{e,<br />
zbog svoje ja~ine, svjedo~anstva,<br />
Istine, originalnosti, mno{tva fakata<br />
– isje~aka iz vremena, nije skup niti<br />
kada bismo ga pla}ali suhim zlatom,<br />
zaklju~io je u svojoj recenziji“,<br />
knji‘evnik Velid Bajramovi}.
Historija i historijske li~nosti BiH (21): Mirza Deliba{i} i Ko{arka{ki klub Bosna<br />
Na krovu Evrope predvo|eni elegantnim<br />
virtuozom sa loptom<br />
Pi{e: Benjamin DAJI]<br />
benjamin.dajic@bhglas.com<br />
Me|u navija~ima na tri<br />
binama ve} je po~elo<br />
slavlje. U pojedinim<br />
trenucima ~ula se i pjesma ‘Bosno<br />
moja’, pa slobodno mogu da<br />
ka`em da je i njihova igra li~ila<br />
na jednu divnu bosansku sevdalinku.<br />
Ve} skoro ~etvrt vijeka ove<br />
rije~i komentatora Zorana Popovskog,<br />
izre~ene 5. aprila 1979.<br />
u francuskom Grenobleu, odzvanjaju<br />
ponosno u u{ima svih bh.<br />
poklonika igre pod obru~ima, ali<br />
i svih onih koji se ponose na{om<br />
domovinom. Pomenutog datuma<br />
je Ko{arka{ki klub Bosna postao<br />
prvak Evrope, savladav{i pred oko<br />
15 000 gledalaca italijanski<br />
Emerson rezultatom 96-93. Time<br />
su postigli ne samo najve}i uspjeh<br />
u historiji kluba, nego su postali i<br />
prvi klub sa podru~ja biv{e<br />
Jugoslavije kome je uspjelo popeti<br />
se na krov Evrope.<br />
Ovom velikom momentu prethodio<br />
je dugogodi{nji rad i razvoj.<br />
Klub je osnovan 1951. u Sarajevu,<br />
a ~lanovi su uglavnom bili studenti<br />
Sarajevskog univerziteta.<br />
Prvih godina klub se takmi~io u<br />
gradskoj ligi, i trebalo je pro}i 21<br />
sezona od osnivanja da KK Bosna<br />
izbori ulazak u Prvu jugoslovensku<br />
ligu. Tada je po~elo stvaranje<br />
{ampionske generacije pod<br />
dirigentskom palicom velikog<br />
ko{arka{kog stratega Bogdana Tanjevi}a.<br />
Govori se da su njegovi<br />
treninzi bili te‘i od mnogih utakmica.<br />
Ovako mukotrpan rad se<br />
isplatio, i 1978. Bosna je postala<br />
prvak Jugoslavije, {to je automatski<br />
zna~ilo ulazak u Kup {ampiona<br />
naredne sezone. Evropski put<br />
je zapo~et igranjem u uvodnoj<br />
grupi takmi~enja sa ekipama TJ<br />
Zbrojovka iz ^ehoslova~ke, Partizani<br />
iz Albanije i AEL iz Kipra.<br />
Sa 5 pobjeda i jednim porazom<br />
Bosna se plasirala u polufinalnu<br />
grupu gdje su ~ekali veliki protivnici:<br />
Maccabi, Real Madrid,<br />
Emerson, Joventut i Olympiakos.<br />
U ovoj fazi takmi~enja Studenti su<br />
Mirza Deliba{i} Kin|e je u<br />
klupskoj i reprezentativnoj<br />
karijeri osvojio sve {to se<br />
osvojiti moglo<br />
ostvarili 7 velikih pobjeda i ubilje‘ili<br />
3 poraza, {to je bilo dovoljno<br />
za zauzimanje drugog mjesta i<br />
rezerviranje karte za finalni me~ u<br />
Grenobleu.<br />
Emerson je tada bio petostruki<br />
prvak Evrope, a finale protiv <strong>Bosne</strong><br />
im je bilo tre}e zaredom. Predvo|eni<br />
legendarnim Meneginom i<br />
sjajnim Amerikancem Morseom<br />
va‘ili su za favorite, iako su u me-<br />
|usobnim susretima u polufinalnoj<br />
fazi oba tima dobili utakmice na<br />
svom terenu. Studenti su u ovu<br />
utakmicu u{li sa velikim samopouzdanjem<br />
i odigrali su veoma<br />
hrabro i na visokom tehni~ko-takti~kom<br />
nivou, {to je na kraju rezultiralo<br />
najve}om pobjedom u<br />
historiji kluba. Ovu sjajnu pobjedni~ku<br />
generaciju sa~injavali su:<br />
