važnost stvaranja kulturnih znanja u povećanju konkurentnosti ...

vrlo zadovoljni kinima, dok je također 2,3% onih koji su
nezadovoljni kinima.
Kazalištima (mladih, lutaka, HNK) čak 92,6% naših
ispitanika ne može procijeniti svoje zadovoljstvo i
dopadljivost, dok ih je 3,5% osrednje zadovoljno, 2,7% ih
je vrlo zadovoljno, a 1,2% ih je nezadovoljno.
Ispitivale smo i zadovoljstvo turista javnim priredbama
(festivalima, splitskim ljetom, koncertima), te su rezultati
pokazali da 86,4% naših ispitanika ne može procijeniti
svoje zadovoljstvo, da ih je 8,1% vrlo zadovoljno, 4,2%
osrednje zadovoljno, a 1,3% nezadovoljno.
Željele smo doznati imaju li turisti želju posjetiti neki
kulturni sadržaj koji u Splitu ne postoji, te smo naše
ispitanike pitale, ukoliko imaju takvih želja, da nam
navedu što bi htjeli vidjeti. Većina ispitanika (96,6%) nije
navela ni jedan primjer kulturnog sadržaja koji bi htjeli
posjetiti, a da u Splitu ne postoji. Međutim, neki su naveli
sljedeće kulturne sadržaje koje bi rado vidjeli u Splitu:
Tablica 1: Kulturni sadržaji koji u Splitu ne postoje, a
turisti bi ih rado posjetili
KULTURNI SADRŽAJI f %
više tipova drugačijih muzeja 5 0,5
različiti tipovi koncerata i festivala 8 0,8
prikaz povijesti Splita putem medija i
opis kulturnih znamenitosti na više jezika
10 1
kazališne predstave na internacionalnim
jezicima i s nacionalnom tematikom
3 0,3
ulične predstave i performansi 2 0,2
atrakcije (piramide, prirodni sadržaji,
izvori vode, lunapark, morski akvarij,
stadion)
6 0,6
b.o. 966 96,6
UKUPNO 1000 100
Kulturna događanja zauzimaju važno mjesto u strategiji
razvoja kulturnog turizma. Getz navodi kako ona mogu u
relativno kratkom vremenskom roku dati destinaciji
prepoznatljivost i stvoriti atmosferu, te biti jedan od jakih
razloga zbog kojih će se turisti opet vraćati (Getz prema
Tomljenović, 2006, 127). Stoga ove želje naših ispitanika
treba uzeti u obzir prilikom kreiranja novih strategija razvoja
kulturnog turizma u Splitu.
Sukladno navedenom, naše smo ispitanike pitale koji su
najvažniji razlozi zbog kojih bi ponovno posjetili Split.
Tu su rezultati pokazali da bi najviše anketiranih turista,
njih čak polovica (50,3%) ponovno posjetila Split zbog
njegove kulturne baštine (spomenika i sl.), a kao drugi
najčešće navođen razlog su izleti na obližnje otoke
(16,5%). Nadalje, kao razlog za ponovni posjet često su se
navodile plaže i more (13,2%), te kultura (kazališne
predstave, izložbe, koncerti i sl.) (10,8%). Nešto rjeđe su
se navodili sljedeći razlozi: gastronomija (2,3%), shopping
i trgovine (1,4%), noćni život (1,3%), cijene
(0,9%), hotelski smještaj i komfor (0,3%), te ostali
razlozi, kao na primjer ljudi, ambijent, atmosfera, klima
itd. (2,6%).
Zanimljivi su bili prigovori turista na Split, pa smo naše
ispitanike pitale što im se u Splitu nije svidjelo i čemu bi
uputili prigovore. Nešto više od dvije trećine naših
ispitanika nije uputilo nikakve prigovore na Split (70,8%).
Od onih ispitanika koji su naveli svoje prigovore, najviše
je onih koji se žale na promet, odnosno loše ceste, putokaze,
javni prijevoz, malo parkirnih mjesta i sl. (6,4%).
Drugi najčešće navođen prigovor odnosi se na arhitekturu
i atmosferu grada (2,8%). Naši anketirani turisti su se
također žalili da na jednom mjestu u području kulturnih
znamenitosti ima previše turista (2,4%). Prigovorili su i
da je kulturna baština loše označena i održavana, te da
postoji premalo informacija o njoj na različitim jezicima
(2%), te da se čistoća grada ne održava (1,7%).
Prigovore na nov izgled splitske rive i „mirise“ koji se
oko nje šire, uputilo je 1,6% naših ispitanika, a isto toliko
ih je (1,6%) komentiralo da su plaže u Splitu loše, te da se
sve u gradu naplaćuje, pa čak i posjet crkvi (1,6%). Na
visoke cijene je prigovor uputilo 1,5% naših ispitanika, a
njih 1,4% je uputilo prigovor na uslužnost djelatnika i
lokalnog stanovništva, aludirajući na njihovu neljubaznost.
Komercijalizaciju kulture (previše kafića i dućana u
području kulturne baštine) kao prigovor je navelo 1,2%
ispitanika. Na loš noćni život žalilo se 1% ispitanika, a na
mali broj restorana i lošu uslugu u njima njih 0,6%. Da je
splitski turizam općenito govoreći nekvalitetan, zaključilo
je 0,5% naših ispitanika, a njih 0,4% je uputilo prigovor
na vremenske neprilike, te isto toliko (0,4%) na prenapučenost
grada. Na loš smještaj se žalilo 0,3% ispitanika, a
isto toliko (0,3%) ih je uputilo prigovor na hotele i
neuslužno hotelsko osoblje. Na nedostatak sportskih
atrakcija žalilo se 0,2% naših ispitanika. Najmanji broj
prigovora otpada na loše označene informacijske centre i
poteškoće pri dobivanju informacija (0,1%), radno vrijeme
galerija (0,1%) i premalo koncerata (0,1%).
Kultura je oduvijek u Splitu bila važan dio turističke
ponude, iako kulturni turizam još uvijek nije sustavno
razvijen. Ono što bi vjerojatno trebalo razvijati jest atmosfera
destinacije koja je osobito važna za urbane centre.
Posjetiteljima koji su privučeni kulturom najvažnija je
atmosfera i image destinacije (Tomljenović, 2006).
Na društvenoj metodološkoj razini istraživale smo kulturološke
aspekte turizma. Tu smo proanalizirale kulturne
sadržaje koje su naši ispitanici posjetili ili su namjeravali
posjetiti. Zanimala nas je njihova potrošnja u razgledavanju
grada i koje su kulturne znamenitosti Splita od
ponuđenih u upitniku posjetili ili su namjeravali posjetiti.
Povijesna područja su razgledavali ili su namjeravali razgledavati
90,2 % ispitanika, a njih 6,9 % se izražavalo da
će ih možda posjetiti, dok 2,9 % još nije bilo sigurno ili
nije znalo. Muzeje je posjetilo ili je namjeravalo posjetiti
24,5 % turista, njih 39,6 % se opredijelilo za odgovor
Tablica 2: Kulturni sadržaji koje turisti namjeravaju
posjetiti u Splitu
možda, dok 35,9 % nisu bili sigurni ili nisu znali. U
malom broju se turisti odlučuju za obvezno posjećivanje
galerija, kazališnih predstava, koncerata (vidi tablicu 2):