Upravljanje otpadom u sjeveroistocnoj Bosni.pdf - Ekologija.ba

INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG 

SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM 

Studija o čvrstom otpadu za sjevero-istočnu BiH sa detaljnim pregledom stanja u 

opštinama Maglaj, Žepče, Zavidovići, Derventa i Tuzla uz osvrt na stanje u drugim 

gradovima 

Adnan Hadžiefendić, dipl.ing.tehn. 

Tuzla, februar 2010.

CENTAR ZA EKOLOGIJU I ENERGIJU 

EKO-LEONARDO 

M. i Ž. Crnogorčevića 8 75000 Tuzla BiH Priboj bb 75249 Priboj BiH 

tel/fax: ++387 (0)35 249-311 tel: ++387 (0)65 538-494 

ceetz@bih.net.ba www.ekologija.ba ekoleonardo@hotmail.com 

Izdavaĉ 

Centar za ekologiju i energiju, Tuzla 

Autor 

Adnan Hadţiefendić dipl.ing.tehn. 

Tehniĉko ureĊenje i dizajn 

Advija Đonlić 

Vanja Rizvić 

George Stiff 

Štampa 

d.o.o. „Off-Set“, Tuzla 

Tiraţ 

200 primjeraka 

Ova studija je uraĎena za projekat „Od učešća javnosti do odrţivog razvoja“ koji se realizuje uz 

finansijsku podršku Evropske unije u okviru programa „Evropski instrument za demokratiju i 

ljudska prava (EIDHR)“ i Fonda otvoreno društvo BH. Sadrţaj studije je isključiva odgovornost 

Centra za ekologiju i energiju i EКО-Leonarda, te ni u kojem slučaju ne predstavlja stav 

Evropske unije niti Fonda otvoreno društvo.

INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U 

SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI 

3 

SADRŢAJ 

SAŢETAK ......................................................................................................................................................... 4 

UVOD ................................................................................................................................................................. 5 

1. DEFINICIJA I VRSTE OTPADA ................................................................................................................ 6 

1.1. Evropski katalog otpada ........................................................................................................................ 6 

Error! Bookmark not defined. 

1.2. Komunalni otpad (otpad iz domaćinstva) ............................................................................................ 9 

1.3. Industrijski otpad ................................................................................................................................... 9 

2. ZAKONSKA REGULATIVA ..................................................................................................................... 9 

2.1. Zakon o otpadu na nivou Bosne i Hercegovine ................................................................................. 9 

2.2. Zakon o otpadu na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ............................................................ 10 

2.3. Zakon o otpadu u RS-u ...................................................................................................................... 11 

2.4. Zakon o otpadu na podruĉju Kantona .............................................................................................. 12 

2.4.1. Zakon o otpadu u ZE-DO ............................................................................................................... 12 

2.4.2. Zakon o otpadu u Tuzlanskom Kantonu ........................................................................................ 12 

3. DEPONIJE – TRENUTNO STANJE ....................................................................................................... 12 

3.1. Stanje otpada na podruĉju Tuzlanskog kantona ............................................................................. 14 

3.1.1. Način odvoza i deponovanja otpada ........................................................................ .................. 14 

3.2. Stanje otpada na podruĉju općine Zavidovići .................................................................................. 15 

3.2.1. Pokrivenost prevozom otpada Općine Zavidovići ........................................................................ 15 

3.2.2. Deponija ”Ekonomija“ Zavidovići ............................................................................................... 15 

3.2.3. Monitoring deponije ...................................................................................................................... 16 

3.3. Stanje otpada na podruĉju općine Ţepĉe .......................................................................................... 18 

3.4. Stanje otpada na podruĉju općine Maglaj ........................................................................................ 20 

3.5. Stanje otpada na podruĉju općine Derventa .................................................................................... 21 

3.5.1. Način odvoza i deponovanja otpada ............................................................................................. 21 

4. INFORMISANOST O OTPADU NA PODRUĈJU OPĆINE ZAVIDOVIĆI ..................................... 21 

5. MOGUĆI NAĈINI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA OTPADA NA PODRUĈJU OPĆINA .......... 22 

Primjer: načini rješavanja problema otpada na području Općine Zavidovići 

6. ZAKLJUĈAK .......................................................................................................................................... 23

4 



SAŢETAK 

Jedan od najvećih problema današnjice predstavlja 

problem otpada, koji je kod razvijenih drţava u 

većoj mjeri već riješen, dok kod manje razvijenih 

još uvijek predstavlja veliki problem. 

Kada je riječ o problemu otpada u Bosni i 

Hercegovini teško je doći do tačnih podataka koji 

govore gdje i kako se rješava taj problem. U većini 

slučajeva problem predstavlja nedostatak zakonske 

regulative koja bi riješila taj problem, a poznavajući 

ekonomsku situaciju, moţe se reći da je to u 

dogledno vrijeme nemoguće riješiti. 

Nadleţnost za zaštitu okoliša je podijeljena na 

FBiH, RS i BD, što usloţnjava i usporava 

provoĎenje postojećih zakona. Ukazuje se na 

potrebu donošenja jedinstvenog zakona na 

drţavnom nivou koji će regulisati problem otpada, 

kao i drugih ekoloških problema. 

TakoĎe je potrebno uraditi Planove upravljanja 

otpadom na kontonalnom nivou, te Lokalne akcione 

planove na nivou opština koji će biti usklaĎeni sa 

kantonalnim planovima. 

U Bosni i Hercegovini je prihvaćena uspostava 

regionalnog pristupa upravljanja otpadom, što 

podrazumijeva udruţivanje općina po ekonomskom 

principu, te zajedničko odlaganje otpada na 

regionalnim deponijama. PredviĎena je izgradnja 16 

regionalnih sanitarnih deponija na kojima bi se 

odlagao prikupljeni otpad iz njima pripadajućih 

općina. 

Do danas su poduzete mnoge aktivnosti po ovom 

pitanju, formirana su preduzeća regionalnih 

deponija koja će njima upravljati, neke od deponija 

su izgraĎene (Sarajevo, Zenica) ili su u fazi 

izgradnje(Bihać, Bijeljina..) ili sanacije (Tuzla).



5 

UVOD 

PrilagoĎavanjem prirode sebi, čovjek narušava 

ravnoteţu u prirodi, pa nije ni čudo što su do danas 

nestale mnoge vrste biljaka i ţivotinja, što nema 

više čistih riječnih tokova, šumskih pejzaţa, a i 

atmosfera svakog dana biva sve više zagaĎena. 

Razumljivo je to da čovjek treba da radi i ne treba 

da se odrekne tehnološkog i ekonomskog razvoja, 

ali treba imati uvijek na umu staru izreku koja kaţe 

da „prirodu nismo naslijedili od starijih predaka, 

već smo je posudili od mladih naraštaja“. U 

protivnom, čovjek postaje neprijatelj samom sebi. 

Privredni i tehnološki razvoj posljednjih decenija 

ugroţava ţivot i zdravlje ljudi na više načina. 

Priroda sa njenim osnovnim elementima 

ekosistema: površinskim i podzemnim vodama, 

tlom i zrakom se svakodnevno zagaĎuju kroz 

infiltraciju štetnih susptanci u njih, što dovodi do 

opterećenja ekosistema. 

U cilju zaštite ekosistema, pojedine zemlje ili 

odreĎena zajednica drţava (npr. Evropska unija; 

UNEP– United Nations Environmental Programe, 

koji je pokrovitelj Bazelske konvencije i dr.), 

donose odreĎene zakone. Znatan broj ljudi nema 

dovoljnu svijest u pogledu zaštite okoliša, pa ih kroz 

zakonske propise i norme moraju sprovoditi. 

Sistemsko rješavanje pitanja zaštite okoliša u 

zemljama članicama Evropske unije započeto je 

početkom 70-tih godina 20. vijeka kada su doneseni 

prvi zakoni i propisi u oblasti zaštite okoliša. 

IzmeĎu ostalog, ovim zakonskim aktima 

uspostavljen je sistem zbrinjavanja i ponovnog 

iskorištavanja otpada , odnosno uspostavljena je 

nova privredna grana- privreda otpada. 

Tako je u SR Njemačkoj 1971.godine donesen 

zakon o otpadu, kada je odlaganje otpada vršeno na 

oko 50.000 deponija (preteţno neureĎene, tzv. 

divlje deponije). Kao rezultat dosljedne primjene 

tog zakona, broj deponija nakon tri godine je 

smanjen na oko 4.500, odnosno za više od 10 puta. 

Odlaganje otpada u članicama Evropske unije na 

današnjem stepenu razvoja tehnike i tehnologije vrši 

se u ureĎene deponije otpada sa veoma velikim 

stepenom sigurnosti za zaštitu okoliša. MeĎutim, 

one nemaju neograničenu prijemnu moć 

(zapreminu). Zbog toga se kroz zakonsku regulativu 

teţi smanjenju količina otpada, tj. izbjegavanju 

nastanka i ponovnom korištenju odreĎenih 

komponenti otpada. Osnovna teţnja je da se svi 

otpadi koji se dobivaju u procesu proizvodnje, 

potrošnje i drugim radnjama koriste kruţni tok 

iskorištavanja, što je osnovna zadaća privrede 

otpada. 