Vu~evi}, \ogi}, Bena~ek, Bosio~i},<br />
Izi}, Radovanovi}, Zrno, Varaji},<br />
Deliba{i}, Bilalovi}, Had‘i}<br />
i Pe{i}. U finalnom susretu u Grenobleu<br />
fantasti~nu partiju pru‘io je<br />
@arko Varaji} sa postignitih 45<br />
poena, dok je Mirza Deliba{i}<br />
ubacio 30. Pored ovog najve}eg<br />
KK Bosna je osvojila jo{ mnogo<br />
trofeja od kojih su najva‘niji: 3<br />
titule prvaka Jugoslavije, 2 osvojena<br />
Kupa SFRJ, 4 titule prvaka<br />
BiH i 2 osvojena kupa BiH.<br />
Mirza Deliba{i} je bio najva-<br />
‘nija karika ekipe koja je osvojila<br />
Evropu. Ro|en 9. januara 1954.<br />
u Tuzli, u Bosnu je stigao kao 18-<br />
godi{njak i tu postao legenda.<br />
Popularni Kin|e je u klupskoj i<br />
reprezentativnoj karijeri osvojio<br />
sve {to se osvojiti moglo, urezuju}i<br />
u tom procesu svoje ime u srca<br />
svih ljubitelja ko{arke i ubiru}i<br />
mnogobrojna individualna priznanja.<br />
Za svojih 8 sezona u Bosni<br />
ostavio je neizbrisiv trag ~iji<br />
sjaj }e te{ko ikada biti nadja~an.<br />
Iz <strong>Bosne</strong> je 1980. oti{ao u madridski<br />
Real, i u samo dvije sezone<br />
HISTORIJA<br />
Ko{arka{ki klub Bosna (1951.)<br />
provedene u kraljevskom klubu<br />
lahko}om i elegancijom ko{arka-<br />
{kih pokreta dostigao je izuzetno<br />
veliki renome, tako da se i danas<br />
smatra jednim od najboljih igra~a<br />
koji su ikada nastupali za jedan od<br />
najve}ih svjetskih klubova. Upravo<br />
je u Realu i zavr{io igra~ku karijeru<br />
sa nepunih 30 godina, nakon<br />
{to je do‘ivio te‘i mo‘dani udar u<br />
augustu 1983.<br />
Osim titule prvaka Evrope sa<br />
Bosnom je 2 puta bio prvak Jugoslavije<br />
i osvojio jedan Kup SFRJ,<br />
sa Realom je osvojio jedno {pansko<br />
prvenstvo, a sa reprezentacijom<br />
Jugoslavije bio je olimpijski<br />
pobjednik, svjetski {ampion i 2<br />
puta evropski prvak, a uz to jo{<br />
ima i srebrnu olimpijsku medalju,<br />
bronzanu medalju sa SP-a i srebrnu<br />
i bronzanu medalju sa EP-a.<br />
Za ko{arka{ke zasluge primljen je<br />
u martu 2007. u ku}u slavnih<br />
Svjetske ko{arka{ke federacije,<br />
FIBA-e, ali ovaj veliki trenutak<br />
nije do‘ivio po{to je nakon te{ke<br />
bolesti preminuo 8. decembra<br />
2001. u 47. godini ‘ivota. Velika<br />
nagrada koju je do~ekao u ‘ivotu<br />
bio je izbor za najboljeg sportistu<br />
BiH XX vijeka iz 2000. godine.<br />
Osta}e zauvijek upam}en kao<br />
virtuoz na ko{arka{kom terenu, ali<br />
i kao velika li~nost kojoj slava ni<br />
za pedalj nije pomjerila osnovne<br />
ljudske vrijednosti. ‘Mirza, hvala<br />
ti’, odjekuje pjesma pri svakom<br />
sje}anju na lik i djelo legendarnog<br />
Kin|eta, a koju je otpjevao Stjepan Mirzin Grad<br />
veliki prijatelj u Blagaju Davorin kod Popovi}. Mostara<br />
MART 2013 I BH GLAS I 21
Priredio: Emir OV^INA<br />
ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA<br />
Njema~ka: Odr‘ani<br />
tradicionalni skokovi<br />
na sankama<br />
Na jugu Njema~ke, u selu Gaissach,<br />
odr‘ani su jo{ jedni tradicionalni<br />
skokovi na sankama. U skokovima<br />
koji se odr‘avaju jo{ od 1928. godine<br />
u~estvovalo je vi{e od 70 timova. Sve<br />
je po~elo kao opklada dvojice<br />
mje{tana navedenog sela na jugu<br />
Njema~ke. Staza za zalet prije samog<br />
skoka duga je oko 1.500 metara, a do<br />
sada najve}a zabilje‘ena du‘ina<br />
skoka sa sankama iznosi 25 metara.<br />
