download - Udruga Roma Zagreba

INTERVJU33kreirane u okviru sopstvenog naroda.Drugost drugoga stvara neprimjernog/neprikladnogdrugogčije su posljedice otuđenje, usamljenost,građenje identiteta pojedinca/pojedinke,i smrt/nestanak.A Romkinje su u višestrukoj i intersekcionalnojdrugosti. U odnosuna mušku romsku književnost imuške romske autore koji su drugi,Romkinje su drugost drugih ine potpuno ista, ali i ne potpunodruga. Romkinje su drugost kojumogu nazvati drugost trećih, uodnosu na manjinske narode kojisu drugi. Romi i Romkinje su drugostdrugih, u odnosu na LGBTpopulaciju koji su drugi. Oni sudrugost periferije, drugost margine,rasna drugost i pripadaju svijetudrugih, neprimjernih drugih,neprikladnih drugih.• Vaša magistarska teza bavi seistraživanjem rodnih identiteta uknjiževnosti romskih autorica spodručja bivše Jugoslavije?- Ono što je jedinstveno u momradu je to što se prvi put u povijestiromske književnosti, kao i upovijesti književnosti bivše Jugoslavije,vrši kvantitativna i kvalitativnaanaliza književnog stvaralaštvaRoma u bivšoj Jugoslaviji uperiodu od početka XX stoljećado danas, s ciljem davanja kritičkeanalize historiografije romskeknjiževnosti i unutar te historiografijeprvi put kreiranje tradiciježenske književnosti. Posebnostove teze je i u tome što analizu vršii daje osoba koja je i sama autoricai pripadnica romske nacionalnosti.Iako se smatra da nacionalne ietnički „zamišljene zajednice” trebada nadilaze rodne, klasne, regionalnei druge razlike, vrlo čestoone kreiraju „izmišljene tradicije”koje postaju označitelji identitetadrugosti drugih, a koji se konstruirakao ona/onaj koji ima drugačijeporijeklo u toj zajednici, ili ko jedrugačiji od šablona koji je zajednicaoznačila.Gušenje u tradiciji• Ovdje su u središtu Romkinje?- U slučaju Romkinja možemogovoriti o gušenju i stradanju ovežene u vlastitoj kulturi i tradiciji.Kontradiktornost i diskurs tradicijskogi kulturnog, na jednoj,i stvarnog/realnog, na drugojstrani, pokreću mnoga pitanja,a među njima i pitanja o rodnimidentitetima u okvirima romskogknjiževnog izraza, kao i prirodeženskog pisanja, te pitanja kakožene uopšte pišu i tko su njihovipravi književni pretci. Da li GinuRanjičić, Bronislawu Wajs Papuszu,Ceiju Stojku, Katarinu Tajkonmožemo smatrati književnimprecima romske književnosti iliknjiževnim precima ženske romskeknjiževnosti? Arsenijevićevakonstrukcija poezije razlika potaklame je na ideju o konstruiranjujedne struje poezije koja se odnosina Rome, sa posebnim osvrtomna poeziju Romkinja na područjubivše Jugoslavije, razmišljajući ozajednici isključenih, a u okviru tezajednice isključenih, na „isključeneisključenih”. U svom radu, suprotstavljajućise kulturnoj politicidominantne/ih ideologije/a, Arsenijevićpoziva u ime svih isključenihi marginalizovanih u Bosni iHercegovini na političku kritikukulture i u tom njegovom pozivuosjećam se pozvanom, i u to ime,prvi put, kreiram analizu ženskeknjiževnosti i ženskog pisma kodRomkinja u bosanskohercegovačkojhistoriografiji, na osnovukoje ćemo doprinijeti saznanju okorpusu ženskog pisma u bivšojJugoslaviji i istaknuti tragove kojisu ostavljeni u kulturnoj povijestiRoma i romskoj književnoj baštini.Inače, u komisiji za obranu subili prof. dr. Jasmina Avdispahić,prof. dr. Asim Mujkić i moj mentordoc. dr. Damir Arsenijević. Završilasam svojom pjesmom kojanosi naziv “Strah” i na trenutak susvi zašutjeli, a onda iskazali svojezadovoljstvo. Doista sam bila vrlosretna zbog takve reakcije.• Vi ste od 5. studenog vanjski suradnikFilozofskog fakulteta Sveučilištau Zagrebu?- Riječ je o realizaciji ideje RomaVeljka Kajtazija, koji zastupa nacionalnemanjine u Hrvatskomsaboru. Poslije ovog angažmananiko, pa ni u BiH, ne može reći daje ovakvo što nemoguće, da nemakadrova, nema interesa, ili novca...Važno je, kao i u svemu drugome,iskazati stvarnu zainteresiranost.Na zagrebačkom Filozofskom fakultetuotpočela su već dva kursa:Uvod u romski jezik I i Uvod uknjiževnost i kulturu Roma I, kojise održavaju u okviru Odsjeka zaindologiju, i njima mogu prisustvovatisvi studenti Sveučilišta.Prijavljeno ih je, u svaku grupu,po 28, što je najbolji pokazateljzainteresovanosti za problematikukoju kolega Ljatif Demiri, profesorSveučilišta u Skoplju, i ja predajemo,a to se dešava prvi put nanekoj visokoškolskoj ustanovi uHrvatskoj.• Tko su Vaši studenti?- Među njima su dva doktoranta,dva magistranta, ostali su, najviše,s odsjeka indologije i s pedagogije,ali i s još nekih fakulteta... Svi kojizavrše, dobit će određen broj akademskihbodova, koji će im mnogoznačiti u njihovim akademskimsredinama, no, i ne samo za to.ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA