SveÂ«ano otvoren RazvojnoÇ¦edukativni centar OpÂ©inskog suda u ...

Općinski sud u Sarajevu 

Oпћински суд у Сарајеву 

The Municipal court in Sarajevo 

Decembar 2010. 

Izdanje br. 18 

 

 

U 

zgradi Općinskog suda u 

Sarajevu 13.10.2010. godine uz 

podršku Ambasade Republike 

Češke i nj.e. Tomaša Szunyoga, češkog 

ambasadora u BiH, svečano je otvoren 

Razvojno-edukativni centar Općinskog 

suda u Sarajevu (RecOss). Ukupna 

vrijednost projekta je oko 35.000 KM. 

RecOSS je opremljen savremenom 

tehničkom opremom i kancelarijskim 

namještajem. Moderno opremljen prostor 

sada omogućava sudijama i drugim 

uposlenicima neometan rad u ugodnom 

okruženju te pronalaženje informacija 

iz oblasti pravnih nauka i sudske prakse 

potrebnih u svakodnevnom sudovanju, 

stručnom usavršavanju i naučnoistraživačkom 

radu. U sklopu Centra 

nalazi se i biblioteka koja je opremljena 

literaturom iz perioda od 1945. godine pa 

sve do danas. 

„Ovo je prvi Razvojno-edukativni centar 

koji će pomoći sudijama, ali i osoblju 

Kantonalnog i Općinskog suda. Osnovna 

funkcija Centra jeste organizovanje 

okruglih stolova, seminara i edukacija.

Za realizaciju projekta od Ambasade 

Republike Češke smo dobili donaciju od 

oko 15.000 KM, a ostala sredstva izdvojio 

je Sud. Ono što bih također želio naglasiti 

jeste da je sarajevski sud uspostavio 

saradnju sa sudom u Pragu, a osnovni 

cilj je razmjena iskustava i sticanje novih 

znanja“- rekao je Salihović. 

Na svečanosti se prisutnima obratio i 

nj.e. Tomaš Szunyog, češki ambasador 

u BiH, koji je rekao da je saradnja sa 

sarajevskim Općinskim sudom jako 

dobra te istakao da će Republika Češka 

i pored ekonomske krize nastaviti 

pomagati našu zemlju svake godine sa 

nekoliko miliona eura. 

„Mi ćemo i dalje pomagati BiH jer je to 

prioritetna zemlja Češke za razmjenu 

saradnje, za period od narednih pet 

godina. Od 2007. godine do danas 

realizovano je oko 36 projekata na 

lokalnom nivou, a samo tokom 2010. 

je urađeno osam. Projekat Općinskog 

suda u Sarajevu prepoznat je kao veoma 

kvalitetan“ kazao je češki ambasador. 

Razvojno-edukativni centar Općinskog 

suda u Sarajevu je prvi razvojni centar 

primjenjiv u sudskoj praksi. Služit će 

za provođenje istraživanja i stručna 

usavršavanja uposlenika sarajevskog 

Kantonalnog i Općinskog suda, a 

najavljen je i skori početak edukacije 

za sudije i stručne saradnike iz oblasti 

engleskog jezika. 

Tomaš Szunyog, češki ambasador u BiH, Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda, i Begzada Gavrankapetanović Salihagić, predsjednica Kantonalnog suda u Sarajevu 

Sarajevski Općinski sud uvodi najsavremeniji 

sistem digitalizacije zemljišnih knjiga 

U 

Općinskom sudu u Sarajevu 

15.11.2010. godine održana je 

press konferencija povodom 

početka implementacije programa CLIO 

koji je ovom sudu donirala španska 

Zemljišnoknjižna komora. Riječ je o 

najsavremenijem sistemu digitalizacije 

zemljišnih knjiga u cijeloj Evropi. “Ovim 

programom će se skenirati sve zemljišne 

knjige u Sudu koje će na taj način biti 

sigurne od eventualnih oštećenja. 

Također, veoma je značajno što će 

sama registracija u našem sudu trajati 

jedan dan”, istakao je Goran Salihović, 

predsjednik Općinskog suda u Sarajevu. 

Detalji sa konferencije za medije 

On je naveo da je cilj Općinskog suda 

u Sarajevu da projekt CLIO pokloni 

Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, 

koji će isti implementirati i dati ostalim 

sudovima u BiH. “Dakle, španska 

02 www.oss.ba

Zemljišnoknjižna komora na ovaj način 

pomaže Općinskom sudu u Sarajevu, 

a time i čitavom pravosuđu u pogledu 

skeniranja zemljišnih knjiga”, pojasnio je 

Salihović. 

Direktorica međunarodnih odnosa 

španske Zemljišnoknjižne komore 

Almudina del Rio Galan je istakla da 

Komora projektom CLIO nastoji pomoći 

jačanju zemljišne administracije BiH 

poštivajući njene karakteristike jer 

“jaka i sigurna zemljišna administracija 

doprinosi ekonomskom razvoju zemlje 

i uveliko olakšava život građana”. 

Kako je kazala, važnost projekta 

CLIO prepoznale su mnoge zemlje u 

inostranstvu te su zatražile dozvolu 

za njegovu implementaciju. Ovom 

prilikom je nj.e. Alehandro Enrike 

Alvargonzales San Martin, ambasador 

Španije u BiH, podsjetio da je Španija 

u proteklih 15 godina uložila u BiH oko 

500 miliona eura za realizaciju mnogih 

projekta, od kojih se većina odnosila 

na obnovu i institucionalno jačanje 

te oko dvije milijarde eura za vojnu 

pomoć, a sve s ciljem obezbjeđenja mira 

i stabilnosti u BiH. “Vjerovatno ćemo se 

u narednih nekoliko mjeseci oprostiti 

Obuka zemljišnoknjižnih referenata u Razvojno-edukativnom centru Općinskog suda u Sarajevu 

od osoblja Tehničkog ureda za saradnju 

španske Agencije za međunarodnu 

razvojnu saradnju, ali to ne znači da će 

saradnja Španije i BiH prestati već da će 

započeti novi period saradnje”, kazao je 

ambasador San Martin. 

Juan Pablo Garcia Yusto, zemljišnoknjižni 

referent i direktor projekta CLIO, 

kazao je da je BiH pozvana da se kao 

posmatrač pridruži Evropskoj komori 

zemljišnoknjižnih referenata. 

Desetomjesečni izvještaj o radu sudskih 

odjeljenja Općinskog suda u Sarajevu 

U Općinskom sudu u Sarajevu tokom deset mjeseci 2010. godine 

potpuno savladan priliv i smanjeni zaostaci za 43.948 predmeta 

Na početku 2010. godine u 

Općinskom sudu u Sarajevu bilo 

je ukupno 958.710 neriješenih 

predmeta iz prethodnih godina. Tokom 

izvještajnog perioda zaprimljeno je 

162.768 novih predmeta tako da je u 

radu bilo ukupno 1.121.478 neriješenih 

predmeta. Od tog broja riješeno je 

206.716 predmeta dok je neriješenih 

ostalo 914.762. prosječna ostvarena 

norma na nivou suda iznosi 224,26%. Iz 

izvještaja se može vidjeti da se potpuno 

savladan priliv te smanjeni zaostaci za 

43.948 predmeta. 

Od ukupno 914.762 neriješena 

predmeta, 834.107 ili 91,18% čine 

komunalni predmeti dok je 0.655 ili 

8,82% strukturnih predmeta. 

Ostvarena norma u sudskim 

odjeljenjima: 

Parnično odjeljenje 119,31% 

Porodično odjeljenje 113,65% 

Privredno odjeljenje 141,58% 

Krivično odjeljenje 206,75% 

Izvršno odjeljenje-struktura 153,94% 

Vanparnično odjeljenje 147,90% 

Prekršajno odjeljenje 133,82% 

Odjeljenje registra za upis pravnih lica 172,80% 

Odjeljenje za rješavanje sporova male vrijednosti 214,84% 

Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama 989,69% 

ZK odjeljenje 111,76% 

www.oss.ba 

03

Izvještaj o radu sudskih 

odjeljenja Općinskog suda u 

Sarajevu 

Parnično odjeljenje 

Ostvarena norma 117,13% 

Na dan 31.10.2010. godine u Parničnom 

odjeljenju Općinskog suda u Sarajevu 

raspoređen je 31 sudija, od toga 28 

redovnih sudija i 3 dodatna suca. 

Sudije ovog odjeljenja zadužene su 

predmetima iz građansko-pravne 

oblasti. Naredbom Predsjednika suda 

sedam sudija je od 01.10.2010. godine 

određeno za postupanje u predmetima 

iz Radnog prava, čime je došlo do 

specijalizacije referata, a u cilju postizanja 

dalje efikasnosti i daljnjeg poboljšanja 

kvaliteta rada te ujednačavanja sudske 

prakse. 

Posmatrajući rezultate rada odjeljenja 

za period deset mjeseci 2010. godine, 

uočljivo je da je zadržan postojeći 

nivo efikasnosti rada jer je prebačaj 

norme cjelokupnog odjeljenja izvršen 

u procentu od 117,13%. Pri tome 

treba imati u vidu da je broj primljenih 

predmeta u toku izvještajnog perioda u 

odnosu na isti period prethodne godine, 

povećan. 

Na početku izvještajnog perioda, tj. 

01.01.2010. godine, ukupno neriješenih 

predmeta je bilo 8.665, dok je za isti 

period primljeno 6.563 predmeta tako 

da je ukupan broj predmeta u radu 

iznosio 15.228. Od tog broja riješeno 

je 6.130 predmeta, a ukupan broj 

neriješenih predmeta na kraju oktobra 

2010. godine iznosio je 9.098 predmeta. 

Shodno preporukama VSTV-a i naredbi 

predsjednika suda iz 2009. i 2010. 

godine, posebna pažnja posvećivana je 

radu starih i zaostalih predmeta kojih 

u odnosu na ukupan broj predmeta u 

radu odjeljenja ima 42% (svi predmeti 

stariji od godinu dana). Sudije ovog 

odjeljenja posebnu pažnju posvećuju 

rješavanju zaostalih predmeta pa je u 

tom pravcu izvršen popis svih predmeta 

po godinama podnošenje tužbe, a sudije 

su u više navrata na osnovu analize 

dostavljale svoje izvještaje o preduzetim 

aktivnostima radi otklanjanja procesnih 

prepreka za okončanje ovih postupaka. 

Na redovnim sastancima Parničnog 

odjeljenja razmatraju se, osim tekuće 

problematike u radu odjeljenja, pitanja 

od interesa za jedinstvenu primjenu 

zakonskih propisa, aktuelna sudska 

04 www.oss.ba 

praksa, praksa Kantonalnog suda u 

Sarajevu i Vrhovnog suda FBIH. 

U prethodnom periodu sudije Parničnog 

odjeljenja su prisustvovale raznovrsnim 

seminarima i okruglim stolovima, a 

sve u cilju dalje edukacije i vlastitog 

usavršavanja te samim tim i unapređenja 

rada suda. 

Porodično odjeljenje 


Prema podacima iz CMS-a, na početku 

2010. godine u ovom odjeljenju bilo 

je 895 neriješenih predmeta. Tokom 

deset mjeseci zaprimljeno je 844 nova 

predmeta te je u radu bilo ukupno 1.739 

neriješenih predmeta. Od tog broja 

riješeno je 839, dok je neriješenih ostalo 

ukupno 900 predmeta. Urađeno je 

57% starih predmeta. Ostvarena norma 

106,59%. 

Privremene mjere i mjere osiguranja ne 

ulaze u broj urađenih odluka (normu), 

a postupak za donošenje istih je hitan, 

ima prioritet u radu i iziskuje ponekad 

više vremena od redovnog postupka po 

tužbi. 

Tokom izvještajnog perioda ovo sudsko 

odjeljenja je iskazalo izvanredan 

rezultat, kao i svaki put do sada, kako 

u broju riješenih predmeta, tako i 

Manuelna Krivična pisarnica 

u kvalitetu izrade odluka. Posebno 

treba naglasiti da je veliki broj odluka 

pravosnažan jer stranke nisu uložile 

žalbu te je na taj način smanjen i broj 

predmeta za Kantonalni sud u Sarajevu. 

Pored redovnog rada na izradi odluka, 

vođenja ročišta, proučavanja zakona 

i stručne literature, sudije su imale niz 

važnih i neophodnih aktivnosti u toku 

deset mjeseci u 2010. godine i to: 

Mentori pripravnicima i volonterima; 

moderatori, edukatori i učesnici okruglih 

stolova i seminara. 

Sudije porodičnog odjeljenja svojom 

posvećenošću u ovoj pravnoj oblasti i 

rezultatima rada, kako u kvantitetu, tako 

i kvalitetu, su pokazali između ostalog 

opravdanost svog osnivanja. 

U organizaciji Općinskog suda u Sarajevu, 

u Razvojno-edukacionom centri suda 

29.10.2010. god. je održan Okrugli sto 

na temu „Primjena Porodičnog zakona 

FBiH“ . Učesnici su bile sudije Porodičnog 

i Izvršnog odjeljenja Suda, advokati s 

područja Kantona Sarajevo i Centra za 

socijalni rad Kantona Sarajevo. 

Ovaj Okrugli sto je kao jedan u nizu u 

okviru projekta „Analiza i unaprjeđenje 

propisa iz oblasti porodično-pravnih 

odnosa u BiH“, s maksimom da bez 

porodice nema društva. 

Privredno odjeljenje 


U ovom sudskom odjeljenju je na 

početku 2010. godine bilo ukupno 

2.832 neriješena predmeta. Tokom 

deset mjeseci primljeno je 1.994 nova 

predmeta te je ukupno u r adu bilo 4.826 

neriješenih predmeta. Od tog broja 

je riješeno 4.826, dok je neriješenih 

ostalo 2.264. Iz izvještaja je vidljivo da

je savladan kompletan priliv i smanjeni 

zaostaci za 46 predmeta. Ostvarena 

je norma od 140,83%. Sudije ovog 

odjeljenja u prosjeku po referatu imaju 

278,6 predmeta dok je taj broj nekada 

iznosio 3.122 predmeta. Ovo sudsko 

odjeljenje čini deset sudija. 

Krivično odjeljenje 


U Krivičnom odjeljenju Općinskog suda 

u Sarajevu tokom izvještajnog perioda 

je radilo 13 sudija. Od avgusta 2010. 

godine i predsjednik Suda sudi kao 

sudija u krivičnim predmetima, a radi 

pomoći odjeljenju u rješavanju krivičnih 

predmeta. 

Na početku 2010. godine ovo sudsko 

odjeljenje imalo je u radu ukupno 

2.549 neriješenih predmeta. Tokom 

izvještajnog perioda priliv je iznosio 

5.400 novih predmeta te je tako ukupno 

u radu bilo 7.949 neriješenih predmeta. 

Od tog broja riješeno je 5.685 dok je 

neriješenih ostalo 2.264. Iz izvještaja je 

vidljivo da su sudije Krivičnog odjeljenja 

uspjele savladati priliv uz ostvarenu 

normu od 207,80%. 

Izvršno odjeljenje 


U Izvršnom odjeljenju Općinskog suda 

u Sarajevu tokom deset mjeseci tekuće 

godine ukupno je zaprimljeno 9.143 

predmeta tako da je u rješavanju bilo 

31.819 strukturnih predmeta i 29.735 

predmeta gdje je prijedlog podnesen 

od strane JRTV, odnosno ukupno u 

rješavanju je bilo 61.554 predmeta. 

U izvještajnom periodu ukupno je 

riješeno 11.935 predmeta od čega 

8.960 strukturnih i 2.975 predmeta gdje 

je podnosilac prijedloga JRTV dok je 

ostvarena norma Odjeljenja 143,85%. 