Procjenjuje se da je u ovaj dio Bavarske<br />
zbog sanka{kih skokova ove<br />
godine do{lo blizu 20.000 turista.<br />
[vedska:<br />
Takmi~enje u<br />
sjedenju na ledu<br />
[estoro ljudi je savladalo hladno}u i<br />
dosadu i odnijelo pobjedu na godi{njem<br />
takmi~enju u sjedenju na ledu, koje je<br />
VELIKA BRITANIJA<br />
22 I BH GLAS I MART 2013<br />
Sa samo tri<br />
godine postala<br />
~lanica Mense<br />
Alice Amos, trogodi{nja djevoj~ica iz Guilforda u Engleskoj, je postala jedna<br />
od najmla|ih ~lanova Mense, dru{tva koje okuplja nadprosje~no inteligentne<br />
ljude. Malena Alice je na IQ testu postigla rezultat od 162, {to je stavlja u rang<br />
sa nekim od najinteligentnijih ljudi na planeti. Pretpostavlja se da je IQ fizi~ara<br />
Stephena Hawkinga negdje izme|u 160 i 165. Alice pored engleskog jezika<br />
ve} govori i ruski, voli da ~ita Ezopove basne, pjeva, ple{e i slika. Djevoj~ica<br />
po|aha pred{kolsku ustanovu Rydeshill u Guilfordu, gdje prati napredne<br />
kurseve matematike i engleskog jezika i literature, prenosi Daily Mail.<br />
odr‘ano u sjevernoj [vedskoj. ^etiri<br />
mu{karca i dvije ‘ene podijelili su<br />
nagradu od 20.000 kruna (2,320 eura)<br />
po{to su se tokom dva dana takmi~enja<br />
zadr‘ali na santama leda visokim oko<br />
2,5 metra. Kako ka‘u u~esnici, najte‘i<br />
deo takimi~enja nije zima - koja je ovog<br />
vikenda i{la i ispod minus 28, ve}<br />
monotonija. Takmi~aru su, ipak, imali<br />
pravo na 10-ominutnu pauzu radi<br />
odlaska u toalet na svaka dva sata.<br />
Organizatorka Anika Anderson rekla je<br />
da se godi{nje takmi~enje odr‘ava<br />
decenijama, a da ga je u mjesto Vilhelmninu<br />
donio stanovnik koji je u~estvovao<br />
u sli~nom takmi~enju u Rusiji.<br />
Belgija: Nov~ana<br />
kazna za ga|anje<br />
grudvama<br />
Vlasti u nekoliko oblasti Flandrije,<br />
flamanskog regiona Belgije, uvele su<br />
kaznu od 100 eura za ga|anje grudvama<br />
snijega, javili su lokalni mediji.<br />
Lokalni novinari ismijali su ovu<br />
Osmislili oru‘je koje obilje‘ava kriminalce<br />
Jedna britanska kompanija je osmislila oru‘je koje ispaljuje malene<br />
kuglice punjene DNK uzorcima, proizvedenim u laboratoriji, koji na<br />
kriminalcima ostaju prisutni sedmicama i zahvaljuju}i kojim ih je jako<br />
lako identifikovati. Oru‘je je nazvano SelectaDNA sistem velike brzine,<br />
a ne nanosi fizi~ke povrede. Oru‘je je jako korisno u situacijama u kojima<br />
policija ima pote{ko}e sa hvatanjem meta na mjestu doga|aja. Kako<br />
ka‘u iz kompanije, ova vrsta naoru‘anja ima domet od 30 do 40 metara.<br />
odluku lokalnih vlasti. Mediji navode<br />
da su se lokalne vlasti, zbog nesta-<br />
{ice novca usljed krize, okrenule<br />
snje‘nim olujama koje su pogodile<br />
Belgiju kao potencijalnom izvoru<br />
prihoda i da je to smije{no.<br />
Velika Britanija:<br />
Prona{ao izbljuvak<br />
kita vrijedan preko<br />
100.000 eura!<br />
Ken Wilman je tokom svoje {etnje<br />
sa psom prona{ao ambru- izbljuvak<br />
ulje{ure koji vrijedi vi{e od 100.000<br />
eura, javlja AP. Zbog vrlo jakog mirisa<br />
Wilman ga je ostavio na pla‘i, ali je<br />
po povratku doma na internetu provjerio<br />
{to je to prona{ao. Kada je vido<br />
slike, shvatio je da bi to mogla biti<br />
ambra koja se ve} tradicionalno koristi<br />
za proizvodnju parfema, za~ina i<br />
lijekova. „^im sam vidio slike, odmah<br />
NJEMA^KA<br />
sam se vratio na pla‘u, uzeo ga i donio<br />
ku}i“, kazao je. Dodao je i da je tokom<br />
razgovora s nekim firmama u Evropi<br />
saznao da bi mu njegov pronalazak<br />
mogao donijeti i vi{e od 100.000 eura.<br />
„Razlog velike vrijednosti je to {to je<br />
ta ljepljiva ‘u~ izlo‘ena talasima, suncu<br />
i morskoj soli. Zbog svega toga, ona<br />
oksidira u kamen“, objasnio je<br />
Dominic De Vetta, stru~njak za mirise.<br />
Italija: Bacili<br />
k}erkinog de~ka<br />
kroz prozor<br />
Otac, majka i brat jedne mlade<br />
Italijanke nisu mogli da podnesu da<br />
je na|u u krevetu sa de~kom, pa su<br />
mladi}a bacili kroz prozor stana.<br />
Kako prenosi italijanski mediji,<br />
slu~aj se dogodio u Krotoneu, gradu<br />
na jugu Italije. Vrativ{i se ranije ku}i,<br />
Fran~esko Jorno (70), njegova<br />
supruga Elena (55) i sin Efraim (25)<br />
zatekli su djevojku u krevetu sa svojim<br />
de~kom. Mladi} je najprije dobio<br />
batine, a zatim ga je otac uz pomo}<br />
sina polugolog bacio kroz prozor stana<br />
na prvom spratu. Povrije|eni mladi},<br />
koji je pao sa visine od pet metara,<br />
uspio je da im pobjegne i ode do<br />
najbli‘e bolnice gdje su ljekari preuzeli<br />
brigu o njemu. Zadobio je frakture<br />
oba ru~na zgloba, vi{estruke kontuzije<br />
i ogrebotine, a izbijeno mu je i nekoliko<br />
zuba. Njegova djevojka je odmah<br />
pozvala policiju i prijavila svoje roditelje<br />
i brata. Otac i sin su uhap{eni i<br />
optu‘eni za poku{aj ubistva, dok se<br />
majka tereti za nano{enje te{kih<br />
tjelesnih povreda.<br />
Turska: Zapalio se<br />
motor na avionu<br />
Relativno kratak put od Izmira do<br />
Istanbula postao je no}na mora za 114<br />
putnika kada se jedan od motora izne-<br />
^ovjek postao vo|a ~opora vukova<br />
Werner Freund, 79-godi{nji biv{i padobranac, vo|a je ~opora od 29<br />
vukova. On ve} 40 godina ‘ivi me|u vukovima u svom privatnom<br />
azilu u njema~kom gradu Merzig. Ova ~udesna stvorenja od kojih strah<br />
ima svaki ~ovjek, imaju podani~ki odnos prema Werneru, a kada nisu<br />
zauzeti hranom, vole da se igraju s njim. Ove predivne ‘ivotinje su<br />
kao mladun~ad uzeta iz zoo-vrtova {irom svijeta i Werner ih je othranio<br />
na fla{icu, pi{e Daily Mail.<br />
nada zapalio nakon {to ga je pogodila<br />
munja. Da stvar bude gora, avion je<br />
ba{ u tom trenutku prolazio kroz<br />
prili~no neugodnu turbulenciju, prenosi<br />
Index. Me|utim, to kao da nije posebno<br />
zasmetalo putnike koji su cijelu<br />
situaciju podnijeli iznena|uju}e mirno.<br />
Nije bilo plakanja, urlika, niti prestra-<br />
{enih putnika koji uspani~eno predvi-<br />
|aju kraj. Na svu sre}u, sistem za ga{enje<br />
nije o{te}en pa je pilot po‘ar dr‘ao<br />
pod kontrolom i sigurno spustio avion.<br />
Niko nije ozlije|en.<br />
Azerbejd‘an: Platili<br />
kaznu sa 400<br />
kilograma sitnine<br />
Aktivisti za demokratiju u Azerbejd‘anu<br />
platili su danas kaznu od<br />
6.500 manata (8.000 dolara) sa 400<br />
kilograma sitnog kovanog novca, koji<br />
su prikupili uz pomo} simpatizera.<br />
Kako prenosi AFP, ovim ironi~nim
@ena sa naj{irim kukovima na svijetu<br />
Tridesetdevetogodi{nja Amerikanka Mikel Ruffinelli se kao tinejd‘erka<br />
bavila sportom i nikada nije imala problema sa te‘inom. Me|utim, kada je<br />
u 22. godini rodila prvo dijete shvatila je da su njeni bokovi po~eli da se {ire.<br />
Struk joj ima obim od jednog metra, a obim njenih kukova je najve}i na<br />
svijetu, skoro 2,5 metra. Ruffinelli ne namjerava smanjiti svoju tjelesnu<br />
te‘inu u budu}nosti, ali priznaje da joj njena veli~ina nekad stvara probleme.<br />
„Kada putujem avionom moram kupiti dvije karte. To je veoma skupo.<br />
Kroz vrata moram prolaziti bo~no“, kazala je Ruffinelli.<br />
gestom oni su ‘eljeli da uka‘u na svoje<br />
protivljenje re‘imu predsjednika Ilhama<br />
Alijeva, kojeg optu‘uju za gu{enje<br />
slobode govora i hap{enje politi~kih<br />
protivnika. Aktivisti su kaznu, koja im<br />
je bila izre~ena zbog prisustva na protestu<br />
protiv u~estalih smrtnih slu~ajeva<br />
u azerbejd‘anskoj vojsci, odr‘anog 12.<br />
januara, platili sa preko 85.000 kovanica.<br />
„Ovom kampanjom smo `eljeli<br />
da poka`emo dru{tvenu solidarnost i<br />
to smo i postigli, na hiljade ljudi je dalo<br />
svoj doprinos“, kazala je Narmin Ragimova,<br />
jedan od organizatora akcije<br />
prikupljanja sitnine.<br />
Rusija: Tr~ao za<br />
vozom 7 km na<br />
minus 30 stepeni<br />
Jedan 42-godi{nji Rus tr~ao je sedam<br />
kilometara za vozom, po veoma niskoj<br />
temperaturi, a na sebi je imao<br />
samo majicu, trenerku i papu~e. ^ovjek<br />
je ispao iz voza na krajnjem istoku<br />
Rusije. On pri~a da je iza{ao iz<br />
vagona da bi zapalio cigaretu. „Dok<br />
sam se vra}ao otvorio sam pogre{na<br />
vrata. Na{ao sam se u mraku na<br />
{inama, usred {ume“, ka`e on. On je<br />
potom sedam kilometara tr~ao za<br />
vozom, ali nije uspio da ga stigne. Na<br />
narednoj `eljezni~koj stanici pru`ena<br />
mu je pomo}. Pokrenuta je istraga i<br />
policija poku{ava da utvrdi da li je u<br />
pitanju nesre}an slu~aj ili je neko od<br />
slu`benika zaboravio da zaklju~a<br />
vrata voza, prenose agencije.<br />
Bizarna seoska olimpijada<br />
SAD<br />
INDIJA<br />
U Indiji su nedavno po~ele Seoske igre prepune bizarnih sportskih<br />
disciplina. Na igrama se mo‘e vidjeti sve, od akrobacija sa konjima<br />
do dizanja cigli zubima. Me|u takmi~arskim kategorijama su i nosanje<br />
bicikala u zubima, povla~enje vozila uz pomo} kose i vo‘nja<br />
poljoprivrednih ma{ina preko nogu takmi~ara, a tako|er postoje i<br />
discipline za kamile, pse i druge ‘ivotinje. Na festivalu ove godine<br />
u~estvuje vi{e od 4.000 takmi~ara. Ovaj festival, koji je postao va‘an<br />
dio kulture regije Punjab, svake godine posjeti vi{e od milion ljudi.<br />
Kina: Starica ustala<br />
iz kov~ega na<br />
sopstvenoj sahrani!<br />
Peng Siuhua (101) vratila se iz<br />
mrtvih na dan sopstvenog pogreba i<br />
{okirala svoje k}erke i sve ostale stanovnike<br />
mjesta [en{uidong u Kini.<br />
Tijelo starice su prona{le njene k}erke,<br />
nije disala i nije imala puls. Vjerovale<br />
su da je njihova majka umrla.<br />
Tugovale su i pozvale rodbinu i prijatelje<br />
da prisustvuju sahrani narednog<br />
dana, prenose tamo{nji mediji.<br />
Nakon {to su mje{tani o~istili tijelo,<br />
prije nego su ga polo‘ili u kov~eg,<br />
stogodi{njakinja je otvorila o~i, nasmije{ila<br />
se i pozdravila sve prisutne.<br />
Nakon {to je Peng Siuhua o‘ivjela, i<br />
nakon prvobitnog {oka, mje{tani su<br />
se brzo sna{li i priredili su gozbu od<br />
hrane pripremljene za njen pogreb.<br />
Panama: Progutala<br />
31.200 dolara<br />
Policija na me|unarodnom aerodromu<br />
u Panami uhapsila je jednu ‘enu<br />
iz Gvatemale koja je poku{ala da u|e<br />
u zemlju kriju}i u stomaku 31.200<br />
dolara, saop{tila je policija Paname.<br />
@ena, stara 44 godine ~iji identitet<br />
nije objavljen, uhap{ena je nakon {to<br />
ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA<br />
PANAMA<br />
Ribari nisu imali previ{e sre}e u lovu na golemog crnog marlina u blizini<br />
Paname. Umjesto da oni obuzdaju ribu, ona je potopila brod, a sve je to<br />
prikazano u nizu fotografija objavljenih na Facebooku. Na njima se vidi<br />
kako marlin iska~e iz okeana i prevr}e brod. On je na kraju potonuo na<br />
dno, a riba nije uhva}ena. Niko nije nastradao, a svi su na sigurno stigli<br />
uz pomo} posade i broda s kojeg su fotografije snimljene. Brod<br />
„nespretnog kapetana“ na kraju je potonuo na dno, a riba nije uhva}ena.<br />
ju je policija zbog sumnjivog pona-<br />
{anja poslala na rendgensko snimanje.<br />
Najmanje 39 razli~itih paketi}a<br />
sa novcem prona|eno je u njenom<br />
stomaku, a policija navodi da je rije~<br />
o sumi od 31.200 dolara. O~ekuje se<br />
da }e paketi}e, koji su joj preostali u<br />
stomaku, uhap{ena ‘ena izbaciti u<br />
bolnici u prijestonici Paname, nakon<br />
~ega }e vlasti mo}i da odrede koliko<br />
je ta~no novca nelegalno poku{ala<br />
da unese u zemlju.<br />
SAD: Mladi par ‘ivi<br />
u ku}i sa 40 svinja!<br />
Jedna ‘ena u SAD-u ‘ivi u svojoj ku}i<br />
sa 40 svinja. Ona isti~e da se o njima<br />
brine kao o svojoj djeci, i da nema namjere<br />
da prestane da ih ~uva kao ku}ne<br />
ljubimce. Florence Gruber ‘ivi u ku}i<br />
u Vermontu sa oko 40 svinja. Ovih<br />
dana lokalne vlasti naredile su joj da<br />
iz svoje ku}e izbaci njene ljubimce do<br />
22. januara ove godine. Inspektori<br />
isti~u da rade po prijavi kom{ija koje<br />
se ‘ale na smrad. Ova ‘ena sla‘e se da<br />
ima previ{e svinja i da }e neke pokloniti,<br />
ali svakako ne ‘eli da se „rije{i“<br />
svih svojih ljubimaca.<br />
Australija: Sud<br />
presudio u korist<br />
koze<br />
Australijski sud oslobodio je jednu<br />
kozu optu‘be za vandalizam, zbog<br />
toga {to je pojela cvije}e sa jedne aleje<br />
u centru Sidneja. Koza po imenu<br />
Gary ~ekala je ispred sudnice dok se<br />
njen vlasnik James Dezarnaulds ‘alio<br />
na kaznu od 440 australijskih dolara,<br />
koju mu je policija izdala u augustu<br />
pro{le godine, nakon {to je<br />
uhvatila njegovu mezimicu kako<br />
brsti cvije}e ispred Muzeja savremene<br />
umjetnosti. Kako prenosi australijska<br />
agencija AAP, sud je ustanovio<br />
da Dezarnaulds, poznat i pod umjetni~kim<br />
imenom Jimbo Bazoobi, nije<br />
Golema riba prevrnula ribarski brod<br />
poveo svoju kozu sa namjerom da se<br />
„vandalski pona{a prema vegetaciji“.<br />
Novi Zeland:<br />
Papagaj kriminalac<br />
plja~ka turiste<br />
Jedan britanski turista je do suza<br />
nasmijao policijsku patrolu nakon<br />
{to je na Novom Zelandu prijavio<br />
plja~ku koju je izvr{io papagaj!<br />
Turista Peter Lich je bio na odmoru<br />
na Novom Zelandu, a kada je za trenutak<br />
napustio svoju kampersku prikolicu<br />
kako bi fotografisao prirodne<br />
ljepote u okolini, u nju je uletio papagaj<br />
koji je sa komandne table vozila<br />
zgrabio oko 600 funti i odletio. Da<br />
po Pitera Li~a stvar bude jo{ gora,<br />
ispostavilo se da su to bile skoro sve<br />
pare koje je imao kod sebe, jer mu<br />
je u d‘epu ostalo svega 20 funti. Cio<br />
slu~aj je prijavio policiji, ali su {anse<br />
da do|e do svog novca jako male.<br />
MART 2013 I BH GLAS I 23
ZABAVA<br />
HUMOR<br />
[UTNJA<br />
Unuk tra‘i od djeda pare:<br />
- Djede, daj mi 500 maraka<br />
- Kako da ti dam kada<br />
nemam<br />
- Znam da ima{ vidio sam<br />
ju~er u tvom nov~aniku.<br />
- E, to ti nedam jer ho}u<br />
da ih stavim na {tednu knji-<br />
‘icu.<br />
- Bolje je da to meni da{<br />
jer onda ne}u re}i babi da si<br />
na Fejsbuku u rubriku status<br />
napisao: „Udovac“.<br />
POZIV U POMO]<br />
U policijskoj stanici zvoni<br />
telefon:<br />
- U pomo}! U ku}u je<br />
provalila ma~ka!<br />
- To nije razlog da zovete<br />
u pomo}.<br />
- Kako nije<br />
- Ma~ka je doma}a ‘ivotinja.<br />
A ko zove<br />
- Papagaj.<br />
DVOGODI[NJA OVCA<br />
Do{la plavu{a na selo pa<br />
sretne ~obana koji ~uva ovce:<br />
- Koliko ova ovca ima<br />
godina<br />
- Dvije!<br />
- A kako znate da ima ba{<br />
toliko<br />
- Znam po rogovima.<br />
- Vidi stvarno, ima dva<br />
roga.<br />
AFORIZMI<br />
· Briga o funkcionisanju<br />
dr‘ave je razbibriga najvi{ih<br />
politi~ara.<br />
· Mi smo ve} osvojili kosmos,<br />
nebeskom inflacijom,<br />
astronomskim cijenama i<br />
politi~arima u oblacima<br />
· Politi~ar koji stavlja<br />
po{tenje iznad svega, od<br />
svega ne}e imati ni{ta.<br />
· Politi~ki otpad se<br />
reciklira svake ~etvrte<br />
godine.<br />
· Napredniji smo od<br />
Amerikanaca. Oni tek planiraju<br />
let na Mars, a mi smo<br />
s Marsa odavno pali.<br />
· I bogatstvo i siroma-<br />
24 I BH GLAS I MART 2013<br />
KOD DOKTORA<br />
Nakon du‘eg vremena<br />
do{ao pacijent doktoru:<br />
- Pa dobro ~ovje~e gdje si<br />
bio ovoliko dugo<br />
- Kako to mislite<br />
- Pa nisi mi dolazio u ordinaciju<br />
ve} nekoliko mjeseci.<br />
- A to! E pa doktore bio<br />
sam malo du‘e vrijeme<br />
bolestan.<br />
BOSANSKA ANESTEZIJA<br />
Le‘i ~ovjek na operacionom<br />
stolu, a hirurg ga pita:<br />
- Ho}ete li anesteziju koju<br />
pla}a Socijalno osiguranje ili<br />
}e{ onu {to }e{ ti platiti<br />
- Nemam para. Deder onu<br />
{to pla}a Socijalno.<br />
- Dobro! „Nina nana,<br />
moje zlato spava!“<br />
KRATKA POSJETA<br />
Do{la punica k}erki i zetu<br />
u goste. Kod ku}e zate~e zeta.<br />
- Kako si zete<br />
- Do sada sam bio dobro.<br />
Otkud Vi<br />
- Eto ja do{la kod vas u<br />
goste.<br />
- Neka ste, a koliko dugo<br />
}ete ostati<br />
- Sve dok Vam ne<br />
dosadim.<br />
- A {to tako kratko<br />
{tvo se oplo|uju. Prvo ra|a<br />
novac, a drugo djecu.<br />
· I temelji i graditelji su<br />
udareni. Prvi lo{e drugi dobro.<br />
· Vlast me nije uop{te<br />
promijenila. I dalje ‘elim da<br />
je se do~epam.<br />
· Datum izbora je dan<br />
kada vi odlu~ujete o svojoj<br />
sudbini. Svim ostalim danima<br />
odlu~uju drugi.<br />
· Punima kao brod ne<br />
tonu la|e.<br />
· Raskrstili smo sa<br />
mra~nim ideologijama. Sve su<br />
ugledale svjetlost dana.<br />
Jovo Nikoli}<br />
(preuzeto sa interneta)<br />
SKANDINAVKA<br />
BH GLAS<br />
BR. 33<br />
KLASIČNA<br />
MUZIKA<br />
ILI<br />
UMJETNOST<br />
POKRET<br />
ENGLESKIH<br />
RADNIKA<br />
POČETKOM<br />
XIX VIJEKA<br />
VRSTA<br />
LJEKOVITE<br />
BILJKE,<br />
SASA (Mn.)<br />
PRIPADNIK<br />