Bilo bi nerealno očekivati da se dobije potpuno 

zatvoren krug otpada (totalna reciklaţa), jer 

neizbjeţno dolazi do stvaranja otpada i u procesu 

reciklaţe. Ponovno korištenje korisnih komponenti 

otpada (reciklaţa) mora se posmatrati sa više 

aspekata, od kojih su najutjecajniji paketi 

opterećenja na okoliš. UtvrĎivanje, da li je odreĎeni 

predmet otpad ili se moţe ponovo koristiti za 

proizvodnju, često je u koliziji. Ono što je za jednog 

vlasnika otpad, za drugog je korisna sirovina. Šta će 

biti otpad ne zavisi toliko od predmeta ili materijala 

koliko od našeg odnosa prema tom predmetu ili 

materijalu. Dilema kad je predmet materijal otpad 

ili korisna sirovina nastoji se definisati kroz 

odgovarajuće propise.

6 



1. DEFINICIJA I VRSTE OTPADA 

Zakon o upravljanju otpadom u BiH definisao je i 

utvrdio sljedeće vrste otpada: 

- «otpad»- označava sve materije ili predmete 

koje vlasnik odlaţe (subjektivna odluka) ili se 

traţi da bude odloţen (objektivna odluka) u 

skladu sa jednom od kategorija otpada 

navedenoj u listi otpada i utvrĎenoj u 

provedbenom propisu. 

- «komunalni otpad»- je otpad iz domaćinstva 

kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirode ili 

sastava sličan otpadu iz domaćinstva. 

- «opasni otpad»- je svaki otpad koji je utvrĎen 

posebnim propisom i koji ima jednu ili više 

karakteristika koje prouzrokuju opasnost po 

zdravlje ljudi i okoliša po svom porijeklu, 

sastavu ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je 

naveden u listi otpada kao opasni koji je 

regulisan provedbenim propisima. 

- «neopasni otpad»- je otpad koji nije definisan 

kao «opasni otpad». 

- «inertni otpad»- je otpad koji nije podloţan 

značajnim fizičkim, hemijskim ili biološkim 

promjenama. Inertni otpad se neće rastvarati, 

spaljivati ili na drugi način fizički ili hemijski 

obraĎivati, biološki razgraĎivati ili ne utiče 

nepovoljno na druge supstance sa kojima dolazi 

u kontakt na način da uzrokuje zagaĎenje 

okoliša ili ugroţavanje zdravlja ljudi. Ukupna 

vlaţnost, sadrţaj polutanata u otpadu i 

ekotoksičnost filtrata mora biti neznatna da ne 

bi došlo do ugroţavanja kvaliteta površinskih i 

podzemnih voda. 

1.1.Evropski katalog otpada 

Direktivom Evropske unije 75/442/EWG i dopune 

direktive 91/156/EWG utvrĎen je Evropski katalog 

otpada koji je na snazi od 01.01.1999.god. Evropski 

katalog otpada predstavlja tri liste, i to: 

- Lista otpada prema djelatnostima koje ga 

generišu (kod „1“ označen sa dvije cifre, sa 20 

osnovnih industrijskih grana); 

- Lista otpada prema procesu, podprocesu ili 

mjestu nastanka. 

- Lista otpada prema vrsti otpada. U ovoj listi 

dodatno je definisan opasni otpad sa 295 

kategorija, koji je potrebno nadzirati saglasno 

klasifikaciji otpada prema Bazelskoj konvenciji 

i klasifikaciji otpada prema Ujedinjenim 

nacijama. 

Evropskim katalogom otpada utvrĎeno je više od 

1.000 vrsta otpada. Najveći broj ovih vrsta otpada 

su definisane DIN-standardima, dok neke vrste nisu 

definisane. 

Opće prihvaćena načela cjelokupnog sistema 

privrede otpada u Evropskoj uniji poznata su kao 

«4R»: 

- Redukcion – smanjenje ili sprečavanje 

nastanka otpada, 

- Reuse – ponovno upotreba otpada bez 

obrade, 

- Resycling – reciklaţa odnosno obrada 

otpada za materijalno ili energetsko 

iskorištavanje i 

- Recovery – obnavljanje, ponovna upotreba 

za istu namjenu ali uz obradu, npr.povratna 

ambalaţa. 

Krajnji cilj privrede otpada je potpuno napuštanje 

odlaganja otpada, odnosno razvoj bezdeponijskog 

koncepta upravljanja otpadom. 

U Bosni i Hercecgovini zaštiti okoliša pridaje se 

poseban značaj tek posljednjih nekoliko godina, što 

se ogleda u donošenju odgovarajućih zakonskih 

akata. U 2000. donesena je «Strategija upravljanja 

čvrstim otpadom u Bosni i Herceegovini», 

finansirana od strane EU Phare Funded Projeckt. 

Strategija je obuhvatila upravljanje kućnim, 

industrijskim, medicinskim i graĎevinskim otpadom 

u oba BH entiteta, s ciljem da se dostignu evropski 

standardi u ovoj oblasti.



7 

01 00 00 

02 00 00 

03 00 00 

04 00 00 

05 00 00 

06 00 00 

07 00 00 

08 00 00 

09 00 00 

10 00 00 

11 00 00 

12 00 00 

13 00 00 

14 00 00 

15 00 00 

16 00 00 

17 00 00 

18 00 00 

19 00 00 

20 00 00 

Otpad koji nastaje istraţivanjem, eksploatacijom i preradom mineralnih sirovina 

Otpad iz primarne poljoprivrede, vrtlarstva, lova, ribolova, vodenih kultura, pripreme i prerade 

hrane 

Otpad iz prerade drveta i proizvodnje celuloze, papira, kartona, ploča i namještaja 

Otpad iz koţarske i tekstilne industrije 

Otpad iz prerade nafte, prečišćavanja zemnog plina i pirolize uglja 

Otpad iz anorganskih hemijskih procesa 

Otpad iz organskih hemijskih procesa 

Otpad iz proizvodnje, prerade, prodaje i korištenja premaza (boje, lakovi, email) i sredstava za 

brtvljenje 

Otpad iz fotografske industrije 

Anorganski otpad iz termičkih postupaka 

Anorganski otpad koji sadrţi metale, a potiče od obrade i zaštite metala i hidrometalurgije metala 

Otpad iz procesa mehaničkog oblikovanja i površinske obrade metala, keramike, stakla, i 

plastičnih mada 

Otpad na bazi ulja (osim jestivog ulja i 05 00 00 i 12 00 00) 

Otpad od organskih sredstava koja se koriste kao otapala (osim 07 00 00 i 08 00 00) 

Otpad od srestava za pakovanje, masa za usisavanje, sredstava za brisanje filterskog materijala i 

zaštitnih odijela 

Otpad koji nije naveden na drugom mjestu u katalogu 

GraĎevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući otpad od izgradnje cesta) 

Otpad koji nastaje kod zdravstvene zaštite ljudi i ţivotinja 

Otpad iz ureĎaja za obradu otpada, komunalnih otpadnih voda i ureĎaja za pripremu pitke vode 

Komunalni i njemu sličan otpad iz industrijsko-trgovačkih i zanatskih pogona, uključujući 

razdvojeno skupljeni otpad 

Tabela 1. Glavne grupe Evropskog kataloga otpada 

Osnovni principi na kojima se zasniva Strategija 

upravljanja čvrstim otpadom u Bosni i Hercegovini 

su identični principima na kojima se zasniva zaštita 

okoliša u Evropskoj uniji. To su: 

- Princip «zagaĎivač plaća», 

- Princip prevencije, 

- Princip mjera predostoţnosti, 

- Princip integracije i 

- Princip intervencije na izvoru. 

Princip «zagaĎivač plaća», usvojen je u skladu sa 

procedurama i principima Evropske unije i čini 

osnovu za politiku zaštite okoline i donošenja 

zakona. Naplata nameta za štete koje je zagaĎivač 

prouzrokovao, podstiče ga da smanji zagaĎivanje i 

pronaĎe proizvode sa manje štetnim efektima 

zagaĎivanja ili tehnologiju koja omogućava 

racionalnije korištenje resursa iz okoline. 

Princip prevencije, podrazumijeva sprečavanje 

pojava zagaĎivanja okoliša ili štetnih uticaja, a ne 

da se otklanja kada se već dogodi. Drugim riječima, 

bolje prevencija nego sanacija. 

Princip mjera predostroţnosti, primjenjuje se u cilju 

izbjegavanja potencijalno štetnih uticaja od 

prisutnih supstanci toksičnih i podloţnih 

bioakumulaciji, čak i kada ne postoji naučni dokaz 

koji bi potvrdio slučajnu povezanost izmeĎu emisija 

i efekta. 

Princip integracije, pitanje zaštite okoliša moţe da 

bude adekvatno riješeno samo u slučaju da sve 

nadleţne drţavne institucije rade paralelno na tom 

problemu, odnosno integralno. 

Princip intervencije na izvoru, ukazuje na to da 

proizvedeni otpad treba da ostane što je moguće

8 



bliţe mjestu svog nastanka. Ovo se zove princip 

blizine, tj. što je manja udaljenost od mjesta 

proizvodnje, manja duţina transporta (manji faktor 

rizika i manji utrošak energije za transport). 

Na osnovu ovih opštih principa u 2003.godini u 

Bosni i Hercegovini donesen je paket okolinskih 

zakona ( Sluţbene novine Federacije Bosne i 

Hercegovine broj 33 od 19.jula 2003.): 

- Zakon o zaštiti okoliša, 

- Zakon o zaštiti prirode, 

- Zakon o zaštiti zraka, 

- Zakon o zaštiti voda i 

- Zakon o upravljanju otpadom. 