Na kraju izvještajnog perioda u ovom 

odjeljenju je ostalo nerješeno 22.859 

strukturnih predmeta i 26.760 JRTV 

predmeta ili ukupno 49.619 predmeta. 

Bitno je istaći da su svi predmeti gdje je 

tražilac izvršenja JRTV servis, a gdje nije 

bilo određeno izvršenje, uzeti u rad tako 

da je u slučajevima gdje su prijedlozi 

uređeni u skladu sa nalogom suda 

izvršenje određeno, dok su prijedlozi 

gdje tražilac izvršenja nije postupio u 

ostavljenom roku po zaključku suda 

i gdje prijedlog nije uređen u skladu 

sa zakonom, rješenjem odbačeni kao 

neuredani. 

U Izvršnom odjeljenju Općinskog suda u 

Sarajevu radi 23 sudija. 

Ovo odjeljenje je ušlo u CMS 01.09.2008. 

godine tako da se svi predmeti, osim 

predmeta gdje je tražilac izvršenja JRTV 

servis, komjuterski obrađuju. 

Stalni zadatak sudija Izvršnog odjeljenja 

je da rade prioritetno na rješavanju 

starih i zaostalih predmeta, a što je u 

skladu sa preporukama VSTV-a BiH i 

programom rješavanja starih predmeta 

koji je donesen na nivou Suda. Pored 

navedenog se ističe da je savladan priliv 

i rješen određeni broj starih i zaostalih 

predmeta. 

S obzirom na prethodno navedene 

brojčane pokazatelje mora se 

konstatovati da je priliv predmeta 

enorman, da je i dalje u ovom odjeljenju, 

bez obzira na uložene napore i ostvarenu 

visoku normu rješenih predmeta, veliki 

broj nerješenih predmeta zbog čega 

postupak dugo traje, a koji mora shodno 

zakonu biti brz i efikasan. 

Sudije na izvršnom referatu su 

opterećene velikim brojem predmeta, 

zadužene su sa 1.000 do 1.400 

strukturnih predmeta i sa oko 600 

predmeta JRTV servsa radi čega najveći 

broj sudija odlazi ili žele da odu sa ovog 

referata. Bilo bi optimalno da sudija 

bude zadužen sa najviše 800 predmeta. 

Vanparnično odjeljenje 


Na početku 2010. godine u ovom 

sudskom odjeljenju je bilo 3.861 

neriješen predmet i to 603 V predmeta, 

3.327 O predmeta i 35 Pom predmeta. 

Tokom deset mjeseci primljeno je 6.708 

Vanparnična pisarnica 

novih premeta (995 V predmeta, 5.660 

O predmeta i 53 Pom) tako da je ukupno 

u radu bilo 10.569 predmeta i to 1.512 V 

predmeta, 8.999 O predmeta i 58 Pom 

predmeta. Od tog broja riješeno je 5.607 

predmeta (1.060 V predmeta, 4.518 O 

predmeta i 29 Pom predmeta) tako da 

je ostalo neriješenih 4.962 predmeta, i to 

452 V predmeta, 4.481 O predmeta i 29 

Pom predmeta. 

Ukupna norma odjeljenja za deset 

mjeseci iznosi 145,27% što je odličan 

rezultat odjeljenja, a pogotovo ako se 

ima u vidu da su u odjeljenje došli novi 

stručni saradnici te da je u odjeljenju 

samo stručni saradnik Adi Isaković 

koji radi duži period, a čiji su rezultati 

fantastični. 

Posebno treba naglasiti da je ovo 

odjeljenje rješavalo stare zaostale 

predmete tako da je u radu ostalo samo 

33,58% starih predmeta, od kojih je 

veći dio u prekidu. Za rješavanje starih 

zaostalih predmeta je napravljen plan na 

početku izvještajnog perioda i redovno 

su održavani sastanci u odjeljenju te je 

donesen i Zaključak da se svakog petka 

održavaju sastanci stručnih saradnika 

u prostoriji Razvojno-edukativnog 

centra Suda, kojim predsjedava stručni 

saradnik Adi Isaković i po potrebi sudija 

Behija Šiljak, predsjednik Vanparničnog 

odjeljenja. 

Ako uporedimo izvještajni period od 

deset mjeseci ove godine sa 2009. 

godinom u kojoj je ukupno primljeno 

5.263 predmeta, vidljivo je da je 

došlo do povećanja broja primljenih 

predmeta, a što se tiče rezultata rada 

i ostvarene norme, u 2009. godini je 

norma odjeljenja bila 127,32%, a u ovom 

izvještajnom periodu je 145,27%. 

www.oss.ba 

05

Prekršajno odjeljenje 


Prekršajno odjeljenje Općinskog suda 

u Sarajevu imalo je na početku 2010. 

godine 9.964 neriješena predmeta. 

Tokom deset mjeseci tekuće godine 

zaprimljena su 9.852 nova predmeta te 

je u radu ukupno bilo 19.816 neriješenih 

predmeta. Od tog broja je riješeno 

10.071, dok je neriješenih ostalo 9.745. 

Ostvarena je prosječna sudijska norma 

u iznosu od 134,55%, a u radu je 

učestvovalo ukupno 18 sudija. 

Sa drugostepenog suda vraćeno je 

353 predmeta upućena po žalbi. Od 

toga broja potvrđeno je 318, pozitivno 

preinačeno 14 i 21 odluka je ukinuta, 

iz čega proizlazi da je udio potvrđenih 

odluka izražen u procentima 92%, a što 

nedvosmisleno dovodi do zaključka da 

se radilo o izuzetno visokom kvalitetu 

rada sudija u proteklom izvještajnom 

periodu. 

Od izrečenih novčanih kazni u iznosu 

od 1.845.00 KM naplaćeno je ukupno 

1.027.731 KM, od toga je 181.090 KM 

prihod Kantona Sarajevo, 211.540 KM 

je prihod Federacije BiH i 635.101 KM 

je prihod države BiH, dok je na ime 

troškova prekršajnog postupka ukupno 

uplaćeno 170.926,23 KM. 

Ukupno je oduzeto imovinske koristi 

putem izrečenih zaštitnih mjera za 

prekršaje iz oblasti carina u iznosu oko 

245.664 KM i to u 76 predmeta, te su 

oduzeti predmeti predati na prodaju i 

uništenje nadležnim organima. 

U toku izvještajnog perioda od strane 

prekršajnih odjeljenja za ovaj izvještajni 

period izdato je ukupno 11.775 uvjerenja 

iz oblasti prekršaja, a za što je naplaćeno 

takse u iznosu od 94.580,00 KM. 

Za posebne rezultate u ovom periodu 

istakli su se: Kulović Amra-viši referent 

za izvršenje prekršajnih sankcija, Katica 

Senada, Hajdarbašić Fada i Beširević 

Sabina-sudski asistenti-daktilografi za 

prijepis za poreze i carine. 

Odjeljenje registra 

za upis pravnih lica 


Na početku izvještajnog perioda, 

01.01.2010 godine, u ovom sudskom 

odjeljenju bio je 581 neriješeni predmet 

dok je priliv za prvih deset mjeseci ove 

godine iznosio 3.038 predmeta, što je 

Bibilteka Općinskog suda u Sarajevu – prostor gdje sudije, stručni saradnici i drugi uposlenici suda mogu vršiti 

istraživanja i dodatno se usavršavati kroz stručnu litraturu 

više za 27 predmeta u odnosu na isti 

izvještajni period iz 2009. godine. Tokom 

izvještajnog perioda ukupno u radu 

je bilo 3.619 predmeta. Od tog broja 

riješeno je 3.217 predmeta te zaostatak 

na kraju izvještajnog perioda iznosi 402 

neriješena predmeta, što je u odnosu 

na isti izvještajni period iz 2009. godine 

manje za 152 predmeta. Ujedno ovo je 

i najmanji broj neriješenih predmeta 

otkad je Registar poslovnih subjekata 

preuzet od strane Kantonalnog suda u 

Sarajevu. 

Kod osnivanja subjekta upisa u odnosu 

na isti izvještajni period iz 2009. godine 

smanjen je broj dana potrebnih za 

upis osnivanja i to sa 15,17 na 10,90 

dana što je do sada najkraći period 

rješavanja predmeta po zaključcima od 

početka vođenja Glavne knjige registra 

u elektronskom obliku. 

Za upis osnivanja po urednim prijavama 

u odnosu na isti izvještajni period iz 

2009. godine upisano je 216 subjekata, 

što je više za 64 novoosnovana subjekta 

koja su registrovana u roku od 2,61 dana 

i koji rok je kraći jer je iznosio 2,89 dana. 

Ovo znači da po urednim prijavama 

rok za registraciju osnivanja subjekata 

upisa je kraći za nešto više od dva dana 

od propisanog zakonskog roka. Kada 

bi se iz ovog roka isključio podatak 

od 1,05 dana koliko je bilo potrebno 

za dobivanje poreskog broja, rok za 

registraciju novoosnovanog subjekta po 

urednoj prijavi kod ovog suda iznosio 

bi manje od 2 dana. U okviru ukupnog 

broja riješenih predmeta bilo je i deset 

predmeta upisa političkih stranaka, koji 

se vodi u upisniku pod oznakom F1. 

Zapažen je uspjeh i u radu ovog 

odjeljenja, a u segmentu izdavanja 

izvoda, potvrdi i uvjerenja od strane 

pisarnice. U tom referatu koji je pod 

nadzorom rukovodioca službe, također 

je došlo do smanjenja zaostataka i 

skraćenja roka za izdavanje izvoda, 

potvrda itd., a na šta ukazuju statistički 

podaci na RegZ referatu gdje je na 

početku izvještajnog perioda bilo 299 

predmeta, u toku izvještajnog perioda 

primljeno je 5.194 predmeta te je 

ukupno u radu bilo 5.493 predmeta. 

Od tog broja je riješeno 5.332 tako da 

je ostao neriješen 161 predmet čime su 

zaostaci smanjeni za 138 predmeta u 

odnosu na početak izvještajnog perioda. 

U odnosu na isti izvještajni period 2009. 

godine zaostaci su smanjeni za 264 

predmeta. 

U pogledu kvaliteta rada, rezultati 

pokazuju sljedeće: Od ukupno 32 

predmeta rješavana po žalbi, 19 odluka 

suda je potvrđeno, a 13 ukinuto, tako 

da je procenat potvrđenih odluka 

59,4%, a što je za 9% više potvrđenih 

odluka u odnosu na polugodište 2010 

godine i što je manji procenat ukupno 

potvrđenih u odnosu na isti izvještajni 

period iz 2009. godine. Ovo je rezultat 

većeg angažmana u rješavanju starih 

predmeta i postizanja što kraćih rokova 

u rješavanju prijava kao i smanjenju 

broja zaostalih predmeta, odnosno 

prebacivanjem težišta na kvantitet rada 

radi ažuriranja ovog referata u cijelosti. 

Ažuriranjem referata u ovom periodu 

postići će se i kvalitet rada na što već i 

ukazuje podatak većeg broja potvrđenih 

u odnosu na polugodište 2010. godine. 

U skladu sa prethodnim, značajno 

je istaći da je ostvaren i prebačaj u 

ostvarivanju plana rješavanja starih 

predmeta ( starijih od šest mjeseci ) jer 

broj takvih neriješenih predmeta 92 što 

06 www.oss.ba

je manje za tri predmeta u odnosu na 

šestomjesečni izvještaj iz ovog perioda, 

odnosno za devet predmeta manje nego 

u 2009. godini. Poduzete su aktivnosti 

na rješavanju starih predmeta i u toku je 

analiza istih te donošenje plana njihovog 

rješavanja. 

Za navedeni izvještajni period norma 

u odjeljenju iznosi 172,6% što je više 

za 30% u odnosu na isti izvještajni 

period 2009. godine, a što ukazuje 

na dodatne napore u cilju ažuriranja 

registra poslovnih subjekata. Radi boljeg 

sagledavanja uspjeha u radu ovog 

odjeljenja i smanjenu ukupnog broja 

neriješenih predmeta, kao i u rješavanju 

starih predmeta, treba istaći i uporedne 

podatke o broju predmeta u drugim 

sudovima na području FBiH : 

- Ukupno zaprimljenih prijava za upis 

u registar poslovnih subjekata u FBiH u 

periodu prvih deset mjeseci 2010. godine 

bilo je 10.879 (za svih 10 registarskih 

sudova), od čega je samo u ovom sudu 

zaprimljeno 5.828, što znači da je gotovo 

53,57% od ukupno zaprimljenog broja 

predmeta zaprimljeno u Općinskom 

sudu u Sarajevu; 

- Ukupno je registrovano u Federaciji 

BiH 1.172 poslovna subjekata, od čega 

u ovom sudu 434, odnosno 37% od 

ukupno registrovanih u ovom sudu. 

Imajući u vidu prethodno rečeno, 

bitno je istaknuti podatak da je ovaj 

sud zajedno sa učešćem predstavnika 

registarskih sudova iz RS, Brčko 

Distrikta i Federacije BIH jedan od 

nosilaca inicijative i aktivnosti za 

kreiranje Registra u elektronskom 

obliku u okviru web stranice VSTV-a 

BiH čime bi se Registar u cijelosti učinio 

Prekršajna pisarnica 

transparentnim i dostupnim za javnost 

i njegove korisnike. Aktivnosti u vezi sa 

ovim su privedene kraju i očekuje se da 

uskoro potpuna realizacija pomenutog. 

Zemljišnoknjižno odjeljenje 


Zemljišnoknjižno 

odjeljenje 

Općinskog suda u Sarajevu sastoji 

se od Zemljišnoknjižnog odsjeka 

i Odsjeka KPU. U nadležnosti Zk 

odjeljenja Općinskog suda u Sarajevu 

je devet političkih općina, odnosno 76 

katastarskih općina od tog broja, samo 

katastaska općina Sarajevo ima 136 

mahala. Zemljišnu knjigu koja je krajem 

2008. godine u cjelosti prebačena u 

elektronsku formu trenutno čini više od 

250.000 uložaka, a čiji broj svakodnevno 

raste. 

Sud je svojim građanima omogućio online 

uvid u zemljišnoknjižne podatke i 

„C“ - teretnog lista, koji do sada nisu bili 

dostupni javnosti. 

Kada je riječ o rezultatima rada, tokom 

deset mjeseci tekuće godine u ovom 

sudskom odjeljenju zaprimljeno je 

22.699 novih predmeta. Iz 2009. godine 

preneseno je 985 neriješenih predmeta 

tako da je u radu bilo ukupno 23.684 

predmeta. Od tog broja urađeno je 

23.140 predmeta, te je 01.11.2010. 

godine ostao 544 neriješen predmet i to 

u ZK uredu 400 neriješenih predmeta, a 

u KPU uredu 124 neriješena predmeta. 

U istom periodu urađeno je 4.773 raznih 

zamolnica i 60.973 elektronskih zk 

izvodaka te 2.271 historijat. Naplaćena 

taksa za protekli mjesec oktobar 

iznosi ukupno 136.652,00 KM, od toga 

133.916,00 KM naplaćena taksa kroz 

elektronsku bazu i 2.736,00 KM za ručno 

izrađene zk izvotke sa naznakom Nar-RZ. 

Zk odjeljenje ured ima 37 stalno 

uposlenih i to: 

- Predsjednik ZK odjeljenja 

- Šef ZK odjeljenja 

- 33 ZK referenta 

- 2 referenta za arhivu i otpremu pošte 

- 2 daktilografa i 

- 3 volontera 

Šest referenata radi u prijemnoj 

kancelariji na prijemu zahtjeva, pošte i 

izdavanja zk izvodaka svaki dan od 08.30 

do 16.00h. 