VITEŠ. REDA<br />
KRIŽARSKE<br />
VOJSKE (Lat.)<br />
SOLO<br />
VRSTA<br />
SREDSTVA<br />
ZA ČIŠĆENJE<br />
(Mn.)<br />
GRAM<br />
L. Z.<br />
VRSTA<br />
POSLASTICE<br />
(Franc.)<br />
NEUTRON<br />
AMERIČKA<br />
MANEKEN-<br />
KA, ERIN<br />
PASTA ZA<br />
OBUĆU<br />
Anagram:<br />
“MILINA”<br />
VRSTA<br />
TEBLETA<br />
ZA SRCE<br />
FRANC.<br />
SORTA<br />
BIJELOG<br />
GROŽĐA<br />
ONAJ<br />
KOJI RANI,<br />
RANO-<br />
RANILAC<br />
SAKRITI,<br />
ZATAJITI<br />
VRSTA RUDE,<br />
SILIKAT<br />
KALCIJA I<br />
TITANA<br />
MLADI POLJ.<br />
REŽISER,JAN<br />
Anagram:<br />
“LAKAT”<br />
EROTIČAR<br />
FILM BATE<br />
ČENGIĆA<br />
IZ 1990.G.<br />
NAPRAV-<br />
LJENE<br />
OD LANA<br />
IZRAELSKO<br />
NASELJE NA<br />
ZAP. OBALI<br />
NAGOMILATI<br />
ADEMIROVA<br />
IMENJA-<br />
KINJA<br />
IRSKI OTOK<br />
Anagram:<br />
“RANA”<br />
NAPAD (Fr.)<br />
NAUKA O<br />
POSTOJANJU<br />
POJEDINIH<br />
BOLESTI (Gr.)<br />
TIJELO<br />
KOJE NE<br />
SPROVODI<br />
STRUJU (It.)<br />
ISTA SLOVA<br />
ŽENSKO IME,<br />
NIKOLINA,<br />
NIKOL<br />
VRSTA<br />
PTICE<br />
PJEVAČICE<br />
ITALIJA<br />
BILJEŠKA,<br />
NAPOMENA<br />
(Lat. mn.)<br />
DRŽAVLJANI<br />
AMERIKE<br />
PRIPOVJE-<br />
TKA (Franc.)<br />
Anagram:<br />
“TRICE”<br />
RJE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA: GLASOVI, LALOPAT, KAMILARI, DIGITAR, INADITI, JATACI, MATORA,<br />
S, TORI, EJ, OR, ZIKE, R, VIRAN, GARITI, ZALAGA^, AZOTARA, LEVITIN, ITISONI, VETERAN
FARUKS TRANSPORT<br />
RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI<br />
Datum Mjesto Vrijeme Datum Mjesto Vrijeme Datum Mjesto Vrijeme<br />
Svakog<br />
3. u<br />
mjesecu<br />
Svakog<br />
4. u<br />
mjesecu<br />
Svakog<br />
5. u<br />
mjesecu<br />
Prijevoz paketa i robe iz Skandinavije za Bosnu i Hercegovinu<br />
Svendborg 09,00<br />
Nakskov 12,00-13,00<br />
Maribo 14,00-14,30<br />
Sakskøbing 15,00<br />
Nykøbing 16,00-17,00<br />
Stege 18,00<br />
Næstved 19,00<br />
Brøndby Strand 09,00-10,30<br />
Hedehuse 11,00<br />
BKC København 12,00-16,00<br />
Nivå 19,00<br />
Slagelse 10,00-11,00<br />
Nyborg 12,00-13,00<br />
Odense 14,00-16,00<br />
Ejby 17,00<br />
Kolding 18,00-19,00<br />
Svakog<br />
6. u<br />
mjesecu<br />
Svakog<br />
7. u<br />
mjesecu<br />
Vejle 09,00<br />
Brande 11,00<br />
Horsens 13,00-14,00<br />
Silkeborg 15,00-15,30<br />
Langå 16,30<br />
Randers 17,00-18,00<br />
Grenå 19,00<br />
Hobrå 09,30<br />
Hadsund 10,30<br />
Støvring 11,30<br />
Frederikshavn 13,00-14,00<br />
Ostevro 14,30<br />
Ålborg 15,30-16,00<br />
Viborg 18,00<br />
Skive 20,00<br />
Svakog<br />
8. u<br />
mjesecu<br />
Svakog<br />
9. u<br />
mjesecu<br />
Thisted 09,00<br />
Bested 10,00<br />
Nørre Nisum 11,00<br />
Ringkøbing 13,00-14,00<br />
Herning 16,00<br />
Sdr. Felding 17,00<br />
Varde 18,00<br />
Esbjerg 19,00-20,00<br />
Haderslev 08,00<br />
Abenraa 09,00<br />
Sønderborg 10,00-11,00<br />
Tønder 13,00-14,00<br />
Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa<br />
dolazimo na lice mjesta po<br />
prethodnom dogovoru.<br />
Adresa:<br />
Faruks Transport<br />
Dyrehavegårdsvej 38<br />
6000 Kolding<br />
Humanitarne pakete i donirana ortopedska pomagala<br />
vozimo besplatno!<br />
Kontakt telefoni:<br />
26991626<br />
60765140 / 60800141<br />
MART 2013 I BH GLAS I 25
26 I BH GLAS I MART 2013
MART 2013 I BH GLAS I 27
28 I BH GLAS I MART 2013