Na osnovu ovih zakona u Bosni i Hercegovini su 

već donesena odgovarajuća podzakonska akta na 

nivou pravilnika za njihovu operacionalizaciju. 

IZBJEGAVANJE 

Savjetovanje 

Ttransparentnost 

ISKORIŠTAVANJE ILI KONAČNO ZBRINJAVANJE 

Problematični otpad 

ne 

 

da 

Izdvajanje štetnih 

matrijala 

POSEBNI 

OTPAD 

Iskorištavanje da da Reciklaţa SEKUNDARNE 

 

materijala 

materijala SIROVINE 

ne Ostatak 

Biološka razgradnja 

ne 

da 

Bioreciklaţa 

Ostatak 

KOMPOST 

 

da 

Termička 

obrada 

ENERGIJA 

ne 

 

da 

SIROVINE 

Inertni otpad 

ne 

Termička 

obrada 

Slika 1. Šema ispitivanja komunalnog otpada u opštem konceptu privrede otpada



9 

1.2. Komunalni otpad (otpad iz domaćinstva) 

Svakim danom otpada je sve više. Prosječne 

produkcije čvrstog otpada u Bosni i Hercegovini 

iznose oko 0,7 do 0,9 kg/ stanovniku na dan, 

odnosno 270 do 300 kg/ stanovniku u godini. U 

razvijenim zemljama produkcija čvrstog otpada 

iznosi i preko 3,00 kg/ stanovniku na dan. Zbog sve 

većih količina i štetnosti po okolinu, otpad se smatra 

jednim od najznačajnijih ekoloških problema 

savremenog svijeta. 

Čvrsti otpad koji se produkuje u domaćinstvima 

predstavlja heterogenu smjesu različitih vrsta 

otpadnih materijala, kao što su: papir, karton, staklo, 

keramika, metali, plastika, koţa, kosti, tekstil, 

biomase, razne vrste inertnih materijala, posebno 

opasne vrste otpada i sl. Posebno opasne vrste 

otpada u domaćinstvima nazivaju se problematični 

otpad u koji spadaju: baterije, stari lijekovi, 

insekticidi, pesticidi, fungicidi, motorna ulja, 

razreĎivači, boje, lakovi, sredstva za skidanje hrĎe, 

sredstva za zaštitu drveta, akumulatori, uljni filteri, 

termometri sa ţivom, antifriz, filmovi raznih vrsta, 

fluoroscentne rasvjetne cijevi, ljepila, kozmetika, 

fotohemikalije, hemikalije za čišćenje i sl. 

1.3. Industrijski otpad 

Industrijska preduzeća koja odlaţu najviše otpada 

na području općine Zavidovići su: IP Krivaja 1884 

d.o.o., Ziko d.o.o. Ova preduzeća su zajedno u 2009 

godini izvezla 1200 tona otpada na gradsku 

deponiju Ekonomija. Sadrţaj otpada iz IP Krivaja 

većinom sadrţi otpadke brusnih materijala, otpadna 

ambalaţa od boja i lakova, razne vrste metala koji 

se dobije obradom odreĎenih metalnih komada a 

koji više nije za upotrebu, pepeo i otpadna šljaka. 

Dok sadrţaj otpada iz Ziko d.o.o. većinom sadrţi 

tekstil, dijelove mašina koji se nemogu više 

iskoristiti. 

Ostala industrijska proizvodna preduzeća izvoze 

mnogo manje otpada koji mnogo ne utiče na 

okolinu, godišnje odloţe oko 200 tona otpada, a 

većinom je taj otpad iz drvne industrije i nije opasan 

po okoliš jer se brzo razgraĎuje. 

Ova industrijska preduzeća nemaju vlastite deponije 

za odpad nego sav svoj otpad odvoze na gradsku 

deponiju Ekonomija. 

Zemlje u razvoju i nerazvijene zemlje u koje spada i 

Bosna i Hercegovina, naţalost još uvijek nemaju 

dovoljno razvijenu svijest o potrebi očuvanja 

prirode i zdrave ţivotne sredine, takoĎe ove zemlje 

nemaju ni odgovarajuće pravne ni tehničke 

instrumente za uspješno rješavanje problema 

zagaĎenja ţivotne sredine. 

2. ZAKONSKA REGULATIVA 

2.1. Zakon o otpadu na nivou Bosne i Hercegovine 

Prema Ustavu BiH, sve nadleţnosti koje nisu 

izričito definisane kao nadleţnost BiH, u isključivoj 

su nadleţnosti entiteta. Prema tome, na osnovu 

ustavne odredbe nadleţnost za zaštitu 

okoliša/ţivotne sredine, podijeljena je na nekoliko 

administrativnih nivoa: entiteta Federacije BiH, 

entiteta Republika Srpska i Brčko distrikta. 

U članu II Ustava BiH (Ljudska prava i osnovne 

slobode) u Katalogu prava, sva lica na teritoriji 

Bosne i Hercegovine uţivaju ljudska prava i 

slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje: Pravo 

na ţivot. Ne naglašava se pravo na zdrav ţivot i 

zdravu ţivotnu sredinu/okoliš. Prema tome, 

nadleţnosti za ţivotnu sredinu nisu podreĎene 

drţavi. Na nivou BiH, organ izvršne vlasti Bosne i 

Hercegovine je Vijeće ministara, koje vrši svoja 

prava i duţnosti kao vladine funkcije, a u skladu sa 

Ustavom BiH, zakonima i drugim propisima Bosne 

Hercegovine. Vijeće ministara BiH čine sljedeća 

ministarstva: Ministarstvo vanjskih poslova; 

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa; 

Ministarstvo finansija i trezora; Ministarstvo 

komunikacija i prometa; Ministarstvo civilnih 

poslova; Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice; 

Ministarstvo pravde; Ministarstvo sigurnosti i 

Ministarstvo odbrane. Sva ova ministastva bave se

10 



parcijalno pitanjima okoliša/ţivotne sredine na 

nivou BiH. U okviru Ministarsva vanjske trgovine i 

ekonomskih odnosa, egzistira Sektor za prirodne 

resurse, energetiku i zaštitu okoline, koji se sastoji 

od 4 odsjeka: odsjek za zaštitu okoline; odsjek za 

vodne resurse i turizam; odsjek za energetiku i 

odsjek za implementaciju projekata. 

Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo 

komunikacija i prometa i Direkcija za evropske 

integracije bave se pitanjima okoliša/ţivotne sredine 

u domenu sklapanja i potpisivanja meĎunarodnih 

sporazuma (preuzimanje meĎunarodnih obaveza 

mogu imati i entiteti, ali uz prethodnu saglasnost 

Parlamentarne skupštine BiH). BiH je danas, u 

nadleţnosti Ministarstva vanjske trgovine i 

ekonomskih odnosa, potpisnica mnogih značajnih 

konvencija i sporazuma. 

Na osnovu člana 23 Statuta Brčko distrikta Bosne i 

Hercegovine, Skupština Brčko distrikta Bosne i 

Hercegovine, na 93. sjednici odrţanoj 30. juna 

2004. godine, usvaja Zakon o upravljanju otpadom. 

I. opće odredbe Zakona: 

Član 1 

Ovim zakonom ureĎuju se: 

- sve kategorije otpada, osim otpada 

navedenog u stavu 3 ovog člana, 

- sve vrste djelatnosti, operacije i postrojenja 

u upravljanju otpadom. 

Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na: 

- otpad nastao istraţivanjem, ekstrakcijom, 

tretmanom i skladištenjem mineralnih resursa i 

radom kamenoloma, 

- tečni otpad, 

- ţivotinjski otpad i drugi neopasni materijal 

prirodnog porijekla koji se moţe koristiti u 

poljoprivredne svrhe, 

- odloţeni eksploziv, osim ako to nije regulisano 

posebnim propisom. 

Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na: 

- radioaktivni otpad 

- gasove ispuštene u atmosferu, 

- otpadne vode. 

Zakon o upravljanju otpadom (“Sl. Glasnik DB”, br. 

25/04) 

2.2. Zakon o otpadu na nivou Federacije Bosne i Hercegovine 

Zakon o 

upravljanju 

otpadom 

(SL.novine 

FBiH 33/03) 

Odgovornost za upravljanje otpadom u FBiH podijeljena je izmeĎu 

nadleţnih organa FBiH, kantona i opština. Lokalne vlasti su nadleţne za 

prikupljanje, transport i deponovanje na području jedinica lokalne 

samouprave. 

Federalno ministarsvo zdravstva i Federalno ministarstvo poljoprivrede, 

vodoprivrede i šumarstva, trebaju učestvovati u izradi propisa iz oblasti 

upravljanjem medicinskim i poljoprivrednim otpadom. 

Član 8. 

Strategija upravljanja otpadom u Federaciji BiH. 

Strategiju upravljanja otpadom na period od šest godina donosi Parlament 

Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije) 

na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine 

Član 58. 

Propis iz člana 8. stav 1. donijet će Parlament Federacije BiH u roku od 18 

mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona. 

Član 9. 

Kantonalni planovi za upravljanje otpadom 

Svaki kanton donijetit će Plan upravljanja otpadom na svom području. 

Član 56. 