Kvalitet rada ovog odjeljenja izražen u 

procentima iznosi 95,9%, o čemu govori i 

činjenica da je pravni lijek izjavljen na 165 

predmeta. Ciljeve koje smo sebi postavili 

kao najveće bosanskohercegovačko 

Zk odjeljenje, uveliko smo i ostvarili o 

čemu svjedoči izuzetan iskorak dnevne 

ažurnosti u postupanju po zaprimljenim 

predmetima te prioritet u postupanju 

sa zemljišnoknjižnim spisima, a koji 

je propisan Zakonom o zemljišnim 

knjigama. 

Rekonstrukcijom zgrade suda i 

izmještanjem Zk odjeljenja u poseban 

dio zgrade te izgradnjom savremene 

prijemne kancelarije, korisnicima 

naših usluga uveliko je olakšan pristup 

informacijama kao i rad službenicima 

Zemljišnoknjižnog ureda. Direktan 

utjecaj ovih aktivnosti je, prije svega, od 

važnosti za stranke koje se obraćaju Zk 

odjeljenju. 

Pokrećemo incijativu za donošenje 

Zakona o elektronskom potpisu 

čime bi smo omogućili strankama da 

elektronskim putem upućuju svoje 

zahtjeve Zk odjeljenju čime bi se u 

znatnoj mjeri smanjio priliv stranaka u 

prostorije Zk odjeljenja jer bi isti ostvarili 

svoje zahtjeve podnošenjem zahtjeva u 

elektronskoj formi. 

U posjeti Zk odjeljenju boravila je 

delegacija Kraljevine Španije, a nakon 

što nam doniraju potrebnu opremu 

i softver, otpočet će skeniranje starih 

zemljišnih knjiga tako da će se podaci 

iz istih objediniti sa stanjem koje je 

preuzeto u postojeći program Laris 

te tako omogućiti zemljišnoknjižnim 

referentima i građanima uvid u historijat 

svakog zk. uloška, a što će u velikoj 

mjeri olakšati naš rad. Naše odjeljenje 

stoji na raspolaganju svim kolegama 

za razmjenu iskustava, a sve u cilju 

www.oss.ba 

07

da korisnici naših usluga budu što 

zadovoljniji. 

Odjeljenje za rješavanje sporova 

male vrijednosti 

Ostavrena norma 213,54% 

Odjeljenje za sporove male vrijednosti 

se sastoji od Mal i Mals odjeljenja na 

kojem je na kraju izvještajnog perioda 

(31.10.2010. godine) radilo 14 stručnih 

saradnika, od toga je na Mals odjeljenju 

raspoređeno njih šest, dok je na Mal 

odjeljenju osam stručnih saraednika, uz 

napomenu da je u prethodnom periodu 

iz reda stručnih saradnika raspoređenih 

u ovom odjeljenju četvoro izabrano za 

sudije. 

Na početku izvještajnog perioda broj 

nerješenih predmeta na Mals odjeljenju 

je iznosio 8.343, u toku izvještajnog 

perioda je primljeno 4.144 predmeta, u 

istom je riješeno 4.708 predmeta, iz čega 

proizilazi da je u potpunosti savladan 

priliv, a uz to smanjen broj neriješenih 

predmeta za 564 predmeta. 

Na početku izvještajnog perioda broj 

neriješenih predmeta na Mal odjeljenju 

je iznosio 120.705, u toku izvještajnog 

perioda je primljeno 12.970 predmeta,a 

u istom je riješeno 7.315 predmeta. 

Potrebno je naglasiti da izbor sudija 

iz reda stručnih saradnika sa ovog 

odjeljenja nije pratio i izbor novih 

stručnih saradnika koji su trebali biti 

raspoređeni na njihove referate te se 

određeni period po tim predmetima nije 

postupalo, a što je uticalo na ukupan rad 

odjeljenja. 

Potrebno je naglasati da rad odjeljenja 

otežava i veliki broj predmeta tzv. 

mrtve pošte. Riječ je o predmetima 

koji su iskazani završenim, koji ne ulaze 

u normu, ali koji iziskuju znatan rad i 

vrijeme, odnosno postupanje po istim. 

Na redovnim sastancima Odjeljenja 

razmatraju se tekuća pitanja o radu 

odjeljenja, analizira se izvještaj o radu 

pojedinačno za svaki mjesec, kao i 

periodično, nastoji se riješiti što veći 

broj predmeta. Napominjemo da je u 

proteklom periodu znatno povećan 

broj zakazanih ročišta te u skladu s 

tim povećan broj odluka donijetih u 

meritumu. 

Na osnovu iskazanih podataka i ukupno 

ostvarene norme ovog odjeljenja od 

213,54% može se smatrati da su rezultati 

odjeljenja veoma dobri, da je veliki broj 

neriješenih predmeta sa oznakom Mal 

moguće riješiti izborom većeg broja 

stručnih saradnika, obezbjeđivanjem 

potrebnih finasijskih sredstava i uslova 

za njihov rad. 

Izvršno odjeljenje za rješavanje 

po vjerodostojnim ispravama 


Ovo sudsko odjeljenje Općinskog suda 

u Sarajevu je tokom septembra 2009. 

godine preselilo u novi prostor koji se 

nalazi u Ul. Grbavička do broja 4. Prostor 

je dodijeljen na korištenje Općinskom 

sudu u Sarajevu od strane KJKP Toplane, 

a na period od 10 godina. Sredstvima 

kantonalnih javnih preduzeća u 

potpunosti je renoviran i opremljen 

savremenim stalažama što predstavlja 

odličan osnov za dalji rad, jer su se prvi 

put od osnivanja odjeljenja stvorili 

uslovi da fizički na jednom mjestu budi 

smješteni svi predmeti. 

U Odjeljenju se trenutno provodi 

akcija koja se ogleda u slaganju kutija, 

izdvajanju arhiviranih predmeta (cca 

100.000 predmeta) te u automatskom 

određivanju rješenja o izvršenju u 

KODIFEL-u (cca 1500 dnevno). U akciji 

učestvuju četiri stručna saradnika, 16 

radnika u pisarnici, dva IKT tehničara 

te svi volonteri suda. U Odjeljenju je 

omogućeno strankama kako da vrše 

uvid u svoje predmete, tako i dispozicija 

da dobiju popunjenu uplatnicu o 

glavnom dugu i troškovima izvršenja u 

pojedinom predmetu. Odnosno da se 

obrate na blagajnu KJKP kako bi izmirili 

potraživanje. 

Kancelarija sudskih izvršitelja 

Norma za 10 mjeseci na nivou cijelog 

odjeljenja iznosi 972,44% 

U periodu od 01.01.2010. godine do 

30.10.2010 godine bilo je: 

Neriješenih predmeta 

na početku izvještajnog 

perioda 

Primljenih predmeta 

(koji su zavedeni) 

746.235 

79.067 

Ukupno bilo u radu 825.302 

Ukupno riješenih 

predmeta 

125.630 

Ostalo neriješeno 699.672 

Dakle, u izvještajnom periodu je 

riješeno 125.630 predmeta što je 

odličan rezultat imajući u vidu postojeći 

broj stručnih saradnika i uposlenika u 

pisarni koji ulažu enormne napore da 

se akcija uspješno provede. Smatramo 

da je Sud vrlo blizu stvaranja uslova 

za uspostavljanje efikasnog sistema 

kontrole i manipulacije velikim brojem 

sudskih predmeta, a samim tim i 

efikasnog postupka izvršenja, te da 

postignuti rezultati predstavljaju realnu 

osnovu za dalji uspješan rad. 

08 www.oss.ba

OPĆINSKI SUD U SARAJEVU 

Protok predmeta - 11 mjeseci 2010. godine 

Vrste predmeta 

Broj neriješenih 

predmeta na 

početku perioda 

Broj primljenih 

predmet tokom 

izvještajnog 

perioda 

Ukupan broj svih 

predmeta u radu 

Broj predmeta 

koji su riješeni 

u izvještajnom 

periodu 


predmeta 

Period potreban 

za eliminaciju 

nerješenih 

predmeta 

I II III = I+II IV V = III+IV VI = V/IV 

Parnično odjeljenje - (32 sudija) - prosjek 277,8 predmeta po referatu - bilo 3.000 

P 5.065 5.028 10.093 5.070 5.023 0,99 

Radni 3.560 2.048 5.608 1.774 3.834 2,16 

Porodični 40 0 40 6 34 5,67 

Ukupno: 8.665 7.076 15.741 6.850 8.891 1,30 

Porodično odjeljenje - (4 sudija) - prosjek 217,7 predmeta po referatu bilo 2.974 

P 28 0 28 22 6 0,27 

Radni 93 8 101 48 53 1,10 

Porodični 774 910 1.684 872 812 0,93 

Ukupno: 895 918 1.813 942 871 0,92 

Privredno odjeljenje - (10 sudija) - prosjek 276,1 predmeta po referatu - bilo 3.122 

Ps 2.491 1.979 4.470 2.095 2.375 1,13 

L 296 187 483 146 337 2,31 

St 45 29 74 25 49 1,96 

Ukupno: 2.832 2.195 5.027 2.266 2.761 1,22 

Krivično odjeljenje - (13 sudija) - prosjek 173 predmeta po referatu - bilo 545 

K 1.570 1.938 3.508 1.975 1.533 0,78 

Kpp 166 1.244 1.410 1.315 95 0,07 

Kps 479 1.049 1.528 1.205 323 0,27 

Kr 0 0 0 0 0 - 

Km 228 153 381 200 181 0,91 

Kv 106 1.664 1.770 1.653 1.117 0,07 

Kp 0 0 0 0 0 - 

Ukupno: 2.549 6.048 8.597 6.348 2.249 0,35 

Iks 388 385 773 450 323 0,72 

Izvršno odjeljenje-Struktura - (23 sudija) - prosjek 1.984 pred./ref. - bilo 60.000 

I 18.456 8.432 26.888 8.057 18.831 2,34 

Ip 4.216 1.566 5.782 1.910 3.872 2,03 

POM 4 30 34 9 25 - 

RTV 29.735 0 29.735 6.826 22.909 - 

Ukupno: 52.411 10.028 62.439 16.802 45.637 2,72 

Vanparnično odjeljenje - (3 sudija V ref.) - prosjek 139,6 pred./ref. - bilo 3.008 

V 517 1.102 1.619 1.200 419 0,35 

O 3.339 6.124 9.463 5.201 4.262 0,82 

Ostalo* 5 55 60 29 31 1,07 

Ukupno: 3.861 7.281 11.142 6.430 4.712 0,73 

Prekršajno odjeljenje - (18 sudija) - prosjek 519,3 pred./ref.- bilo 4.000 

Pr-Ips 9.964 10.539 20.503 11.154 9.349 0,84 

Ukupno: 9.964 10.539 20.503 11.154 9.349 0,84 

Odjeljenje registra za upis pravnih lica - (4 sudija) - prosjek 92 predmeta po referatu - bilo 562 

Registracija poslovnih 

subjekata 

581 3.343 3.924 3.556 368 0,10 

www.oss.ba 

09

Vrste predmeta 


predmeta na 



predmet tokom 

izvještajnog 

perioda 



Broj predmeta 



periodu 


predmeta 

Period potreban 

za eliminaciju 

nerješenih 

predmeta 

I II III = I+II IV V = III+IV VI = V/IV 

ZK referat - (26 referenata) - prosjek 14,5 predmeta po referatu - bilo 4.200 

ZK predmeti 985 25.092 26.077 25.699 378 0,01 

Odjeljenje za sporove male vrijednosti - (16 str.sar.) - prosjek 8.382 / ref 

Mal 120.705 13.922 134.627 8.566 126.061 14,72 

Mals 8.343 4.577 12.920 5.165 7.755 1,50 

PL 280 0 280 0 280 - 

PLP 16 0 16 0 16 - 

POM 0 0 0 0 0 - 

Ukupno: 129.344 18.499 147.843 13.731 134.112 9,77 

Izvršno odjeljenje po vjerodostojnim ispravama (6 str. sar.) prosjek 114.078 / ref. 

I 727.563 77.030 804.593 140.622 663.971 4,72 

Ip 18.672 2.037 20.709 210 20.499 97,61 

Ukupno: 746.235 79.067 82.5302 140.832 684.470 4,86 

Ukupno: 958.710 170.471 1.129.181 235.060 894.121 3,80 

10 www.oss.ba

11 mjeseci 2010. godine 2009. godina 

OD UKUPNO 894.121 NERIJEŠENIH PREDMETA, 

818.582 ILI 91,55% ČINE KOMUNALNI PREDMETI 

DOK JE 75.539 ILI 8,45% STRUKTURNIH PREDMETA. 

OD UKUPNO 958.710 NERIJEŠENIH PREDMETA, 

875.579 ILI 91,33% ČINE KOMUNALNI PREDMETI 

DOK JE 83.131 ILI 8,67% STRUKTURNIH PREDMETA. 

75.539 Struktura 

-45.637 Izvršni - struktura 

-9.349 Prekršaji 

-378 ZK 

-368 Registar 

-323 Iks - referat 

19.484 2,18% parnica i krivica 

83.131 Struktura 

-52.411 Izvršni - struktura 

-9.964 Prekršaji 

-985 ZK 

-581 Registar 

-388 Iks - referat 

18.802 1,96% parnica i krivica 

Ostvarena norma po odjeljenjima 

Norma 

Parnično odjeljenje 119,31% 

Porodično odjeljenje 113,65% 

Privredno odjeljenje 141,58% 

Krivično odjeljenje 206,75% 

Izvršno odjeljenje-struktura 153,94% 

Vanparnično odjeljenje 147,90% 

Prekršajno odjeljenje 133,82% 

Odjeljenje registra za poslovne subjekte 172,80% 

Odjeljenje za rješavanje sporova male vrijednosti 214,84% 

Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama 989,69% 

ZK odjeljenje 111,76% 

OSTVARENI PROSJEK GODIŠNJE NORME SUDA: 227,82% 

IZVJEŠTAJ O RJEŠAVANJU PO ZAHTJEVIMA O ČINJENICAMA IZ SUDSKE EVIDENCIJE 

Vrsta zahtjeva Broj neriješenih 

predmeta na 



predmeta tokom 

izvještajnog 

perioda 



Broj predmeta 



periodu 


predmeta 

Su 

Su-M 

Registar privrednih 

društava - RF 299 5.734 6.033 5.875 158 

Prekršajno odjeljenje 

(uvjerenja) 0 14.133 14.133 14.133 0 

Krivično odjeljenje 0 2.761 2.761 2.761 0 

Stečaj likvidacija 0 2.782 2.782 2.782 0 

ZK - izvodci 0 62.696 62.696 62.696 0 

ZK - RZ 0 11.887 11.887 11.887 0 

Apostile 0 8.201 8.201 8.201 0 

Ostalo (“P”, rod. i 

posl. sposob) 0 349 349 339 10 

Ukupno: 299 108.543 108.842 108.674 168 

www.oss.ba 

11

Delegacija Kraljevine Norveške posjetila 

Općinski sud u Sarajevu 

Goran Salihović, predsjednik 

Općinskog suda u Sarajevu i 

Begzada Gavrankapetanović 

Salihagić, predsjednica Kantonalnog 

suda u Sarajevu, sastali su se 23.09.2010. 

godine sa delegacijom Kraljevine 

Norveške u sastavu Karl Utgart Arne, 

predsjednik Sudske administracije 

Norveške i sudija Vrhovnog suda 

Norveške, Bain Jannicke, predstavnica 

Ministarstva vanjskih poslova Norveške 

te Anne Vinje, sutkinja suda u Oslu. 

