SveÂ«ano otvoren RazvojnoÇ¦edukativni centar OpÂ©inskog suda u ...

More documents

Recommendations

Info

nekretninama dok je Ured za izvršenje nadležan za izvršenje na pokretnim stvarima, bankovnim računima dužnika i drugim finansijskim instrumentima. Postoji i registar zaloga na pokretnim stvarima (najčešće se radi o vozilima). Odbor za mirenje u Kraljevni Norveškoj (The Norvvegian Conciliation Board- frliksradet) Odbor se može smatrati kao jedna vrsta građanskog <strong>suda</strong>, ali formalno-pravno ne radi se o sud već je odbor bliže tijelu u kojem se provodi postupak medijacije. Svaki okrug u Kraljevini Norveškoj ima konstituisan Odbor za mirenje sa mogućnošću udruživanja više odbora u jedan. Odbor za mirenje Grada Osla nalazi se fizički u Uredu za izvršenje iz razloga što u Odboru radi administrativno osoblja Ureda za izvršenje. Odbor ima obavezu sastajanja najmanje jednom mjesečno. U konkretnom slučaju kada se govori o Odboru za mirenje u gradu Oslu, Odbor se sastaje tri puta sedmično izuzev u mjesecu julu (kada su u toku odmori) i za vrijeme praznika. Osnovna suština rada Odbora jeste da ponude stanovništvu izbor da određene sporove riješe na brz, miran i efikasan način. Postoji određeni proces i procedura koja prethodi razmatranju određenih pitanja pred Odborom. Proces je jednostavan i započinje popunjavanjem određenog obrasca, čije popunjavanje nije obligatorno ali je poželjno. Sastanak pred Odborom za mirenje se održava u roku od 3 mjeseca od dana primitka predmeta. Za pristup Odboru plaća se i iznos takse u visini od 150$, dok takse koje se plaćaju u sudskim postupcima iznose više tako da se postojanje Odbora pokazalo kako i jeftinijim načinom rješavanja predmeta. Fokus u radu Odbora je da se stranke sastanu i nađu najbolje rješenje spora. Spor se može riješiti sklapanjem nagodbe pred Odborom, a u slučaju da se to ne desi, Odbor može donijeti određenu odluku. Rad i postojanje Odbora je u pravnom sistemu Kraljevine Norveške ocijenjen kao veoma korisno tijelo koje u velikoj mjeri rasterećuje sudove. Ilustracije radi, u 2009. godini Okružni sud u Oslu (Sud Regije Oslo) je zaprimio oko 2.600 predmeta, dok je Odbor za mirenje u Oslu u istom vremenskom intervalu zaprimio preko 20.000 predmeta. Pritisak na rad sudova u Kraljevini Norveškoj bi sigurno bio dosta veći da ne postoji Odbor za mirenje. Odbor za 20 www.oss.ba mirenje se sastoji od tri člana, ali zbog obima posla i količine predmeta u Oslu postoje četiri Odbora za mirenje. Članovi Odbora su najčešće ugledni političari koji nemaju pravno obrazovanje, ali uživaju veliki ugled u društvu. Kao što je rečeno, veliki broj predmeta prvo prolazi proceduru kroz rad Odbora za mirenje prije nego dođu u rad pred nadležnim sudom. Ovo vrijedi za sporna potraživanja u iznosu do 120.000 NOK (oko 15.000 € ili 30.000 KM). U ovim slučajevima obavezno je pokušati riješiti spor putem Odbora za mirenje. U slučaju da se radi o predmetima čije potraživanje prelazi pomenuti iznos, predmet se rješava pred nadležnim sudom. Tipični predmeti koji se rješavaju pred Odborom za mirenje su predmeti koji se odnose na potraživanja za neplaćene dugove (neplaćeni računi za pružene komunalne usluge, neplaćanje parking karte i sl.). Povjerioce u postupku pred Odborom za mirenje očekuju dva moguća ishoda ili nagodbu stranaka ili odluku Odbora koju će koristiti u procesu izvršenja, s obzirom da je odluka Odbora izvršna isprava. Postoji pravo žalbe na odluku Odbora (npr. povjerilac može izjaviti žalbu u kojoj traži sazivanje sastanka pred Odborom), a moguće je i direktno izvršenje odluke Odbora. Predmeti riješeni pred Odborom u postupku izvršenja prelaze u nadležnost Ureda za izvršenja. U slučaju prigovora dužnika na odluku Odbora o istom odlučuje Odbor. U slučaju da dužnik ospori postojanje duga pred Odborom i u slučaju da ne plati dug, povjerilac može zahtijevati da uz roku od dva mjeseca predmet preuzme Ured za izvršenje. Rok za podnošenje žalbe na odluku Odbora prvostepenom sudu nije preciziran, ali obično je to jedan mjesec od dana donošenja odluke. Ukoliko obje strane pristanu da Odbor donese odluku, to će se i desiti, ali u slučaju da jedna strana to ne želi, Odbor može donijeti odluku samo u predmetima koji se odnose na potraživanja skladno cenzusu do 120.000 NOK. U slučaju da obje strane ne mogu postići dogovor, tada Odbor ne može donijeti odluku. Pravno kompleksnije predmete Odbor upućuje u rad prvostepenom sudu. Sistem za upravljanje predmetima za izvršenje u kraljevini Norveškoj – SIAN SIAN predstavlja skraćenicu za sistem za upravljanje predmetima za izvršitelje u Kraljevini Norveškoj. Sistemom SIAN upravlja državna Agencija za naplatu potraživanja koja za svoj rad odgovara Ministarstvu finansija Kraljevine Norveške. Agencija je u 2009. godini zaprimila 1.180.000 novih zahtjeva za potraživanjima, većinu zahtjeva (997.000) Agencija zaprima elektronskim putem, dok je 200.000 zahtjeva zaprimljeno pismenim putem i isti su skenirani. Oko 200.000 zahtjeva Agencije odnosi se na zapljenu na plaću dužnika, ali i na socijalna primanja, dok oko 200.000 zahtjeva čeka svoju realizaciju iz razloga nemogućnosti namirenja iz imovina dužnika. U tom slučaju Agencija ne poduzima aktivnosti u vezi naplate dugovanja od ovakve vrste dužnika već čeka određeni vremenski period sa nadom da će doći do promjene statusa dužnikove imovine. Predmeti koji su na „čekanju” obično budu ponovo aktivirani za period od dva do tri mjeseca. U slučaju da je imovina dužnika takvog obima da se naplatom dužniku ne ostavi dovoljno sredstava za život, vrši se zapljena na dijelu plaće pa nakon toga ponovo predmet stavlja na „čekanje” za period od dva do tri mjeseca, sve dok dužnici materijalno ne budu oporavljeni. Najviše zahtjeva po kojim radi Agencija odnosi se na potraživanja po osnovnu počinjenih prekršaja. Ured za izvršenje, Štokholm Ured za prinudno izvršenje u Švedskoj ima lanac nadzora, a to je parlamentvlada-ministarstvo financija-Ured za prinudno izvršenje. Oko 1965. godine u Švedskoj je postojao 81 nezavisni ured za izvršenje, sa potpunom slobodom nezavisnih donošenja odluka, bazirano na istim zakonima. Godine 1981. je broj smanjen na 21 ured (po okruzima), a 1997. su imali 10 regionalnih ureda za izvršenje. Tek 2006. godine uredi su objedinjeni u jedan Ured u Švedskoj koji je 2008. godine postao nezavisan (sa određenom vezom sa radom i nadležnošću Poreske uprave). Ured je 2009. godine za realizaciju svojih aktivnosti potrošio 163.800.000€, a budžet Ureda za 2010. iznosi 170.800.000€. Osnovni ciljevi Ureda su sljedeći: 1. Održati visoke standarde u redovnom plaćanju, 2. Suzbijati okolnosti koje dovode do prezaduživanja i olakšati plaćanje, 3. Olakšati plaćanje dugovanja (make easy to pay), 4. Očuvati povjerenje građana
Osnovne aktivnosti Ureda ogledaju se u sljedećem: 1. Skraćeni postupci / platni nalog 2. Naplata 3. Oprost duga 4. Stečajni nadzor Od ukupnog procenta svih segmenata koji postoje u Uredu, naplata čini 80% a skraćeni postupci 10-15%. Što se tiče strukture zaposlenih u Uredu, broj zaposlenih se konstantno smanjivao, ali se mijenjala i struktura (nivo obrazovanja), tako da su kasnih 1980-ih imali oko 3.500 zaposlenih, u 2006. godine imali su 2.500 zaposlenih a trenutno oko 2.200. U pogledu obrazovanja, povećan je procenat uposlenih sa VSS (od 2006. do 2010. je procenat uposlenik se povećao od 18% do 30%). Rad je organizovan po timovima od po 10-15 zaposlenika različite strukture i smjera obrazovanja. Glavna uprava daje savjet o tumačenju određenih odredaba relevantnih zakona, a do toga se dolazi konsultovanjem svih dijelova Ureda kako bi se dobilo najbolje rješenje. Za novouposlene Ured ima vlastiti trening i edukaciju u trajanje od šest mjeseci, obzirom da ne postoji škola za izvršitelje. Postoje viši izvršitelji i izvršitelji. Viši izvršitelji imaju VSS, a izvršitelji SSS. Ukupno ima sada 37 terenskih ureda (bilo ih je 80). Pregled skraćenog postupka, općih statističkih podataka o broju predmeta i njihovom vremenskom rješavanju Skraćeni postupak omogućava izdavanje platnog naloga ili otkaznog naloga za izvršavanje zahtjeva za deložaciju. Tražilac izvršenja mogu biti i fizička i pravna lica, tačnije, ovo je jedina institucija koja se bavi izvršenjem tako da svi koji traže izvršenje se moraju obratiti Uredu. Postupak započinje prijedlogom tražioca izvršenja, a na osnovu prijedloga se izdaje nalog dužniku za plaćanje, te sprovodi naplata, ukoliko dužnik nije podnio prigovor. Posljednjih godina primili su oko 1.200.000 predmeta godišnje od kojih je oko 60% njih je završeno rješenjima, a preostali broj predmeta je završen povlačenjem prijedloga jer je dug bio izmiren. Ukupan broj prigovora je oko 7%, i u tom slučaju predmet se šalje na sud. Postoji oko 170 službenika koji rade na predmetima i 10 dostavljača (rade na dostavljanju ukoliko pošta ne uspije) te 15 pravnih savjetnika. Rješavanje predmeta traje 60-90 dana. Postoji pravo žalbe u roku od 30 dana, ali žalba se podnosi veoma rijetko. U slučaju žalbe, predmet se upućuje prvostepenom sudu. Pregled provođenja procesa izvršenja, opći statistički podaci o broju dužnika, zapljenama, vremenu trajanja postupka, timovima za izvršenje Postoji nekoliko koraka u procesu izvršenja: Izvršni postupak se pokreće zahtjevom za izvršenje. Ukoliko se radi o javnim potraživanjima zahtjev se podnosi elektronskim putem i nije potrebno priložiti nikakvu odluku. Ovo izvršenje je obavezno i ne postoji mogućnost odlaganja (radi se o npr. RTV taksama, porezima, novčanim kaznama). Agencije za naplatu dugova isto podnesu predmete elektronskim putem. Ukoliko se radi o fizičkim licima, zahtjev se podnosi pismeno, ispunjavanjem obrazaca u papirnoj formi. U Švedskoj postoji registar dužnika u koji se unose svi oni protiv kojih je pokrenut postupak izvršenja. U tom slučaju, dužnik nije kreditno sposoban (npr. postoji rizik da ne može iznajmiti stan, dobiti telefon itd.). Fizička lica u registru ostaju tri godine, a pravna pet godina. Lica se upisuju čim postupak prinudnog izvršenja započne, a rok se računa od dana izmirivanje duga, odnosno završetka postupka kada nije moguće naplatiti. Cijena za pokretanje izvršnog postupka je 60 €, isti državna tijela plaćaju jednom, a ostali ovaj iznos plaćaju godišnje onoliko dugo koliko traje postupak. Žalba u postupku ne odlaže izvršenje ali odlaže namirenje tražioca izvršenja. U zahtjevu se mora navesti pravni osnov. Ured šalje obavijest dužniku o pokrenutom postupku sa rokom za plaćanje - za privatna potraživanja tri sedmice, za javna dvije sedmice. U ovom periodu se ne preduzimaju nikakve radnje. U ovom roku dužnik ima mogućnost ili da plati dug ili da uloži prigovor. Istražuju se računi-imovina dužnika, te se šalju upiti o imovini (o bankovnim računima, plaći...). Nakon što se prikupe podaci, prioritetno se vrši zapljena na plaći ili na računima, a ukoliko ovakvo izvršenje ne uspije, donosi se odluka da li će se ići kući dužnika radi provjere koju imovinu ima. Dužnik je upoznat sa svim koracima koje preduzima Ured i uvijek ih može kontaktirati, odnosno uložiti prigovor na njihove radnje. Podjela osoblja se odnosi na više izvršitelje i izvršitelje. U najvećem broju slučajeva izvršitelji vode postupak izvršenja dok stariji izvršitelji imaju više funkciju savjetodavnog organa, a rade samo u nekim komplikovanim predmetima te vrše kontrolu zakonitosti provođenja izvršnog postupka. Viši izvršitelj predstavlja garant da će se izvršni postupak provesti zakonito. O prigovorima i žalbama na odluke izvršitelja odlučuje viši izvršitelj. Izvršitelji imaju otprilike bruto platu u iznosu od 2.500 € dok viši izvršitelji imaju bruto platu između 3.500-4.000 €. Ured zapošljava isključivo kvalifikovani kadar te trenutno imaju oko 400 zaposlenih manje u odnosu na period prije provođenja reforme zaposlenika u organizacionom smislu. Viši izvršitelji uglavnom osobe starije dobi (između 60 i 65 godina starosti). Svi izvršitelji su organizovani u timove. Pri Uredu postoji pozivni <strong>centar</strong> (Call center) u kojem se mogu dobiti informacije o dužniku. Centar godišnje zaprimi oko 950.000 poziva od kojih se polovina odnosi na upite o postupku izvršenja. Centar godišnje odgovori na oko 55.000 pisama i 75.000 emailova. Postojanje pozivnog centra je rad Ureda učinio još efikasnijim. Svi pokrenuti postupci prolaze kroz CALL CENTAR, izvršenici se obavještavaju i pozivaju da izmire potraživanje. Ovaj vid komunikacije sa izvršenicima dao je izvanredne rezultate i u velikoj mjeri skratio izvršni postupak. www.oss.ba 21
Page 1 and 2: Općinski sud u Sarajevu Oпћин
Page 3 and 4: Zemljišnoknjižna komora na ovaj n
Page 5 and 6: je savladan kompletan priliv i sman
Page 7 and 8: je manje za tri predmeta u odnosu n
Page 9 and 10: OPĆINSKI SUD U SARAJEVU Protok pre
Page 11 and 12: 11 mjeseci 2010. godine 2009. godin
Page 13 and 14: neriješenih komunalnih predmeta se
Page 15 and 16: Udruženje žena sudija u BiH Preds
Page 17 and 18: Sastanak sa ambasadorom BiH u Kralj
Page 19: Svi predmeti se šalju Agenciji za
Page 23 and 24: obe u svim predmetima za koje je pr
Page 25 and 26: SAOPĆENJE ZA JAVNOST POVODOM DOGA
Page 27 and 28: Osnovne informacije o Općinskom su

SveÂ«ano otvoren RazvojnoÇ¦edukativni centar OpÂ©inskog suda u ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?