Sva pravna lica će uskladiti svoje aktivnosti sa odredbama ovog zakona u 

roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. 

Postojeća Strategija 

upravljanja čvrstim 

otpadom u BiH 

usvojena je od 

Parlamenta FBiH 

(i od Vlade RS). 

U FBiH je uraĎena 

Strategija upravljanja 

otpadom. 

Nekoliko kantona je 

donijelo plan 

upravljanja otpadom, 

Zeničko- 

Dobojski,Tuzlanski 

kanton, te Distrikt 

Brčko



11 

Zakonom o okolišu u FBiH, na nivou opština i 

gradova, predviĎena je izrada Lokalnih akcionih 

planova za ţivotnu sredinu (LEAP). Tačan broj 

usvojenih LEAP-a nije poznat, a mnogi su 

finansirani od strane meĎunarodnih organizacija. 

LEAP imaju uraĎene Općine: Tuzla, Gračanica, 

Ţivinice s tim da u Ţivinicama treba ponovo da se 

radi jer je istekao planirani rok. Općina Zavidovići 

nema izraĎen LEAP, trenutno je u fazi izrade. 

Općine koje nemaju uraĎen LEAP: Derventa, 

Zvornik, dok za ostale općine nemamo podatke. 

U FBiH, trenutno su u izradi: Strategija za zaštitu 

prirode i Strategija za zaštitu zraka, a uskoro treba 

da počne izrada Strategije za upravljanje vodama. 

Strategija upravljanja otpadom u Federaciji BiH 

Strategiju upravljanja otpadom na period od šest 

godina donosi Parlament Federacije Bosne i 

Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament 

Federacije) na prijedlog Vlade Federacije Bosne i 

Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada FBiH). 

Stručne i druge poslove u izradi Strategije 

upravljanja otpadom vrši Federalno ministarstvo 

prostornog ureĎenja i okoliša (u daljem tekstu: 

Federalno ministarstvo). 

Izrada propisa iz stava 1.ovog člana vrši se u 

saradnji sa: 

- MeĎuentitetskim tijelom za okoliš; 

- predstavnicima Vlade Republike Srpske; 

- predstavnicima ekonomskih udruţenja; 

- predstavnicima udruţenja za zaštitu okoliša; 

- predstavnicima kantonalnih vlada. 

Propis iz stava 4. ovog člana mora biti usklaĎen sa 

Strategijom ekonomskog razvoja 

BiH i kantonalnim planovima ekonomskog razvoja. 

Vlada FBiH će dvogodišnje podnositi izvještaj 

Parlamentu Federacije o provoĎenju 

Strategije. 

Strategija upravljanja krutim otadom u BiH 

predviĎa dvije varijante prijelaznog rješenja 

meĎuopćinskih/regionalnih deponija sanitarnog 

karaktera, i to: 

- 16 lokacija (tip entitetska), i 

- 14 lokacija (tip-meĎuentitetska) do 2010, 

- 5 lokacija većih regionalnih deponija u cijeloj BiH 

do 2020.god. 

Entitetska varijanta 16(14) regionalnih deponija: 

- 10 (8) u Federaciji BiH za regije Bihać, Bugojno, 

(Goraţde), Gračanica, Livno, Mostar, Tešanj, Tuzla, 

Zenica i (Ţivinice). 

- 6 u Republici Srpskoj: Banja Luka, Bijeljina, 

Prijedor, Doboj, Vlasenica i Bileća. 

2.3. Zakon o otpadu u RS-u 

Zakonom o zaštiti ţivotne sredine RS, na nivou 

opština i gradova, predviĎena je izrada Lokalnih 

akcionih planova za ţivotnu sredinu (LEAP). Tačan 

broj usvojenih LEAP-a nije poznat, a mnogi su 

finansirani od strane meĎunarodnih organizacija. 

Zakon o upravljanju otpadom (Sluţbeni glasnik RS, 

br. 53/02). U RS-u postoji Strategija upravljanja 

otpadom (pipremljena zajedno sa statgijom u FBiH 

u toku reaizacije PHARE projekta «Stratgija 

upravljanja čvrstim otpadom u BiH) i niz 

pravilnika: 

- Pravilnik o vrstama otpada i djelatnostima u 

oblastima upravljanja otpadom za koje je 

potrebna dozvola (Sl. glasnik RS broj 

39/05) 

- Pravilnik o kategorijama otpada sa 

katalogom(Sl. glasnik RS broj 39/05) 

- Pravilnik o sadrţaju plana prilagoĎavanja za 

postojeća postrojenja i uredjaje za 

djelatnosti upravljanja otpadom i 

aktivnostima koje preuzima nadlezni organ 

(Sl. glasni RS broj 39/05) 

- Pravilnik o kategorijama otpada, 

karakteristikama koje ga svrstavaju u opasni 

otpad, djelatnostima povrata komponenti i 

odlaganja otpada (Sl. glasnik broj 39/05) 

- Pravilnik o uslovima za rad postrojenja za 

spaljivanje otpada (Sl. glasnik broj 39/05) 

- Pravilnik o finansijskim garancijama kojima 

se moţe osigurati prekogranično kretanje 

otpada (Sl. glasnik RS broj 86/05) 

- Pravilnik o transportu opasnog otpada (Sl.

12 



glasnik RS broj 86/05) 

- Pravilnik o uslovima za prenos obaveza 

upravljanja otpadom sa proizvoĎača i 

prodavača na odgovorno lice sistema za 

prikupljanje otpada (Sl. glasnik RS broj 

118/05) 

- Pravilnik o upravljanju medicinskim 

otpadom (Sl. glasnik RS broj 90/06) 

- Pravilnik o dopuni Pravilnika o vrstama 

otpada i djelatnostima upravljanja otpadom 

za koje je potrebna dozvola (Sl. glasnik RS 

broj 3/07) 

2.4. Zakon o otpadu na podruĉju Kantona 

Kantonalni planovi za upravljanje otpadom 

____________________ 

Svaki kanton donijetit će Plan upravljanja otpadom 

na svom području. 

Plan iz stava 1.ovog člana mora biti usaglašen sa 

Strategijom upravljanja otpadom Federacije BiH. 

Plan iz stava 1.ovog člana donosi zakonodavno 

tijelo kantona. 

Kantonalnim propisom uredit će se uvjeti za 

planiranje upravljanja otpadom u općinama. 

Izrada Plana iz stava 1.ovog člana vrši u saradnji sa 

općinskim organima, ekonomskim udruţenjima i 

udruţenjima za zaštitu okoliša. 

2.4.1. Zakon o otpadu u ZE-DO Kantonu 

Pravilnik o posebnom reţimu kontrole djelatnosti koje ugroţavaju ili 

mogu ugroziti čovjekov okoliš 

Zeničko – Dobojski Kanton, 

Sl.novine 10/00 

2.4.2. Zakon o otpadu u Tuzlanskom Kantonu 

Na području Tuzlanskog Kantona usvojeno je 10 zakona i 5 podzakonskih akata, doneseni su prije zakona FBiH 

ili na temelju njihovih nacrta i načelno su usklaĎeni. Zakon koji je trenutno na snazi: 

Zakon o zaštiti okolice Tuzlanski Kanton, Sl.novine 6/98 

3. DEPONIJE - TRENUTNO STANJE 

IzgraĎena je regionalna deponija „Mošćanica“ u 

Zenici. Regionalna deponija "US REG-DEP" d.o.o. 

Bihac je u toku izgradnje. Općina Zvornik je 

odreĎena da bude nosilac aktivnosti na provoĎenju 

procedura dobijanja potrebnih saglasnosti i 

registracije Javnog preduzeća "Regionalna 

deponija". Sporazum o formiranju MeĎuopštinskog 

vijeća za izgradnju regionalne deponije otpada 

potpisan je 19.12.2009. u Prijedoru. U Tuzlanskom 

kantonu se odustalo od izgradnje regionalne 

deponije Lukavačka Rijeka, ali je u toku sanacija 

sanitarne deponije „Desetine“. U Prijedoru 

18.12.2009. potpisan je sporazum o formiranju 

MeĎuopštinskog vijeća za izgradnju regionalne 

deponije otpada. Sve regionalne deponije su u 

izgradnji, osim već izgraĎene u Sarajevu. 

Prema podacima Uprave Civilne zaštite FBiH samo 

na području FBiH postoji 21 ureĎena deponija, te 33 

djelomično ili nikako ureĎene općinske deponije. 

Istovremeno, prema podacima iz Strategije za 

zbrinjavanje čvrstog otpada, na teritoriji FBiH 

nalazi se 1.893 nelegalnih odlagališta različite 

površine koja zauzimaju ukupnu površinu od blizu 

milion kvadratnih metara (974.221 kvadratni 

metar). 

Tuzla i Bihać usporavaju projekat zbrinjavanja 

čvrstog otpada u BiH. Potrošili su po milion dolara, 

a da tokom proteklih pet godina nisu odredili 

lokacije za gradnju deponija, potvrĎeno je u 

Ministarstvu okoliša i turizma u Vladi FBiH. U 

Bijeljini je počela izgradnja regionalne deponije.



13 

Deponije u izgradnji 

 

Ove deponije bi trebalo da su uraĎene i 

pripremljene za otpad po Evropskim standardima i 

bile bi bez velikog utjecaja na okolinu i zagaĎenje 

okoline. Problem regionalnih deponija predstavljaju 

sredstva koja su potrebna za njeno voĎenje kao i 

nedostatak finansijskih sredstava u općinama koje 

su duţne finansirati odvoz otpada iz svoje općine do 

regionalne deponije koje je u većini slučajeva 

finansijski neodrţivo. Problem još predstavlja i 

nedostatak prevoznih sredstava koja bi prevozila 

otpad na regionalnu deponiju. Općine koje nisu u 

mogućnosti odvoziti otpad na regionalnu deponiju, 

otpad odlaţu na općinske deponije, koje nisu 

uraĎene po projektu i nisu ekološki prihvatljive, dok 

u nekim općinama ne postoje ni te deponije i otpad 

se odlaţe na divlja odlagališta. Većini tih općinskih 

deponije je istekao rok trajanja ili je već pri kraju. 

Na području Zeničko-Dobojskog kantona u funkciji 

je regionalna deponija Mošćanica, gdje se za sada 

otpad odlaţe samo iz bliţih općina. 

Za ispravno postupanje s komunalnim otpadom 

prvenstveno su odgovorni sami graĎani koji 

su i proizvoĎači ovog otpada. Komunalna preduzeća 

moraju obezbijediti odgovarajuće uslove 

kojim će se graĎanima omogućiti primjerno 

postupanje s otpadom, a shodno odlukama 

nadleţnih organa i tijela u općini. Komunalna 

preduzeća su duţna i da savjetima i drugim 

aktivnostima pomognu graĎanima u savremenom 

zbrinjavanju s komunalnim otpadom. Nemamo 

podatke da li su Komunalna preduzeća dijelila 

edukacijske materijale, osim obavijesti i TV 

obavještenja. Na području Tuzle u saradnji JKP 

Komunalac Tuzla i CEETZ-a ( Centar za energiju i 

ekologiju Tuzla) uraĎene su odreĎene zajedničke 

aktivnosti na implementaciji projekata edukacije i 

odvajanja otpada („Edukacijom do odvojenog 

sakupljanja otpada u Tuzli“, „Danas recikliramo 

mi, sutra možemo svi“). 

Zbrinjavanje otpada, posebno komunalnog, u većini 

lokalnih zajednica predstavlja problem. 

Lokalne zajednice prema svojim mogućnostima 

preduzimaju korake kako bi riješili taj problem iako 

iz godine u godinu , uzrokovani uţurbanim 

razvojem, problem postaje sve veći. 

S druge strane, pristupajući rješavanju problema sa 

viših nivoa federalne i kantonalne vlasti su donijeli 

niz zakona i strateških odredbi. Postojeća Strategija 

upravljanja čvrstim otpadom u BiH usvojena je od 

Parlamenta FBiH (i od Vlade RS). U FBiH je 

uraĎena Strategija upravljanja otpadom.

14 



3.1. Stanje otpada na podruĉju Tuzlanskog kantona 

Tuzlanski kanton (TK) stvara dnevno 400-500 tona 

otpada, što znači da svaki stanovnik proizvede 0,8-1 

kg otpada dnevno. Nezbrinjavanjem otpada, s 

obzirom na broj stanovnika i količinu otpada po 

stanovniku, TK bi za 36 godina bio pokriven slojem 

otpada u visini od jednog metra. Osim u nedostatku 

tehničke opreme potrebne za zbrinjavanje otpada, 

problem je i u nedovoljno razvijenoj ekološkoj 

svijesti stanovnika, koji često, već naviknuti na 

gomile otpada, prosto prelaze preko njega. Time 

samo odlaţu rješavanje problema. 

Danas se na području TK nalazi veliki broj 

smetljišta koja su nastala u ratu i na kojima se još 

uvijek vrši dispozicija čvrstog otpada. 

Nekontrolisano odlaganje na tzv. smetljišta 

predstavlja veliki problem u pogledu štetnog uticaja, 

koji se manifestuje u vidu zagaĎenja vode, vazduha 

i tla, što veoma opasno ugroţava zdravlje ljudi, 

pogotovo onih koji rade na takvim mjestima. 

U Tuzlanskom kantonu osim formiranja preduzeća 

regionalne deponije ništa više nije uraĎeno i moţe 

se reći da je projekat propao. Regionalna deponija 

Lukavačka Rijeka počela je da se radi kreditnim 

sredstvima, a ne donacijom, u što graĎani nisu 

upućeni. Općina Lukavac odbija nastavak aktivnosti 

na realizaciji ovog projekta na lokalitetu Lukavačka 

Rijeka. U toku je sanacija sanitarne deponije 

„Desetine“. Više je uzroka za zastoj u izgradnji 

pojedinih deponija: 

- nedovoljna informisanost graĎana o projektu; 

- neefikasnost općinskih i kantonalnih vlasti u 

političkoj i finansijskoj podršci izgradnji 

deponije; 

- nedovoljna odgovornost i odlučnost svih 

nivoa vlasti na implementaciji koncepta 

regionalnog sanitarnog deponiranja u BiH. 

Informiranje graĎana u previĎenim regijama i šire 

javnosti o projektu izgradnje sanitarnih deponija 

nije na zadovoljavajućem nivou. Djelomično 

provedena edukacija i kampanja podizanja ekološke 

svijesti samo na lokalnom nivou nije bila dovoljna. 

GraĎanima u čijem se okruţenju planira izgradnja 

regionalne deponije treba biti dostupna i jasna 

dokumentacija za projekat regionalne sanitarne 

deponije. TakoĎer treba biti jasan sam pojam 

sanitarne regionalne deponije koji treba biti 

zakonski jasno definisan i tehnički opisan. 

Edukaciju i kampanju podizanja ekološke svijesti 

namijenjenu svim graĎanima treba uraditi 

jedinstveno na cijelom prostoru BiH uzimajući u 

obzir iskustva iz već provedenih kampanja na 

lokalnom nivou. Pozitivan primjer pruţanja 

edukacije graĎanima u Tuzli je NVO CEETZ sa 

brojnim projektima recikliranja i kompostiranja. 

3.1.1. Naĉin odvoza i deponovanja otpada 

Prikupljanje i deponovanje otpada na području 

grada Tuzle je u nadleţnosti JKP „Komunalac“. 

Sluţba za odvoz i deponovanje otpada radi na 

sakupljanju i deponovanju komunalnog otpada 

od pravnih i fizičkih lica na području općine Tuzla, 

koji odlaţe i deponuje na sanitarnoj deponiji 

„Desetine“. 

Slika 5. Deponija grada Tuzle



15 

3.2. Stanje otpada na podruĉju općine Zavidovići 

3.2.1. Pokrivenost prevozom otpada Općine Zavidovići 

Prosječna produkcija komunalnog otpada na 

području Općine se uklapa u prosječnu vrijednost na 

području čitave Federacije BiH, a koja iznosi 0,73 

kg/st/dan. Komunalno preduzeće JKP Radnik d.o.o., 

koje brine o skupljanju komunalnog otpada na 

području općine Zavidovići, ne pokriva sva 

domaćinstva odvozom otpada tako da neprikupljeni 

otpad završava na divljim deponijama. JKP Radnik, 

prema podacima iz Ze-Do kantona pokriva 60% 

površine općine Zavidovići. Ne postoji odvojeno 

sakupljanje otpada niti reciklaţa otpada. 

Gradski dio općine je pokriven odvozom otpada, 

dok u ruralnim područjima nije riješeno pitanje 

odvoza komunalnog otpada i to uzrokuje veliki broj 

divljih deponija. 

Divlje deponije koje su razasute po cjeloj Općini 

prestavljaju pravi mamac za pse lutalice i glodare 

koji raznose otpad i povećavaju mogućnot od 

obolijevanja zaraznim bolestima. Na ovaj način se 

zagaĎuju i prirodni izvori pitke vode. 

Zabrinjavajuće je i to što neki neodgovorni 

stanovnici spaljuju svoj otpad papir, plasitku, gumu, 

tekstil i sl. Na ovaj način oni najviše štete sami sebi. 

Problem predsavljaju i fekalne vode koje zbrinjava 

svako na svoj način. 

Slika 1.Kontejneri postavljeni uz rijeku Krivaju 

Slika 2.Održavanje higijene u gradu Zavidovići 

3.2.2. Deponija ”Ekonomija“ Zavidovići 

Općina odlaţe prikupljeni otpad na općinsku 

deponiju koja bi trebala u skorije vrijeme da se 

zatvori i sanira, te da se otpad deponuje na 

regionalnu deponiju Mošćanica. Time bi se riješio 

problem općinske nesanitarne deponije Ekonomija 

koja je odreĎenog kapaciteta i nije uraĎena po 

projektu, jer ne ispunjava uslove koje treba da 

ispuni dobro isplanirana deponija niti ispunjava 

uslove koje je postavio zakon. Regionalna deponija 

Mošćanica udaljena je od općine Zavidovići, tako 

da veliki problem predstavlja prevoz otpada do 

regionalne deponije. Nedostatak finansijskih 

sredstava je veliki problem koji onemogućuje odvoz 

otpada do regionalne deponije. 

Odlagalište je smješteno na površini od 15.000 m 2 i 

predviĎa se da je prostor za buduće odlaganje 

dovoljno za narednih dvije godina. 

Lokalite odlagalište se nalazi pored regionalnog 

puta Zavidovići – Maglaj, 3 km od Zavidovića. 

Najbliţe naseljeno mjesto je Grab, na udaljenosti od 

oko 150 m od odlagališta, dok je rijeka Bosna 

udaljena oko 200 m. 

Odlagalište je neograĎeno, nesanitarnog tipa, ali se 

nalazi pod nadzorom u trajanju od 14 sati dnevno 

(ljeti, zimi nešto kraće). Odlagalište ne posjeduje 

dozvole za upotrebu, niti bilo koje druge dozvole za 

rad, ali je pripremljen Plan prilagoĎavanja. 

Odlagalište posjeduje mehanizaciju (1 buldoţer, 1 

rovokopač, 1 kiper).

16 



Slika:3. Deponija „Ekonomija“ Zavidovići 

U svrhu iznalaţenja mogućih rješenja poboljšanja 

aktuelnog sistema upravljanja otpadom u opštini 

Zavidovići, studenti i profesori Università degli 

Studi di Brescia- “CeTAmb”, izvršili su monitoring 

gradske deponije. 

3.2.3. Monitoring deponije 

Analiza tipa odloţenog otpada 

MATERIJAL % otpada Total * 

Papir i karton 4-11 

Tkanine, drvo 2-4 

Plastika 12-17 

Metali 2-9 

Organsko 34-49 

Gombrasti otpad 8-22 

Incernibile 5-21



17 

Uzimanje 2 uzorka iscjedka 

Jedinica mjere Lokva (1) Kanal (2) Limit D.Lgs. 152/06 

COD mg/l 530 970 160 

Mn mg/l 2,9 1,3 2 

N-NH 4 

+ 

N-NO 2 

- 

N-NO 3 

- 

mg/l 3,8 40 11,7 

mg/l

18 



Aktivno uzmanje uzoraka prašine i metala: 

Izmjerene vrijednosti 

(μg/m 3 ) 

D.M. 25-11-94 

Valore di attenzione 

PTS 188 150 300 

Alarmantna vrijendost 

Mjerenje radioaktivnosti: 

Srednja vrijednost: 0,029mREM/h ----------------- ispod sigurnosnih limata 0,068mREM/h (OMS) 

3.3. Stanje otpada na podruĉju općine Ţepĉe 

Slika:4. Deponija „Ekonimija“ Zavidovići 

KP „Komunalac“ Ţepče vrši skupljanje, odvoz i 

deponiranje otpada od 1350 domaćinstava i 240 

poslovnih subjekata uglavnom iz gradskog i 

prigradskog područja. Odlaganje otpada vrši na 

jedno odlagalište čiji je kapacitet oko 5000 m 2 

površine. 

Odlagalište smeća se redovito odrţava zagrtanjem 

smeća bagerom i prekrivanja smeća zemljom. 

Postojeće odlagalište je neureĎeno, nije ograĎeno, 

nema nikakvih graĎevinskih objekata, nema 

priključaka na električnu mreţu, nema pitke vode ni 

odvoda vode drenaţom i kanalizacijom, nema 

sistema upravljanja deponijskim gasom i nema 

potrebnog kadra (osoblja) izuzev samo jednog 

uposlenog NK radnika na deponiji. 

Za ureĎenje odlagališta potrebno je osigurati 

sredstva za izradu projekta ureĎenja deponije prema 

projektu koji je usklaĎen s pozitivnim propisima o 

deponijama, iz proračuna Općine i Kantona te 

drugih mogućih izvora. 

Upravni odbor KP”KOMUNALAC” donio je plan 

prilagodbe upravljanja otpadom za postojeće 

odlagalište otpada na lokaciji Trebetović.



19 

Plan prilagodbe deponije sadrţi sljedeće dijelove: 

1. Lokacije odlagališta i informacije o operateru 

dovoza i deponiranja otpada 

2. Opis lokacije i okoliša, predloţena klasifikacije 

deponije 

3. Unutarnji uticaj odlagališta na okoliš 

4. Procjena očekivanog vijeka trajanja odlagališta 

na temelju njenog fizičkog kapaciteta i 

planiranih količina odlaganja otpada 

______________________________ 

5. Odluka o lokaciji odlagališta s obzirom da je 

preko postojeće lokacije odlagališta Trebetovići 

projektovana trasa autoputa koridora 5 C 

6. Opis odlagališta, opis trenutnog načina 

upravljanja otpadom i mjere prilagodbe 

7. Prijedlog mjera prilagoĎavanja po fazama 

(PredviĎeno je deset mjera prilagoĎavanja 

deponije) 

Za izvršenje Plana prilagodbe odlagališta potrebno Na teritoriji općine Ţepče utvrĎeno je postojanje 

je osigurati financijska sredstva u iznosu od slijedećih divljih odlagališta smeća: 

165.000,00 KM i 200.000,00KM. Nuţno je 

osigurati i trajno financiranje troškova skupljanja, 

utovara, odvoza, deponiranja smeća na odlagalište, 

redovno odrţavanje odlagališta, plaćanja bruto 

plaća i drugih troškova uposlenika na odlagalištu, te 

nabavku vozila za odvoz smeća. 

Financijska sredstva za ove potrebe i troškove 

prvenstveno treba osigurati iz ekonomskih cijena 

vršenja usluga skupljanja, utovara, odvoza i 

deponiranja smeća na odlagalište, te eventualno još 

1. Odlagalište smeća na desnoj obali rijeke Bosne 

izmeĎu dva mosta u Ţepču; 

2. Odlagalište smeća na kraju ulice Mahala u 

Ţepču na lijevoj obali rijeke Bosne; 

3. Odlagalište smeća u naselju Globarica (veća); 

4. Odlagalište smeća u naselju Globarica (manja); 

5. Odlagalište smeća u naselju Ţeleća (tri deponije 

na raznim mjestima u tom naselju); 

6. Odlagalište smeća na ušću rijeke Ograjine; 

7. Odlagalište smeća uz put naselja Hrastuša. 

nekih izvora. 

______________________________ 

U okviru programa saniranja divljih odlagališta 

smeća u općini Ţepče potrebno je izvršiti sljedeće 

poslove: 

- Utovar raznog otpada i smeća na svim 

deponijama utovarivačem; 

- Utovar smeća ručno; 

- Odvoz utovarenog smeća na deponiju 

„Ograjina“ kamionom ili traktorom; 

______________________________ 

- Utovar zemlje utovarivačem u kamion ili traktor 

za prekrivanje terena gdje je bilo smetljište; 

- Dovoz zemlje kamionom ili traktorom na 

deponiju za prekrivanje odlagališta; 

- Ravnanje zemlje i terena smetljišta bagerom. 

Ukupno potrebna sredstva za izvoĎenje ovih 

poslova predviĎenih programom saniranja divljih 

odlagališta iznose 13.637,00 KM. (Podaci o 

programu saniranja divljih deponija su iz 2002 

godine). Poduzeće “Komunalac” Ţepče raspolaţe sa 

samo jednim vozilom za odvoz smeća koje je staro 

preko 20 godina. 

Po podacima KP «Komunalac» u vezi čvrstog 

otpada iz 2000 godine koji se odnose na grad Ţepče 

bez učešća ostalih naselja općina na bazi slobodne 

procjene situacija je bila sljedeća: 

- Ukupno 2 350 stanovnika je bilo pokriveno 

sistemom prikupljanja otpada. 

- Prikupljanje čvrstog otpada po mjestu 

nastanka moţe se podijeliti na komunalni 

otpad u iznosu od 16 m 3 po danu ili 2 tone 

po danu i na tehnološki otpad u količinama 

od 1,1 m 3 po danu ili 0,4 tone po danu. 

- Po svojstvima prikupljeni čvrsti otpad 

moţemo podijeliti na neselektirani 

komunalni otpad (2 tone po danu) i na 

neselektirani tehnološki otpad (0,4 tona po 

danu) 

- Komunalni otpad se prikuplja putem kanti

20 



za smeće ( 2088 m 3 za godinu dana ili 313 

tona godišnje) i putem kontejnera (2088 m 3 

za godinu dana ili 313 tona) 

- ProizvoĎači tehnološkog otpada su 

«Mahnjača» (tekstilni otpad 0,2 tona po 

danu) i «Minel» (otpad stakla i plastike 0,2 

tone po danu) i oba subjekta odlaţu otpad 

na komunalnu deponiju. 

- Odlagalište «Ograjina» po vrsti deponije je 

odreĎeno odlagalište, volumena 4500 m 3 , 

površine 1500m 2 i popunjena je 70%, nije 

ograĎena, udaljena od centra općine 3 

kilometra i udaljena od najbliţeg vodotoka 

20 metara. 

- Postoji nekoliko divljih odlagališta na 

raznim lokalitetima u općini Ţepče koje su 

udaljene od 1 do 5 kilometara od centra 

grada i u neposrednoj blizini vodotoka. 

- Odvod čvrstog i drugog otpada nije 

cjelovito riješen za sve MZ i ruralna 

područja 

- Većina podataka uzeta iz Strategije razvoja 

Općine Ţepče. 

Direktor Regionalne deponije „Mošćanica“ Emir 

Zukić i načelnik općine Ţepče Mato Zovko, 

potpisali su Ugovor o korištenju usluga sanitarne 

deponije za bezopasni otpad. Predmet tog ugovora 

je ureĎenje odnosa izmeĎu Regionalne deponije 

Mošćanica i Općine Ţepče za deponiranje 

neopasnog čvrstog otpada s područja općine Ţepče. 

Neopasni čvrsti otpad koji se prikupi na području 

ţepačke općine će biti povjeren javnom poduzeću 

Komunalno koji će nakon obavljenog selektivnog 

tretmana i izdvajanja korisnih sirovina, dalje 

transportirati na spomenutoj deponiji. Općina Ţepče 

jedna je od osam općina u Zeničko-dobojskoj i 

Srednjobosanskoj ţupaniji koje će zajednički 

koristiti regionalnu sanitarnu deponiju Deponija u 

čiju je izgradnju do sada utrošeno 5.037.000,00 

dolara, a čija vrijednost iznosi 8.400.000,00 dolara 

,izgraĎena je po standardima i direktivama 

Europske Unije i predstavlja sigurnu pretpostavku 

za brz razvoj ostalih sustava upravaljanja otpadom. 

Svjetska banka za ovaj projekat je odobrila oko 

sedam milijuna dolara a Vlada FBiH projekt je 

podrţala s oko 1,4 milijuna dolara. U BIH je 

planirana izgradnja sedam regionalnih deponija, a 

od početka implementacije ovog projekta u BiH je 

zatvoreno 149 deponija otpada. 

3.4. Stanje otpada na podruĉju općine Maglaj 

Općina Maglaj podijeljena je na 22 mjesne 

zajednice i pokriva površinu od 384 km 2 i procjenju 

je se da ima oko 31.000 stanovnika. Institucija 

nadleţna za upravljanje otpadom na području 

općine Maglaj je Odjeljenje za urbanizam i 

stambeno-komunalna pitanja. Preko ovog 

Odjeljenja općina angaţuje komunalna preduzeća za 

obavljanje pojedinih poslova u upravljanju otpadom 

na nivou općine. Općina nema propisno izgraĎenu 

sanitarnu deponiju, te upravlja svojom starom 

zvaničnom deponijom, ali je izrazila interes da se 

uključi u projekat regionalne deponije. Komunalno 

preduzeće koje ima zadatak prikupljanja otpada na 

području općine ima relativno dobru opremu, no 

problem predstavljaju brdoviti dijelovi općine gdje 

su putevi prilično uski. Pokrivenost općine 

odvozom otpada je oko 70%. 

Komunalno preduzeće nema specijalizovanu 

infrastrukturu za selektivno sakupljanje otpada 

(kontejneri, vozila ), nema sveobuhvatni 

informacioni sistem sa bazama podataka o 

korisnicima usluga, rutama, kontejnerima, 

finansijskom poslovanju i stopi naplate. Postojeće 

baze podataka se ne aţuriraju redovno. 

Uopšteno, komunalno preduzeće ne vidi 

vaţnost razvijanja odnosa sa javnošću. Neke 

informacije se objavljuju na lokalnim medijima 

(radio i TV stanice, općinski bilteni), meĎutim te 

informacije nisu dovoljne u smislu redovnosti i 

učestalosti objavljivanja, kvaliteta i vrste 

informacija koje se objavljuju, raznolikosti medija i 

mehanizama koji se koriste. Npr, graĎani ostaju 

nedovoljno informisani jer se informacije vezane za 

otpad objavljuju samo putem jednog medija u 

odreĎenom vremenskom periodu, a ne kroz 

korištenje nekoliko mehanizama istovremeno 

(brošure, leci, javne oglasne ploče, vruće telefonske 

linije). Uz to, graĎanima se pruţaju ograničene ili 

nikakve informacije u vezi statusa komunalnog 

preduzeća, njihovih prava kada su u pitanju usluge 

vezane za otpad, sistem naplate, i slično.



21 

3.5. Stanje otpada na podruĉju općine Derventa 

Općina Derventa podijeljena je na 30 mjesnih 

zajednica od kojih su 26 seoskih, a 4 gradske. Broj 

stanovnika po popisu iz 1991. godine je 56.328, a 

sada se pretpostavlja da ima oko 43.000 stanovnika. 

Otpad sa područja općine se odlaţe na smetlište 

„Polja“, na koje se godišnje odloţi cca 11610 t 

otpada, koji je većinom komunalni otpad. Na 

području općine registrovana su 33 divlja 

odlagališta, mada se pretpostavlja da ih ima mnogo 

više. 

3.5.1. Naĉin odvoza i deponovanja otpada 

Prikupljanje o odlaganje otpada vrši AD 

„Komunalac“, dok privatnih preduzeća za 

skupljanje otpada nema. U 2006.godini uspostavljen 

je Centar za reciklaţu sekundarnih sirovina gdje se 

sakupljaju, još uvjek, neznatne količine papira, 

plastike i stakla. 

Sistem reciklaţe na području općine Derventa čine, 

Centar za reciklaţu i šest zelenih ostrva čime su 

djelimično riješeni uslovi potrebni za selektivno 

sakupljanje otpada.Prikupljanje otpada vrši se 

neselektivno pomoću kontejnera, te transportuje 

komunalnim vozilima „smećarima“ do odlagališta u 

Polju. Ovo odlagalište/deponija nema potpunu 

infrastrukturu za pravilno odlaganja otpada. 

Na području općine nije riješen problem opasnog 

otpada, pa se opasni otpad odlaţe zajedno sa 

komunalnim otpadom na smetlište u Polju. TakoĎe 

ne postoji ni jedinstvena baza podataka o 

sakupljenim količinama otpada niti o vrsti otpada. 

Zbog nepostojanja vage na smetlištu u Polju, ne 

moţe se reći tačna količina otpada koji se tu odlaţe 

i sve podatke o količinama otpada treba uzeti sa 

rezervom zbog mogućih grešaka. 

Veliki problem predstavlja nedovoljna 

informisanost graĎana i preduzeća o vaţnosti 

selektivnog skupljanja otpada, kao i nedovoljno 

znanje tj. manjak kadrova koji se bave tim otpada ili 

problemom zaštite okoline. 

Poznato je da je problem otpada ujedno i najveći 

problem u ţivotnoj sredini, kako na lokalnom nivou 

tako i na regionalnom i na drţavnon nivou. Unatoč 

tome, lokalna uprava ne radi ništa na riješavanju tog 

problema, tako što nema dovoljno zakonskih 

podsticajnih mjera, nedovoljno finansijkih sredstava 

se izdvaja za tu namjenu. Problem predstavlja i 

nepostojanje sluţbenika u organima uprave, 

inspekcije za zaštitu okoline, koji bi se bavili 

problemom otpada, što dovodi do slabe 

informisanosti graĎana i komunalnog preduzeća o 

vaţnosti selektivnog skupljanja otpada. Općina 

Derventa, tj.njena lokalna uprava ne pruţa nikakve 

informacije svojim graĎanima o problemu otpada na 

njenom području, kako pasivno (na upit) tako niti 

preko web stranica. Općina ne provodi nikakve 

edukativne aktivnosti usmjerene na podizanje 

ekološke svijesti graĎana. 

Komunalno preduzeće, uprkos jedinstvenom stavu o 

nedovoljnoj informisanosti graĎana i o vaţnosti 

zakonskih obaveza selektivnog skupljanja otpada, u 

posljednjih pet godina ništa nije uradilo po tom 

pitanju. Promotivni materijal AD“Komunalac“ je 

izradio i distribuirao u suradnji sa Forumom 

nevladinih organizacija iz Dervente, preduzeće ne 

štampa letke pomoću kojih bi informisalo 

stanovništvo niti pruţa informacije preko web-a. 

4. INFORMISANOST O OTPADU NA PODRUĈJU OPĆINE ZAVIDOVIĆI 

Osnovno ljudsko pravo, zagarantovano Ustavom, je 

pravo na zdrav ţivot u zdravom okolišu. Svi smo 

svjesni zagaĎenja i uništenja okoliša/ţivotne sredine 

i posljedica čovjekove nebrige. Pri tome 

zaboravljamo da kao graĎani trebamo biti više 

informisani o stanju okoliša, prvenstveno da bi se 

mogli kvalitetnije uključiti u aktivnosti njegove 

zaštite. 

Izvještavanja graĎana o stanju okoliša od strane 

institucija nadleţnih za okoliš je neredovno, iako je 

to obaveza svake od nadleţnih institucija. Takvim 

izvještavanjem obični graĎani ne znaju koji su

22 



ekološki problemi evidentirani, koje mjere su 

poduzete, koji zagaĎivači postoje i na koji način 

štetno djeluju na zdravlje ljudi, kako graĎani mogu 

doprinijeti smanjenju problema i slično. 

Pravovremeno informisanje građana važno je i za 

njihovo aktivno učešće u odlučivanju, čime oni 

mogu koristiti svoje demokratsko pravo izgradnje 

lokalnih zajednica. 

U svijetu se 28. septembra obiljeţava „MeĎunarodni 

dan slobode pristupa informacijama“. Generalna 

skupština Ujedinjenih nacija je 1946. usvojila jednu 

od svojih prvih rezolucija, koja kaţe: «Pravo na 

informaciju je osnovno ljudsko pravo i ...mjerilo 

svih prava kojima su se Ujedinjene nacije 

posvetile». 

Zakon o slobodi pristupa informacijama, u FBiH 

primjenjuje od februara 2002.godine. Svako lice, 

bez obzira na drţavljanstvo, ima pravo da traţi 

informaciju koja je u posjedu javnih organa. Pod 

informacijom se podrazumijeva svaki materijal 

kojim se prenose činjenice, mišljenja, podaci ili bilo 

koji drugi sadrţaj bez obzira na njegovu formu, 

karakteristike, datum njenog kreiranja ili način 

klasificiranja. 

Ovim zakonom ureĎuje se pristup informacijama u 

posjedu javnih organa radi: 

utvrĎivanja da informacije pod kontrolom 

javnog organa predstavljaju značajno javno 

dobro i da javni pristup informacijama potiče 

veću transparentnost i odgovornost javnih 

organa, što je neophodno za demokratski 

proces, 

utvrĎivanja da svaka fizička ili pravna osoba 

ima pravo pristupa ovim informacijama u 

najvećoj mogućoj mjeri, sukladno javnom 

interesu, te da javni organi imaju odgovarajuću 

obvezu da priopće te informacije, 

omogućavanja svakoj fizičkoj osobi da zatraţi 

izmjenu i stavi primjedbe na svoje osobne 

informacije pod kontrolom javnog organa. 

U okviru projekta „Od učešća javnosti do odrţivog 

razvoja“ (u realizaciji Centra za ekologiju i 

energiju, Tuzla i Eko Leonardo, Priboj), provodi se 

četveromjesečna javna kampanja «Štitimo okoliš 

odgovornim upravljanjem otpadom!» (realizuje 

NVO Sadnice mira, Zavidovići). Kampanja ima za 

cilj podizanje javne svijesti o potrebi zaštite 

okoliša/ţivotne sredine, putem unapreĎenja 

upravljanja otpadom. 

U okviru istoimenog projekta radi se i ova studija. 

Prvi korak u izradi Studije bio je da se ustanovi 

postojeće “nulto“ stanje, uključujući identifikaciju 

svih problema sa otpadom, postojeća organizaciona 

struktura organa opštine i Javno komunalonog 

preduzeća, oprema i mehanizmi pomoću kojih se 

upravljalo u oblasti otpada. Na osnovu snimljenog 

stanja nameće se potreba izrade lokalnih strategija i 

akcionih planova upravljanja otpadom u općinama 

Ţepče, Maglaj i Zavidovići. 

5. MOGUĆI NAĈINI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA OTPADA NA PODRUĈJU OPĆINA 

Primjer: naĉini rješavanja problema otpada na podruĉju Općine Zavidovići 

Kada je riječ o mjerama i mogućnostima 

unapreĎenja i zaštite ţivotne okoline od zagaĎenja 

postoji dosta načina, ali ćemo spomenuti samo one 

najvaţnije: 

- u cilju sprečavanja individualnog spaljivanja 

otpada iz domaćinstava neophodno je 

organizovati prevoz čvrstog otpada na području 

cijele općine na gradsku deponiju. 

- neophodno je odrţavanjem seminara djelovati 

vaspitno-obrazovnim metodama na najmlaĎi 

uzrast, djecu u školi, ali i na svijest starijih 

populacija, 

- omogućiti selektivno prikupljanje otpada ( npr, 

papir, plastika...) koji se mogu iskoritit kao 

sirovina za novi proizvod. 

Na području općine Zavidovići potrebno je poduzeti 

niz mjera da bi se smanjilo ili prekinulo uništenje 

ţivotne okoline. Prije svega potrebno registrovati 

sve divlje deponije, u dogovoru s graĎanima 

regulisati odvoz otpada i uklanjanje divljih 

deponija. Odvoz otpada moţe se regulisati na više 

načina kao što su: 

- organizovanje odvoza otpada po mjesnim 

zajednicama i 

- organizovanje odvoza otpada u dogovoru sa 

komunalnim preduzećem.



23 

Da bi se dobio odgovor o tome kako organizovati 

odvoz komunalnog otpada do deponija potrebno je 

izvršiti anketu meĎu graĎanima i provjeriti koja 

opcija bolje odgovara graĎanima, i provjeriti gdje je 

moguće da odvoz otpada vrši komunalno. U slučaju 

da se u većini mjesnih zajednica graĎani protive 

organizovanom odvozu otpada, onda je obaveza 

općine da usvoji zakon prema kojem bi svi graĎani 

bili obavezni plaćati odvoz otpada i prema tom 

zakonu bi se uvele kazne za one koji bi svoj otpad 

nastavili odlagati na divlje deponije. Obaveza 

opštine je da obezbijedi sredstva za sanaciju već 

postojećih divljih deponija komunalnog otpada uz 

pomoć mjesnih zajednica i lokalnog stanovništva. 

Potrebno je poduzeti aktivnosti na podizanju javne 

svijesti graĎana o problemu komunalnog otpada i 

poduzeti aktivnosti na obuci kadrova koji bi 

doprinijeli na podizanju javne svijesti graĎana i 

upozoravali ih na opasnosti od toga samog otpada 

koji sami ti graĎani stvaraju. 

Ti novi kadrovi bi trebali da objasne ljudima kako 

da smanje količine otpada, da ih ubijede zašto je 

bolje ne stvarati otpad. Količina otpada se moţe 

smanjiti svjesnim korištenjem odreĎenih stvari više 

puta kao npr. vrećice koje koristimo pri kupovini 

odreĎenih artikala, zamijenili bismo ih jednom 

jačom vrećicom ili cegerom koji bi mogli koristiti 

više puta za istu namjenu, a ne za svaki proizvod 

uzimati novu vrećicu. A toj vrećici je potrebno 

mnogo godina da se raspadne i ona će, odbačena, 

zagaĎivati okolinu mnogo godina. 

6. ZAKLJUĈAK 

GraĎani općina Maglaj, Ţepče i Zavidovići očekuju 

da se izrade optimalni Planovi upravljanja 

komunalnim otpadom i akcioni planovi za njihovu 

realizaciju, sve u sklopu sa zakonskom legislativom 

u Bosni i Hercegovini. 

Upravljanje komunalnim čvrstim otpadom je glavna 

obaveza lokalne vlasti. U pitanju je kompleksan 

zadatak, koji zahtijeva odgovarajuće organizacione 

sposobnosti, kao i saradnju meĎu brojnim 

interesnim grupama iz privatnog i društvenog 

sektora. 

Planovi za upravljanje komunalnim čvrstim 

otpadom su sloţeni drţavni i ekološki projekti 

kojima je potrebno pristupiti planski, te uspostaviti 

lanac odgovornosti za implementaciju 

projekta/strategije. 

Upravljanje čvrstim otpadom u BiH je na najniţem 

nivou u regionu iako je od ključne vaţnosti za 

zdravlje stanovništva i zaštitu ţivotne sredine. 

U skladu sa zakonskom regulativom BiH i entiteta, 

potrebno je uraditi strategije upravljanja čvrstim 

otpadom i akcione planove (regionalne i lokalne). 

Adekvatnim planiranjem potrebno je uključiti sve 

općine u BiH u sistem regionalnog odlaganja 

otpada. 

Projektu izgradnje sanitarnih regionalnih deponija, 

koji je značajan za sve graĎane BiH, treba dati 

drţavni značaj, tj. drţava, entiteti i kantoni u FBiH 

trebaju zauzeti jasan stav i obaviti posao koji je u 

njihovoj nadleţnosti, donoseći odgovarajuće 

odluke, aktivnosti i financije za nastavak započetog 

projekta izgradnje regionalnih deponija. 

Čitav projekat moţe biti doveden u pitanje ukoliko 

se ne obezbjede dodatna sredstva i ozbiljnije ne 

pristupi ovako zahtjevnom projektu. 

Očekivani pozitivni ekološki efekti realizacije 

projekata regionalnih deponija ogledaju se u 

sljedećem: 

- Smanjenje količina otpada koji se odlaţu u 

deponije, što uslovljava smanjenje produkcije 

deponijskog plina, deponijskog filtrata i 

mnogobrojnih štetnih supstanci koje 

negativno utiču na opterećenje osnovnih 

elemenata okoliša (vode, tlo, zrak), odnosno 

direktno ili indirektno na zdravlje ljudi. 

- Smanjenjem ukupnih količina otpada 

uslovljava se bolje korištenje zapremina 

postojećih deponija otpada i niz drugih 

prednosti.

24 



- Pozitivni ekonomski efekti mogu se očekivati 

u sljedećem: 

- Izdvajanje svih korisnih komponenti iz 

otpada (papir, plastika, staklo, drvo, 

graĎevinski otpad, biootpad i dr.) i njihovo 

korištenje u tehnološkim procesima za 

proizvodnju istih ili sličnih proizvoda ili za 

proizvodnju energije (električna ili toplinska); 

- "Čuvanje" dijela primarnih sirovina 

(neobnovljive) za buduće generacije; 

- Uštede u potrošnji energije i drugih 

komponenti pri prizvodnji odreĎenih 

proizvoda pri korištenju recikliranih 

sekundarnih sirovina; 

- Otvaranje novih radnih mjesta, odnosno, 

zapošljavanje. 

- Brojni ekološki, ekonomski, socijalni, 

zdravstveni i drugi aspekti, upućuju na 

potrebu što brţeg organizovanja i upravljanja 

otpadom na svim nivoima i na cijelom 

teritoriju BiH. Ova studija je samo mali 

doprinos osvještenju po pitanju stanja u 

oblasti otpada, kao jednog od prioritetnih 

problema.

Upravljanje otpadom u sjeveroistocnoj Bosni.pdf - Ekologija.ba

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?