U svom uvodnom obraćanju prisutnima 

predsjednik Salihović je izrazio veliku 

zahvalnost Kraljevini Norveške na 

pruženoj pomoći i podršci sarajevskom 

Općinskom i Kantonalnom sudu, ali i 

pravosuđu u cjelini. Vlada Kraljevine 

Norveške je aktivno učestvovala u 

rekonstrukciji ova dva suda čime su 

stvoreni dobri uslovi za rad. 

Salihović je istakao da je Općinski sud 

u Sarajevu od najgoreg u regiji postao 

jedan od najboljih. Situacija u ovom 

sudu je prije nekoliko godina bila 

katastrofalna s obzirom na loše uslove 

i slabu organizaciju rada te veliki broj 

neriješenih predmeta. 

Sada su sudska odjeljenja ažurna, 

rekonstrukcijom Palate pravde znatno 

su poboljšani uslovi rada, a ono što 

Održan sastanak sa holandskim 

ambasadorom u BiH 

Detalji sa sastanka 

Detalji sa sastanka 

i dalje koči napredak ovog suda 

su komunalni predmeti. Veliki broj 

neriješenih komunalnih predmeta je 

male vrijednosti, ispod 10 KM, dok 

rješavanje jednog takvog predmeta 

državu košta čak 75 KM. Predsjednik 

je u tm pogledu zatražio pomoć od 

Vlade Kraljevine Norveške kako bi se 

riješio problem nagomilavanja velikog 

broja komunalnih predmeta. Od 

ukupnog broja neriješenih predmeta 

samo 2% su strukturni dok je 98% 

komunalnih predmeta. Rukovodstvo 

suda je u vezi sa ovim problemom već 

poduzelo određene aktivnosti te je 

do sada većina komunalnih predmeta 

skenirana i prebačena u elektronsku 

formu, napravljen je program KODIFEL 

te osposobljen stručni kadar. Ono što je 

potrebno jeste kompjuterska oprema i 

program koji će povezati sva komunalna 

preduzeća sa sudom kako bi se mogli 

razmjenjivati podaci o broju podnesenih 

tužbi te riješenih komunalnih predmeta. 

Po završetku sastanka delegacija je 

imala priliku obići i zgradu suda te 

vidjeti renovirane prostorije i savremeno 

opremljene sudnice. 

Goran Salihović, predsjednik 

Općinskog suda u Sarajevu, 

primio je u posjetu 08.09.2010. 

god.nj.e. Sweder Ernest Joan Marie 

baron van Voorst tot Voorsta, 

ambasadora Kraljevine Holandije u 

BiH. Cilj ove posjete bio je uspostava 

saradnje između ovog suda i holandske 

ambasade. 

Predsjednik Salihović je predstavio 

ambasadoru rad sarajevskog Općinskog 

suda, njegove nadležnosti te realizovane 

projekte. Predstavljen je i rad sudskih 

odjeljenja koja su donedavno bila 

pretrpana neriješenim predmetima 

dok su sad ta ista odjeljenja ažurna. 

Govoreći o sudskim odjeljenjima, 

Salihović je istakao problem u Izvršnom 

odjeljenju kojem je potrebna pomoć 

zbog enormnog broja neriješenih 

komunalnih predmeta. Iako su u ovom 

Sudu poduzete određene aktivnosti 

kako bi se ovaj problem riješio, broj 

12 www.oss.ba

neriješenih komunalnih predmeta se i 

dalje povećava te je zatražena pomoć 

od Ambasade Kraljevine Holandije kada 

je ovaj problem u pitanju. 

Na sastanku je bilo govora i o CMS 

sistemu automatskog upravljanja 

predmetima. Predsjednik je istakao da 

su svi sudski predmeti uvedeni u CMS 

sistem i da isti odlično funkcioniše već 

nekoliko godina i centralizovan je za 

cijelu BiH. 

Ambasador je naglasio da je Ambasada 

Holandije već dugo vremena aktivno 

uključena u razvoj bh. pravosuđa 

kroz različite programe te je čestitao 

Salihoviću na dobro uspostavljenoj 

saradnji sa drugim ambasadama i 

sudovima zemalja u regionu. 

Na sastanku je dogovoreno da će 

Ambasada Holandije pokušati također 

pomoći ovom sudu u uspostavljanju 

saradnje i razmjeni iskustava sa 

holandskim sudovima slične veličine i 

nadležnosti. 

Čas engleskog jezika u Razvojno-edukativnom centru Općinskog suda u Sarajevu 

Počeo kurs engleskog jezika 

u prostorijama Razvojnoedukativnog 

centra Općinskog 

suda u Sarajevu 

Od septembra 2010. godine 

u prostorijama Razvojnoedukativnog 

centra Općinskog 

suda u Sarajevu za razvoj i edukaciju 

Općinskog suda u Sarajevu otpočeo 

je program učenja engleskog jezika 

za sudije Općinskog suda u Sarajevu. 

Učesnici kursa su podijeljeni u dvije 

grupe od po 15 polaznika i to sa 

početnim stepenom znanja iz engleskog 

jezika. Nastava se odvija dva puta 

sedmično i za sada se pokazao odličan 

napredak polaznika. 

U narednom periodu planirano je da 

se pored postojećih grupa polaznika 

organizuje još jedna grupa u zavisnosti 

od broja zainteresiranih, tako da će se 

nastaviti sa početnim stepenom za nove 

polaznike i naprednim za one koji već 

sada pohađaju časove engleskog jezika. 

Organizaciju i pokretanje ovakvog vida 

edukacije pokrenuo je predsjednik 

Općinskog suda, gospodin Goran 

Salihović, bez čijeg razumijevanja 

i shvaćanja važnosti ovakve vrste 

obrazovanja ne bi bilo moguće 

pokrenuti ovakav program. 

Ovakav vid edukacije je svakako 

potreban u vrijeme globalizacije i 

praćenja svjetskih trendova u oblasti 

edukacije. Polaznici ovog programa, 

pored usvajanja znanja iz engleskog 

jezika, također koriste ovo vrijeme i za 

međusobno upoznavanje i razmjenu 

iskustava. 

Kursevi se održavaju srijedom i petkom 

nakon radnog vremena. 

„Ovaj kurs predstavlja osvježenje nakon 

napornog rada. Na času engleskog jezika 

se odmorim, zabavim i naučim nešto 

novo“ – istakla je jedna od učesnica. 

www.oss.ba 

13

Na Jahorini 

održano 

peto po redu 

savjetovanje 

iz oblasti 

građanskog 

prava 

Udruženje sudija Republike 

Srpske je u saradnji sa 

Udruženjem sudija Federacije 

BiH, JU Centrima za edukaciju sudija i 

tužilaca u Republici Srpskoj i Federaciji 

BiH, Pravosudnom komisijom Brčko 

Distrikta BiH te Advokatskim komorama 

Republike Srpske i Federacije BiH po peti 

put organizovalo savjetovanje iz oblasti 

građanskog prava na nivou Bosne i 

Hercegovine. Savjetovanje je održano 

u Hotelu „Bistrica“ na Jahorini od 21. do 

23.10.2010. godine. Sudije Općinskog 

suda u Sarajevu također su prisustvovali 

ovom savjetovanju. 

Članovi Organizacionog odbora su 

bili Zlatko Kulenović-predsjedavajući, 

članovi Mirjana Hrustić (US RS), Vildana 

Helić i Tifa Potogija (US FBiH), Drago 

Ševo, Slađana Marić (CEST RS), Šahbaz 

Džihanović, Radoslav Marjanović (CEST 

FBiH), Obodan Zobenica (PK BRČKO 

DISTRIKT), Nada Mandić (AK RS), Enver 

Čolaković (AK FBiH). Predavači dr. Sc 

Petar Simonetti, umirovljeni redovni 

profesor, Pravni fakultet Rijeka, sa 

temom „Stjecanje prava vlasništva i 

drugih stvarnih prava s povjerenjem u 

zemljišne knjige u Republici Hrvatskoj i u 

Bosni i Hercegovini“, prof. Duško Medić, 

sudija Ustavnog suda Republike Srpske, 

Sudije Općinskog suda u Sarajevu 

sa temom „Reforma stvarnog prava“, 

Aleksandra Martinović, sudija Ustavnog 

suda Federacije BiH, sa temom „Sudovi 

kao ovlašteni podnosioci zahtjeva z 

aocjenu ustavnosti, Sevima Sali-Terzić, 

šefica Apelacionog odjeljenja Ustavnog 

suda Bosne i Hercegovine, sa temom 

„Pravo na izvršenje pravosnažnih odluka 

u svjetlu Evropske konvencije za zaštitu 

ljudskih prava i osnovnih sloboda“, 

Smiljana Mrša, sudija Vrhovnog suda 

Republike Srpske, sa temom „Uloga 

upravnog spora u razvoju pravne države“, 

Andrejka Grlić, glavni tržišni inspektor 

Republike Srpske, sa temom „Metode 

inkorporacije EU legislative u nacionalni 

pravni sistem“, Jadranka Stanišić, sudija 

Vrhovnog suda Republike Srpske, sa 

temom „Vrijednost predmeta spora“, dr. 

sci. Slobodan Stanišić, advokat, docent 

na Fakultetu pravnih nauka Banja Luka, 

sa temom „Troškovi postupka s aspekta 

uspjeha stranaka u parnici“, Snježana 

Romčević-Tadić, sudija Višeg privrednog 

suda Banja Luka, sa temom „Tužba u 

stečajnom postupku“. 

14 www.oss.ba

Udruženje žena sudija u BiH 

Predstavnice Međunadnog udruženja žena sudija i predstavnice Udruženja žena sudija u BiH u posjeti Goranu Salihoviću, predsjedniku Općinskog suda u Sarajevu 

Tekst pripremile: 

Sudija Adisa Zahiragić i Sudija Amela Mahić 

Udruženje žena sudija u Bosni i 

Hercegovini (u daljem tekstu UŽS 

u BiH) je registrovano 05.11.2009. 

godine i ovih dana je obilježilo prvu 

godišnjicu od svog osnivanja. Imajući 

u vidu kratak period djelovanja, može 

se reći da su se u okviru Udruženja već 

provele različite aktivnosti. 

Kao što je poznato UŽS u BiH je osnovano 

uz podršku Međunarodnog udruženja 

žena sudija (IAWJ) sa sjedištem u 

Vašingtonu i predstavlja dio sistema 

međunarodnog udruženja. Motiv za 

osnivanje Udruženja predstavljao je 

projekat holandske vlade sa kojom je 

IAWJ potpisalo sporazum za finansiranje 

istraživanja „Seksualna eksploatacija na 

bazi iznuđivanja seksa sa pozicije moći“ 

i to u tri države „Bosna i Hercegovina iz 

Evrope, Tanzanija iz Afrike i Filipini iz 

Azije“. 

Bosna i Hercegovina je dobila priliku 

da učestvuje u ovom značajnom 

istraživanju te je dato povjerenje UŽS 

u BiH da učestvuje u ovom projektu. U 

okviru projekta već su organizovana dva 

značajna skupa i to okrugli sto na temu 

„Ravnopravnost spolova i seksualna 

eksploatacija“ u decembru 2009. godine 

u sarajevskom hotel „Evropa“ gdje su 

pozvani profesionalci iz ove oblasti da 

pruže informacije te da se nakon toga 

donesu i konkretni zaključci. Drugi skup 

je bio u vidu seminara na Jahorini u martu 

2010. godine gdje je bila tema „Trgovina 

ljudima i seksualna eksploatacija“, a 

na kojem skupu su također doneseni 

konkretni zaključci. Zaključci sa ova dva 

skupa su pomogli članicama našeg 

Udruženja da se provede istraživanje u 

različitim dijelovima BiH u cilju provjere 

postojanja ovakve pojave te da li su 

žrtve zaštićene u skladu sa važećim 

propisima. Istraživanje su provodili 

novinari, stručni saradnici i savjetnici 

sa naših sudova. Ovih dana je završen 

i izvještaj našeg Udruženja koji će se 

dostaviti Međunarodnom udruženju, a 

koji predstavlja doprinos u istraživanju 

pojave seksualne eksploatacije prema 

žrtvi, a sa pozicije moći. Ovaj materijal 

će predstavljati značajan doprinos u 

okviru naše profesionalne zajednice. 

Naše članice su bile u prilici i imale 

čast da u dva navrata ugoste izvršnu 

direktoricu IAWJ Joan Winship sa svojim 

saradnicama i to u martu i u septembru 

2010. godine. Izvršna direktorica je bila 

zainteresovana da u neposrednom 

kontaktu sa našim članicama razmotri 

na koji način se provodi istraživanje u 

BiH u vezi sa navedenim projektom te 

da na svaki način pruži podršku kako 

kompletnom Udruženju tako i podršku 

u realizaciji projekta. Posebno značajna 

posjeta je bila u septembru 2010. godine 

koja je trajala 23.–26.09.2010. godine 

kada je izvršna direktorica Joan Vinship 

došla zajedno sa svojom saradnicom 

Nancy Hendry te je organizovano 

više susreta kako sa predsjednicima 

sudova (Sud BiH, Kantonalni sud u 

Sarajevu i Općinski sud u Sarajevu) tako 

i sa glavnom tužiteljicom Kantonalnog 

tužilaštva Sarajevo. To znači da su se 

pored susreta sa članicama organizovali 

susreti i sa rukovodiocima sudova što 

je za naše gošće bilo prijatno i značajno 

iskustvo, a što su u svojim pismima i 

istakli. To znači da je pružena podrška 

osnaživanju članstva UŽS u BiH sa 

jasnom porukom da se ovo osnaživanje 

podrži i od strane predsjednika sudova. 

Pri tome je naglašeno da se ovakvi 

susreti trebaju organizovati i u svim 

drugim sudovima širom BiH. 

Imajući u vidu kratak period djelovanja 

Udruženja, kao i činjenicu da se članstvo 

zasniva na dobrovoljnosti i još uvijek 

nema obaveze u plaćanju članarine 

niti se radi o masovnom članstvu, 

očekuje se postepena afirmacija u 

svim drugim sudovima širom BiH i 

postepeno osnaživanje članstva. U 

tom pravcu očekujemo i značajnu 

podršku Begzade Gavrankapetanović 

Salihagić, predsjednice Kantonalnog 

suda u Sarajevu, i Gorana Salihovića, 

predsjednika Općinskog suda u 

Sarajevu, koji su već do sada pokazali 

svoju otvorenost i dali značajan doprinos 

pojedinim aktivnostima Udruženja te 

se nadamo da će predstavljati dobar 

primjer i za predsjednike drugih sudova 

na području cijele BiH. 

Važno je naglasiti, kao što je istakla 

izvršna direktorica, da je svaki početak u 

radu ovakvih udruženja veoma težak 

uz mnoge izazove koji prate unutrašnju 

organizaciju ali je važno da su se učinili 

prvi koraci te da su pojedine članice 

Udruženja odgovorno i profesionalno 

prihvatile ulogu rada na pomenutom 

projektu. Također je važno naglasiti 

da je direktorica otvoreno predočila 

članicama sa kojima se susrela da 

Udruženje pruža velike mogućnosti 

kako na međunarodnom polju u vezi sa 

prisustvom na različitim konferencijama 

tako i za članice kao jedinke jer se 

može ostvariti puna lična i profesionalna 

afirmacija kako unutar BiH tako i u 

okviru međunarodne zajednice. 

www.oss.ba 

15

Održan Okrugli sto na temu 

„Primjena Porodičnog zakona Federacije BiH“ 

Učesnici Okruglog stola 

U 

okviru projekta „Analiza i 

unapređenje propisa iz oblasti 

porodično-pravnih odnosa u 

BiH“ 29.10.2010. godine u Razvojnoedukativnom 

centru Općinskog suda u 

Sarajevu održan je Okrugli sto na temu 

„Primjena Porodičnog zakona Federacije 

BiH“. Okruglom stolu su prisustvovali 

predstavnici Kantonalnog centra za socijalni 

rad JU Sarajevo, advokati te sudije 

Porodičnog odjeljenja Općinskog suda u 

Sarajevu. 

Ispred Općinskog suda u Sarajevu 

prisutne su pozdravile Adela Bejtović, 

savjetnik pri Kabinetu predsjednika 

suda, koja se prisutnima obratila u 

ime predsjednika suda, te Jasmina 

Lončarević Tucak, administrator Razvojno-edukatvnog 

centra, dok je moderator 

bila sudija Rada Bjeljac, predsjednica 

Porodičnog odjeljenja Općinskog suda u 

Sarajevu. 

Pozdravivši prisutne, sudija Bjeljac 

ozvaničila je početak rada učesnika Okruglog 

stola. Teme dnevnog reda bile su 

„Analiza i unapređenje propisa iz oblasti 

porodično-pravnih odnosa u BiH“ te 

„Primjena Porodičnog zakona u FBiH“. 

Riječi je bilo i o institutu posredovanja, 

a sudija Bjeljac je istakla kako je institut 

posredovanja, koji je obavezan prije 

podnošenja tužbe za razvod braka, dao 

odlične rezultate u pogledu efikasnosti 

i ekonomičnosti ove vrste postupaka. 

“Kako ga primijeniti u vanbračnim zajednicama? 

Institut je obavezan u slučaju da 

bračni partneri imaju djecu. Zakonom 

nije strikno navedeno da se ovaj institut 

odnosi i na vanbračne zajednice, ali se 

može zaključiti jer su bračna i vanbračna 

zajednica ravnopravne”- istakla je sudija 

Bjeljac. 

Uvođenje obavezne medijacije 

u bračnim sporovima, problem 

određivanja kontakta djece i roditelja 

te privremene mjere za izdržavanje su 

teme o kojima je također bilo riječi. Po 

završetku Okruglog stola doneseni su i 

određeni zaključci koji će naknadno biti 

dodatno prošireni. 

Izvještaj sa studijskog putovanja u 

Kraljevinu Norvešku i Kraljevinu Švedsku 

04.10. - 08.10.2010. godine 

uvod 

Studijsko putovanje u Kraljevinu 

Norvešku i Kraljevinu Švedsku 

za članove Radne grupe za 

unapređenje izvršnog postupka (u 

nastavku RGI), kao i za druge relevantne 

osobe izvršne i sudske vlasti, predviđeno 

je kako Planom rada Sekretarijata 

Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH 

16 www.oss.ba 

(u nastavku VSTV BiH) kroz aktivnosti 

Projekta za smanjenje zaostalih 

predmeta u sudovima (u nastavku 

Projekat), tako i Planom rada RGI za 

period do kraja 2010. godine. 

Posjećene su prostorije zgrade suda u 

Oslu u kojem su smješteni Gradski sud 

i sud regije Oslo, zatim Ured izvršitelja 

regije Oslo, dok je u Štokholmu posjećen 

Ured za izvršenje (Kronofogden). Prilikom 

posjete zgradi suda u Oslu održani 

su sastanci sa predstavnicima suda, 

Agencije za naplatu duga kao i Agencije 

za zaštitu ličnih podataka. Potrebno 

je posebno istaći da je veliku pomoć u 

organizaciji studijskog putovanja pružila 

gđe Anne Vinje, sutkinja Okružnog suda 

u Oslu, inače član Projekta.

Sastanak sa ambasadorom BiH u 

Kraljevini Norveškoj 

U sklopu studijske posjete u Oslu je 

06.10.2010 godine održan sastanak sa 

Elmom Kovačević, ambasadorkom BiH 

u Norveškoj, a istom su prisustvovali 

i Goran Salihović, predsjednik 

Općinskog suda u Sarajevu, ujedno i 

potpredsjednik Udruženja sudija BiH 

te sudija Anabela Bogdan-Krstović 

kao član Radne grupe za unapređenje 

izvršnog postupka. Ambasadorica je 

informisana da je svrha ove posjete da 

se Radna grupa za unapređenje izvršnog 

postupka upozna sa modelom izvršnog 

postupka u Kraljevini Norveškoj koji se 

pokazao kao veoma efikasan u naplati 

komunalnih predmeta i koji bi se lako 

mogao primjeniti i u BiH. Za vrijeme 

posjete ambasadi Goran Salihović, kao 

potpresjednik Udruženja sudija BiH, 

iskazao je interes za uspostavu saradnje sa 

Udruženjem sudija Kraljevine Norveške, 

a u cilju uvođenja evropskih standarda u 

bh. pravosuđe. Ambasadorica Kovačević 

se zahvalila na posjeti napominjući 

još jednom da su vrata ambasade 

Bosne i Hercegovine otvorena za sve 

građane Bosne i Hercegvoine, izrazivši 

zadovoljstvo ostvarenom saradnjom 

Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH 

i Sudom grada Osla. 

Predstavljanje 

pravosudnog 

sistemaSistem medijacije u pravnom 

sistemu Kraljevine Norveške 

prezentovan je od strane g-đe Grete 

Hillestad Hoff, sutkinje Suda Grada Oslo. 

Pravosudni sistem Kraljevine Norveške 

organizovan je na način da se sastoji 

od Vrhovnog suda, koji broji oko 17 

sudija, zatim od šest Žalbenih sudova, 

67 Okružnih sudova i 434 Odbora za 

mirenje u građanskim predmetima. 

Okružni sud u Oslu (Sud Regije Oslo) je 

po kapacitetima najveći sud u Kraljevini 

Norveškoj. Ovaj sud radi na 20% od 

ukupnog broja krivičnih i građanskih 

predmeta u Kraljevini Norveškoj. 

U njemu je zaposleno 70 sudija, 30 

zamjenika sudija (slično stručnim 

saradnicima u našem pravnom sistemu, 

ali sa mnogo većim ovlastima), te 105 

administrativnih radnika. Zamjenici 

sudija imaju nadležnost da postupaju u 

svim vrstama predmeta izuzev krivičnih 

predmeta kompleksnije pravne prirode 

koje rade sudije. U 2008. godini Sud 

Regije Oslo je imao u radu približno 

10.000 krivičnih predmeta i 2.464 

građanska predmeta, uz napomenu da u 

gradu Oslu živi između 500.000 i 600.000 

stanovnika. Od ukupnog broja rada na 

građanskim predmetima, 1/3 je riješena 

u redovnom sudskom postupku, dok 

je 2/3 riješeno u postupku medijacije. 

Od ukupnog broja rada na krivičnim 

predmetima, veliki broj obuhvata 

prekršajne predmete koji su kvalifikovani 

kao krivični. Zamjenici sudija se imenuju 

od strane predsjednika suda na period 

od 2 godine, a od stručnih kvalifikacija 

neophodna je stečena diploma na 

pravnom fakultetu bez polaganja 

pravosudnog ispita. Posao zamjenika 

sudije se smatra izuzetno atraktivnim jer 

se radi o osobama koje čine bazu iz koje 

se imenuju buduće sudije. I advokati u 

Kraljevini Norveškoj nemaju obavezu 

polaganja pravosudnog ispita koji i ne 

postoji u pravnom sistemu Kraljevine 

Norveške. Kada su u pitanju sudije, iste 

imenuje Kralj. 

Medijacija u pravnom sistemu 

Kraljevine Norveške 

Sud Grada Oslo je u 2009. godini 

provodio postupak medijacije u 18% 

građanskih predmeta, od kojih je 70% 

riješeno nagodbom, odnosno riješeno je 

u samom postupku medijacije. Smatra 

se da je postojanje instituta medijacije 

jako dobro za građane koji između 

sebe imaju određenih nesporazuma 

do te mjere da iste treba rješavati pred 

sudom. Postupkom medijacije štedi 

se vrijeme i novac stranaka, a i sam 

postupak je manje stresan od sudskog 

postupka. Suština medijacije je dogovor 

koji se u svakom konkretnom slučaju 

prilagođava strankama. Velika korist 

medijacije je i ta što štedi resurse suda, 

vrijeme suda, jer veliki broj predmeta 

koji se vode u postupku medijacije riješi 

se u roku od 2 do 3 mjeseca, što ostavlja 

dovoljno prostora i vremena sudu da 

obavlja druge poslove i obaveze. U 

Kraljevini Norveškoj najmanje koristi od 

Anabela Bogdan Krstović, predsjednica Izvršnog odjeljenja po vjerodostojnoj ispravi Općinskog suda u Sarajevu, Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, 

Elma Kovačević, ambasadorica BiH u Norveškoj 

www.oss.ba 

17

postupka medijacije imaju advokati koji 

manje zarađuju primjenom postupka 

medijacije, ali za advokate u Kraljevini 

Norveškoj to ne predstavlja poseban 

problem sa finansijskog aspekta jer 

su veoma dobro plaćeni u ostalim 

poslovima koje obavljaju. 

Proces medijacije u Kraljevini Norveškoj 

je počeo 1993. godine inicijativom 

za njeno uvođenje u pravni sistem 

Kraljevine Norveške pokrenutom 

od strane univerzitetskih profesora i 

studenata koji su svoj prijedlog podnijeli 

Vladi Kraljevine Norveške. U to vrijeme 

proces medijacije je provođen kao 

pilot projekat u određenim odabranim 

sudovima. Od 01.01.1997. godine 

postupak medijacije provodi 5 Okružnih 

(regionalnih) i jedan Žalbeni sud u 

Kraljevini Norveškoj. Pilot projekat 

postupka medijacije imao je veliki uspjeh 

što je imalo za posljedicu povećanje 

broja sudova u Kraljevini Norveškoj pred 

kojima se provodio postupak medijacije. 

Od 1999. godine Sud Regije Oslo počinje 

sa provođenjem postupka medijacije. 

Od 01.01.2006. godine svi sudovi u 

Kraljevini Norveškoj provode postupak 

medijacije kao način alternativnog 

rješavanja sporova između stranaka. 

Potrebno je reći da je primjena postupka 

medijacije u Kraljevini Norveškoj imala 

veliku podršku od strane Harvard Law 

School iz Sjedinjenih američkih država, 

koji je imao veliki utjecaj pri uvođenju 

postupka medijacije u pravni sistem 

Kraljevine Norveške. 

Postupak medijacije je regulisan 

Zakonom o parničnom postupku 

Kraljevine Norveške koji je stupio na 

snagu 01.01.2008. godine, od kada 

provođenje postupka medijacije postaje 

zakonska kategorija i prestaje da ima 

obilježja pilot projekta. Teoretski svaki 

sudija u Kraljevini Norveškoj obavezan 

je provoditi postupak medijacije kada 

dođe u situaciju da je isti neophodno 

provesti, ali se ostavlja mogućnost 

sudiji da odluči i drugačije i ne prihvati 

rad u postupku medijacije. Postupak 

medijacije je dobrovoljan, a sud uvijek 

prije pokretanja sudskog postupka 

nudi rješavanje spora na ovakav način. 

Medijatori u Kraljevini Norveškoj su 

u pravilu sudije, ali se kao medijatori 

mogu angažovati i druge osobe, na 

trošak stranaka. U većini slučajeva 

stranke izražavaju želju da sudije budu 

medijatori. U slučaju da se spor ne riješi u 

postupku medijacije, sudija koji je vodio 

postupak medijacije se izuzima od rada 

predmeta tih stranaka koji ide u redovnu 

18 www.oss.ba 

sudsku proceduru, uz poštivanje načela 

povjerljivosti i nepristrasnosti strankama 

u postupku. 

U pogledu rješavanja sporova malih i 

nespornih potraživanja (tzv. „komunalni” 

predmeti) rečeno je da komunalna 

preduzeća u Kraljevini Norveškoj imaju 

konstituisan poseban Odbor koji se 

bavi rješavanjem ove vrste predmeta. 

U okviru rada Odbora stranke mogu da 

sklope određeni sporazum koji nije u 

okviru medijacije. Stranke u Kraljevini 

Norveškoj su veoma zadovoljne 

primjenom postupka medijacije jer se u 

većini slučajeva nađe određeno rješenja. 

URED ZA IZVRŠENJE U OSLU 

(Enforcement Office in 

Oslo-Namsfogden) 

Uvod 

Ured izvršitelja se bavi provođenjem 

izvršnog postupka u toku kojeg su 

ovlašteni da poduzimaju mnoge 

izvršne radnje poput prinudne prodaje 

automobila, dionica kao i postizanje 

nagodbi o dugovima. Izvršitelji Ureda 

učestvuju i u radu Odbora za mirenje 

gdje je Ured po osnovi nadležnosti 

Odbora za mirenje u 2009. godini 

zaprimio 62.7500 predmeta, a završio 

66.800 predmeta (dakle više je riješeno 

od priliva), dok podaci za 2010. godinu 

do mjeseca oktobra ukazuju na rast 

priliva predmeta (između 74.000-75.000 

predmeta), a očekuje se da će se taj 

broj predmeta i završiti. Ured izvršitelja 

u Oslu ima 110 zaposlenika od kojih 

50 sa visokom stručnom spremom 

(pravni fakultet), te Uredu pomaže i 

12 sudija porotnika koji učestvuju u 

radu u Odborima za mirenje. Osoblje 

Ureda raspolaže automobilima i često 

učestvuju u obukama novopristiglih 

zaposlenika u raznim dijelovima Osla 

i šire iz razloga što je osoblje veoma 

dobro obučeno za svoj rad. Kada se 

govori o sudijama porotnicima koji 

učestvuju u radu Odbora za mirenje, 

onda se najčešće radi o bivšim uticajnim 

političarima. 

Jedna od specifičnosti sistema Kraljevine 

Norveške jeste i postojanje Agencije za 

naplatu duga čiji rad je u određenim 

elementima povezan sa radom Ureda 

za izvršenje. U 2009. godini Agencija za 

naplatu duga je imala u radu 5.200.000 

predmeta ukupne vrijednosti od 65 

milijardi NOK. Istaknuto je da Agencija 

za naplatu duga radi izuzetno efikasno 

tako da se u prosjeku od ukupnog 

broja predmeta koji se nalaze u radu 

Agencije za naplatu duga svega 6-8% tih 

predmeta dođe u rad Uredu za izvršenje. 

U Kraljevini Norveškoj postoje precizne 

zakonske odredbe koje stimulišu naplatu 

dugova, situacije kada se radi o istom 

povjeriocu i dužniku u više predmeta i 

sl. Pravilo postupka naplate duga jeste 

da dužnik plaća sve troškove postupka. 

Objedinjavanjem kompletnog duga 

(jednog dužnika) ne plaćaju se troškovi 

za svaki predmet pojedinačno nego se 

troškovi objedinjuju. Većina pravnog 

odnosa između povjerioca i dužnika 

nastaje sklapanjem ugovora između 

istih. Svi prigovori na predmete za 

naplatu dugova šalju se Uredu za 

izvršenje. Dakle, Ured sudskih izvršitelja 

radi na predmetima čiji je osnov pravnog 

odnosa stranaka ugovor, a od nedavno 

Ured radi i na predmetima izvršenja na 

osnovu računa za pružene komunalne 

usluge (vjerodostojna isprava). Izvršitelj 

je taj koji donosi sve odluke u postupku 

izvršenje i iz tog razloga izvršitelj treba 

da bude kvalifikovana i sposobna 

osoba. U suštini, radi se o nespornim 

predmetima u kojima je dužnik svjestan 

postojanja svog duga. Ovakav sistem 

rada i prijenos nadležnosti na Ured za 

izvršenje u velikoj mjeri je smanjio broj 

nepotrebnih sudskih predmeta. 

Izvršni postupak u Kraljevini Norveškoj 

se sastoji od dva osnovna elementa 

koja učestvuju u provođenju istog i to 

rada i nadležnosti Okružnih sudova 

(Sudovi Regije) i Ureda izvršitelja. 

Uredi za izvršenje su organizaciono i 

po nadležnosti u sastavu Ministarstva 

unutrašnjih poslova Kraljevine 

Norveške. Manji Uredi su locirani u 

sklopu policijskih uprava u određenim 

područjima i regijama Kraljevine 

Norveške, dok su u većim gradovima, 

poput Osla, Uredi potpuno fizički i 

infrastrukturalno nezavisni od policijskih 

uprava (ukupno postoji 9 takvih ureda). 

Ured za izvršenje predstavlja državni 

organ, odnosno instituciju. 

U pogledu zakonske regulative koja 

reguliše rad i nadležnost Ureda za 

izvršenje u Kraljevini Norveškoj, 

potrebno je istaći Zakon o izvršnom 

postupku Kraljevine Norveške od 26. 

juna 1992. godine koji spada u procesni 

zakon i Zakon o naplati potraživanja 

Kraljevine Norveške od 08. juna 1994. 

godine koji spada u red materijalnih 

propisa. Kao izvor prava po kojem Ured 

izvršitelja radi pojavljuje se sudska praksa 

i običajno pravo (uglavnom vezano za 

određena proceduralna pitanja).

Svi predmeti se šalju Agenciji za naplatu 

duga koja donosi pravni osnov za 

potraživanje. Izvršna isprava je osnov za 

izvršenje, ali to može biti i vjerodostojna 

isprava. U slučaju neplaćanja duga 

dužniku se prvo šalje opomena, a ukoliko 

se dug ne naplati i nakon opomene, 

sačinjava se prijedlog za izvršenje nakon 

čega slijedi početak izvršnog postupka. 

Posljednja faza izvršnog postupka je 

prijedlog za prinudnu naplatu. Postoji 

faza prije izvršnog postupka, faza u 

toku izvršnog postupka i faza nakon 

završetka izvršnog postupka. Prva faza 

se odnosi na postojanje duga koje se 

dešava ukoliko se prekrši ugovor između 

povjerioca i dužnika ili jednostavno 

neplaćanjem duga. Nakon toga šalje se 

obavijest dužniku o postojanju duga sa 

datim rokom od 14 dana unutra kojeg 

dužnik treba izmiriti dug. Tu obavijest 

šalje povjerilac. U slučaju da se dug ne 

plati, sljedeći korak je dostava predmeta 

Agenciji za naplatu dugovanja koju 

zakon obavezuje da dostavi novu 

obavijest dužniku sa određenim rokom 

plaćanja. Ono što je bitno u ovoj fazi 

jeste da je za pokretanje postupka 

izvršenja neophodan pravni osnov za 

izvršenje (presuda, račun i si.). Posljednji 

korak je, dakle, slanje obavijesti dužniku 

sa rokom za plaćanje duga od 14 dana. 

Ono što je karakteristično u cijelom 

procesu izvršenja jeste da se dužniku 

ostavljaju primjereni rokovi za plaćanje 

duga, što je neophodno po važećim 

zakonskim propisima u Kraljevini 

Norveškoj. Obavijest dužniku se šalje 

preporučeno ili putem Agencije za 

naplatu duga običnom pošiljkom 

putem pošte. Teret dokazivanja u 

postupku izvršenja pada na dužnika. U 

okviru procesa naplata duga moguće 

je i otkupljivanje istog kroz primjenu 

instituta faktoringa, radi se o transferu 

potraživanja i ograničenju naplate duga. 

U slučaju da dužnik nema imovine, u 

prvoj fazi prije pokretanja izvršnog 

postupka Agencija za naplatu duga 

najčešće čeka određeni vremenski 

period da se dužnik zaposli, a konkretan 

predmet se stavlja na čekanje. Rok 

zastare ove vrste potraživanja u Kraljevini 

Norveškoj iznosi tri godine. 

Druga faza se odnosi na sam izvršni 

postupka koji je u cijelosti povjeren 

izvršitelju. Postupak počinje 

podnošenjem prijedloga za izvršenje 

koji mora ispunjavati sve zakonski 

propisane forme (ime i broj socijalnog 

osiguranja dužnika-koje povjerilac 

može dobiti iz određenih baza podataka 

kojim ima slobodan pristup, zatim 

informacije o potraživanju, glavnom 

dugu, kamati, troškovima). Na Uredu 

za izvršenje, odnosno izvršitelju, je 

odluka da li se izvršni postupak može 

nastaviti. U slučaju da se postupak 

nastavi, prvo dužniku dostavljaju 

obavještenje o izvršenju sa davanjem 

određenog roka u kojem dužnik može 

izmiriti dugovanje. Mjesto izvršenja je 

obično u prostorijama Ureda izvršitelja. 

Razlog ovome jeste što je većina 

predmeta izvršenja izuzeta i nalaze se u 

prostorijama Ureda za izvršenje (privatne 

stvari, automobil, bitne informacije itd.). 

Kao ishodi postupka moguće su sljedeće 

situacije: zasnivanje hipoteke na 

nepokretnostima ili na automobilima, 

zapljena plate i administrativna zabrana 

na platu. Najčešće sredstvo izvršenja 

koju koriste izvršitelji Ureda za izvršenje 

jeste zapljena plate uz obavezu 

omogućavanja dužniku da se ne plijene 

određena sredstva neophodna za 

njegovu egzistenciju. Ukoliko se desi 

da dužnik nema imovine iz koje bi se 

povjerilac mogao namiriti, moguće 

su sljedeće posljedice: Određuje se 

novi period zastare od tri godine, u 

posebnom registru će se zabilježiti 

dužnikovo opterećenje i u velikoj mjeri 

će mu se otežati kreditna sposobnost. 

Najveće opterećenje dužnika koje se 

ostvaruje neplaćanjem duga jeste 

nemogućnost podizanja kredita. Ured 

za izvršenje ima pristup raznim vrstama 

registara o podacima dužnika tako da 

ne predstavlja problem predlaganja, 

tj, odabira najefikasnijeg sredstva 

izvršenja. Veoma rijetko izvršitelji odlaze 

na teren upravo iz razloga dostupnosti 

informacijama o dužniku putem raznih 

registara. Zakonsko određenje je da 

ukoliko nema stvari koje bi se mogle 

zaplijeniti dužniku, u tom slučaju vrši 

se zapljena kuće (zakonska hipoteka 

za neplaćene komunalne usluge). 

Posljednja faza izvršenja je ona koja 

se dešava poslije izvršenja. U ovom 

smislu potrebno je praviti razliku 

između nadležnosti Ureda za izvršenja 

i Okružnog suda (Suda Regije). Sudovi 

su nadležni da provode izvršenje na 

Učesnici studijske posjete 

www.oss.ba 

19

nekretninama dok je Ured za izvršenje 

nadležan za izvršenje na pokretnim 

stvarima, bankovnim računima dužnika 

i drugim finansijskim instrumentima. 

Postoji i registar zaloga na pokretnim 

stvarima (najčešće se radi o vozilima). 

Odbor za mirenje u 

Kraljevni Norveškoj 

(The Norvvegian Conciliation 

Board- frliksradet) 

Odbor se može smatrati kao jedna vrsta 

građanskog suda, ali formalno-pravno 

ne radi se o sud već je odbor bliže tijelu 

u kojem se provodi postupak medijacije. 

Svaki okrug u Kraljevini Norveškoj 

ima konstituisan Odbor za mirenje sa 

mogućnošću udruživanja više odbora u 

jedan. Odbor za mirenje Grada Osla nalazi 

se fizički u Uredu za izvršenje iz razloga 

što u Odboru radi administrativno 

osoblja Ureda za izvršenje. Odbor ima 

obavezu sastajanja najmanje jednom 

mjesečno. U konkretnom slučaju kada 

se govori o Odboru za mirenje u gradu 

Oslu, Odbor se sastaje tri puta sedmično 

izuzev u mjesecu julu (kada su u toku 

odmori) i za vrijeme praznika. Osnovna 

suština rada Odbora jeste da ponude 

stanovništvu izbor da određene sporove 

riješe na brz, miran i efikasan način. 

Postoji određeni proces i procedura 

koja prethodi razmatranju određenih 

pitanja pred Odborom. Proces je 

jednostavan i započinje popunjavanjem 

određenog obrasca, čije popunjavanje 

nije obligatorno ali je poželjno. Sastanak 

pred Odborom za mirenje se održava 

u roku od 3 mjeseca od dana primitka 

predmeta. Za pristup Odboru plaća se 

i iznos takse u visini od 150$, dok takse 

koje se plaćaju u sudskim postupcima 

iznose više tako da se postojanje 

Odbora pokazalo kako i jeftinijim 

načinom rješavanja predmeta. Fokus u 

radu Odbora je da se stranke sastanu 

i nađu najbolje rješenje spora. Spor se 

može riješiti sklapanjem nagodbe pred 

Odborom, a u slučaju da se to ne desi, 

Odbor može donijeti određenu odluku. 

Rad i postojanje Odbora je u pravnom 

sistemu Kraljevine Norveške ocijenjen 

kao veoma korisno tijelo koje u velikoj 

mjeri rasterećuje sudove. Ilustracije 

radi, u 2009. godini Okružni sud u Oslu 

(Sud Regije Oslo) je zaprimio oko 2.600 

predmeta, dok je Odbor za mirenje u 

Oslu u istom vremenskom intervalu 

zaprimio preko 20.000 predmeta. 

Pritisak na rad sudova u Kraljevini 

Norveškoj bi sigurno bio dosta veći da 

ne postoji Odbor za mirenje. Odbor za 

20 www.oss.ba 

mirenje se sastoji od tri člana, ali zbog 

obima posla i količine predmeta u Oslu 

postoje četiri Odbora za mirenje. Članovi 

Odbora su najčešće ugledni političari 

koji nemaju pravno obrazovanje, ali 

uživaju veliki ugled u društvu. Kao što 

je rečeno, veliki broj predmeta prvo 

prolazi proceduru kroz rad Odbora za 

mirenje prije nego dođu u rad pred 

nadležnim sudom. Ovo vrijedi za sporna 

potraživanja u iznosu do 120.000 NOK 

(oko 15.000 € ili 30.000 KM). U ovim 

slučajevima obavezno je pokušati riješiti 

spor putem Odbora za mirenje. U slučaju 

da se radi o predmetima čije potraživanje 

prelazi pomenuti iznos, predmet se 

rješava pred nadležnim sudom. Tipični 

predmeti koji se rješavaju pred Odborom 

za mirenje su predmeti koji se odnose 

na potraživanja za neplaćene dugove 

(neplaćeni računi za pružene komunalne 

usluge, neplaćanje parking karte i sl.). 

Povjerioce u postupku pred Odborom 

za mirenje očekuju dva moguća ishoda 

ili nagodbu stranaka ili odluku Odbora 

koju će koristiti u procesu izvršenja, s 

obzirom da je odluka Odbora izvršna 

isprava. Postoji pravo žalbe na odluku 

Odbora (npr. povjerilac može izjaviti 

žalbu u kojoj traži sazivanje sastanka 

pred Odborom), a moguće je i direktno 

izvršenje odluke Odbora. Predmeti 

riješeni pred Odborom u postupku 

izvršenja prelaze u nadležnost Ureda za 

izvršenja. U slučaju prigovora dužnika na 

odluku Odbora o istom odlučuje Odbor. 

U slučaju da dužnik ospori postojanje 

duga pred Odborom i u slučaju da ne 

plati dug, povjerilac može zahtijevati 

da uz roku od dva mjeseca predmet 

preuzme Ured za izvršenje. Rok za 

podnošenje žalbe na odluku Odbora 

prvostepenom sudu nije preciziran, 

ali obično je to jedan mjesec od dana 

donošenja odluke. Ukoliko obje strane 

pristanu da Odbor donese odluku, to će 

se i desiti, ali u slučaju da jedna strana 

to ne želi, Odbor može donijeti odluku 

samo u predmetima koji se odnose 

na potraživanja skladno cenzusu do 

120.000 NOK. U slučaju da obje strane 

ne mogu postići dogovor, tada Odbor 

ne može donijeti odluku. Pravno 

kompleksnije predmete Odbor upućuje 

u rad prvostepenom sudu. 

Sistem za upravljanje predmetima 

za izvršenje u kraljevini Norveškoj – 

SIAN 

SIAN predstavlja skraćenicu za sistem 

za upravljanje predmetima za izvršitelje 

u Kraljevini Norveškoj. Sistemom SIAN 

upravlja državna Agencija za naplatu 

potraživanja koja za svoj rad odgovara 

Ministarstvu finansija Kraljevine 

Norveške. Agencija je u 2009. godini 

zaprimila 1.180.000 novih zahtjeva 

za potraživanjima, većinu zahtjeva 

(997.000) Agencija zaprima elektronskim 

putem, dok je 200.000 zahtjeva 

zaprimljeno pismenim putem i isti su 

skenirani. Oko 200.000 zahtjeva Agencije 

odnosi se na zapljenu na plaću dužnika, 

ali i na socijalna primanja, dok oko 

200.000 zahtjeva čeka svoju realizaciju 

iz razloga nemogućnosti namirenja iz 

imovina dužnika. U tom slučaju Agencija 

ne poduzima aktivnosti u vezi naplate 

dugovanja od ovakve vrste dužnika 

već čeka određeni vremenski period sa 

nadom da će doći do promjene statusa 

dužnikove imovine. Predmeti koji su na 

„čekanju” obično budu ponovo aktivirani 

za period od dva do tri mjeseca. U 

slučaju da je imovina dužnika takvog 

obima da se naplatom dužniku ne ostavi 

dovoljno sredstava za život, vrši se 

zapljena na dijelu plaće pa nakon toga 

ponovo predmet stavlja na „čekanje” za 

period od dva do tri mjeseca, sve dok 

dužnici materijalno ne budu oporavljeni. 

Najviše zahtjeva po kojim radi Agencija 

odnosi se na potraživanja po osnovnu 

počinjenih prekršaja. 

Ured za izvršenje, Štokholm 

Ured za prinudno izvršenje u Švedskoj 

ima lanac nadzora, a to je parlamentvlada-ministarstvo 

financija-Ured za 

prinudno izvršenje. Oko 1965. godine u 

Švedskoj je postojao 81 nezavisni ured 

za izvršenje, sa potpunom slobodom 

nezavisnih donošenja odluka, bazirano 

na istim zakonima. Godine 1981. je broj 

smanjen na 21 ured (po okruzima), a 

1997. su imali 10 regionalnih ureda za 

izvršenje. Tek 2006. godine uredi su 

objedinjeni u jedan Ured u Švedskoj 

koji je 2008. godine postao nezavisan 

(sa određenom vezom sa radom i 

nadležnošću Poreske uprave). Ured 

je 2009. godine za realizaciju svojih 

aktivnosti potrošio 163.800.000€, 

a budžet Ureda za 2010. iznosi 

170.800.000€. 

Osnovni ciljevi Ureda su sljedeći: 

1. Održati visoke standarde u redovnom 

plaćanju, 

2. Suzbijati okolnosti koje dovode do 

prezaduživanja i olakšati plaćanje, 

3. Olakšati plaćanje dugovanja (make 

easy to pay), 

4. Očuvati povjerenje građana

Osnovne aktivnosti Ureda ogledaju se u 

sljedećem: 

1. Skraćeni postupci / platni nalog 

2. Naplata 

3. Oprost duga 

4. Stečajni nadzor 

Od ukupnog procenta svih segmenata 

koji postoje u Uredu, naplata čini 

80% a skraćeni postupci 10-15%. 

Što se tiče strukture zaposlenih u 

Uredu, broj zaposlenih se konstantno 

smanjivao, ali se mijenjala i struktura 

(nivo obrazovanja), tako da su kasnih 

1980-ih imali oko 3.500 zaposlenih, u 

2006. godine imali su 2.500 zaposlenih 

a trenutno oko 2.200. U pogledu 

obrazovanja, povećan je procenat 

uposlenih sa VSS (od 2006. do 2010. 

je procenat uposlenik se povećao od 

18% do 30%). Rad je organizovan po 

timovima od po 10-15 zaposlenika 

različite strukture i smjera obrazovanja. 

Glavna uprava daje savjet o tumačenju 

određenih odredaba relevantnih zakona, 

a do toga se dolazi konsultovanjem 

svih dijelova Ureda kako bi se dobilo 

najbolje rješenje. Za novouposlene 

Ured ima vlastiti trening i edukaciju u 

trajanje od šest mjeseci, obzirom da ne 

postoji škola za izvršitelje. Postoje viši 

izvršitelji i izvršitelji. Viši izvršitelji imaju 

VSS, a izvršitelji SSS. Ukupno ima sada 37 

terenskih ureda (bilo ih je 80). 

Pregled skraćenog postupka, 

općih statističkih podataka o broju 

predmeta i njihovom vremenskom 

rješavanju 

Skraćeni postupak omogućava 

izdavanje platnog naloga ili otkaznog 

naloga za izvršavanje zahtjeva za 

deložaciju. Tražilac izvršenja mogu biti i 

fizička i pravna lica, tačnije, ovo je jedina 

institucija koja se bavi izvršenjem tako 

da svi koji traže izvršenje se moraju 

obratiti Uredu. Postupak započinje 

prijedlogom tražioca izvršenja, a na 

osnovu prijedloga se izdaje nalog 

dužniku za plaćanje, te sprovodi naplata, 

ukoliko dužnik nije podnio prigovor. 

Posljednjih godina primili su oko 

1.200.000 predmeta godišnje od kojih 

je oko 60% njih je završeno rješenjima, 

a preostali broj predmeta je završen 

povlačenjem prijedloga jer je dug bio 

izmiren. Ukupan broj prigovora je oko 

7%, i u tom slučaju predmet se šalje na 

sud. Postoji oko 170 službenika koji rade 

na predmetima i 10 dostavljača (rade 

na dostavljanju ukoliko pošta ne uspije) 

te 15 pravnih savjetnika. Rješavanje 

predmeta traje 60-90 dana. Postoji pravo 

žalbe u roku od 30 dana, ali žalba se 

podnosi veoma rijetko. U slučaju žalbe, 

predmet se upućuje prvostepenom 

sudu. 

Pregled provođenja procesa 

izvršenja, opći statistički podaci o 

broju dužnika, zapljenama, vremenu 

trajanja postupka, timovima za 

izvršenje 

Postoji nekoliko koraka u procesu 

izvršenja: 

Izvršni postupak se pokreće zahtjevom 

za izvršenje. Ukoliko se radi o javnim 

potraživanjima zahtjev se podnosi 

elektronskim putem i nije potrebno 

priložiti nikakvu odluku. Ovo izvršenje 

je obavezno i ne postoji mogućnost 

odlaganja (radi se o npr. RTV taksama, 

porezima, novčanim kaznama). Agencije 

za naplatu dugova isto podnesu 

predmete elektronskim putem. Ukoliko 

se radi o fizičkim licima, zahtjev se 

podnosi pismeno, ispunjavanjem 

obrazaca u papirnoj formi. U Švedskoj 

postoji registar dužnika u koji se unose 

svi oni protiv kojih je pokrenut postupak 

izvršenja. U tom slučaju, dužnik nije 

kreditno sposoban (npr. postoji rizik da 

ne može iznajmiti stan, dobiti telefon itd.). 

Fizička lica u registru ostaju tri godine, a 

pravna pet godina. Lica se upisuju čim 

postupak prinudnog izvršenja započne, 

a rok se računa od dana izmirivanje duga, 

odnosno završetka postupka kada nije 

moguće naplatiti. Cijena za pokretanje 

izvršnog postupka je 60 €, isti državna 

tijela plaćaju jednom, a ostali ovaj iznos 

plaćaju godišnje onoliko dugo koliko 

traje postupak. Žalba u postupku ne 

odlaže izvršenje ali odlaže namirenje 

tražioca izvršenja. 

U zahtjevu se mora navesti pravni 

osnov. Ured šalje obavijest dužniku 

o pokrenutom postupku sa rokom 

za plaćanje - za privatna potraživanja 

tri sedmice, za javna dvije sedmice. 

U ovom periodu se ne preduzimaju 

nikakve radnje. U ovom roku dužnik ima 

mogućnost ili da plati dug ili da uloži 

prigovor. Istražuju se računi-imovina 

dužnika, te se šalju upiti o imovini (o 

bankovnim računima, plaći...). Nakon 

što se prikupe podaci, prioritetno se 

vrši zapljena na plaći ili na računima, 

a ukoliko ovakvo izvršenje ne uspije, 

donosi se odluka da li će se ići kući 

dužnika radi provjere koju imovinu ima. 

Dužnik je upoznat sa svim koracima 

koje preduzima Ured i uvijek ih može 

kontaktirati, odnosno uložiti prigovor na 

njihove radnje. 

Podjela osoblja se odnosi na više 

izvršitelje i izvršitelje. U najvećem broju 

slučajeva izvršitelji vode postupak 

izvršenja dok stariji izvršitelji imaju 

više funkciju savjetodavnog organa, 

a rade samo u nekim komplikovanim 

predmetima te vrše kontrolu zakonitosti 

provođenja izvršnog postupka. Viši 

izvršitelj predstavlja garant da će se 

izvršni postupak provesti zakonito. 

O prigovorima i žalbama na odluke 

izvršitelja odlučuje viši izvršitelj. 

Izvršitelji imaju otprilike bruto platu 

u iznosu od 2.500 € dok viši izvršitelji 

imaju bruto platu između 3.500-4.000 €. 

Ured zapošljava isključivo kvalifikovani 

kadar te trenutno imaju oko 400 

zaposlenih manje u odnosu na period 

prije provođenja reforme zaposlenika 

u organizacionom smislu. Viši izvršitelji 

uglavnom osobe starije dobi (između 

60 i 65 godina starosti). Svi izvršitelji su 

organizovani u timove. 

Pri Uredu postoji pozivni centar 

(Call center) u kojem se mogu dobiti 

informacije o dužniku. Centar godišnje 

zaprimi oko 950.000 poziva od kojih se 

polovina odnosi na upite o postupku 

izvršenja. Centar godišnje odgovori 

na oko 55.000 pisama i 75.000 emailova. 

Postojanje pozivnog centra je 

rad Ureda učinio još efikasnijim. Svi 

pokrenuti postupci prolaze kroz CALL 

CENTAR, izvršenici se obavještavaju i 

pozivaju da izmire potraživanje. Ovaj 

vid komunikacije sa izvršenicima dao 

je izvanredne rezultate i u velikoj mjeri 

skratio izvršni postupak. 

www.oss.ba 

21

Zamjena 

kazne zatvora 

novčanom 

kaznom 

Izmjene Krivičnog zakona Federacije 

BiH koje su stupile na snagu u julu 2010. 

godine su članom 43a omogućile 

licima pravomoćno osuđenim na kaznu 

zatvora u trajanju do jedne godine da im 

se izrečena kazna zamijeni novčanom 

kaznom i to na način da se se svaki 

dan izrečene kazne zatvora izjednači 

sa jednim dnevnim iznosom novčane 

kazne ili sa 100 KM ako se novčana kazna 

utvrđuje u određenom iznosu. 

Zamjena kazne se vrši na zahtjev 

osuđenika. Kaznu je potrebno platiti u 

jednokratnom iznosu i to u roku od 30 

dana, u protivnom sud izvršava izrečenu 

kaznu zatvora. 

Obzirom na nedostatak smještajnih 

kapaciteta u zatvorima u Federaciji BiH, a 

kada za to postoje zakonom predviđeni 

uslovi, ovaj sud već prilikom prvog 

pozivanja na izvršenje kazne zatvora 

obavještava osuđenog o mogućnosti 

zamjene koju propisuje član 43a KZ 

FBiH. Tako je u Općinskom sudu u 

Sarajevu već nekoliko lica iskoristilo 

ovu pogodnost te je u toku septembra 

i oktobra 2010. godine 11 pravomoćno 

izrečenih kazni zatvora u trajanju do 

jedne godine zamijenjeno novčanom 

kaznom pa je u tu svrhu u budžet 

Federacije BiH uplaćeno 145.300,00 KM. 

Trenutno referat Izvršenja krivičnih 

sankcija Općinskog suda u Srajevu broji 

333 neriješena predmeta. 

Kazna zatvora do jedne godine 

moći će se na zahtjev osuđenika 

zamijeniti novčanom • Trenutno 

imamo 378 osoba koje čekaju upućivanje 

u zatvor, kaže Salihović. 

Izmjene KZ FBiH: U zatvor ne 

mora ko ima dovoljno para 

Najnovije izmjene Krivičnog zakona 

Federacije BiH omogućit će kriminalcima 

osuđenim na kaznu zatvora do jedne 

godine da, umjesto ležanja iza rešetaka, 

plate svaki zatvorski dan i ponovo izađu 

na slobodu, saznaje “Dnevni avaz”. 

To im je omogućio član 43. izmijenjenog 

Krivičnog zakona FBiH broj 42/10, koji 

je na snagu stupio 21. jula ove godine. 

Kazna se na zahtjev osuđene osobe 

može platiti u jednakim iznosima u roku 

od 30 dana. 

Sto maraka dan 

Svaki dan košta 100 maraka. To znači da, 

naprimjer, neko ko je osuđen na godinu 

zatvora za svoju slobodu treba platiti 

36.000 KM u budžet FBiH. Ovaj postupak 

mora se izvršiti prije donošenja rješenja 

o upućivanju u zatvor. Ako se kazna ne 

plati do 30 dana od pravomoćnosti, ona 

se ponovo pretvara u kaznu zatvora. 

Inače, ranije je dan zatvora koštao 50 

KM, ali je novim zakonskim izmjenama 

ta cijena udvostručena. 

- Postoji problem prekobrojnih lica koja 

čekaju izdržavanje zatvorske kazne 

zbog nedovoljnih zatvorskih kapaciteta. 

Trenutno tako imamo 378 osoba koje 

čekaju upućivanje u zatvor. Čak 45 posto 

njih ima kazne do godinu. 

Ovime se stvara mogućnost da osuđene 

osobe kaznu zatvora zamijene novcem. 

Vjerujemo da bi se ovim izmjenama 

čekanje osuđenika na izdržavanje 

kazne u najvećoj mjeri smanjilo. Ovo 

će dosta rasteretiti zatvore, a na neki 

način je i humanije - kazao je za “Avaz” 

predsjednik Općinskog suda Sarajevo 

Goran Salihović. 

Dobro za kriminalce 

Ovakva izmjena zakona nedavno je 

stupila na snagu u RS, ali se tamo može 

platiti kazna maksimalno do pola godine 

zatvora. 

U pravnim krugovima mogu se čuti 

komentari da se ovim zakonskim 

izmjenama ide naruku samo 

kriminalcima koji imaju novac. Ostali 

će ionako biti slobodni, jer u zatvorima 

nema dovoljno prostora za njih!? 

Apel Salihovića: 

Ozakoniti kućni pritvor 

Salihović je jučer pozvao članove oba 

doma Parlamenta FBiH da na svojim 

narednim sjednicama usvoje izmjene 

zakona koje predviđaju odsluženje 

zatvorske kazne do jedne godine 

u kućnom pritvoru, s elektronskim 

nadzorom osuđenika, odnosno 

narukvicom. Time bi, kako je rekao, 

dodatno bili rasterećeni zatvori i ubrzan 

proces provođenja pravde. 

Sudski izvršioci mogu 

zaplijeniti imovinu 

čak i zbog duga od pet maraka 

“Dnevni avaz” 

Piše: Mihneta Avdić 

Zbog komunalnih, ali i drugih 

dugovanja oduzimaju i prodaju 

televizore, kompjutere, DVD 

uređaje, nakit, umjetničke slike. 

22 www.oss.ba 

Nakon što je Udruženje za zaštitu 

interesa potrošača KS saopćilo da 

se brojni građani žale da im sudski 

službenici popisuju i zapljenjuju imovinu 

zbog komunalnih dugovanja, reagirali 

su iz Općinskog suda u Sarajevu. 

Popis robe 

Oni ističu da se pljenidba stvari provodi 

na osnovu Federalnog zakona o 

izvršnom postupku u cijeloj Federaciji 

BiH bez obzira na vrstu dugovanja. 

- Sudski izvršioci vrše popis i zapljenu

obe u svim predmetima za koje je 

predloženo takvo izvršenje, a ne samo 

komunalnim predmetima. Dužnici 

mogu izbjeći popis i zapljenu samo ako 

izmire dug nakon što dobiju rješenje 

o pljenidbi - ističu u sarajevskom 

Općinskom sudu. 

Dodaju da se pljenidba može izvršiti 

na osnovu računa ili sudske presude, a 

visina duga u tom slučaju nije bitna. 

- Imali smo slučajeva da je pljenidba 

izvršena zbog duga od pet KM. Sudski 

izvršioci popisuju i zapljenjuju sve 

stvari osim predmeta koji su neophodni 

dužniku i njegovoj porodici za život. 

A koji su to predmeti, sudski izvršioci 

odlučuju na osnovu stanja koje zateknu 

u domu dužnika - navode u Sudu. 

To znači da zbog dugovanja izvršioci 

neće zaplijeniti šporet, frižider, bojler, 

Neriješeno 

još 723.883 

predmeta 

dok oduzimaju televizor, kompjuter, 

DVD uređaj i druge uređaje, ali i nakit, 

umjetničke slike i drugo. 

- Dužnici ne mogu izbjeći pljenidbu 

zbog teške socijalne situacije. No, 

neće biti zaplijenjena hrana i ogrjev za 

tromjesečne potrebe dužnika i njegove 

porodice. Isto tako, ne oduzima se ni 

gotov novac ili mjesečna primanja u 

iznosu koji je izuzet od izvršenja, a pod 

time se misli na svotu koja se daje za 

alimentaciju, izdržavanje neke osobe i 

slično - objašnjavaju u Sudu. 

Javna prodaja 

Zaplijenjene stvari ostaju na čuvanju 

kod dužnika ako onaj koji traži naplatu 

dugovanja ne predloži da one budu 

oduzete i smještene u prostorije koje je 

sam osigurao. 

- Stvari koje su popisane i zaplijenjene 

dužnik mora čuvati i ne smije njima 

raspolagati bez sudskog naloga. Nakon 

zakonom predviđenog roka sud zakazuje 

ročište o javnoj prodaji koja se vrši na 

adresi dužnika, odnosno u njegovom 

stanu ili kući, izuzev ako druga strana ne 

predloži drugačije - kažu u Sudu. 

Vjenčano prstenje i medalje ostaju 

Sudski izvršioci zbog duga neće 

oduzimati ni popisivati predmete kao 

što su medalje, ratne spomenice i drugo 

ordenje i priznanja. 

Također, dužnici ne moraju strahovati da 

će ostati bez vjenčanog prstenja, ličnih 

pisama, rukopisa i drugih ličnih spisa. 

Od pljenidbe su izuzete i porodične 

fotografije, lične i porodične isprave te 

porodični portreti. 

„Dnevni avaz“ 

Piše: Nina Pilavdžić 

Za šest mjeseci riješeno 90.206 

sporova • Mali, ali značajan pomak 

• Elektronska baza podataka 

Uposlenici Općinskog suda uspjeli su 

ostvariti mali, ali značajan pomak u 

rješavanju nagomilanih tužbi javnih 

preduzeća protiv građana za neplaćene 

račune od vode, grijanja, struje, odvoza 

smeća... Kako nam je rekao predsjednik 

Suda Goran Salihović, na početku godine 

imali su 746.235 neriješenih predmeta. 

Skenirane tužbe 

- Novih, već zavedenih predmeta je 

67.854, što sve skupa iznosi 814.089. 

Od toga, riješeno je 90.206 predmeta, 

a ostalo je 723.883. Zadovoljni smo 

brojem završenih presuda. Puno nam je 

pomoglo to što smo dobili elektronski 

program kodifel, pa imamo bazu svih 

podataka. Tako smo sve tužbe skenirali 

i ubacili u kompjutere. Sad pod jednim 

imenom i prezimenom stoje sve tužbe, 

a ne pojedinačno kao donedavno - kaže 

Salihović. 

Grbavica - Nove prostorije Općinskog suda u Sarajevu 

Da Sud ima više uposlenika koji bi se 

mogli posvetiti samo rješavanju sporova 

vezanih za komunalije, ovaj posao bi 

mogao ići brže, te bi preduzeća lakše 

došla do svog novca. 

Pet saradnika 

- Tražili smo od Kantona da obezbijedi 

novac da zaposlimo nekoliko stručnih 

saradnika s biroa koji bi radili samo na 

komunalnim predmetima. Međutim, 

od te ideje još nema ništa. Za ovih 

pola godine predmete je rješavalo 

pet stručnih saradnika koji su ostvarili 

izvanredne rezultate. Prebacili su 

predloženu normu za 1.068,16 posto - 

ističe Salihović. 

“Avaz” saznaje: Nove prostorije na 

Grbavici 

Općinski sud konačno je uz pomoć 

Vlade te preduzeća “Toplane”, ViK i “Rad” 

obnovio prostorije u blizini pijace na 

Grbavici. Tu će od 1. septembra sjediti 

sudije koje će raditi samo na komunalnim 

predmetima. Samo za “Avaz” Sud je 

otvorio vrata novih prostorija. 

- To su zapravo prostorije “Toplana”. 

Tu će biti smješteni kompjuteri i naši 

uposlenici će moći nesmetano raditi, 

bez da ih guše tone papira na kojima su 

ispisane tužbe. Ovo će nam omogućiti 

efikasniji i brži rad - kazao je Salihović. 

www.oss.ba 

23

Nove prostorije Općinskog suda u Sarajevu smještene na Grbavici 

Pokušaj nagodbe pa tek onda podizanje tužbe 

“Dnevni avaz” 

Piše: N. Pilavdžić 

Od 746.000 tužbi, koliko je bilo na 

početku godine, Općinski sud u 

Sarajevu je do sada uspio riješiti 

njih 29.000. To su isključivo tužbe koje su 

podnijela komunalna preduzeća protiv 

građana zbog dugova za vodu, grijanje 

odvoz smeća... U posljednjih 30 dana na 

adresu Suda stiglo je 40.000 tužbi koje je 

podnio “Vodovod i kanalizacija”, te isto 

toliko “Rad”. 

Skenirani predmeti 

- Do kraja godine očekujemo još 200 

do 250 hiljada tužbi. Iako sada imamo 

posebne prostorije na Grbavici gdje naši 

uposlenici obrađuju predmete koji su 

skenirani i pohranjeni u kompjutere, mi 

ovo nećemo izdržati. Vlast se hitno mora 

uključiti u rješavanje ovog problema. 

Jedino efikasno rješenje jeste uvođenje 

medijacije ili mirovnog vijeća. To znači 

da preduzeća ne bi tek tako mogla 

tužiti građane. Prvo bi morali pokušati 

postići dogovor kroz razgovor pred 

medijatorima. Ukoliko tada ne dogovore 

izmirenje dugova, onda se ide na Sud - 

istakao je Goran Salihović, predsjednik 

Općinskog suda. 

I Kada Sud donese presudu u korist 

preduzeća, ako građani nemaju para 

da plate dugove, dolazi do zapljene 

imovine. 

Slaba prodaja 

- Od toga nema fajde. U većini 

slučajeva nemamo šta zaplijeniti, a i 

što uzmemo nemamo kome prodati. 

Imamo prostorije u kojima lagerujemo 

televizore, frižidere, namještaj... Opet 

nema nikakve koristi. Zato bi sudu 

trebalo omogućiti pristup bankovnim 

računima građana. Čim prime plaću na 

račun, da mu skidamo dio duga - kaže 

Salihović 

Izlaz iz ćorsokaka 

- Već pet godina ponavljam i pokušavam 

ubijediti vlast da su medijacija i 

dostupnost bankovnog računa jedini 

izlazi iz ovog ćorsokaka. Ovakav način 

naplate primjenjuju Švedska, Norveška, 

Kanada... A svi oni su imali iste probleme 

- poručio je Salihović 

Nije nezakonito na rate bez kamata 

Na naše pitanje da li je nezakonito to što 

“Toplane” i “Vodovod i kanalizacija” nude 

otplatu dugova na rate bez kamata, 

Salihović kaže: 

- Što bi bilo mimo zakona? To je volja 

preduzeća. I to je bolje nego odmah 

tužiti. 

Saopćenje za javnost povodom podmetanja 

požara u Osnovnom sudu u Banjoj Luci 

(Sarajevo, 05.11.2010. god.) 

- Povodom podmetanja požara 

u Osnovnom sudu u Banjoj Luci 

04.11.2010. god., Udruženje sudija BiH 

najoštrije osuđuje ovaj „teroristički akt“ 

usmjeren ka rušenju sudske vlasti, kao i 

svaki pritisak na pravosudne institucije 

u Bosni i Hercegovini. Ovom prilikom 

Udruženje sudija BiH daje punu podršku 

Osnovnom sudu u Banjoj Luci, svim 

sudijama tog suda kao i predsjedniku 

24 www.oss.ba 

Osnovnog suda u Banjoj Luci, Milanu 

Tegeltiji. 

Što se tiče pritisaka koji se kontinuirano 

vrše na pravosudne institucije u BiH, 

Udruženje sudija BiH ovom prilikom uz 

punu podršku svim sudijama i tužiteljima 

i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću 

BiH šalje poruku da istraju na putu 

očuvanja neovisnosti i samostalnosti 

pravosuđa kao trećeg ravnopravnog 

stuba bh. vlasti, a koji je ujedno i siguran 

garant za pravnu državu i pravnu 

sigurnost građana u BiH. 

Pomenuti događaj je dokaz da treba 

i dalje jačati pravosuđe i dati mu punu 

podršku u njegovoj neovisnosti. 

POTPREDSJEDNIK UDRUŽENJA 

Goran Salihović

SAOPĆENJE ZA JAVNOST POVODOM DOGAĐaja 

U VEZI SA Stečajnim POSTUPKOM NAD 

IMOVINOM StečajnOG DUŽNIKA “GRANIT 

jaBLANICA” DD SarajevO i pritiscima na 

stečajnog sudiju Hakiju Zajmović 

Općinski sud u Sarajevu je 

27.01.2010. godine donio 

rješenje kojim je otvorio 

stečajni postupak nad imovinom 

stečajnog dužnika “GRANIT JABLANICA” 

DD SARAJEVO. Rje4šenje je postalo 

pravosnažno i izvršivo. 

Prema odredbi čl. 51. Zakona o stečajnom 

postupku, nakon otvaranja stečajnog 

postupka prava stečajnog dužnika da 

upravlja i raspolaže imovinom, kao i 

pravo organa, prokuriste, zastupnika i 

punomoćnika stečajnog dužnika prelaze 

na stečajnog upravnika. 

Prema čl. 88., stav 1. Zakona o stečajnom 

postupku, nakon otvaranja stečajnog 

postupka stečajni upravnik dužan je ući 

u posjed cjelokupne imovine koja ulazi u 

stečajnu masu i njome upravljati. 

Stečajni sudija je naložio stečajnom 

upravniku da u skladu sa navedenim 

zakonskim odredbama uđe u posjed 

imovine stečajnog dužnika, da izvrši 

popis cjelokupne imovine i sačini 

početni bilans, da istu obezbjedi 

angažovanjem ovlaštene agencije za 

zaštitu ljudi i imovine, da organizuje 

nastavak proizvodnje itd. 

Stečajni upravnik je izvijestio da mu nije 

omogućeno da uđe u posjed imovine 

stečajnog dužnika jer je određeni 

broj radnika fizički zauzeo cjelokupnu 

imovinu stečajnog dužnika i ne 

dozvoljavaju mu pristup istom te da nije 

u mogućnosti izvršiti poslove na koje je 

obavezan po Zakonu i koje mu je naložio 

stečajni sudija. 

Nakon ovog izvještaja stečajni sudija 

je donio rješenje kojim je naložio 

stečajnom dužniku da odmah dozvoli 

stečajnom upravniku ulazak u posjed 

stečajnog dužnika. Nakon ovog rješenja 

stečajni upravnik je izvijestio sudiju da 

nije u mogućnosti ući u posjed imovine. 

Obzirom da se imovina nalazi na području 

Općine Jablanica, tj. na području koje je 

u nadležnosti Općinskog suda u Konjicu, 

Općinski sud u Sarajevu zatražio je 

od Općinskog suda u Konjicu da mu 

pruži pravnu pomoć i uvede stečajnog 

upravnika u posjed imovine stečajnog 

dužnika slobodnu od ljudi. 

Stečajni upravnik je izvijestio stečajnog 

sudiju da je dana 18.10.2010. godine 

uveden u posjed imovine stečajnog 

dužnika, da je organizovao komisije 

koje vrše popis imovine, da je zaštitarska 

agencija sa kojom je zaključio ugovor 

nastavila obezbjeđivati imovinu 

stečajnog dužnika. 

Stečajni upravnik je izvijestio da vrši 

sve pripreme kako bi se u najkraćem 

mogućem roku organizovao početak 

rada privrednog društva „Granit 

Jablanica“ d.d. Sarajevo, koje već 

duže od deset mjeseci ne radi i koje 

svakodnevno trpi ogromne štete radi 

prestanka rada. 

Obzirom da je stečajni postupak 

otvoren i vođen u skladu sa Zakonom 

o stečajnom postupku, uvođenje 

stečajnog upravnika u posjed imovine 

je u interesu samog stečajnog dužnika 

jer će ubuduće imovinom stečajnog 

dužnika upravljati i starati se o njoj 

zakonom ovlaštena osoba. Nastavkom 

proizvodnje izbjeći će se štete svake 

vrste koje stečajni dužnik svakodnevno 

trpi. Također, nastavak proizvodnje u 

interesu je i radnika koji će konačno 

moći nastaviti sa radom i ostvarivati 

svoja prava iz radnog odnosa. Uvođenje 

stečajnog upravnika u posjed imovine 

stečajnog dužnika je u interesu i 

povjerilaca koji su prijavili potraživanja u 

ovom stečajnom postupku i koji očekuju 

da se u stečajnom postupku namire, 

odnosno riješe, dužničko-povjerilački 

odnosi između njih i stečajnog dužnika. 

Nakon svega navedenog, ovom Sudu 

je potpuno nejasno kako predstavnici 

nekih institucija javno izražavaju 

negativan stav prema ovom sudskom 

postupku čiji su osnovni ciljevi 

dovesti stečajnog dužnika u zakonito 

poslovanje, organizovati proizvodnju 

i regulisati potraživanja povjerilaca. 

Posebno začuđuje da takav stav imaju 

i neke institucije koje bi trebale da 

pomognu organima stečajnog postupka 

u ostvarivanju ovih ciljeva. 

Od dana zaprimanja ovog predmeta u 

ovom Sudu vrši se kontinuirano pritisak 

na stečajnog sudiju Zajmović Hakiju 

da donosi odluke koje nisu u skladu 

sa Zakonom o stečajnom postupku. 

Stečajni sudija nije podlegao takvim 

pritiscima i ustrajao je u zakonitom 

provođenju ovog postupka. 

Lica koja neovlašteno, protupravno drže 

u posjedu imovinu stečajnog dužnika 

duže od 10 mjeseci i koji ne dozvoljavaju 

Općinskom sudu u Sarajevu da provodi 

pravosnažno i izvršivo rješenje i koji ne 

dozvoljavaju organizovanje proizvodnje 

zakonom ovlaštenom licu i dalje vrše 

pritisak na stečajnog sudiju Zajmović 

Hakiju organizovanjem javnih skupova i 

kroz medije. 

Općinski sud u Sarajevu poziva sve 

institucije koje postrekavaju, podržavaju 

i pomažu jedan broj radnika u njihovom 

neovlaštenom i nezakonitom ponašanju 

da to ubuduće ne čine. 

Općinski sudu u Sarajevu u cijelosti 

podržava zakonito postupanje u ovom 

stečajnom postupku stečajnog sudije 

Zajmović Hakije. 

www.oss.ba 

25

26 www.oss.ba

Osnovne informacije o Općinskom sudu u Sarajevu: 

Općinski sud u Sarajevu formiran je 15.12.2003. godine spajanjem sarajevskog Općinskog suda I i II te spajanjem devet općinskih 

sudova za prekršaje. Najveći je sud u Bosni i Hercegovini koji ima: 

- 111 sudija 

- 30 stručnih saradnika 

- 1 rukovodeći državni službenik - sekretar suda 

- 49 državnih službenika 

- 344 namještenika 

- 15 pripravnika 

- 50 volontera 

- 17 uposlenih na ugovor o djelu 

U Općinskom sudu u Sarajevu radi ukupno 617 uposlenih. 

Sud čini 12 sudskih odjeljenja (Krivično, Parnično, Privredno, Registar, Vanparnično, Izvršno, Zemljišnoknjižno, dva Prekršajna 

odjeljenja, Parnično odjeljenje za sporove male vrijednosti i Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama. Od 1. 

februara 2008. godine sa radom je počelo i Porodično odjeljenje Općinskog suda u Sarajevu. Od 1.11.2010. godine sa radom je 

počelo i Ip odjeljenje čija je nadležnost rješavanje predmeta u kojima se kao stranke pojavljuju pravna lica. 

Dugoročni ciljevi Općinskog suda: 

Efikasna, efektivna dostupnost pravde. Uspjeh Općinskog suda u Sarajevu je uspjeh ukupne pravosudne i ekonomske reforme 

u Bosni i Hercegovini. 

Općinski sud u Sarajevu u svojoj nadležnosti ima 9 političkih i 120 katastarskih općina. Broj stanovnika u nadležnosti Općinskog 

suda pokriva 13% od ukupnog broja stanovnika u BiH. Ovaj sud ostvaruje dobru saradnju sa svojim donatorima koji mu pomažu 

u realizaciji mnogih projekata: 

GTZ/SIDA/ADA 

Zemljišna administracija 

Web: www.zkk.ba 

IFC 

Projekat medijacije 

Web: www.ifc.org/pepse 

USAID JSDP 

web: www.jsdp.ewmi.ba 

Evropska unija 

Kanada - BiH Projekat pravosudne reforme (JRP) 

www.canada-bih-jrp.org 

IRZ Foundation 

Web: www.irz.de

Sretnu i uspješnu 

2011. godinu 

žele Vam uposlenici 

Općinskog suda u Sarajevu

SveÂ«ano otvoren RazvojnoÇ¦edukativni centar OpÂ©inskog suda u ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?